Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) reagovali su na tekst Portala ETV <a href="https://etv.me/drustvo/dragana-kazanegra-stanisic-dvije-godine-nelegalno-zivi-u-tudem-stanu">„Dragana Kažanegra Stanišić dvije godine nelegalno živi u tuđem stanu?!</a>“ poručujući da je tužba Miraša Miketića odbačena kao neosnovana, te da tome svjedoči i sudska presuda.
- U odnosu na podnijetu prijavu građanina M.M., 25. decembra 2024. godine, protiv Dragane Kažanegre Stanišić, policijski službenici su preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti i istog dana kada je prijava i podnijeta prikupili obavještenja od Kažanegre Stanišić, koja je tom prilikom odbacila tvrdnje podnosioca prijave i obavijestila policijske službenike da je pomenuti M.M. podnosio tužbu Osnovnom sudu u Kotoru po kojoj je donijeta presuda 24. aprila 2024. godine, a kojom je tužba M.M. odbijena kao neosnovana, a za šta posjeduje dokaz – sudsku presudu - naveli su u MUP-u.
Sa prijavom je, kažu, upoznat i državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, koji se nakon izvršenog uvida u spise predmeta, izjasnio da se u tome ne stiču elementi bića krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.
- Takođe, radi potpunog informisanja javnosti Dragana Kažanegre Stanišić živi u svojoj porodičnoj kući. U odnosu na navode koji se odnose na Šakoja Stanišića, supruga državne sekretarke Ministarstva unutrašnjih poslova Dragane Kažanegre Stanišić, obavještavamo vas da se ovo lice u evidencijama Uprave policije ne vodi kao operativno interesantno lice - naveli su oni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

MUP: Tužba Miketića protiv Kažanegre neosnovana, njen suprug nije u evidenciji policije kao operativno interesantno lice

Državna sekretarka Ministarstva unutrašnjih poslova Dragana Kažanegra Stanišić duže od dvije godine nelegalno živi u stanu u zgradi u budvanskom naselju Pržno koji je u vlasništvu Miraša Miketića, iz Andrijevice. To je bio razlog da Miketić 25. decembra prošle godine podnese krivičnu prijavu, čiji je sadržaj ekskluzivno objavila Televizija E. &nbsp; Za sada nema informacije da li je nadležno Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru reagovalo na krivičnu prijavu protiv nedavno izabrane državne sekretarke u MUP-u.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250129230116_0d4acc91a9c32c006c5bd17b1f03d62ad0c6a9b57558e37543803fc517925f7a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250129230116_0d4acc91a9c32c006c5bd17b1f03d62ad0c6a9b57558e37543803fc517925f7a" data-rendition-name="original" width="619" height="505" loading="lazy" alt="TEŠKE OPTUŽBE: Prijava Miraša Miketića"> <figcaption>TEŠKE OPTUŽBE: Prijava Miraša Miketića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>LAŽNA OBEĆANJA I KRIVIČNA PRIJAVA</h2> Prema informacijama TVE, Kažanegra Stanišić je, nakon više puta ponovljenih zahtjeva Miketića da napusti njegov stan, obećala da će do kraja oktobra definitivno napustiti tuđi stambeni prostor.&nbsp; Od obećanja nije bilo ništa, pa je Miketić nelegalno useljenu stanarku prijavio policiji.&nbsp; - U stambenu jedinicu broj 5, koja je moje vlasništvo, bez mog odobrenja uselila se Dragana Kažanegra i u tom mom stanu živi zadnje dvije godine. Ja sam prijavljivao u policji i vodi se postupak. Ja sam zvao pomenutu Kažanegru Draganu da napusti moj posjed, gdje je ona kazala da će to završiti do kraja oktobra mjeseca 2024. godine, međutim do dan danas, ona nije napustila moj stan, ja sam nju pozivao ali se ona više ne javlja na telefon – piše između ostalog u krivičnoj prijavi koju je Miketić krajem godine podnio Odjeljenju bezbjednosti Budva.&nbsp; Miketić ocjenjuje da bi državna službenica morala da daje pozitivan primjer crnogorskim građanima. - Napominjem da pomenuta Dragana Kažanegra bi trebala da daje primjer ostalim građanima, jer je sada na funkciji Sekretara MUP-a, a ne da prisilno uzurpira tuđu imovinu – zaključuje se u prijavi. <h2>VLAST JE VLAST, POGOTOVO ZA DEMOKRATE</h2> Upravo u oktobru, kada je obećala da će napustiti tuđi posjed, Kažanegra Stanišić, istaknuta funkcionerka Demokrata Alekse Bečića, izabrana je za državnu sekretarku MUP-a. Da li je to postavljenje i moć koja proizilazi iz pozicije u Ministarstvu unutrašnjih poslova uticalo na promjenu razmišljanja i odluku da ostane nelegalno da živi stanu – nije poznato.&nbsp; O ovakvom postupku Kažanegre, koja je ujedno bila i nositeljka izborne liste Demokrata i PES-a u Budvi, govorio je Nikola Jovanović, čelnik izborne liste ,,Budva naš grad” u jednoj televizijskoj emisiji.&nbsp; Jovanović je problematizovao što je Kažanegra Stanišić uzurpirala tuđu imovinu ocjenjujući da - umjesto da bude primjer zakonitog postupanja, a da nezakonito sankcioniše - ona ,,pokazuje devijantno i protivzakonito ponašanje”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250129230116_1bda318f2a01cb79c467c0fa7a041ec4af0918893c86c8e8270a90afe2916511.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250129230116_1bda318f2a01cb79c467c0fa7a041ec4af0918893c86c8e8270a90afe2916511" data-rendition-name="original" width="758" height="1160" loading="lazy" alt="PORODIČNE VEZE: Bračni par Stanišić"> <figcaption>PORODIČNE VEZE: Bračni par Stanišić(Photo: Društvena mreža X)</figcaption> </figure>  <h2>PORODIČNE OPASNE VEZE&nbsp;</h2> Da funkcionerka Demokrata i državna sekretarka u MUP-u bude u fokusu crnogorske javnosti uticale su i objave na društvenim mrežama.&nbsp; Tako su na društvenoj mreži X objavljene fotografije Dragane Kažanegre Stanišić u zagrljaju supruga Šakoja Stanišića, za kojeg se tvrdi da je &nbsp;bezbjednosno interesantno lice.&nbsp; - Šakoje je pripadnik ozloglašenog klana amerika – ističe se u objavi na X mreži, uz tvrdnje da je učestvovao u narko trafikingu iz Južne Amerike.&nbsp; Iako je Televizija E nekoliko puta tokom dana pokušavala da dobije odgovor od državne sekretarke Kažanegra Stanišić, na redakcijske upite nije bilo odgovora. &nbsp;

Ana Šofranac

Dragana Kažanegra Stanišić dvije godine nelegalno živi u tuđem stanu?!

Kada je potpredsjednica Demokrata Dragana Kažanegra Stanišić sa Mladenom Mikijeljom iz koalicije ,,Za budućnost Budve“ umarširala, okružena dvadesetoricom žestokih momaka, u salu Skupštine opštine Budva - da golom silom prekinu rad sjednice lokalnog parlamenta – bila je ponosna na sebe. I tako, puna sebe, reče nakon noći u sali lokalnog parlamenta, da je pokazala ,,muškim kukavicama“ kako ih otresa ,,ka' prašinu sa cipela“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250112030152_72212d5a4e6ba2a867fe2e79656a0576d9efc1954ea0eae711e8d3f23fda6a8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250112030152_72212d5a4e6ba2a867fe2e79656a0576d9efc1954ea0eae711e8d3f23fda6a8b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ŽENA SPREMNA I ZA MUP I ZA BUDVU: Kažanegra Stanišić"> <figcaption>ŽENA SPREMNA I ZA MUP I ZA BUDVU: Kažanegra Stanišić(Photo: Demokratska Crna Gora)</figcaption> </figure>  Da je što znala o pravu i principima, državna sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova - koja je na to mjesto dospjela samo zahvaljujući pripadnosti stranci Alekse Bečića - makar bi mudro ćutala. Ovako, službenica zapošljena u ministarstvu koje bi trebalo da štiti zakon, bila je na sav glas ponosna što je, sve u interesu svoje partije, grubo prekršila zakone?!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250112030156_3ca71fa7e3beba265864f4436bda9d2658c4c948629dd0f35648b5ef586a44a0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250112030156_3ca71fa7e3beba265864f4436bda9d2658c4c948629dd0f35648b5ef586a44a0" data-rendition-name="original" width="1249" height="689" loading="lazy" alt="BIVŠI DEFANZIVAC U NAPADU: Mikijelj u akciji"> <figcaption>BIVŠI FUDBALSKI DEFANZIVAC U POLITIČKOM NAPADU: Mladen Mikijelj u akciji(Photo: Screenshot)</figcaption> </figure>  Scene iz Budve pokazuju da brutalno kršenje zakona, kao i ogoljeno nasilništvo predstavnika partija koje su dio vlasti na državnom nivou, nijesu incident, niti su Kažanegra Stanišić i Mikijelj radili nešto na svoju ruku. Dvoje lokalnih političara slijedili su uputstva partijskih centrala iz Podgorice: da se nikako, čak i po cijenu fizičkog obračuna, ne dozvoli formiranje vlasti u kojoj neće biti mjesta za njihove stranke.&nbsp; Kakva bahatost vlasti na državnom nivou: volja građana koju oni priznaju, samo je ona koja je u njihovom, ličnom ili &nbsp;partijskom interesu. Van toga, ne prihvataju političke dogovore koji njih isključuju iz vlasti: narodna volja je samo ona - koja njih smješta u fotelje.&nbsp; Zato je ,,depolitizovana“ policija, koju od vrha do dna kontrolišu Demokrate, morala da tihuje u petak veče i u subotu čitavog dana dok su partijski jurišnici besprizorno logorovali u zgradi opštine. Zbog toga je i ,,nezavisno“ tužilaštvo ustanovilo da nije bilo ,,osnova sumnje“ u kršenje zakona, čak i kada su pristalice Mandićeve i Bečićeve stranke okupirale prostorije Opštine Budva.&nbsp; Budvanski primjer nasilničkog sprječavanja rada parlamenta dio je modusa operandi parlamentarne većine. I više od toga – otkriva se istinski, nedemokrastki, nasilnički karakter takve politike.&nbsp; Kao što su prije dva dana u Budvi nasilno spriječili da se uspostavi vlast nove većine, tako su pred Novu godinu u Podgorici prijetnjama, ucjenama i ko zna čime sve natjerali logoreičnog Jakova Milatovića da naglo zašuti i pogne glavu. Pa onda da svoju grupaciju usmjeri ka formiranju vlasti u Glavnom gradu, i to baš sa onima koje su, samo koji dan ranije, žestoko optuživali za zloupotrebu vlasti?!&nbsp; I dok su opoziciju napadali što se u parlamentu usudila da se otvoreno buni zbog drastičnog kršenja Ustava, nezakonitog penzionisanja sudija i urušavanja Ustavnog suda, parlamentarna većina koju predvodi Andrija Mandić, pretvorila je gotovo sve državne institucije u partijsku prćiju za međustranačke kadrovske kalkulacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250112030156_7b665f6db27c4d5b3d84cb180c14a92ba88a70bb018016dc3ad125e79c483fb7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250112030156_7b665f6db27c4d5b3d84cb180c14a92ba88a70bb018016dc3ad125e79c483fb7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="BORBA: Protest opozicije u Skupštini Crne Gore"> <figcaption>BORBA: Protest opozicije u Skupštini Crne Gore(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nasilje u Budvi da se ne bi uspostavila nova lokalna vlast; zastrašivanje, ucjene i korupcija da bi se formirala vlast u Podgorici; ustavni puč u Skupštini Crne Gore – sve su to djelići slagalice koja pruža pravu sliku nedemokratskog karaktera ,,postavgustovske vlasti“. Koja je, samo radi demokratskog dekora, uvećana ,,poštenim“ predstavnicima manje brojnih naroda.&nbsp; No, u vladajućoj većini, osim što zadovoljavaju lične i grupne interese, Ibrahimović, Đeljošaj ili Camaj služe, kao nekad onaj ,,pošteni Albanac“ Sejdo Bajramović srpskom voždu Slobodanu Miloševiću: kao smokvin list, da inertnim i čudno nezainteresovanim Evropljanima i Amerikancima prikažu tobožnje ,,evropsko lice“ ovdašnje vlasti.&nbsp; Koja, u stvari, ima Janusovo, dvostruko, a isto - nedemokratsko lice. Jer, kao što ne dopuštaju da se izbori u Šavniku okončaju kada njima nije rezultat po volji, baš kao što su u Podgorici utjerivanjem straha natjerali Milatovića i njegove da budu poslušni ljubimci, tako su u Budvi Mandićevi ,,oficiri za pritisak“ uspjeli upotrebom ogoljene sile onemoguće formiranje opštinske uprave bez njihovog učešća...&nbsp; Predvidivo je buduće ponašanje vlasti: parlamentarna većina koja je na vlast došla kroz institucije sistema, nošena litijaškim talasom na izborima 2020. godine, pokazuje kako nema namjeru da vlast ikada prepusti kroz institucije, kao poraženi na izborima ili kao preglasane stranke u postizbornim kombinatorikama.&nbsp; Andrija Mandić, Milan Knežević, Milojko Spajić, Aleksa Bečić i ostali ,,avgustovski revolucionari“ - koji su Mila Đukanovića i njegov DPS optuživali za stvaranje diktature - danas pokušavaju, teškom zloupotrebom instrumenata vlasti i moći, da pretvore Crnu Goru u mali politički logor kojim žele nekontrolisano upravljati.&nbsp; To je crnogorska perverzna realnost, neka vrsta političkog oksimorona, spajanja nespojivog, to je – demokratija pučista! Samo još da pratimo hoće li, i kada, neko iz EU i SAD konačno vidjeti ono što je očigledno.

Draško Đuranović

Demokratija pučista!

Onda kada me napadaju stare hijene DPS-a, narko-kamataška organizacija “građana”, urini funkcioneri koji su se ponizno dodvoravali Milu Božoviću, još sam odlučnija na putu istine i pravde, saopštila je potpredsjednica Demokrata Dragana Kažanegra Stanišić nakon sinoćnjih dešavanja u Budvi.
Kažanegra Stanišić je rekla da se “drma kavez zvjerima i panika je logična reakcija”.
- Stojim ispred vas sa punim integritetom i kažem vam još glasnije “sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova”. Takve kao vi otresem pogledom kao prašinu sa cipela - istakla je Kažanegra Stanišić.
Pristalice saveza „Za budućnost Budve“ i Demokrate-PES, među kojima, kako kaže nosilac liste Budva naš grad Nikola Jovanović ima i bezbjednosno interesantnih lica, ušli su sinoć u prostorije Skupštine Opštine Budva, zauzeli odborničke klupe navodeći da neće dozvoliti održavanje današnje sjednice na kojoj bi trebalo da se konstituiše vlast.
Jovanović je zbog svega toga, ali i ocjene da je izostala reakcija policije, pozvao na uvođenje vanrednog stanja u Budvi, ali i na sastanak čelnika države - predsjednika Jakova Milatovića, premijera Milojka Spajića i predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
S druge strane, lider liste Za budućnost Budve Mladen Mikijelj je rekao da su naoružani simpatizeri Jovanovića upali u kabinet predsjednika opštine Budva.
Kasno sinoć oglasio se Milatović koji je izrazio zabrinutos zbog današnjih dešavanja u Budvi, ističući da se konstituisanje lokalnog parlamenta mora sprovesti uz puno poštovanje Ustava i zakona.
- To znači da u ovom procesu ne smije biti mjesta za nasilje i da je odlučivanje u SO Budva isključiva odgovornost odbornica i odbornika u SO Budva - dodao je on.
Na prvoj sjednici Skupštine opštine (SO) Budva potvrđen je mandat novoizabranim odbornicima. Kandidat za predsjednika lokalnog parlamenta je Petar Odžić iz Evropskog saveza. Njega je predložilo 11 odbornika iz grupacije "Budva naš grad", te Evropskog saveza i GP URA. 
Ranije danas predstavnik liste "Za budućnost Budve" Mladen Mikijelj kazao je da će prekinuti sjednicu skupštine ako se bude nastavilo sa, kako je rekao, kršenjem procedure.

Kažanegra Stanišić: Sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova

Sa žaljenjem konstatujem da Budva ostaje zakopavana u rovovima, u podjelama. Nažalost, danas nije pobijedila pristojna Budva - kazala je nositeljka liste koalicije Demokratske Crne Gore i Pokreta Evropa sad Dragana Kažanegra Stanišić.
Ponosna je na kampanju koju je vodila i na sve ljude koji su učestvovali.
- Ovi izbori nijesu donijeli ništa novo - ocijenila je Kažanegra Stanišić.
Govoreći o formiranju vlasti, smatra da je to moguće ukoliki svi politički subjekti ostanu na fonu poruka koje su slali u toku kampanje, odnosno da neće ići sa Demokratskom partijom socijalista.
- Vlast se može formirati bez DPS-a i može se formirati samo na demokratskim principima. Odgovornost je na onima koji su osvojili najveći broj mandata, izostavljajući DPS kao mogućnost konstituenta vlasti - navela je Kažanegra Stanišić.
Na pitanje ko je njihovoj koaliciji bliži rekla je da su jednako udaljeni.
Komentarišući izborni rezultat kazala je da misli da izborni rezon u tom primorskom gradu ne postoji.

Jasmina Beharovic

Kažanegra Stanišić: Danas nije pobijedila pristojna Budva, formiranje vlasti je moguće bez DPS-a

Nositeljka izborne liste ,,Demokrate - Evropa sad - Još jači", Dragana Kažanegra Stanišić, iskoristila je svoje biračko pravo na biračkom mjestu broj 3, Pržno. &nbsp;
Ona je nakon glasanja kazala &nbsp;da očekuje miran, stabilan izborni dan, kakav dolikuje tom gradu.
- Očekujem da danas pobijedi Budva, da pobijedi zajedništvo, solidarnost, prosperitet, da pobijede dobri ljudi prije svega, a ne pojedinac - kazala je Kažanegra Stanišić.
Zahvalila se svim građankama i građanima Budve koji su, kako je rekla, tokom čitavog izbornog procesa pružali nesebičnu podršku njenoj listi i njoj.
- Zahvalna sam na svakoj pruženoj ruci, na svakom osmijehu, na svakoj lijepoj riječi i to mi zaista daje vjeru da danas pobjeđuje ispravna i najbolja, najljepša Budva. Zato sam apsolutno sigurna u naš fantastičan izborni rezultat - zaključila je Kažanegra Stanišić.

Kažanegra Stanišić: Očekujem da pobijedi zajedništvo, prosperitet i dobri ljudi

Demokratska Crna Gora je sinoć u Budvi predala izbornu listu "Demokrate - Evropa sad - Još jači - Dragana Kažanegra Stanišić" Opštinskoj izbornoj komisiji.
Nositeljka liste Dragana Kažanegra Stanišić rekla je da u ovaj izborni proces ne želi da ulazi u sukobe.&nbsp;
- Ne želim da pretvorim ovu izbornu kampanju u polje podjela i vrijeđanja. Želim da pozovem sve građane da mi se pridruže u toj namjeri i želim da se usresredimo samo i jedino na izgradnji Budve kao bolje mjesta za život svih nas - navela je Kažanegra Stanišić. 
 
U periodu koji slijedi će, kako dodaje, biti posvećena gradnji Budve kao boljeg mjesta za život. 
 
- U periodu pred nama apsolutno ću biti posvećena izgradnji Budve kao boljeg mjesta za život svih nas. Mi žene smo često najviše naklonjene &nbsp;brizi o porodici, o zajednici i možda najbolje znamo koliko je važno izgraditi siguran dom. Ja želim da Budva bude sigurno i bezbjedno mjesto za život svih njenih građana. Želim da naša djeca odrastaju sigurno i bezbrižno i želim da svaka porodica u našem gradu bude poštovana. Moja vizija bolje Budve nije samo modernizacija institucija ona je vizija afirmacije zajedništva - poručila je Kažanegra Stanišić.
Budva je, prema njenim riječima, mjesto suživota.
- Budva je mjesto različitosti, Budva je kultura, istorija, tradicija i negdje naša snaga počiva upravo &nbsp;u toj našoj različitosti, ali naš prosperitet počiva u našem zajedništvu. Budva 17. novembra bira samu sebe, bira bolju, prosperitetniju, sigurniju Budvu. Ta pobjeda neće biti samo politička, ona će biti pobjeda solidarnosti, poštovanja i mira - zaključila je Kažanegra Stanišić.
Predsjednik Incijalnog odbora PES Budva Dejan Rabrenović je kazao da će Evropa sad sa Demokratama biti konstruktivan činilac lokalne vlasti u narednom periodu.
- Pokret Evropa sad biće konstruktivan činilac buduće lokalne vlasti, stabilne i iznad svega posvećene našim sugrađanima , a nikako ličnim i uskopartijskim interesima. Nastupamo u koaliciji sa Demokratama, našim kolegama sa kojima zajedno na nivou države postižemo izuzetne rezultate. Mi dijelimo iste političke vrijednosti i viziju Budve, evroposkog grada budućnosti. Naša koalicija biće temelj buduće vlasti - još jači za časnu, odgovornu i transparentnu loklanmu upravu svih nas - istakao je on.

Demokratska Crna Gora predala OIK-u izbornu listu

Opštinski odbor Demokrata Budva jednoglasno je donio odluku da na predstojećim lokalnim izborima za izbor odbornika u Skupštini opštine Budva, nositeljka izborne liste Demokrata i PES-a bude Dragana Kažanegra Stanišić.&nbsp;
Dragana Kažanegra Stanišić, završila je Osnovnu školu ,,Stjepan Mitrov Ljubiša" &nbsp;i Gimnaziju ,,Danilo Kiš" u &nbsp;Budvi
Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu i dobila zvanje diplomirane ekonomistkinje.
Odbornica je Demokrata u Skupštini opštine Budva i internacionalna sekretarka Foruma žena. Članica je Opštinskog odbora Budve i Glavnog odbora Demokrata. Obavljala je funkciju predsjednice OD ,,Sv. Stefan hoteli" AD Budva, nakon čega je bila samostalna referentkinja za administrativne poslove u tom privrednom društvu.
- Duži niz godina je prepoznata kao aktivistkinja za zaštitu kulturne i prirodne baštine kroz angažmane u civilnom sektoru - saopšteno je iz Demokratske.
Potpredsjednica je Demokratske Crne Gore i državna sekretarka u Ministarstvu kulture i medija.
- Kao potpredsjednica Demokratske Crne Gore, Dragana Kažanegra Stanišić donosi sa sobom ne samo iskustvo, već i vrijednosti koje će graditi modernu, odgovornu i kulturno osnaženu Budvu, vođenu etikom i odgovornošću prema svim građanima, koji žive u Budvi. &nbsp;Izbor Kažanegre Stanišić za nositeljku liste Demokrata i PES-a nije samo pitanje kadrovske politike, već jasna poruka svim građanima Budve: vrijeme je da izaberemo ljude koji će naš grad voditi kroz izazove današnjice, čuvajući i unapređujući njegovu tradiciju, kulturu i budućnost. Budva zaslužuje predsjednicu Opštine koje spaja integritet, poštenje i dugoročnu viziju – a Dragana Kažanegra Stanišić je osoba koja to može donijeti - poručuju iz te partije.

Kažanegra Stanišić nositeljka liste Demokrata i PES-a u Budvi

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević saopštio je da neće prihvatiti pregovore oko formiranja vlasti u Podgorici sa partijama koje su u Vladi Crne Gore.
- Sve partije su se vrlo jasno izjasnile i građanima predstavile svoju platformu... Politčke partije koje tvore Vladu Crne Gore i koje su imale većinu u glavnom gradu ostale su u manjini. Partije koje su bile protiv vladinih partija u glavnom gradu su došle do 57, 58 odsto... - naveo je Rakoćević gostujući u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti.
Dodao je da će ukoliko do DPS dođe neki poziv da će prihvatiti &nbsp;razgovore - ali ne iz partija koje su u vlasti u državi. 

Da može doći do dogovora saglasna je i Dragana Kažanegra Stanišić iz Demokratske Crne Gore.&nbsp;
- Do dogovora je uvijek moguće doći. Svađe, razmirice, teške riječi upravo su dovele do ovakvog rezultata i ovakve izlaznosti. Građani su osudili takvu vrstu retorike - rekla je Kaženegra Stanišić. 
 
Ana Novaković-Đurović iz Građanskog pokreta Ura je rekla da vjeruje da do dogovora može doći.
- Svi smo izašli na ove izbore sa jasnim obećanjima i da ćemo se svi držati toga - istakla je ona.&nbsp;
Ako sve bude principijelno i jasno, poručuje da je dogovor moguć.
Ona je kazala da je dobro što su još jedni izbori prošli u fer i demokratskoj atmosferi.
- Nekih prigovora ima, ali bih rekla da Crna Gora ide u pravcu demorkatskog razvoja. Niska izlaznost poruka koju treba sve da zabrine - navela je ona.&nbsp;
<h2>Đukanović nema ambiciju da se pita u DPS-u, politiku vodi nova generacija</h2>
Rakočević je rekao da Milo Đukanović više nije predsjednik DPS-a niti da odlučuje o njenoj sudbini.
- Sa tim čovjekom smo uvijek bili načisto. Da je htio da upravlja sa DPS-om on bi vjerovatno bio kandidat na izborima za predsjednika DPS-a i vjerovatno bio predsjednik. Ipak, to je Danijel Živković i rukovodstvo koje je biralo DPS. Bivši predsjednik Milo Đukanović nema ni ambiciju da se pita u DPS-u, niti se pita. Politiku DPS-a vodi nova generacija - poručio je Rakočević.

Rakočević: Nećemo prihvatiti pregovore sa partijama koje su u Vladi Crne Gore

Bez slobodnih medija i kulture koja podstiče dijalog i različitost, naše društvo bi bilo ranjivo na rast autoritarnih i totalitarnih tendencija, istakla je državna sekretarka u Ministarstvu kulture i medija Dragana Kažanegra Stanišić, poručujući da su sloboda i demokratija vrijednosti za koje se moramo svakodnevno boriti.
Ona je, na otvaranju Međunarodnog naučnog skupa „Mutirajući virus totalitarizma“, koji je organizovao Univerzitet Crne Gore u saradnji sa Univerzitetom Adam Mickijevič u Poznanju, kazala da tema ovog skupa nije samo predmet akademske rasprave, već je od presudnog značaja za duboko razumijevanje kompleksnosti savremenog društva i prijetnji sa kojima se suočavamo.
- Totalitarizam, fenomen koji je obilježio dvadeseti vijek svojom mračnom silom, nije nestao; on se prilagođava, mutira, pronalazi nove forme i često se prikriva pod različitim maskama, pokušavajući da iskoristi trenutke nesigurnosti i krize kako bi zadobio povjerenje društva - istakla je Kažanegra Stanišić.
Prema njenim riječima, u savremenom globalnom kontekstu, ova tema postaje sve urgentnija.
- Suočeni smo sa političkim, ekonomskim i socijalnim promjenama koje otvaraju prostor za potkopavanje osnovnih demokratskih vrijednosti – poput slobode izražavanja. U ovim ranjivim vremenima, mutirajući virus totalitarizma traži načine da prodre u naše živote i uspostavi kontrolu. Naš zadatak, stoga, nije samo prepoznavanje ovih mutacija, već i pravovremeno identifikovanje i razvijanje efikasnih strategija otpora – zbog čega ovaj skup i jeste od neizmjernog značaja - kazala je Kažanegra Stanišić.
Ocijenila je da je uloga kulture i medija u ovom procesu od suštinske važnosti.
- Kultura je srž našeg identiteta, prostor u kojem se čuva i razvija sloboda izražavanja, kreativnost i različitost. S druge strane, mediji su naši najvažniji saveznici u informisanju javnosti, kritičkoj analizi i demaskiranju prijetnji koje nastoje da uruše temelje našeg slobodnog društva. Naša je odgovornost da podržimo i osnažimo ove sektore, jer oni predstavljaju ključne stubove u borbi protiv totalitarizma - navela je Kažanegra Stanišić.
Smatra da u periodu kada se suočavamo sa globalnim izazovima poput pandemije, klimatskih promjena, tehnoloških transformacija i političkih nesigurnosti, totalitarne ideje lako mogu pronaći plodno tlo.
- Krize koje donose nesigurnost i strah često otvaraju vrata ideologijama koje nude jednostavna, ali opasna rješenja, zasnovana na ograničavanju sloboda i manipulaciji javnim mnjenjem. Zbog toga je ključno da stalno izučavamo lekcije iz prošlosti i primjenjujemo ih kako bismo spriječili ponavljanje grešaka - istakla je Kažanegra Stanišić.
Kazala je da je ponosna na činjenicu da Univerzitet Crne Gore, u saradnji s Univerzitetom Adam Mickijevič, organizacijom ovog skupa pokazuje izuzetnu društvenu odgovornost i zrelost.
- Okupljanjem stručnjaka iz različitih zemalja i oblasti, stvaramo platformu za razmjenu ideja i formiranje novih uvida, koji će biti od velikog značaja ne samo za akademsku zajednicu, već i za društvo u cjelini. Vaš rad na ovom skupu nije samo akademski doprinos; to je i čin otpora protiv svih oblika opresije i gušenja slobode. Uvjerena sam da će zaključci i preporuke koje ćete donijeti ojačati otpornost naših društava na izazove koji nas očekuju - poručila je Kažanegra Stanišić.

Kažangra Stanišić: Bez slobodnih medija i kulture društvo bi bilo ranjivo na rast autoritarnih i totalitarnih tendencija

Čelnike tivatske gradske uprave bi definitivno valjalo poslati da otkriju Ameriku. Pokazalo se to u nebrojenim slučajevima. Sigurno bi uspješno obavili taj zadatak - poručili su odbornici Evropskog saveza u Tivtu reagujući na izjavu predsjednika opštine Željka Komnenovića da budući zakupci ne mogu pristupiti aktivnostima uređivanja kupališta dok cjelokupna procedura ne bude završena, da svakodnevno primaju pritužbe na stanje pojedinih kupališta, te da su zabrinuti načinom na koji se ulazi u turističku sezonu.
Samo da im, kako su kazali, ne kvare merak i prave se da Kolumbo na taj kontinent nije stigao prije više od pet vjekova, a ljudska civilizacija i hiljadama godina prije.
- Prije tačno mjesec dana, na XXI Sjednici SO Tivat smo u okviru diskusije o planu rada Turističke organizacije Tivat u ovoj godini upozoravali da će haos koji je JP Morsko dobro stvorilo javnim pozivom za zakup plaža, uz nažalost očekivane kolapse u saobraćaju vrlo vjerovatno ugroziti predstojeću turističku sezonu. TO Tivat nam u planu rada nije ponudila odgovore i mjere za ove izazove, dok su gradski oci i skupštinska vladajuća većina u komentarima i sugestijama opozicije vidjeli zluradost i politikanstvo. Klasika - ukazali su oni.
Oni pitaju i dokle smo došli u mjesec dana od održavanja SO.
- Do toga da opštinski Koordinacioni tim za praćenje turističke sezone, kroz usta predsjednika Opštine, gdina. Komnenovića, juče obavještava cjelokupnu crnogorsku javnost da Opština prima pritužbe na stanje pojedinih kupališta i izražava zabrinutost načinom na koji ulazimo u turističku sezonu, od koje očekujemo mnogo. Zbilja? Ma nije moguće! U sjajnom filmskom ostvarenju Ivana Marinovića, „Igla ispod praga“, lik Koka kojeg igra Dejan Đonović, nakon brojnih upozorenja koje je uputio svom društvu na kraju kaže „A nijeste šćeli čut'!“ Priča je to iz našeg kraja, sa Luštice, tik uz Krtole! - istakli su odbornici Evropskog saveza.

Evropski savez u Tivtu: Plaže nisu spremne? Stižu pritužbe? Ma nije moguće!

Jedan od najperspektivnijih crnogorskih atletičara i višestruki državni prvak Miljan Kukuličić, dobio je značajnu podršku za nastavak svoje sportske karijere – kompanija Bemax postala je njegov sponzor. Miljan Kukuličić je aktuelni prvak Crne Gore u pet disciplina – 1.500 metara, 3.000 metara, 5.000 metara, 10 kilometara na stazi i kros trčanje. Njegova posvećenost, radna etika i rezultati koje postiže, uprkos skromnim uslovima, svrstavaju ga među najtalentovanije dugoprugaše u regionu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250516140524_305158e95d07e0ea309e6642059c342dfa5dd1b2ab225c5ecf44e48d2d7fcc41.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250516140524_305158e95d07e0ea309e6642059c342dfa5dd1b2ab225c5ecf44e48d2d7fcc41" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Miljan Kukuličić"> </figure>  Podrška renomirane kompanije Bemax dolazi u pravom trenutku i predstavlja važan podsticaj za nastavak njegovog sportskog uspona. - Ova pomoć mi mnogo znači – omogućava mi kvalitetnije pripreme, bolje uslove za trening i učešće na jakim takmičenjima u inostranstvu. Zahvalan sam kompaniji Bemax na ukazanom povjerenju i podršci. Trudiću se da kroz svoje rezultate i zalaganje to opravdam na najbolji način - izjavio je Kukuličić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241205141244_6cdd0992559b6cd2c7dd42943bc2d07332ebe7c358404fa318fc93aa86a352f2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241205141244_6cdd0992559b6cd2c7dd42943bc2d07332ebe7c358404fa318fc93aa86a352f2" data-rendition-name="original" width="871" height="561" loading="lazy" alt="BEMAX"> </figure>  Kompanija Bemax već dugi niz godina prepoznata je po velikom ulaganju u crnogorski sport, a ovo sponzorstvo je novi dokaz da žele da pomogu razvoj mladih sportista. Ovo partnerstvo predstavlja spoj sportskog talenta i društveno odgovorne kompanije, a pred Miljanom Kukuličićem su nove staze uspjeha – sada sa još jačim vjetrom u leđa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250516140528_cf637e0d1a21a3d63707b84fd90b34658f59fdcc6ce7d89cbc4acfae5f8e1821.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250516140528_cf637e0d1a21a3d63707b84fd90b34658f59fdcc6ce7d89cbc4acfae5f8e1821" data-rendition-name="original" width="1067" height="1600" loading="lazy" alt="Miljan Kukuličić"> </figure>  &nbsp; Miljan je na nedavno šampionatu Evrope u cestovnom trčanju oborio crnogorski rekord u trci na 10 kilometara (32.45).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250516140528_3206c9d6684845369c69bf43a4027141d4cf4ff717241e18ce6ecdfeff65d3ee.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250516140528_3206c9d6684845369c69bf43a4027141d4cf4ff717241e18ce6ecdfeff65d3ee" data-rendition-name="original" width="1025" height="1600" loading="lazy" alt="Kukuličić"> </figure>

"Bemax" podržao Miljana Kukuličića

U Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“, održana je prezentacija prve faze projekta „Integrisani virtuelni model kulturnog dobra – Tvrđava Ribnica u Podgorici“, koji realizuje &nbsp;Paten Studio d.o.o. iz Podgorice, a finansira Turistička organizacija Podgorice, kroz programe valorizacije kulturne baštine.&nbsp;
- Ovi programi obuhvataju arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji Podgorice- navodi se u saopštenju.
Prezentaciji su prisustvovali predstavnici lokalne samouprave, stručnjaci iz oblasti kulture i turizma, kao i zainteresovani građani. Tokom događaja, predstavljeni su rezultati prve faze projekta, uključujući digitalni model tvrđave Ribnica, koji će doprinijeti boljoj vidljivosti i dostupnosti ovog značajnog lokaliteta.
Direktor Turističke organizacije Glavnog grada Podgorice, Dragan Grnović, istakao je značaj obnove i valorizacije kulturne baštine grada, naglašavajući da je Turistička organizacija u proteklih godinu i po dana intenzivno radila na ovom pitanju.
- Podgorica je kroz svoju bogatu istoriju više puta bila meta osvajanja i razaranja. U mnogim slučajevima, osvajači su nastojali da unište postojeću kulturu i arhitekturu, kako bi izbrisali tragove prethodnih epoha. Ova praksa je, nažalost, doprinijela dugotrajnom zanemarivanju kulturne baštine, čijim posljedicama svjedočimo i danas. Uprkos ovom nasljeđu, smatramo da je kulturna baština od izuzetnog značaja za razvoj turizma- kazao je on.
Grnović je kazao da ona ne samo da čuva identitet i istoriju grada, već predstavlja temelj na kojem se mogu graditi novi, autentični turistički proizvodi i ponude. Integracijom kulturnih dobara u savremene turističke tokove, Podgorica ima priliku da se pozicionira kao destinacija koja nudi jedinstveno iskustvo, spajajući prošlost i sadašnjost na inovativan način.
Prema riječima direktora Turističke organizacije Podgorice, Dragana Grnovića, Komisija je prepoznala značaj ovog projekta i odlučila da ga podrži.
&nbsp;- Želja nam je da našim sugrađanima i posjetiocima predstavimo tvrđavu Ribnica iz njenog najblistavijeg perioda postojanja, koristeći savremene digitalne tehnologije. Na taj način omogućavamo da se istorija oživi i postane dostupna svima na inovativan i interaktivan način- &nbsp;kazao je Grnović.
Digitalna rekonstrukcija tvrđave Ribnica predstavlja značajan korak ka očuvanju kulturne baštine Podgorice, omogućavajući građanima i turistima da na moderan način istraže i dožive bogatu istoriju ovog lokaliteta. Ovaj projekat ne samo da doprinosi očuvanju kulturnog identiteta grada, već i obogaćuje turističku ponudu, čineći je atraktivnijom za posjetioce iz zemlje i inostranstva.
Na prezentaciji projekta „Integrisani virtuelni model kulturnog dobra – Tvrđava Ribnica u Podgorici“, o radu kompanije Paten Studio d.o.o. govorio je njen predstavnik, Boljan Boljević.
- Paten Studio je interdisciplinarni arhitektonsko-građevinski studio sa sjedištem u Podgorici, specijalizovan za digitalizaciju kulturne baštine. Naš tim se bavi dizajnom, kao i pisanjem i sprovođenjem projekata finansiranih iz fondova Evropske unije, koji su fokusirani na očuvanje i promociju kulturnog nasljeđa- istakao je Boljević.
Do sada je Paten Studio ostvario saradnju sa više opština na sjeveru Crne Gore, a projekat digitalne rekonstrukcije tvrđave Ribnica predstavlja njihovu prvu saradnju sa Glavnim gradom Podgoricom.
&nbsp;- Prepoznali smo ogroman potencijal kulturne baštine Podgorice i vjerujemo da digitalizacija može značajno doprinijeti njenoj valorizaciji i promociji- dodao je Boljević.
Prezentaciju prve faze digitalne rekonstrukcije tvrđave Ribnica održao je arhitekta Nikola Jelenić, koji je detaljno predstavio metodologiju i pristup primijenjene interdisciplinarne analize.
- Prva faza izrade prezentacije zahtijevala je temeljno prikupljanje informacija koje prikazuju autentičnost i vjerodostojnost izgleda objekta.Intezivno smo radili na prikupljanju arhivske foto-dokumentacije, konsultovali osmanlijske arhive i analizirali arheološke izvještaje kako bismo rekonstruisali originalni izgled tvrđave- dodao je on.
Posebno je značajan arheološki izvještaj iz 1963. godine, koji je omogućio preciznu analizu strukture objekta.&nbsp;
- Na osnovu tih podataka, determinisali smo glavni bedem prema Staroj Varoši, što je ključno za razumijevanje istorijske i strateške pozicije tvrđave- objasnio je Jelenić.
Nakon uvodnog izlaganja, Jelenić je prisutnima demonstrirao digitalnu prezentaciju tvrđave Ribnica, ističući kako ovaj projekat ne samo da doprinosi očuvanju kulturne baštine, već i omogućava interaktivno upoznavanje sa istorijskim naslijeđem grada.&nbsp;
- Korišćenjem savremenih tehnologija, pružamo posjetiocima priliku da dožive prošlost na inovativan način- zaključio je on.

TO Podgorice lansira digitalni model tvrđave Ribnica

Hrvatska je u pristupnim pregovorima Crne Gore s Evropskom unijom otvorila niz pitanja koja godinama ostaju neriješena, i upravo od njihovog rješavanja zavisi dalji napredak te zemlje, poručio je hrvatski premijer Andrej Plenković u petak.
- Hrvatska je otvorila niz pitanja koja godinama stoje neriješena i ukoliko bude napretka, razgovaraćemo dalje - &nbsp;rekao je Plenković u Tirani, odgovarajući na pitanje crnogorskih novinara kada se može očekivati zatvaranje pregovora u poglavlju 31 – vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika.
Po dolasku na Samit Evropske političke zajednice, Plenković je pojasnio da se dijalog vodi na nivou ministarstava vanjskih poslova Hrvatske i Crne Gore, i da se tiče obeštećenja hrvatskih ratnih zarobljenika i ljudi koji su prošli kroz torturu početkom devedesetih, kao i niza drugih otvorenih pitanja.
Crna Gora je u decembru prošle godine, nakon sedam godina, zatvorila tri pregovaračka poglavlja. Očekivala je zatvaranje i četvrtog – poglavlja 31 – ali Hrvatska nije dala saglasnost.
Ministar vanjskih poslova Hrvatske, Gordan Grlić Radman, tada je izjavio da Hrvatska ne blokira evropski put Crne Gore zbog bilateralnih pitanja.
- Hrvatska sigurno neće postavljati bilateralna pitanja kao uslov za evropski put Crne Gore, ali pitanje nestalih osoba tokom Domovinskog rata, kao i odšteta logorašima – to su teme koje bi trebalo da budu važne svima unutar Evropske unije, a ne samo Hrvatskoj - rekao je Grlić Radman u decembru prošle godine.

Plenković: Napredak Crne Gore ka EU zavisi od rješavanja otvorenih pitanja s Hrvatskom

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: dragana-kazanegra-stanisic