Venecijanska komisija (VK) je u nacrtu mišljenja rekla ono što smo znali da će reći – parlamentarna većina prekršila je Ustav kad je bez obavještenja Ustavnog suda penzionisala sutkinju tog suda Draganu Đuranović, saopštio je šef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Crne Gore Andrija Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvk-skupstina-morala-da-postuje-proceduru-u-slucaju-duranovic-ne-smije-imati-diskreciono-pravo-u-odlucivanju-o-prestanku-mandata-sudija&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- To implicira da je opozicija s potpunim pravom blokirala rad Skupštine, braneći Ustav - naveo je Nikolić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijamnikolic%2Fstatus%2F1933512954718392445%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
VK je u nacrtu mišljenja, u koji je Portal ETV imao uvid, upozorila da je parlament obavezan da poštuje pravila propisana Zakonom o Ustavnom sudu, naglašavajući da, kao političko tijelo, ne smije imati diskreciono pravo u odlučivanju o prestanku mandata sudija.
Komisija podsjeća na princip lojalne saradnje među državnim institucijama i dodaje da starosna granica za odlazak u penziju sudija treba da bude jasno utvrđena u zakonu. Takođe, u Nacrtu mišljenja se ističe da sudije Ustavnog suda treba da pokažu uzdržanost, imajući u vidu potrebu za očuvanje integriteta i nesmetanog funkcionisanje Suda kao temeljnog garanta Ustava i demokratskog poretka.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nikolić: VK u nacrtu mišljenja rekla ono što smo znali, opozicija sa potpunim pravom blokirala rad Skupštine

Baranka nastanjena u Grčkoj Dragana Čejović imaće po čemu da pamti ovo ljeto – postala je prva Crnogorka koja se popela na Materhorn, čuveni vrh u švajcarskim Alpima (4.478 m), a prije toga osvojila je i Eiger (3.967 m). Time je postala jedna od rijetkih žena sa ovih prostora koje u svom planinarskom dnevniku imaju upisanu osvojenu “Trilogiju Alpa”. Uz dogovor s hrabrom Barankom, Portal Bar info objavio je izvode iz planinarskog dnevnika koji je pisala prije i nakon osvajanja ovih sniježnih divova Evrope: “Kada sam davnog 18. jula 2013, samo nekoliko dana nakon svog 46. rođendana, uspjela doći do vrha Mont Blana, mog prvog dotadašnjeg visinskog vrha, nisam mogla ni zamisliti da sam zapalila vatru koja će tinjati u meni punih jedanaest godina, čekajući pravi vjetar da se ponovno razbukta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922150920_bb82ce33e0f78d64f46ece8c30fe285e0adaceba78eeca7ee6d88b31ff21fabc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240922150920_bb82ce33e0f78d64f46ece8c30fe285e0adaceba78eeca7ee6d88b31ff21fabc" data-rendition-name="original" width="800" height="484" loading="lazy" alt="Dragana Čejović"> </figure>  Nekoliko dana nakon mog povratka iz Šamonija u Atinu, za oko mi je zapeo naslov: "Trilogija Alpa". Da bi se dovršilo ono što je opisano u članku, trebalo se popeti na vrhove Mont Blana, Eigera i Materhorna. Prvo sam uspjela, ali druga dva? Kad sam čula ta imena, prošla me je jeza. Nema šanse, pomislila sam u sebi, nije ovo za mene, to je za druge, iskusnije planinare i penjače. Daleko od mene… A početno uzbuđenje je ostalo u ladici. Godine su prolazile, s drugim planovima, drugim ciljevima i drugim planinama – višim i daljim – pojavile su se nove staze u mom životu, nove ceste, novi suputnici. Došli su lijepi i teški trenuci, osmijesi i suze. Nisam se usuđivala ponovo otvoriti tu ladicu, bojala sam se… Strah od nepoznatog, neistraženog, strah od neuspjeha, strah za vlastiti život! No, jednog sam se dana probudila i odlučno otvorila svoju ladicu. Osjećala sam se snažno i spremno suočiti sa ova dva ‘čudovišta’. Bila sam spremna svim srcem i dušom u potpunosti prihvatiti ovo izazovno i zahtjevno putovanje, ovaj put bez straha, sa svojom osobom uvijek uz sebe. Ta se vatra u meni rasplamsala i nije bilo šanse da je pustim da se sama ugasi. Znala sam da ću se morati jako potruditi da uspijem; toliko je godina prošlo – cijelih jedanaest godina teško je opteretilo moja leđa. Ali nikad nije kasno podići jedra i krenuti svojim snovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922150920_f928edbe3d738694e6876e876ada48592a42d45404442308125d6b6bd003d3a2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240922150920_f928edbe3d738694e6876e876ada48592a42d45404442308125d6b6bd003d3a2" data-rendition-name="original" width="800" height="484" loading="lazy" alt="Dragana Čejović"> <figcaption>Dragana Čejović(Photo: Bar info)</figcaption> </figure>  Uvijek sam imala ta dva "čudovišta" pred sobom. Kada sam morala rano ustati iz kreveta prije nego što bih otišla u kancelariju, na trening po mraku… kada sam u zoru odlazila sa kolegama planinarima na intenzivan i izazovan uspon… kada se trening snage činio iscrpljujućim… kada mi vrućina nije bila saveznik, a prostirka se natapala nezaustavljivim znojem… kada su se uvlačile sumnje u ono što pokušavam postići… kada smo se morali organizovati finansijski jer nimso htjeli ništa tražili ni od koga… kad se javilo poznato pitanje koje vjerujem da svi koji jure za svojim snovima postavljaju – isplati li se sva ova muka? Fizički, psihički, finansijski? Kad se strah vratio, a vraćao se često kako su se približavali dani kada ću se morati suočiti s "dva čudovišta" direktno. I susret s njima je bio monstruozan; doslovno mi je uzeo tlo ispod nogu, a opet me ispunio strahopoštovanjem i poštovanjem u isto vrijeme. Ne znam kojeg sam se od njih dvoje više bojala dok sam ih gledala iz skloništa smještenih u bazama, odakle bih započinjala uspone. Neću ulaziti u tehničke opise ova dva "čudovišta"; uostalom, opisani su na bezbrojnim stranicama.Svaki je drugačiji i mora mu se pristupiti u skladu s tim. Ono što je sigurno jeste da, bez obzira koliko sam članaka pročitala ili koliko sam videa pogledala na internetu, ništa vas ne može uistinu pripremiti za ono što vas čeka. 25. jul 2024 – Eiger: Prvi i najvažniji faktor kod takvih uspona – i uspona uopšte – je vrijeme, a Bogovi vremena bili su s nama na oba uspona. Na Eigeru su bili nešto povoljniji, pa je ovo "čudovište" prvo iskušalo moju snagu. Od početka uspona do kraja. S obzirom na strme litice i nestabilne stijene, sva su mi čula bila na oprezu. Svaki pokret, svaki korak, svaka misao, svaki udisaj morao je biti savršeno usklađen – nije bilo mjesta za pogrešku. Osjećala sam se dobro, metri su prolazili polako, a moje tijelo me je poslušno pratilo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922150920_80f379b3e1e151ecf505cf26076a284d6fd48c5af845e2693e55564588a2722a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240922150920_80f379b3e1e151ecf505cf26076a284d6fd48c5af845e2693e55564588a2722a" data-rendition-name="original" width="800" height="484" loading="lazy" alt="Dragana Čejović"> </figure>  Na trenutak sam zaboravila ‘bol uspona’, zaslijepljena nevjerovatnim pogledom koji se pružao oko mene. Pomislila sam koliko sam blagoslovljena što sam tamo. I vrh, oh, taj vrh… oslobađanje je dolazilo, opravdanje mjeseci, godina truda je bilo blizu. Suze su zalile moje nasmijano lice. Bila sam srećna, ganuta, ponosna što sam uspjela. Eksplozija emocija se proširila oko mene, viknula sam svom Kostasu (koji fizički nije bio uz mene, ali sam znala da će me čuti) da smo to uspjeli. Nisam htjela sići odatle. No, čekao me nevjerovatno težak spust, opasan, s nepreglednim grebenima. Pogled mi je morao biti usmjeren samo na stopala, a euforija uspona morala je ustupiti mjesto smirenosti potrebnoj za silazak. Kad su moja stopala konačno dotakla siguran, snijegom prekriveni ledenjak, golemi prelazak planine, od kolibe Mitelegi preko južnog grebena do Jungfraujoha, bio je gotov. Jedan pogled na ovu nevjerovatnu planinu nije bio ništa više od moje tihe zahvalnosti što me je prihvatila.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922150920_4c138dcb6d411e20e0225e63b954d868a8bd831bf1c796925a3d15b15d897db4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240922150920_4c138dcb6d411e20e0225e63b954d868a8bd831bf1c796925a3d15b15d897db4" data-rendition-name="original" width="800" height="484" loading="lazy" alt="Dragana Čejović"> <figcaption>Dragana Čejović(Photo: Bar info)</figcaption> </figure>  Na trenutak – samo dva dana – dopustila sam sebi da uživam ​​u euforiji uspješnog uspona na Eiger, ali čekalo me još jedno ‘čudovište’. Ne znam zašto, ali ovog sam se više bojala. Noću nisam mogla spavati, budila sam se u znoju. Pitala sam se što me spopalo. Iz onoga što sam pročitala, Eiger je, iako nešto niži od Materhorna, tehnički teži, sa zastrašujuće otkrivenim dijelovima. Je li me reputacija planine više plašila? Njegova istorija? Njegov impozantni piramidalni oblik, čija je ljepota oduzimala dah, a istovremeno ispunjavala strahopoštovanjem i strahom? Je li se moje tijelo oporavilo od teškog uspona na Eiger da bi podnijelo još jedan jednako zahtjevan? Osjećala sam se fizički dobro, bez ikakve nelagode. Toliko misli mi prolazilo kroz glavu. Moj Kostas me je umirivao govoreći mi da će sve biti u redu. Bila sam sigurna da je i on zabrinut, duboko u sebi, ali nije to želio pokazati. 30. jul 2024 – Materhorn: I tako je planina iz “Toblerone” čokolade mog djetinjstva stajala preda mnom. A ja sam stajala ponizno pred njom, drugim ‘čudovištem’. Činilo mi se da će pasti na mene, da će me zdrobiti. Drhtaj mi je prošao cijelim tijelom. Ne znam koliko sam sati bila tamo, samo ga gledajući, zaleđena njegovom ljepotom. Pitao sam se, dok sam gledala njegove strme grebene i uspravna lica, zar se namjeravam popeti na njih? Podsjetili su me na oštricu noža, 1.200 metara uspona, bez šale. Sad više nije bilo povratka. Bogovi vremena biće uz nas, što je bilo najvažnije za takav uspon. I bila sam spremna živjeti svoj san do kraja. Nakon četiri sata, tiho sam pozdravila svijet sa 4.478 metara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922150920_3c54f2d582c085a8bbb8bf9abb2f95c53cf72c561144c54e3cf985b920129f89.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20240922150920_3c54f2d582c085a8bbb8bf9abb2f95c53cf72c561144c54e3cf985b920129f89" data-rendition-name="original" width="800" height="484" loading="lazy" alt="Dragana Čejović"> <figcaption>Dragana Čejović(Photo: Bar info)</figcaption> </figure>  Vrisak ekstaze nije izlazio iz mojih usta, a ja sam stajala ‘paralizovana’, ne želeći poremetiti čaroliju trenutka, tiho se moleći da traje zauvijek. Tanka magla spriječila me da uživam u pogledu, ali je i sakrila moje suze. Suze iscrpljenosti, suze straha, suze godina truda, suze žrtve, suze ispunjenja, radosti i zahvalnosti , suze zadovoljne, suze za mojim Kostasom koji nije mogao vidjeti takvu ljepotu ali ju je vidio mojim očima, suze dugog putovanja ispunjenog mnogim nedaćama, koje me same nisu mogle zaustaviti, i suze zbog puno lijepih trenutaka koji su me tjerali naprijed, suze jer sam uspjela… Dok sam stajala ispred kolibe Hornli, odakle smo prije osam i po sati krenuli na uspon, sada sam drugim očima gledala ovo ‘čudovište’, ne mogavši ​​se lako oprostiti s njim. "Morala sam čekati jedanaest godina da te upoznam" – šapnula sam mu na uho…&nbsp; "Mogla sam biti Penelopa! I ti si me s radošću čekao, to si mi pokazao, osjetila sam, hvala ti, zahvalna sam ti na ovome. Dobro, sad idem, nema više suza, ali prije nego se pozdravim, pomozi mi da ugasim onu ​​vatru o kojoj smo pričali, da napravim mjesta za sljedećeg. Idemo zajedno: jedan, dva, tri…”

Dragana Čejović – prva Crnogorka koja je osvojila sniježne divove Evrope

Fudbaleri Barselone savladali su Hetafe na stadionu "Johan Krojf" rezultatom 3:0 u meču 5. kola La lige.
Izabranici Hansija Flika poslije trijumfa na "Sent Džejms parku" igrali su na svom pomoćnom terenu pred ispunjenim tribinama onih najsrećnijih koji imaju mogućnost da ih gledaju u ovim, za njih, nezamislivim uslovima kada je riječ o kapacitetu.
Iznenađenje smo vidjeli uoči same utakmice budući da Hansi Flik nije uvrstio junaka meča u Njukaslu Markusa Rašforda u početnih 11. To za sam ishod meča nije bilo problematično pošto je Feran Tores sa dva pogotka u 15. i 34. minutu poslije asistencija Danija Olma i Rafinje.
Rutinske realizacije momka kog je prečka kasnije osujetila da upiše het-trik u prvom poluvremenu.
U nastavku je šansu odmah dobio i Markus Rašford i kroz dvadesetak minuta je uzvratio priliku koju mu je ukazao njemački strateg. Fermin Lopez je poslao strašan pas u prostor, Englez bio brz, uslijedila je povratna za Danija Olma onda kada je ispala čitava odbrana Hetafea i sigurna završnica - 3:0.
Barsa tako dolazi do 13 bodova, dok Hetafe ima devet nakon pet mečeva.

Barselona ubjedljiva protiv Hetafea

Više od jednog vijeka nakon što je njemačka mina u Egejskom moru potopila HMHS Britanik, sestrinski brod čuvenog Titanika, grčke vlasti saopštile su da su izvučeni prvi vrijedni predmeti sa njegove olupine. Operacija je sprovedena još u maju, ali su detalji javnosti predstavljeni tek početkom nedjelje.
Kako prenosi BBC, u njoj je učestvovalo jedanaest profesionalnih ronilaca, predvođenih britanskim istoričarom Sajmonom Milsom i njegovom Britanik fondacijom.
Među izvučenim predmetima nalaze se brodsko zvono osmatračnice, navigaciona lampa, putnički dvogledi, keramičke pločice iz turskog kupatila, kao i porcelanski lavabo iz kabine druge klase, očuvan iako prekriven morskim naslagama. Svi artefakti prebačeni su u atinske laboratorije Uprave za podvodne antikvitete, gdje se čiste i konzerviraju, a nakon završetka procesa biće izloženi u novom Nacionalnom muzeju podvodnih antikviteta u Pireju, u okviru sekcije posvećene Prvom svjetskom ratu.
Britanik je bio treći brod iz prestižne Olimpik klase kompanije White Star Line, zajedno sa Titanikom i Olimpikom. Tokom rata je rekviriran i služio je kao bolnički brod. U novembru 1916. planirano je da u Grčkoj ukrca tri hiljade ranjenih vojnika i nastavi svoj put, ali je 21. novembra kod ostrva Kea udario u minu ili ga je pogodio njemački torpedo. Brod je potonuo za svega 55 minuta. Od ukupno 1.065 ljudi na brodu, 30 je izgubilo život, dok je čak 1.035 uspjelo da se spase.
Za razliku od tragedije Titanika, spašavanje putnika sa Britanika bilo je znatno uspješnije jer je more bilo toplije, broj čamaca za spasavanje bio veći, a pomoć je stigla znatno brže. Temperatura mora iznosila je 21 stepen Celzijusa, dok je u slučaju Titanika bila minus dva, spasilački čamci sa Britanika lansirani su u većem broju i ostali na površini, a spasilački brodovi stigli su manje od dva sata nakon prvog SOS signala, za razliku od tragedije Titanika, kada je pomoć stigla tek poslije tri i po sata.

Artefakti sa Britanika, sestrinskog broda Titanika, izvučeni iz Egejskog mora poslije više od vijeka

Sirija će 5. oktobra održati svoje prve parlamentarne izbore pod novom islamističkom administracijom, saopštila je danas državna novinska agencija SANA.
Očekuje se da će nova skupština postaviti temelje širem demokratskom procesu nakon što je prošlog decembra zbačen sirijski predsjednik Bašar al-Asad. Kritičari smatraju da prema trenutnom sistemu manjinske grupe nijesu dovoljno zastupljene.
Skupština će takođe imati zadatak odobriti zakone usmjerene prema reformi decenijama dugih ekonomskih politika pod državnom kontrolom te ratifikaciji sporazuma koji će preoblikovati sirijske vanjskopolitičke saveze.
<h3>U martu objavljena ustavna deklaracija</h3>
Glasanje za Narodnu skupštinu koja broji 210 članova održaće se "širom svih izbornih okruga", iako je izborna komisija prošli mjesec rekla da će glasanje biti odgođeno u tri pokrajine zbog sigurnosnih zabrinutosti. Trenutni sirijski predsjednik Ahmed al-Šara imenovaće trećinu članova Narodne skupštine.
Sirija je prvobitno najavila da će se izbori održati u septembru i da će glasanje biti odgođeno u Svejdi, u kojoj su se u julu sukobili Druzi i sunitska beduinska plemena, kao i u pokrajinama Hasaki i Raki, koje su trenutno pod kontrolom kurdskih Sirijskih demokratskih snaga.
U martu je Sirija objavila ustavnu deklaraciju prema kojoj će se prelazno razdoblje odvijati pod vodjstvom Šare. Prema dokumentu, središnju ulogu ima islamsko pravo, uz garanciju ženskih prava i slobodu izražavanja. Međutim, pojavile su se zabrinutosti o koncentraciji moći u rukama islamista.

Sirija će održati prve izbore otkako je svrgnut al-Asad

Građani Brazila održali su danas proteste u svih 26 saveznih država protiv mogućeg pomilovanja bivšeg predsjednika te zemlje Žaira Bolsonara i njegovih saveznika, koji su osuđeni za pokušaj državnog udara.
Na demonstracije su pozvali istaknuti brazilski umjetnici i ljevičarske grupe, nakon što je Donji dom parlamenta u utorak, 16. septembra usvojio ustavni amandman kojim bi se otežalo hapšenje ili pokretanje krivičnih postupaka protiv poslanika, što sada ide na razmatranje u Gornjem domu.
Donji dom je sljedećeg dana glasao za ubrzano usvajanje zakona koji su podržali poslanici desničarske opozicije, koji bi mogao da pomiluje Bolsonara, njegove bliske saradnike i više stotina njegovih pristalica koji su osuđeni za pokušaj državnog udara 2023. godine.
Bolsonaro je u četvrtak, 11. septembra osuđen na 27 godina i tri mjeseca zatvora zbog pokušaja da ostane na vlasti nakon poraza na izborima 2022. godine, što je on negirao.
Bolsonaro je prvi bivši predsjednik Brazila koji je osuđen za takvo djelo.
Istraživanja javnog mnjenja u Brazilu pokazuju da su građani i dalje duboko podijeljeni oko Bolsonarove vladavine, dok većina podržava njegovu zatvorsku kaznu.

Brazil: Protesti zbog usvajanja amandmana kojim bi mogao da se pomiluje Bolsonaro

Šta navodno veliki protivnik kineskog uticaja traži u Kini i šta se krije iza te posjete? Zašto se Dritan Abazović, lider Građanskog pokreta URA, politikolog po struci i osoba bez državničke ili značajnije političke funkcije u Crnoj Gori, nalazi u višednevnoj posjeti Kini, gdje je prisustvovao samitu posvećenom – medicini u Vuhanu? Ko ga je poslao i čije interese zastupa? Sigurno je da državne, crnogorske ne zastupa, jer to nije činio ni dok je bio na najvišim državnim funkcijama.
Da li je riječ o ličnoj ili porodičnoj agendi povezanoj s ovim događajem? I, što je možda još važnije, da li ova posjeta ima ikakve veze sa nedavnim boravkom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u istoj zemlji?
Ova pitanja se prirodno nameću, posebno ako se uzme u obzir dosadašnja uloga Abazovića na političkoj sceni, gdje ga mnogi doživljavaju kao eksponenta Vučićeve politike u Crnoj Gori. Dodatno, pažnju javnosti privlači i činjenica da njegov brat, Džihan Abazović, razvija medicinski biznis upravo u Beogradu – u saradnji s partnerkom bivše premijerke Srbije, a sada predsjednice Skupštine, Ane Brnabić, bliske saradnice Aleksandra Vučića.
OD KRITIKE KINESKOG UTICAJA - DO UČEŠĆA NA KINESKOM SAMITU
Još zanimljivije postaje kada se podsjetimo da je Dritan Abazović, kao potpredsjednik Vlade Crne Gore 2021. godine, u Briselu od Evropske unije tražio pomoć da se zaustavi kineski uticaj u zemlji.
“Dobili smo kredit od milijardu dolara, što je trećina ukupnog duga i direktno je povezano sa Kinezima. Molimo vas da nam pomognete da taj zajam zamijenimo za evropski, da sklopimo saradnju s evropskim finansijskim institucijama i da prekinemo kineski uticaj”, rekao je tada Abazović pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET), 17. marta 2021.
Danas, nekoliko godina kasnije, Abazović učestvuje na samitu u kineskom Vuhanu, fokusiranom na tehnologiju i medicinu. Postavlja se pitanje: ima li ova posjeta političku pozadinu, ili se radi o pripremi terena za moguće privatne poslovne projekte povezane s njegovim bratom?
Na samitu, politikolog Abazović je, vjerovali ili ne, govorio o potrebi modernizacije zdravstvenog sistema Crne Gore kroz primjenu savremenih tehnologija:
“Otvorena društva ne moraju nužno da kreiraju nove tehnologije, ali ih moraju biti spremna prihvatiti. Nerealno je očekivati da Crna Gora prati supersile u tehnološkom razvoju, ali možemo usmjeriti politike ka prihvatanju najboljih i naučno dokazanih rješenja. Tako ćemo održati korak sa savremenim svijetom.”
On je, kao politikolog i osoba koja nije iz svijeta medicine, predstavio i zdravstvene politike koje su sprovođene tokom mandata 43. Vlade.
ZA ČIJE INTERESE?
Iako su zvanične poruke sa samita bile u okviru političko-tehnološkog diskursa, ostaje otvoreno pitanje – da li je Abazović u Kini prvenstveno kao politikolog i lider partije, ili kao predstavnik ličnih i porodičnih poslovnih interesa?
U svakom slučaju, njegova posjeta dolazi u trenutku kada se ponovo intenziviraju političke i ekonomske veze između Srbije i Kine, a Abazović – iako bez zvanične funkcije u Crnoj Gori – ostaje aktivan igrač u toj globalnoj partiji šaha. Za čije interese?

Šta se krije iza puta Abazovića u Kinu: Vučićeva misija ili privatni biznis planovi za brata i Anu Brnabić

Potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić, 2021. godine dok je bio predsjednik Skupštine, veoma zaneseno i odlučno, govorio je na temu obustavljanje gradnje u Budvi i Bečićima. Tada je, trudeći se da cjelokupnoj javnosti pojasni, bio izričit kako neće biti smak svijeta ako se DUP-ovi Bečići i Budva centar stave van snage, ako se ne bude gradilo, ukazujući da je „prostor čudo“ i treba ga sačuvati, jer ako i to devastiramo „teško ćemo ga ikad povratiti“.
Nakon nešto malo više od četiri godine Bečić je očigledno promijenio mišljenje i sada je u redu graditi, ili je to pak izuzetak jer se radi o njegovoj porodici.
Podsjetimo, majki Alekse Bečića, Vesni i rođaku Luki, te budvanskoj firmi "Bonila" DOO, daje se zeleno svjetlo da se u bečićkom naselju Tršljikovica izgrade apartmanski turistički objekti, dvije zgrade od po sedam i osam etaža sa 92 apartmana. Riječ je o parceli sa kućom u vlasništvu Vesne Bečić, kao i parcelama u vlasništvu rođaka Luke Bečića.
Sa druge strane, Bečić 2. juna 2021. godine tokom sjednice Skupštine, tada kao predsjedavajući, poručuje da ako se privremeno ne bude moglo graditi „nećemo nestati, ni mi i naše porodice koje imaju zemljište tamo“, već da je to „ulog u budućnost“ da spasimo prostor. Apsurdno, ali danas, kada živimo tu budućnost u odnosu na Bečićevo izlaganje, ne smeta mu što će upravo njegova majka i rođak da grade višespratnice.
„Zaista svi trebamo da budemo spremni i da damo dio sebe za opšte dobro, da podnesemo žrtvu... Ranije smo pominjali te čuvene DUP-ove Bečići i Budva centar. Ako se stave ti DUP-ovi van snage, neće biti smak svijeta. Ako se privremeno ne bude moglo graditi i ako bude uslovno rečeno, privremeni moratorijum, nećemo nestati. Ni mi i naše porodice koje imaju zemljište tamo. To je ulog u budućnost, da spasimo prostor... Ali kakva je to logika da evo svi mi, ljudi koji su ili iz Budve ili imaju jaku vezu sa Budvom, koji imaju zemljište tamo i tako sigurno i u drugim krajevima Crne Gore gdje je devastacija bila, jesu za stavljanje van snage, a to znači da ni oni ni mi ne možemo da gradimo na onom što je naše zemljište ili porodično nasleđe, a neki drugi, što nije logično, su za neki drugačiji pristup koji nas dovodi do ovolike devastacije“, rekao je Bečić u junu 2021. godine.
Osim toga, imao je blagonaklone poruke da treba ostaviti nešto budućim, mlađim generacijama, te da treba spasiti prostor.
„Prostor je čudo i zato zaista uvijek sa pažnjom, inspirisan sam ponekad i dam sebi za pravo kao predsjedavajući da se osvrnem na izlaganja jednog broja poslanika koji se zaista studiozno i posvećeno bave ovom problematikom, jer to je nešto što je veliki resurs i ako to ugrozimo,i ako to do kraja izgubimo, i ako to devastiramo, teško ćemo ga ikada više povratiti“, govorio je tada Bečić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FETMR_4SCg5s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Pored toga, nije nepoznata ni činjenica da je Bečić kao kandidat na izborima za predsjednika Crne Gore u martu 2023. godine, gradio kampanju na skromnosti i tome da on nema „ni skupih nekretnina, ni jahti, ni bilo kakvih velikih materijalnih dobara“. Zdravorazumski je zapitati se kako li se sada potpredsjednik Vlade nosi sa činjenicom da će u porodici imati ovolike nekretnine, a samim tim i materijalna dobra.
„U mojoj biografiji naći ćete da sam uvijek držao do svoje riječi... Moja riječ je moja čast, te ako pogazim riječ, izgubiću čast", ponosno je izgovarao Bečić 4. marta 2023. godine kada je iz Danilovgrada krenuo u kampanju kao kandidat za predsjednika Crne Gore.
Ako, kao što kaže, drži do svoje riječi, onda zna i šta gubi.

Bečićevo "časti mi" zatrpao majčin građevinski beton: Nekad je devastaciji govorio NE, ali za majku može sve

Ne branim svoju imovinu, nego svoju državu, poručio je iz Brčela u kojima se održava protestni skup jedan od organizatora Nenad Nikaljević koji je nedavno sa suprugom doživio šikaniranje popova Crkve Srbije, ali i državnih organa. - &nbsp;Crkva Srbije je okupaciona crkva! Ne damo Crnu Goru i njen evropski put! Ovo je skup protiv političkog djelovanja dijela državne uprave koji je dozvolio da se iznutra uništava naša država! Ovo nije skup protiv Boga. Ne može se hristoslavlje izjednačiti sa srboslavljem, to je podvala! Drugo ime za Crnu Goru je vječna borba za slobodu! Ovo je tiha okupacija od strane Crkve Srbije. Zajedno sa Udruženjem Crmničana i svim građanima koji žele da se uključe sastavićemo zahtjeve i poručiti EU sa poglavlje 23 ne može biti zatvoreno diskriminacijom – poručio je Nikaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920120956_6cf4975246fa416b93d47d00e2992f336f18a100f99c006a1e5144807a8bb687.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250920120956_6cf4975246fa416b93d47d00e2992f336f18a100f99c006a1e5144807a8bb687" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="nenad Nikaljević"> <figcaption>Nenad Nikaljević(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)</figcaption> </figure>  Jovan Lekić, predsjednik Udrženja Crmničana poručio je da će uskoro četiri godine od kada je u Manastiru Brčeli oskrnavljena grobnica crnogorskog mitopolita Arsenija.&nbsp; - Dok ne dobijemo odgovor na to nećemo stati. Ko to radi uporno i danas, kao što se to sistemski radi 106 godina od kad je iskamčena lažna saglasnost za duhovnu eutanaziju i utapanje u SPC. Od toga dana se naša crkva nalazi u neredovnom stanju, ali to ne znači da smo se kao nacionalni Crmogorci odrekli svoga Boga i svojih svetinja – poručio je Lekić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025092013090_e0fc239d171a24bff7acc6f925cf704c8274bc2e2474b90838006b018583e9e1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025092013090_e0fc239d171a24bff7acc6f925cf704c8274bc2e2474b90838006b018583e9e1" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Jovo Lekić"> <figcaption>Jovan Lekić(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)</figcaption> </figure>  On ističe da se nijesmo odrekli ni trobojke kralja Nikole, ni ćirilice, ni vojvode Mirka, niti jedne crkve i manastira u koje moramo ići i pokazati čije su. - &nbsp;Zato smo u obavezi da odbranimo atak na naše kulturno naslijeđe. Danas smo tu da poručimo Crkvi Srboje da želimo da živimo u miri sa svima, ali ne sa onima koji mrze sve crmogorsko i koji čine zlo. Niti će se Crna Gora razgraditi, niti ćemo se mi odreći Boga. Zato molimo SPC da se mane politike i da se drži jevanđelja. Neće im proći povampirenje ratnih zločinaca, s čim o jadu zabaviše zadnjih dana ovaj narod! Iz Crmnice i Manastira u Brčelima poručijemo - odbranićemo naše sakralno blago, groblja, vjeru, crkve i manastire. Vidimo se i da je vječna Crna Gora. Igor Gojnić, diplomirani pravnik, izjavio je da je dugo smatrao nepristojnim isticati porodično porijeklo, ali da je na to bio primoran nakon, kako navodi, uzurpacije porodične imovine. - Uljezi su protivzakonitim radnjama upisali našu imovinu na sebe, tako da grobovi naših predaka sada formalno pripadaju lažnoj religioznoj zajednici, nazvanoj Crkva Srboje. Takvo što ne bi bilo moguće bez pomoći državnih organa - tvrdi Gojnić. Prema njegovim riječima, zbog toga je osnovana nevladina organizacija „Komunica“, s ciljem da se pred sudovima dokaže vlasništvo porodice i mještana, ali, kako kaže, iz Ustavnog suda nikada nijesu dobili odgovor. - Naša groblja su nezakonito upisana na tu vjersku grupu, koja je, pored toga, palila školu, protivpravno se priključivala na vodovodnu mrežu i činila brojne druge nezakonitosti. Bolje bi im bilo da se preimenuju u organizovanu kriminalnu grupu (OKG) - poručuje Gojnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025092013098_43a5671f-c057-468d-ba65-e3cdc13a90db.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025092013098_43a5671f-c057-468d-ba65-e3cdc13a90db" data-rendition-name="original" width="1260" height="780" loading="lazy" alt="Igor Gojnić"> <figcaption>Igor Gojnić(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)</figcaption> </figure>  Dekan Fakulteta za crnogorski jezik, Aleksandar Radoman, poručio je da danas moramo braniti našu baštinu i dio naše, crnogorske, istorije koju propadnici tuđe crkve prisvajaju i devastiraju.&nbsp; - Kao Crmničanin, ponosan sam što govorim ovđe, kao i zbog Nenada Nilaljevića koji je pokušao da spriječi uzutpatore, kada već to država nije. Djelovane beogradske patrijaršije u Crnoj Gori danas je ne samo antidržavno, već i antihrišćansko. Zato smo se okupili danas da im pokažemo da nas ne mogu ućutkati i da nećemo ostati nijemi na upit otkud im hrabrost. Ovo nije samo pitanje Brčela i Crmnice, već ustavnog poretka. Zato bi pravosuđe moralo pokrenuti postupak preispitivanja Temeljnog ugovora. Ideologija koji promoviše SPC generator je svih problema u regionu. Crna Gora je platila danak nesvijesti političke elite, koja mora znati da smo svi mi Nenad Nikaljević i da im nećemo dozvoliti devastaciju. Poručujemo im da Crna Gora ne haje za Nemanje, Murate i Bonaparte... – poručio je Radoman.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920130920_d00bf5d56e4a137311f868b1436fab7ea1dc6dceac53b49cedd9f9a136ae8a39.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250920130920_d00bf5d56e4a137311f868b1436fab7ea1dc6dceac53b49cedd9f9a136ae8a39" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Aleksandar Radoman"> <figcaption>Aleksandar Radoman(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)</figcaption> </figure>  Istoričar Miloš Vukanović poručio je da nije bilo nezavisne Crne Gore 400 godina prije pojave Srpske pravoslavne crkve, ne bi bilo ni ovih manastira.&nbsp; - Crna Gora je trn u oku onima u Beogradu. Ono što se desilo crnogorskim manastirima se ispravno zove kulturocid. Na Crnu Goru su nasrtali i mnogo moćniji, ali smo preživjeli. Preživjećemo i njih. Na nama je da se izborimo pravno, da zapišemo svaku nepravilnost i zaustavimo otimanje – kazao je Vukanović. Protestni skup zbog političkog djelovanja Crkve Srbije i nezakonitih upisa državne imovine održava se kod spomenika Spomenika palim borcima u borbama za oslobođenje Crmnice 1943. u selu Donji Brčeli.. <h2>"Obezbjeđenje" Manastira</h2> U Manastiru Brčeli, kojim stoluje Crkva Srbije uočeno je "obezbjeđenje" slično onome u Cetrinjsom manastiru tokom nasilnog ustoličenja Joanikija MIćovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920120944_a4c8d5c9777d93bf10adbaa725674d733a887483182da5be211ebb8ff465eca9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250920120944_a4c8d5c9777d93bf10adbaa725674d733a887483182da5be211ebb8ff465eca9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Obezbjeđenje"> <figcaption>"Obezbjeđenje" Manastira Brčeli(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920120944_ce219bf19fc3f25b95fddf9fa5f48014e1382d9b23981f05c1f4e07ef015c232.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250920120944_ce219bf19fc3f25b95fddf9fa5f48014e1382d9b23981f05c1f4e07ef015c232" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Obezbjeđenje"> <figcaption>"Obezbjeđenje" Manastira Brčeli(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;

Poruke iz Brčela: Ne branimo imovinu, branimo državu, djelovanje Beogradske patrijaršije u Crnoj Gori je ne samo antidržavno, već i antihrišćansko

Dragana Kažanegra-Stanišić, državna sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova, uporno pokušava da obmane javnost i prikrije sopstvene slabosti, ali ona nikada nije prošla bezbjednosnu provjeru i nema pravo pristupa tajnim podacima, saopštio je predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović.&nbsp;
On je na X-u napisao da je osoba koja je „pala na vetingu“ posljednja koja može drugima držati lekcije o kredibilitetu.
- Licemjerstvo Demokrata, čiji je ona funkcioner, najbolje se vidi na primjeru DUP-a Bečići. Godinama su uzbunjivali javnost da je taj plan „kriminalan“ i da ga treba ukinuti. Predlog za ukidanje plana je bio ultimatum u lokalnoj skupštini koje su Demokrate stavile na dnevni red i glasale da se stavi van snage. One koji nisu glasali za ukidanje su nazivali DPS poslušnicima i izdajnicima. A danas, gle čuda, po tom istom „kriminalnom“ planu, njihov lider Aleksa Bečić zida dvije zgrade sa 92 stana i 97 parking mjesta, površine 6.318,10 kvadratnih metara. Ako je DUP kriminal, šta je onda ovo, moralni sunovrat ili čist interes? – pita se Jovanović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, teško da se izgradnja apartmansko-turističkog kompleksa u Bečićima može podvesti pod javni interes.
- Ili će biti da Demokrate svoje lične interese doživljavaju kao opšte. Pa se sad postavlja logično pitanje, da li će Kažanegra podnijeti krivične prijave protiv svog lidera koji želi da gradi dvije zgrade po kriminalnom planu? Umjesto da radi posao za koji je plaćena, Kažanegra se bavi opsesivnim prikupljanjem mojih snimaka i izjava. Žao mi je što toliko spinuje javnost, jer bih je inače predložio za svog biografa, kad već vodi dosije o meni. Postavlja se pitanje samo da li ovo radi u svojstvu državne sekretarke MUP-a zloupotrebljavajući svoj službeni položaj u političke svhrhe – navodi Jovanović.
On ističe da je posebno opasno što zbog nedostatka argumenata pokušava da podigne međunacionalne tenzije.&nbsp;
- Nekad su Demokrate ponavljale „Pobjede, a ne podjele“. Danas im je očito primjerenija matrica: „Podjelama do pobjeda“. Ta je politika ekstremno opasna po društvo, a građani Budve i Crne Gore je neće prihvatiti. Sadašnja matrica Demokrata je jasna. Dok Bečić zida zgrade, Kažanegra zida podjele. To je njihov zajednički projekat – kaže Jovanović.&nbsp;
On dodaje da je vrijeme političke trgovine, spinova i jeftinih predstava prošlo, te da građani jasno vide ko nudi budućnost, a ko pokušava da raspiruje stare sukobe.&nbsp;
- Moja politika je razvoj Budve i Crne Gore, a ne pretparačke priče kojima me bezuspješno pokušava diskreditovati državna sekretarka koja nema ni minimum kredibiliteta u svom resoru. Najbolje o svima nama govori politika koju vodimo i rezultati podrške kod građana. Moram podsjetiti da Dragana Kažanegra Stanišić nikada nije pobijedila ni na mjesnim izborima, a danas se predstavlja kao moralni autoritet Crne Gore. To je uvreda za građane. Njena politička karijera je kao i snimci koje plasira: montirana, kratkog daha i bez ozbiljnog sadržaja. Najmanje pravo da sudi drugima ima osoba koja sama nije položila osnovni test povjerenja države a to je bezbjednosna provjera – navodi Jovanović.&nbsp;
On je podsjetio i na krivičnu prijavu protiv sekretarke MUP-a koja godinama nezakonito koristi tuđi stan, iako je obećala da će ga napustiti do oktobra 2024.godine.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.2752%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdragana-kazanegra-stanisic-dvije-godine-nelegalno-zivi-u-tudem-stanu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovaj slučaj najbolje govori o njoj. Ne govore njene riječi, nego njena djela. Ta djela su neistine, bezakonje i uzurpacija. U kontekstu Crne Gore (i regiona), veting znači provjera porijekla imovine, integriteta i profesionalne odgovornosti javnih funkcionera. To je mehanizam kojim se otkriva da li neko koristi položaj za ličnu korist, da li posjeduje imovinu koju ne može opravdati i da li svojim ponašanjem kompromituje instituciju koju predstavlja – kaže Jovanović.
Upravo ovakvi slučajevi, dodaje, kakav je sa Draganom Kažanegrom, pokazuju zašto je veting potreban.&nbsp;
- Jer ako neko na visokoj funkciji u MUP-u bespravno koristi tuđu imovinu, izbjegava obaveze i skriva se iza funkcije, onda to jasno govori i o njenom integritetu i o sistemu koji to toleriše – zaključio je Jovanović.