Draško Boljević podnio je ostavku na funkciju izvršnog direktora Fonda za zaštitu životne sredine (Eko-fond).
On je o ostavci obavijestio predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića.
- Poštovani gospodine Spajiću, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju izvršnog direktora Fonda za zaštitu životne sredine (Eko-fond). Razlog je što Vi i ja više nismo na istoj strani. Ja svoju stranu nisam birao, već mi je pripala rođenjem u porodici Dragoljuba Draga Boljevića, u mojoj Zeti, u odnosu na čije građane ste primijenili i demonstrirali silu. Stranu bih jedino mogao birati, kada bih poslije ovoga, ostao sa Vama na ovoj funkciji - poručio je Boljević u ostavci, u koju su Vijesti imale uvid.
On je dodao da ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću duguje iskrenu zahvalnost na korektnoj saradnji i poštenom odnosu prema Eko-fondu i njemu lično.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Boljević podnio ostavku, Spajiću poručio: Na građane Zete ste primijenili i demonstrirali silu

U okviru nacionalne kampanje „Čuvaj da te čuva” danas je potpisan Memorandum o saradnji Evropske kuće i Eko fonda.
Iz Evropske kuće su poručili da se ovim dokumentom dodatno učvršćuje partnerstvo dvije institucije na realizaciji jednog od ključnih ciljeva kampanje - osnaživanja građana da aktivno doprinesu zaštiti životne sredine kroz smanjenje upotrebe plastičnih kesa i promjenu potrošačkih navika.
Memorandum su potpisali Nataša Beširević, direktorica Evropske kuće, i Draško Boljević, izvršni direktor Eko fonda, u prisustvu predstavnika Delegacije Evropske unije u Podgorici Paola Londera.
Iskazujući zadovoljstvo što je uspješna saradnja dvije institucije na kampanji Čuvaj da te čuva dodatno ojačana potpisivanjem Memoranduma, Beširević je istakla da Evropska kuća realizuje niz aktivnosti kojima nastoji da kampanja dopre do svakog građanina Crne Gore i utiče na promjenu ponašanja.
- Potpisivanje Memoranduma korak je u pravom smjeru jer ćemo udruženim snagama omogućiti izradu ekoloških cegera i njihovu distribuciju građanima Crne Gore putem javnih kampanja. Time ćemo značajno smanjiti upotrebu, a samim tim i proizvodnju jednokratnih plastičnih kesa koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju našoj prirodi - poručila je Beširević.
Izvršni direktor Eko fonda Draško Boljević je ukazao da mu je posebno drago što će Eko fond imati bitnu ulogu u sprovođenju ove aktivnosti, koju je i sama Vlada Crne Gore prepoznala kao važnu, usvojivši Program za podizanje svijesti i javnog informisanja o štetnosti plastičnih kesa na životnu sredinu na predlog Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
- Ovo je samo jedan korak bliže ka podizanju svijesti o štetnosti plastičnih kesa po zdravlje ljudi i životnu sredinu. Naš zadatak je da nastavimo da motivišemo građane da biraju održive alternative i aktivno doprinesu očuvanju prirode - poručio je Boljević.
Nakon potpisivanja ovog Memoranduma Eko fond će, kažu u Evropskoj kući, otpočeti proceduru javne nabavke cegera kao održive alternative plastičnim kesama.
- Dok će Evropska kuća realizovati komunikacione i promotivne aktivnosti u skladu sa standardima i vizuelnim identitetom Evropske unije, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Eko fonda. Ceger kao alternativa plastičnoj kesi znak je odgovornog odnosa prema životnoj sredini – Čuvaj da te čuva - zaključili su u saopštenju.

1250x600

1084x550

„Čuvaj da te čuva”: Potpisan Memorandum o saradnji Eko fonda i Evropske kuće

Službene prostorije Eko-fonda su otvorene i dostupne javnosti u okviru redovnog radnog vremena - saopšteno je iz te institucije nakon što je Portal ETV objavio da su njihovi zaposleni sinoć su oko 22 sata obaviješteni da je navodna deratizacija, koju Demokrate koriste kao posljednje sredstvo kojim fizički pokušavaju da spriječe izbor novog direktora i na toj poziciji zadrže svoj kadar - Draška Boljevića, produžena i danas. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnastavlja-se-borba-za-boljevicevu-fotelju-deratizacija-u-eko-fondu-produzena-i-danas&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Sve aktivnosti i poslovi Fonda odvijaju se nesmetano i u skladu sa važećim &nbsp;procedurama - istakli su oni. Dostavili su i jutrošnji zapisnik Inspekcije rada koji, kako su kazali, potvrđuje da se rad Eko-fonda odvija redovno, bez kršenja radnih obaveza i bez zabrane pristupa radnim prostorijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072812078_85689007c0d9aacb46907f4ad0d240525923431cced80dad27246157809b726f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072812078_85689007c0d9aacb46907f4ad0d240525923431cced80dad27246157809b726f" data-rendition-name="original" width="739" height="827" loading="lazy" alt="inspekcija"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072812078_a1a1579db17febcae514661ebd7a6b4d9d1721f20571b6489e5a8b74e604a4ee.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072812078_a1a1579db17febcae514661ebd7a6b4d9d1721f20571b6489e5a8b74e604a4ee" data-rendition-name="original" width="739" height="904" loading="lazy" alt="inspekcija 2"> </figure>

Eko fond: Službene prostorije su otvorene

Zaposleni u Eko fondu sinoć su oko 22 sata obaviješteni da je navodna deratizacija, koju Demokrate koriste kao posljednje sredstvo kojim fizički pokušavaju da spriječe izbor novog direktora i na toj poziciji zadrže svoj kadar - Draška Boljevića, produžena i danas.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6016%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fderatizacija-posljednje-oruzje-kojim-demokrate-brane-fotelju-draska-boljevica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Shodno čanu 1 Odluke o organizovanju rada od kuće zaposlenih u Eko-fondu br.01-070/25-674/1 od 25.7.2025. godine, koristim priliku da vas informišem da se rad od kuće produžava i na ponedeljak 28.7.2025. godine i da budete dostupni nadređenima putem telefona e pošte ili drugih komunikacionih kanala u periodu od 07.00 - 15.00h. O daljim koracima bićete blagovremeno obaviješteni - piše u mejlu aktuelnog direktora koji je sinoć proslijeđen zaposlenima.
Boljeviću mandat ističe krajem jula, a borba za njegov opstanak u fotelji, kako je Portal ETV već objavio, počela je po saznanju Demokrata da postoji dogovor drugih konstituenata vlasti da se na mjesto direktora Eko fonda izabere drugi kandidat.
Zato su Demokrate, odmah po saznanju da „ispadaju iz igre“, krenule u niz opstrukcija: od pokušaja da blokiraju konkurenciju uskraćivanjem dopune dokumentacije za kandidaturu, preko tajne ostavke svoje predstavnice u Odboru Eko fonda, pa sve do već pominjane deratizacije kojom fizički pokušavaju spriječiti imenovanje kandidata koji nije njihov.
<h2>PRVI POKUŠAJ: ,,SLUČAJ PRIJAVE“</h2>
Naime, Odbor direktora je uredno raspisao konkurs za novog izvršnog direktora. U predviđenom roku su pristigle prijave, među kojima je bila i kandidatura Ljubiše Konatara.
Prvi pokušaj eliminacije konkurencije započet je tako što su predstavnici Demokrata u Odboru direktora insistirali da nije moguće dopuniti dokumentacije kandidata ukoliko prijave nijesu predate kompletirano: tako su u njima nalazili i najsitnije mane, kako bi eliminisali sve osim Boljevića.
To je, kako tvrde izvori Portala ETV, važilo sve do momenta dok nije utvrđeno da ni prijava samog Boljevića nije kompletna i da je, ako želi nastaviti mandat na čelu Eko fonda, mora upotpuniti.
<h2>DRUGI POKUŠAJ: OSTAVKA KAO MEHANIZAM</h2>
Nakon što je prvi plan „eliminacije“ propao, predstavnica Demokrata u Odboru direktora je 17. juna, podnijela ostavku u tom tijelu - ali je, prema saznanjima Portala ETV, prikrila od javnosti i ostatka Odbora.&nbsp;
O ostavci je, kako tvrde izvori Portala ETV, obavijestila samo ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića iz Demokrata. Ovo je, kako ističu naši izvori, bio rezervni plan - jer bi njena zvanična ostavka automatski značila raspuštanje cijelog Odbora - čime bi se blokirao izbor bilo koga za direktora.
Članovi Odbora su za njenu ostavku saznali na sjednici ove sedmice - kada su odlučivali o pristiglim prijavama i donijeli odluku da ipak Ljubišu Konatara - a ne nekog bliskog partijama iz vlasti, kako je isprva bio plan, predlože Vladi za novog direktora.
Uprkos informaciji da je predstavnica Demokrata, koja se inače sve to vrijeme odazivala na pozive članova Odbora direktora - pa i na tu sjednicu, još 17. jula podnijela ostavku - zasijedanje Odbora je održano.&nbsp;
Pokušao je, kako tvrde izvori Portala ETV, prekinuti državni sekretar iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i sjevera - prijeteći da će podnijeti krivične prijave protiv članova ako ne glasaju za reizbor Boljevića.&nbsp;
<h2>KRAJNJA MJERA ,,DERATIZACIJA“</h2>
Ni ta „operacija“ nije uspjela. Potom su Demokrate posegnule za najbizarnijim taktikom - fizički su zatvorili prostorije Eko fonda navodnom deratizacijom i tako onemogućili rad zaposlenima kako ne bi mogli da izvrše formalnu verifikaciju izbora novog direktora.
Na ulazu je osvanuo papir o navodnoj deratizaciji sa pečatom Fonda, bez ikakvog prethodnog zvaničnog obavještenja zaposlenima. Samo im je usmeno rečeno da do daljnjeg rade od kuće.
Izvori Portala ETV decidni su da je sve ovo dio pokušaja Demokrata da zadrže kontrolu nad Eko fondom i sačuvaju politički uticaj u jednoj od ključnih državnih institucija za ekologiju i održivi razvoj.
<h2>BOLJEVIĆ SE PLAŠI ZA KORITO</h2>
Nakon što je Portal ETV objavio informaciju da Demokratska Crna Gora pokušava da zadrži Draška Boljevića na čelu Eko-fonda i spriječi izbor novog direktora, on se oglasio saopštenjem za javnost negirajući bilo kakve nelegalne pokušaje, ali i iznio ozbiljne optužbe na račun pojedinih članova Odbora direktora.
- Pošto se moje ime i prezime posljednjih dana pominjalo u medijima u negativnom kontekstu, osjećam odgovornost da se obratim javnosti i iznesem svoj stav. Neću se kriti iza neimenovanih izvora, niti iza Fonda kao kolektiva - naveo je Boljević.
U saopštenju tvrdi da je povod za njegovu smjenu prvenstveno finansijske prirode.
- Trenutno se na računu Eko-fonda nalazi oko 24 miliona eura gotovog novca. To je ključni razlog zbog kojeg se pokušava sprovesti pravna hajdučija od strane tri člana Odbora direktora - kaže Boljević.
Posebno naglašava da je novac na računu Fonda prikupljen iz donacija i projekata, a ne iz državne kase.
- Građani treba da znaju da tih 24 miliona ne dolazi iz budžeta, niti ih je bilo ko platio iz svog džepa. Riječ je o sredstvima dobijenim zahvaljujući redovnim poslovima i projektima koje smo mi osmislili i realizovali - navodi on.
Osudio je tvrdnje da se u Fondu namjerno sprovodi deratizacija kako bi se zaustavila procedura imenovanja novog direktora.
- To su jeftine političke igre. Dezinfekcija i deratizacija su redovne aktivnosti u skladu sa zakonima, jer je zdravlje zaposlenih prioritet - naglasio je Boljević.
Boljević podsjeća da je po dolasku na funkciju zatekao oko 490.000 eura na računu, te da je podnio krivične prijave protiv bivšeg rukovodstva, što je, kako tvrdi, rezultiralo njihovim hapšenjem i procesuiranjem.
- Predanim i poštenim radom, nas nekoliko ljudi u Fondu uspjelo je da od ove institucije napravimo najlikvidnije javno preduzeće - dodaje on.
Boljević takođe ističe da je predmetom napada i pokušaja diskreditacije od strane troje članova Odbora, koji su, kako tvrdi, nelegitimno diskvalifikovali njegovu prijavu za novi mandat, i to zbog navodne nevalidnosti dokumentacije.
- Završen Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu u vrijeme kada privatni fakulteti nisu ni postojali. A sad meni spočitavaju diplomu ljudi koji su proizveli hiljade instant fakultetlija - kaže Boljević, dodajući da se za njegovu prethodnu radnu potvrdu tvrdilo da „nema pečat“, iako je izdana elektronskim putem, u skladu sa Zakonom.
Kritikuje i predlog za novog direktora koji, kako navodi, „nije ni razmotrio njegov četvorogodišnji plan rada, niti pomenuo rezultate koje je Fond ostvario pod njegovim rukovodstvom“.
- To je već tragedija. Jasno je da se ovdje ne bira najbolji kandidat, već politički poslušnik - poručuje Boljević.
Na kraju saopštenja, Boljević ističe da ne brani fotelju, ali ne pristaje da bude, kako kaže, kolateralna šteta političkih ambicija.
- Nisam političar, ni javna ličnost, ali neću ćutati i gledati kako političari kidaju za novac koji nismo uzeli iz državne kase. Ja sam čovjek iz naroda i biću direktan: ovdje se radi o tome da su neki političari vidjeli 'korito' i kidišu na njega. Po svaku cijenu. Plašim se da će ga prevrnuti ako ga se dokopaju - zaključio je Boljević.
<h2>GAŽENJE PRINCIPA RADI VLASTI</h2>
Ovo nije prvi, vjerovatno ni posljednji, primjer koliko čvrsto se Demokrate drže za „osvojene“ fotelje i za kakvim sredstvima su spremni za posegnu.&nbsp;
To su na svojoj koži početkom godine prvo osjetili članovi neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ koji su na ulicama i blokadama saobraćaja tražili odgovornost ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića za propuste policije u noći tragedije na Cetinju kada je Aco Martinović u večeri 1. januara ubio 13 ljudi, od čega dvoje djece.
Zahtjev da Šaranović i Bečić podnesu ostavke javnost u Crnoj Gori je masovno podržala, ali su se studenti zbog toga našli na udaru Demokrata koje su ih optuživale da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS)...
Predstavnici „Kamo śutra“ su zato protiv njih podnijeli tužbu ukazujući da klevetanjem pokušavaju da prikriju odgovornost i propuste za masakr. S obzirom na to da je bilo jasno da Šaranović i Bečić ne osjećaju moralnu odgovornost za zločin na Cetinju i da ostavke neće podnijeti, u „Kamo śutra“ su kasnije promijenili prvi zahtjev i umjesto toga tražili da ih smijeni premijer Milojko Spajić.
Pošto se ni to nije desilo, protesti i blokade su nastavljene - i to ne samo u njihovoj organizaciji, već su građani brojnih opština samoinicijativno organizovali blokade kako bi podržali zahtjeve ove studentske grupe.
Ipak, studentska grupa je naprasno prestala sa organizovanjem protesta i blokada, ali su u tome dosljedni ostali građani Cetinja koji i dalje svakodnevno blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu.
Na meti Demokrata našli su se i zaposleni u našoj medijskoj kući, ali i M portalu i Portalu Analitika - i to sve zbog kritički nastrojenih tekstova koji se tiču djelovanja bezbjednosnog sektora kojim oni rukovode.
Tako je šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović u Skupštini Crne Gore te tri redakcije, bez bilo kakvih dokaza ili argumenata optužio da im kriminalni klanovi po tekstu, koji njemu i njegovima ne idu u prilog, plaćaju i do 8.000 eura.
Njegova partijska drugarica i ministarka kulture i medija Tamara Vujović opravdala je njegovo crtanje meta novinarima uz poruku da „zaštita slobode medija ne podrazumijeva pravo bilo koga da bude izuzet od javne i političke kritike, pogotovo kada se ista odnosi na pojave koje mogu spriječiti štetne posljedice po društvo“. Uz to je ocijenila da se radi o „parlamentarnoj raspravi“ i „političkoj borbi“ - sa novinarima?!
&nbsp;
Svi ovi primjeri ubjedljivo pokazuju da Demokrate ni po koju cijenu neće odustati od „kvote vlasti“ koja im je pripala u Vladi Milojka Spajića.&nbsp;
Tragikomični slučaj „deratizacije u Eko fondu“ samo pokazuje da će Bečić, Bogdanović i ostali iz te partije učiniti sve da ostanu na vlasti, nešto slično kao što to čini Socijalistička narodna partija (SNP) iz koje su nastale Demokrate. I, mada se često pozivaju na čast i poštenje, slučaj borbe za čelnu poziciju u Eko fondu govori da se rukovode jednom devizom: „Sve za fotelje, fotelje ni za što“.

Anja Ivanović

Nastavlja se borba za Boljevićevu fotelju: Deratizacija u Eko fondu produžena i danas

Nakon što je Portal ETV objavio informaciju da Demokratska Crna Gora pokušava da zadrži Draška Boljevića na čelu Eko-fonda i spriječi izbor novog direktora, izvršni direktor ove institucije oglasio se saopštenjem za javnost u kojem negira bilo kakve nelegalne pokušaje, iznosi ozbiljne optužbe na račun pojedinih članova Odbora direktora i objašnjava pozadinu situacije.
- Pošto se moje ime i prezime posljednjih dana pominjalo u medijima u negativnom kontekstu, osjećam odgovornost da se obratim javnosti i iznesem svoj stav. Neću se kriti iza neimenovanih izvora, niti iza Fonda kao kolektiva - naveo je Boljević, ističući da želi da govori "ličnim i otvorenim tonom", uvažavajući pravo javnosti da zna istinu.
U saopštenju tvrdi da je povod za njegovu smjenu prvenstveno finansijske prirode.
- Trenutno se na računu Eko-fonda nalazi oko 24 miliona eura gotovog novca. To je ključni razlog zbog kojeg se pokušava sprovesti pravna hajdučija od strane tri člana Odbora direktora - kaže Boljević.
Posebno naglašava da je novac na računu Fonda prikupljen iz donacija i projekata, a ne iz državne kase.
- Građani treba da znaju da tih 24 miliona ne dolazi iz budžeta, niti ih je bilo ko platio iz svog džepa. Riječ je o sredstvima dobijenim zahvaljujući redovnim poslovima i projektima koje smo mi osmislili i realizovali - navodi on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6016%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fderatizacija-posljednje-oruzje-kojim-demokrate-brane-fotelju-draska-boljevica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Osudio je tvrdnje da se u Fondu “namjerno sprovodi deratizacija kako bi se zaustavila procedura imenovanja novog direktora”:
- To su jeftine političke igre. Dezinfekcija i deratizacija su redovne aktivnosti u skladu sa zakonima, jer je zdravlje zaposlenih prioritet - naglasio je Boljević.
Boljević podsjeća da je po dolasku na funkciju zatekao oko 490.000 eura na računu, te da je podnio krivične prijave protiv bivšeg rukovodstva, što je, kako tvrdi, rezultiralo njihovim hapšenjem i procesuiranjem.
- Predanim i poštenim radom, nas nekoliko ljudi u Fondu uspjelo je da od ove institucije napravimo najlikvidnije javno preduzeće - dodaje on.
Boljević takođe ističe da je predmetom napada i pokušaja diskreditacije od strane troje članova Odbora, koji su, kako tvrdi, nelegitimno diskvalifikovali njegovu prijavu za novi mandat, i to zbog navodne nevalidnosti dokumentacije.
- Završen Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu u vrijeme kada privatni fakulteti nisu ni postojali. A sad meni spočitavaju diplomu ljudi koji su proizveli hiljade instant fakultetlija - kaže Boljević, dodajući da se za njegovu prethodnu radnu potvrdu tvrdilo da "nema pečat", iako je izdana elektronskim putem, u skladu sa Zakonom.
Kritikuje i predlog za novog direktora koji, kako navodi, "nije ni razmotrio njegov četvorogodišnji plan rada, niti pomenuo rezultate koje je Fond ostvario pod njegovim rukovodstvom".
- To je već tragedija. Jasno je da se ovdje ne bira najbolji kandidat, već politički poslušnik - poručuje Boljević.
Na kraju saopštenja, Boljević ističe da ne brani fotelju, ali ne pristaje da bude, kako kaže, kolateralna šteta političkih ambicija.
- Nisam političar, ni javna ličnost, ali neću ćutati i gledati kako političari kidaju za novac koji nismo uzeli iz državne kase. Ja sam čovjek iz naroda i biću direktan: ovdje se radi o tome da su neki političari vidjeli 'korito' i kidišu na njega. Po svaku cijenu. Plašim se da će ga prevrnuti ako ga se dokopaju - zaključio je Boljević.

Boljević: Neću ćutati dok se političari grabe za novac - nisu znali gdje je Fond a sada ga žele preuzeti

Nedavna odluka o sprovođenju deratizacije (?!) u zgradi Eko fonda posljednja je mjera - i ujedno najbizarniji pokušaj Demokrata da spriječe izbor novog direktora te institucije i na čelu zadrže svoj kadar - Draška Boljevića, saznaje Portal ETV.
Boljeviću mandat ističe krajem jula, a borba za njegov opstanak u fotelji, kako tvrde naši izvori, počela je po saznanju Demokrata da postoji dogovor drugih konstituenata vlasti da se na mjesto direktora Eko fonda izabere drugi kandidat.
Zato su Demokrate, odmah po saznanju da „ispadaju iz igre“, krenule u niz opstrukcija: od pokušaja da blokiraju konkurenciju uskraćivanjem dopune dokumentacije za kandidaturu, preko tajne ostavke svoje predstavnice u Odboru Eko fonda, pa sve do već pominjane deratizacije kojom fizički pokušavaju spriječiti imenovanje kandidata koji nije njihov.
<h2>PRVI POKUŠAJ: ,,SLUČAJ PRIJAVE“</h2>
Naime, Odbor direktora je uredno raspisao konkurs za novog izvršnog direktora. U predviđenom roku su pristigle prijave, među kojima je bila i kandidatura Ljubiše Konatara.
Prvi pokušaj eliminacije konkurencije započet je tako što su predstavnici Demokrata u Odboru direktora insistirali da nije moguće dopuniti dokumentacije kandidata ukoliko prijave nijesu predate kompletirano: tako su u njima nalazili i najsitnije mane, kako bi eliminisali sve osim Boljevića.
To je, kako tvrde izvori Portala ETV, važilo sve do momenta dok nije utvrđeno da ni prijava samog Boljevića nije kompletna i da je, ako želi nastaviti mandat na čelu Eko fonda, mora upotpuniti.
<h2>DRUGI POKUŠAJ: OSTAVKA KAO MEHANIZAM</h2>
Nakon što je prvi plan „eliminacije“ propao, predstavnica Demokrata u Odboru direktora je 17. juna, podnijela ostavku u tom tijelu - ali je, prema saznanjima Portala ETV, prikrila od javnosti i ostatka Odbora.&nbsp;
O ostavci je, kako tvrde izvori Portala ETV, obavijestila samo ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića iz Demokrata. Ovo je, kako ističu naši izvori, bio rezervni plan - jer bi njena zvanična ostavka automatski značila raspuštanje cijelog Odbora - čime bi se blokirao izbor bilo koga za direktora.
Članovi Odbora su za njenu ostavku saznali na sjednici ove sedmice - kada su odlučivali o pristiglim prijavama i donijeli odluku da ipak Ljubišu Konatara - a ne nekog bliskog partijama iz vlasti, kako je isprva bio plan, predlože Vladi za novog direktora.
Uprkos informaciji da je predstavnica Demokrata, koja se inače sve to vrijeme odazivala na pozive članova Odbora direktora - pa i na tu sjednicu, još 17. jula podnijela ostavku - zasijedanje Odbora je održano.&nbsp;
Pokušao je, kako tvrde izvori Portala ETV, prekinuti državni sekretar iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i sjevera - prijeteći da će podnijeti krivične prijave protiv članova ako ne glasaju za reizbor Boljevića.&nbsp;
<h2>KRAJNJA MJERA ,,DERATIZACIJA“</h2>
Ni ta „operacija“ nije uspjela. Potom su Demokrate posegnule za najbizarnijim taktikom - fizički su zatvorili prostorije Eko fonda navodnom deratizacijom i tako onemogućili rad zaposlenima kako ne bi mogli da izvrše formalnu verifikaciju izbora novog direktora.
Na ulazu je osvanuo papir o navodnoj deratizaciji sa pečatom Fonda, bez ikakvog prethodnog zvaničnog obavještenja zaposlenima. Samo im je usmeno rečeno da do daljnjeg rade od kuće.
Izvori Portala ETV decidni su da je sve ovo dio pokušaja Demokrata da zadrže kontrolu nad Eko fondom i sačuvaju politički uticaj u jednoj od ključnih državnih institucija za ekologiju i održivi razvoj.
<h2>GAŽENJE PRINCIPA RADI VLASTI</h2>
Ovo nije prvi, vjerovatno ni posljednji, primjer koliko čvrsto se Demokrate drže za „osvojene“ fotelje i za kakvim sredstvima su spremni za posegnu.&nbsp;
To su na svojoj koži početkom godine prvo osjetili članovi neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ koji su na ulicama i blokadama saobraćaja tražili odgovornost ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića za propuste policije u noći tragedije na Cetinju kada je Aco Martinović u večeri 1. januara ubio 13 ljudi, od čega dvoje djece.
Zahtjev da Šaranović i Bečić podnesu ostavke javnost u Crnoj Gori je masovno podržala, ali su se studenti zbog toga našli na udaru Demokrata koje su ih optuživale da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS)...
Predstavnici „Kamo śutra“ su zato protiv njih podnijeli tužbu ukazujući da klevetanjem pokušavaju da prikriju odgovornost i propuste za masakr. S obzirom na to da je bilo jasno da Šaranović i Bečić ne osjećaju moralnu odgovornost za zločin na Cetinju i da ostavke neće podnijeti, u „Kamo śutra“ su kasnije promijenili prvi zahtjev i umjesto toga tražili da ih smijeni premijer Milojko Spajić.
Pošto se ni to nije desilo, protesti i blokade su nastavljene - i to ne samo u njihovoj organizaciji, već su građani brojnih opština samoinicijativno organizovali blokade kako bi podržali zahtjeve ove studentske grupe.
Ipak, studentska grupa je naprasno prestala sa organizovanjem protesta i blokada, ali su u tome dosljedni ostali građani Cetinja koji i dalje svakodnevno blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu.
Na meti Demokrata našli su se i zaposleni u našoj medijskoj kući, ali i M portalu i Portalu Analitika - i to sve zbog kritički nastrojenih tekstova koji se tiču djelovanja bezbjednosnog sektora kojim oni rukovode.
Tako je šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović u Skupštini Crne Gore te tri redakcije, bez bilo kakvih dokaza ili argumenata optužio da im kriminalni klanovi po tekstu, koji njemu i njegovima ne idu u prilog, plaćaju i do 8.000 eura.
Njegova partijska drugarica i ministarka kulture i medija Tamara Vujović opravdala je njegovo crtanje meta novinarima uz poruku da „zaštita slobode medija ne podrazumijeva pravo bilo koga da bude izuzet od javne i političke kritike, pogotovo kada se ista odnosi na pojave koje mogu spriječiti štetne posljedice po društvo“. Uz to je ocijenila da se radi o „parlamentarnoj raspravi“ i „političkoj borbi“ - sa novinarima?!
Svi ovi primjeri ubjedljivo pokazuju da Demokrate ni po koju cijenu neće odustati od „kvote vlasti“ koja im je pripala u Vladi Milojka Spajića.&nbsp;
Tragikomični slučaj „deratizacije u Eko fondu“ samo pokazuje da će Bečić, Bogdanović i ostali iz te partije učiniti sve da ostanu na vlasti, nešto slično kao što to čini Socijalistička narodna partija (SNP) iz koje su nastale Demokrate. I, mada se često pozivaju na čast i poštenje, slučaj borbe za čelnu poziciju u Eko fondu govori da se rukovode jednom devizom: „Sve za fotelje, fotelje ni za što“.
Anja IVANOVIĆ

Deratizacija posljednje „oružje“ kojim Demokrate brane fotelju Draška Boljevića?!

Glavni odbor Pokreta Preokret jednoglasno je izabrao Srđana Perića za predsjednika.&nbsp;
Izabrani su i članovi Predsjedništva: Mirza Krnić, Aleksa Bigović, Goran Ćetković, Neda Rašović, Boro Kankaraš, Tamara Tomić, Nebojša Marković, Miodrag Ilić, Aida Adlal, Fikret Kuč i Srđan Perić. Ranije je Aleksa Bigović izabran za direktora Preokreta.&nbsp;
Predsjedništvo je za šefa medijskog tima izabralo Mirka Perovića, a za šefa Kancelarije za socijalna pitanja Dragana Sošića.
- Preokret je predstavio građanima i podržavaocima novi logo i vizuelni identitet, pokrenuo aplikaciju za komunikaciju sa građanima i informisao javnost o izborima koje su sproveli Predsjedništvo i Glavni odbor - navode u saopštenju.&nbsp;
Objašenjeno je da novi logo simbolizuje prekid sa starim političkim praksama i otvaranje prostora za odgovorniju i transparentniju politiku.
- Predstavljena aplikacija omogućava građanima da predlažu inicijative, učestvuju u raspravama i prate realizaciju odluka, čime Preokret dodatno jača model direktnog učešća javnosti u donošenju odluka, počev od njegove interne organizacije, ali ostavlja i mogućnost prijavljivanja problema u funkcionisanju cijelog sistema - navode iz Prekreta.
Govoreći o daljem fokusu djelovanja Perić je saopštio da je promjena političkog sistema preduslov za suštinske reforme u Crnoj Gori.
- Preokret se zalaže za model u kojem se moć vraća građanima kroz direktnu demokratiju, transparentnost i stalnu kontrolu vlasti, ali i samih političkih subjekata. Politika mora biti servis javnog interesa, a ne gotovo isključivo prostor privilegija. Zato, uz institucionalne promjene, Preokret će se boriti za konkretne mjere poput funkcionalnog socijalnog kartona, pravednije raspodjele davanja, podsticanje koncepta socijalnog stanovanja, ali i podrške preduzetništvu, te promovisanje principa laičke države i načela da se o Crnoj Gori odlučuje u Crnoj Gori, što predstavlja osnov zajednice koja je utemeljena u balansu pravednosti i efikasnosti - zaključio je Perić.
Inače, planom razvoja Preokreta je predviđeno formiranje inicijativnih odbora u Podgorici, Nikšiću, Herceg Novom, Baru i Bijelom Polju, dok će u ostalim gradovima aktivnosti do juna funkcionisati na nivou ovjerenika. Iz Preokreta poručuju da ulaze u fazu funkcionalnijeg djelovanja, sa jasnom podjelom odgovornosti i usmjerenjem na konkretne rezultate.

Perić izabran za predsjednika Preokreta, izabrani su i članovi Predsjedništva

Život u Njemačkoj ponovno je postao skuplji, s obzirom na to da su potrošačke cijene u januaru bile 2,1 odsto više nego u istom periodu prošle godine, nakon inflacije od 1,8 posto u decembru, pokazali su preliminarni podaci Destatisa.
Posebno su porasle cijene hrane, dok su vozači za gorivo morali izdvojiti više novca. Od decembra do januara potrošačke cijene ukupno su porasle 0,1 odsto, prenosi SEEbiz.
Glavni pokretači inflacije bile su ostale usluge, koje su takođe u prosjeku poskupjele 3,2 odsto u januaru. To uključuje i povećanje cijene "njemačke karte" za regionalni i lokalni prevoz širom zemlje.
Gosti restorana i kafića nijesu primijetili učinak smanjenja PDV-a za obroke s 19 na sedam odsto početkom godine. Mnogi ugostitelji uštedu od smanjenja poreza zadržali su za sebe.
U januaru su potrošači plaćali 2,1 odsto više za hranu nego u istom mjesecu prošle godine. U decembru su cijene hrane porasle 0,8 odsto.
Kafa, čokolada i meso, kao i voće i povrće, bili su znatno skuplji nego godinu ranije. S druge strane, energenti su u januaru bili 1,7 odsto jeftiniji nego prije godinu, dok su u decembru cijene energije bile 1,3 odsto niže u odnosu na isti mjesec 2024.
Statistički zavodi nekoliko njemačkih pokrajina objavili su da su u januaru struja i gas bili jeftiniji nego godinu ranije, dok su cijene goriva porasle. Cijene sirove nafte porasle su posljednjih mjeseci zbog sukoba u Iranu, dostigavši najviši nivo u četiri mjeseca.
Osim toga, povećanje naknade za emisiju ugljen dioksida (CO2) ima značajan uticaj na troškove goriva, objasnila je ekonomistkinja Stephanie Schoenwald iz istraživačkog centra KfW-a.
- Vladine mjere vjerovatno su neznatno opteretile potrošače u ukupnom bilansu. Niže naknade i tarife za električnu energiju i gas pratili su viši porezi na CO2 za lož ulje, gas i gorivo, kao i povećanje cijene tzv. njemačke kartice - rekao je Michael Heise, glavni ekonomista kompanije za upravljanje HQ Trust.
Inflacija u nadolazećim mjesecima mogla bi pasti ispod granice od dva odsto, prema procjeni predsjednika Bundesbanke, Joachima Nagela. Ipak, ekonomisti kažu da postoje mnogi pokazatelji da će inflacija ostati nešto iznad dva odsto tokom cijele ove godine.
Na to će uticati i najnovije povećanje minimalne plaće, jer mnoga poduzeća prebacuju povećane troškove na kupce. S druge strane, inflaciju ublažava snažan euro, koji uvoz u Njemačku čini jeftinijim.
U decembru su niže cijene energije i blaga stabilizacija cijena hrane snizile inflaciju ispod dva odsto prvi put od septembra 2024. U prosjeku su potrošačke cijene prošle godine porasle 2,2 odsto, isto kao i 2024. Ipak, plate zaposlenih rastu već više od dvije godine, čak i ako se izuzme inflacija.
S trenutnom vrijednošću inflacije od oko dva odsto, rast cijena je i dalje umjeren. Evropska centralna banka cilja na stabilni nivo cijena u eurozoni s inflacijom od dva odsto u srednjoročnom periodu.

Inflacija u Njemačkoj ponovo premašila dva odsto

Lider Demokratske narodne partije, Milan Knežević, komentarišući izlazak iz državne i gradske vlasti &nbsp;kazao je da "misli da se uskoro bez njih neće moći ni na državnom nivou".
- Vlada na papiru ima podršku preko 50 poslanika i znali smo da izlazak iz vlasti za sad neće dovesti do pada Vlade - kazao je Knežević gostujući na TV Prva.&nbsp;
On istiće da će u ponedjeljak Skupštini predati predloge o dvojnom državljanstvu, srpskom jeziku i trobojci.
- Za zakon o državljanstvu je potreban 41 poslanik. Dovoljno je da ovo glasa PES, Demokrate, i ZBCG. Mi bi već tako riješili pitanja državljanstva i trobojke - poručio je Knežević.
Kazao je i da je Milun Zogović razgovarao sa Spajićem a da je on tada rekao da su "zahtjevi opravdani".
- Sa Demokratama smo imali kratak telefonski razgovor gdje sam im saopštio da ove inicijative nisu u suprotnosti sa evropskim standardima i da su Ustavne - istakao je Knežević.&nbsp;
Lider DNP tvrdi da ne traže da se crnogorski jezik izbriše kao službeni, već da se "naprave ustavne dopune da srpski jezik bude službeni zajedno sa crnogorskim.
- Nismo tražili brisanje državne zastave već da se pored nje koristi i trobojka iz 1905. godine - tvrdi Knežević.&nbsp;
Tvrdi da su za izmjene Ustava potrebni glasovi 41 poslanika.&nbsp;
- Za zastavu i za recimo i himnu, i za dvojno državljanstvo dovoljan je 41 poslanik. Sad da pitam ove ostale u Vladi što kažu da nije vrijeme za to – a kada je vrijeme za to? - kaže Kneežvić.&nbsp;
Lider DNP-a tvrdi i da je bilo pregovora PES-a sa DPS-om.&nbsp;
- Spajić se sastajao sa Danijelom Živkovićem još u decembru. U januaru je Anđela Jakšić-Stojanović imala sastanak sa Jevtom Erakovićem i da su razgovarali o modalitetima saradnje u vidu koncentracione Vlade. I to su poznate stvari u okviru koalicije i svi se prave mutavi. Spajić ima bolju komunikaciju sa Živkovićem nego sa mnom koji sam mu podržavao Vladu - tvrdi Knežević.&nbsp;
Kaže da je neuobičajeno da partija Andrije Mandića bude dio vlasti, dok je DNP opozicija.&nbsp;
- Mislim da će stranački organi obije partije donijeti odluku. Ja ne mogu da proglašavam te stavove. Svakako, niko ne može poremetiti svoje odnose i svako ima pravo da bira svoj politički put. Možda je naša strategija potpuno pogrešna, možda ono što Mandić saopštava predstavlja ispravan politički put i nemam ništa protiv toga - ističe Knežević.&nbsp;
Ukazuje i da bi pala Vlada ukoliko bi partija Andrije Mandić uskratila podršku Spajiću.&nbsp;
<h2>"Mujović da podnese ostavku"</h2>
Komentarišući situaciju u Glavnom gradu, nakon izlaska DNP-a iz vlasi, Knežević kaže da se "Mujović ne može više ponašati kao gradonačelnik Podgorice jer je doveo do raspada koalicije".
- Niko iz opozicije nije rekao da nije spreman da podrži Mujovića. On treba da podnese ostavku koliko danas jer on od juče više nije gradonačelnik. Mi ćemo se ponašati kao opozicija - kazao je Knežević.&nbsp;
Knežević je komentarisao i bjekstvo Miloša Medenice nakon izricanja zatvorske kazne.&nbsp;
- Čestitam i Vesni Medenici, neka uzme pištolj i konja i zapuca. Miloš je moj heroj, nemoj da se vrćeš, ne bi te ni prepoznali. Nažalost, umro mi je jedan bližnji rođak u Brodarevu i išao sam da izjavim saučešće. Jedan policajac je tražio na graničnom prelazu da bi izvršili pretres - kaže Knežević.&nbsp;
Dodaje da je traženo da njegov vozač otvori gepek.&nbsp;
- Kad je moj vozač pitao zbog čega, policajac je htio da provjeri da li prevozimo Miloša Medenicu. Kad smo ga pitali zar zaista to misle da vozimo Medenicu on je rekao – a ko će nego vi? Je li to vama normalno - tvrdi Knežević. &nbsp;

Knežević: U ponedjeljak predajemo predloge o državljanstvu, jeziku i trobojci, dovoljno je da glasaju PES, Demokrate i ZBCG

Vaterpolisti Primorca pobijedili su večeras u Kotoru, nakon peteraca, ekipu Šapca 21:20, utakmici osmog kola premijer Regionalne vaterpolo lige.
Utakmica je u regularnom toku završena neriješeno 17:17.
Kotorski tim do pobjede vodio je Balša Vučković sa šest golova, Jusuke Inaba i Đuro Radović postigli su po tri, a gol manje Savo Ćetković.
Po jednom u listu strijelaca upisali su se Draško Brguljan, Marko Mršić i Tim Perov.
U ekipi iz Šapca najbolji je bio Nemanja Stanojević sa četiri gola.

Tag: drasko-boljevic