To što je Crna Gora u Ujedinjenim nacijama glasala protiv rezolucije kojom se osuđuju nacizam, neonacizam, rasizam i istorijski revizionizam nije iznenađenje za generalnog sekretara SUBNOR-a Dragana Mitova Đurovića. Gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Đurović pojašnjava da, ako Crna Gora podiže spomenike onima koji su bili protiv Crne Gore, crnogorske nacije i crnogorskog jezika, onda je to – najblaže rečeno – put prema fašizmu i vjetar u leđa onima koji bi svim silama da izvrše reviziju istorije.
– Opet se pokušava prodati da 1918. godina nije bila ono što je bila – teror nad Crnom Gorom, pa je i ponašanje crnogorske delegacije u UN-u očekivano – kaže on.
Antifašizam je sloboda za svakog čovjeka, narod i naciju, a Crna Gora, baštineći antifašizam, baštini slobodu već, kako kaže, deset vjekova. Od 13. jula 1941. godine, podsjeća Đurović, kada je Crna Gora u porobljenoj Evropi prva podigla svenarodni ustanak u borbi protiv fašizma, prepoznata je po antifašizmu.
– Antifašizmu je kolijevka Crna Gora, stoga je većinska Crna Gora antifašistička i crnogorska trenutna vlast, odnosno naša delegacija, po mišljenju SUBNOR-a Crne Gore, bila je obavezna da glasa Rezoluciju, bez obzira što znamo i ko je Rezoluciju podnio i koliko je zemalja glasalo i koje su bile protiv i koje su bile suzdržane. Antifašistička većinska Crna Gora i SUBNOR su protiv agresije na Ukrajinu i protiv rata u Gazi, kao i protiv svih ratova koji se vode na planeti. Naš slogan je na nedavnom kongresu bio „Mir za sve, sve za mir”, zato smatramo da je obaveza crnogorske delegacije, bez obzira na interese, bez obzira na velike sile, bila da glasa za pomenutu Rezoluciju – rekao je Đurović.
Ukazuje da je takav stav crnogorske delegacije politička kalkulacija vođena interesima, što za Crnu Goru, smatra on, ne može biti i nije opravdanje.
– Ugled crnogorskog antifašizma se ne može uništiti, on trenutno može biti nekim političkim odlukama doveden u pitanje, odnosno da blago izgubi sjaj, ali uništen biti ne može – poručio je Đurović.
Predloženi Zakon o zabrani fašističkih i nacionalističkih organizacija i njihovih simbola dobio je samo jedan glas u Odboru prije tri godine, podsjeća Đurović i dodaje da to govori o aktuelnoj vlasti i njenom odnosu prema antifašizmu.
– Antifašizam nije samo prošlost i ne treba stanovati u prošlosti, ali jeste poruka za sadašnjost i za budućnost. Crna Gora je antifašistička bila, jeste i ostaće – zaključio je Đurović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đurović: Ponašanje crnogorske delegacije u UN-u očekivano

U posljednje vrijeme ima ne malo takvih štetnih pojava kao što su lokalizam, kao što je pomalo i šovinizam, koji nastaju zbog materijalnih razloga i nebudnosti komunista. Neki komunisti su zaboravili na šire interese čitave zajednice. Neki komunisti gledaju samo svoj najuži krug. Dakle, došlo je i do političkog nezadovoljstva i nepravilnosti u pojedinim republikama. Mi smo more krvi prolili za bratstvo i jedinstvo naših naroda i nećemo nikom dozvoliti da nam dira ili da nam iznutra ruši to bratstvo i jedinstvo... Ljudi se vraćaju u neku svoju istoriju natrag, počinju po njoj da čeprkaju, a zaboravljaju na budući razvoj naše socijalističke zajednice kao cjeline. Nijedna naša republika ne bi bila niko i ništa, da nismo svi zajedno! Mi moramo stvarati svoju istoriju, svoju jugoslovensku socijalističku istoriju, jedinstveni ubuduće, to je naš put. Upravo ovim riječima doživotnog predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Josipa Broza Tita, iz 1962. godine, juče je u punoj multimedijalnoj sali Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović" otvorena promocija knjige "Posljednji Jugoslaveni - sjećanja savjetnika Ante Markovića" autora - diplomate Jovana Vejnovića. - Sve možete da uništite, ali ne možete sjećanje da izbrišete. Zato sjećanje na Jugoslaviju živi na jugoslovenskim prostorima, a iskustva se šire po svijetu – kazao je pozdravljajući prisutne Dragan Mitov Đurović, generalni sekretar Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, koji je i organizator događaja u okviru Programa obilježavanja 13. jula. <h2>Prošlost kao temelj vizije budućnosti</h2> Memoari, objavljeni u izdanju Srpskog narodnog vijeća u Zagrebu, donosi lična sjećanja Vejnovića, karijernog diplomate i izuzetnog intelektualca, koji je u godinama nestajanja SFRJ bio vanjskopolitički savjetnik posljednjeg saveznog premijera Anta Markovića, što mu je omogućilo uvid u unutrašnje mehanizme savezne vlade i međunarodne pregovore, (poput Mirovne konferencije u Hagu – 1991. godine) u ključnim trenucima raspada Jugoslavije. U najvećem dijelu svoje knjige, Vejnović potanko rekonstruiše period od maja 1989. godine, kada je postao savjetnik jugoslavenskog premijera, do 17. decembra 1991. kada je održana posljednja sjednica vlade SFRJ, opisujući događaje u kojima je učestvovao i iznoseći lična zapažanja o tom razdoblju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713010712_185a5a9af410e8376bf7145e864cfe4d87f1bfd07be24c2078a47ecd597d94db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250713010712_185a5a9af410e8376bf7145e864cfe4d87f1bfd07be24c2078a47ecd597d94db" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt='Sa promocije u KIC-u "Budo Tomović"'> <figcaption>Sa promocije u KIC-u "Budo Tomović"(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</figcaption> </figure>  Dragan Mitović Đurović istakao je da knjiga predstavlja sintezu bogatog iskustva autora, koji je, osim što je bio bliski savjetnik saveznog premijera, obavljao i dužnosti jugoslovenskog diplomate u Alžiru, Maroku i Egiptu. Kako navodi Đurović, autor u svojim memoarima progovara o ključnim političkim momentima s kraja jugoslovenske epohe – od posljednjeg Kongresa Saveza komunista Jugoslavije, preko slabosti tadašnje i kasnije savezne vlade, uloge Jugoslovenske narodne armije, uspona Slobodana Miloševića i djelovanja Franje Tuđmana, do brojnih unutrašnjih pobuna, početku rata u Sloveniji, pa u Hrvatskoj i tužnom raspletu u BiH. - A ovih dana sa tugom se sjećamo Srebrenice.... Da se ne zaboravi i ono što se dešavalo na Kosovu. Sve to dio je onog bolnog poglavlja koje zovemo raspadom Jugoslavije, zemlje naše mladosti. Bez pogleda unazad, nema ni pogleda unaprijed i novih pobjeda. Zato je važno podsjećanje na vrijeme posljednjih Jugoslovena, ili vrijeme premijera Antu Markovića koji je pokušavao sa saradnicima da spasi ono što se vjerovatno nije moglo spasiti. Ali i pokušati je za poštovanje. Zato Ante Marković ostaje u sjećanju kao čovjek, borac, stvaralac koji je predvidio ono što nam se minulih decenija dešavalo – kazao je Đurović. <h2>Pogled iza zatvorenih vrata</h2> Profesor Branislav Radulović ocijenio je da je knjiga "Posljednji Jugoslaveni – sjećanja savjetnika Ante Markovića" dragocjeno svjedočenje o posljednjim godinama postojanja države koje više nema. Prema njegovim riječima, riječ je o svojevrsnom “omažu vremenu koje je moglo završiti drugačije, priči o državi koju su razorili “nitkovi””. - Ova knjiga, kako je u njenoj recenziji zapisano, više je od memoara, istorijskog osvrta, više od još jednog pogleda na raspad Jugoslavije. "Posljednji Jugoslaveni" je knjiga koja govori iz prve ruke – tiho, iskreno i duboko lično – o kraju jedne epohe, o posljednjim danima ideje jugoslovenstva, o ljudima koji su do zadnjeg vjerovali da se država, transformisana na konceptu ekonomskih reformi Ante Markovića, može sačuvati – kazao je Radulović. Knjiga je struktuirana u tri hronološke cjeline – djetinjstvo i mladost autora, njegovu diplomatsku karijeru, te završni dio posvećen saradnji sa Antom Markovićem – a prožeta je snažnim emocijama, uz, kako ističe Radulović, neophodnu analitičku distancu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713010712_4e0c37628f255437c99904643f06b2a9f39c6c2d6b2740e323a89e3b54894e8d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250713010712_4e0c37628f255437c99904643f06b2a9f39c6c2d6b2740e323a89e3b54894e8d" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt='Sa promocije u KIC-u "Budo Tomović"'> <figcaption>Sa promocije u KIC-u "Budo Tomović"(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</figcaption> </figure>  - Kroz zapise Vejnovića upoznajemo jednog drugog, javnosti manje poznatog Antu Markovića, centralnu figuru knjige, ne samo kao ekonomistu, reformatora i posljednjeg političkog optimistu, već i čovjeka koji je “svjesno krenuo u borbu protiv rastućih nacionalizama, često sam i bez prave podrške”. Marković se prikazuje kao “posljednji državnik koji je vjerovao da Jugoslavija ima budućnost”, kao idealista u vremenu kada su pragmatizam i nacionalizam dominirali, čije ekonomske reforme i pokušaji demokratizacije su bili “posljednji tračak nade” – naveo je Radulović. Kroz ovu memoarsko-političku ispovijest, dodaje Radulović, autor čitaoce uvodi “iza zatvorenih vrata” tadašnje savezne vlade, opisujući susrete sa svjetskim liderima, diplomatske pregovore, ali i gorka saznanja o “nemoći razuma u vremenu koje je pripadalo strastima”, pružajući uvid u kompleksne političke i društvene procese koji su doveli do raspada (Titove) Jugoslavije. Prema njegivim riječima, knjiga "Posljednji Jugoslaveni" je hronika raspada Jugoslavije, ali i raspada međunarodnog poretka koji je do tada postojao. - Pisano pristupačno, sa mnogo ličnih anegdota, uz vidno prisutan ton razočaranja i nostalgije, autor se ne ustručava da kritikuje sve strane – nacionalne lidere koji su, kako kaže, “izdali ideju Jugoslavije zarad lične moći i interesa”. Nacionalizam se prikazuje kao glavni motor raspada, a mediji kao njegovi saučesnici – istakao je Radulović. Ova knjiga, kako kaže Radulović, nije napisana da bi se dokazala politička istina, već da bi se sačuvala ljudska. - "Posljednji Jugoslaveni" nas podsjeća na to da istorija nije crno-bijela, da heroji često ostaju nepoznati, a da porazi ne dolaze uvijek sa bojišta, već i iz kaancelarija, iz tišine međunarodne nezainteresovanosti, iz nedostatka volje da se nešto sačuva. Stoga, vrijedi pročitati ovu knjigu, imati je u svojoj biblioteci, ne samo kao istorijski podsjetnik, već kao lični dnevnik jedne izgubljene nade, kao omaž jednom vremenu koje se moglo drugačije završiti i državi koju su "nitkovi" razorili – zaključio je Radulović. <h2>Nasljeđe jugoslovenstva</h2> Potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Milojica Dakić rekao je da ovom knjigom Vejnović analitički precizno i objektivno zapaža i prikazuje genezu i uzroke raspada Jugoslavije, "zemlje do koje mu je bilo neobično stalo i kojoj je pripadao svim bićem".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713010712_259ba38745e2c3829d4a1a58cc14e6555f25afe8a2b3d25ffddbba4f02713d13.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250713010712_259ba38745e2c3829d4a1a58cc14e6555f25afe8a2b3d25ffddbba4f02713d13" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt='Sa promocije u KIC-u "Budo Tomović"'> <figcaption>Sa promocije u KIC-u "Budo Tomović"(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</figcaption> </figure>  Kako je istakao, rasvijetlio je brojne nepoznanice, uvriježena vjerovanja i ključne događaje u samom vrhu jugoslovenske vlasti tokom posljednjih dana države koja, za mnoge, ostaje trajna uspomena. - Slom ideje u koju je vjerovao i bio joj nesebično posvećen teško je doživio i prihvatio. Glavni razlog raspada Jugoslavije, kako ga Vejnović saopštava u knjizi je “prevlast ideologije nad privredom i društvom zakonomjerno je proizvodila ekonomsku neefikasnost i političke sukobe”, a “najveći grijeh Saveza komunista Jugoslavije je opuštanje nacionalizma”. Ne ustručava se da saopšti postupke, ponašanja i greške, čak i najtežih pretpostavljenih – rekao je Dakić na promociji u KIC-u. Konstatovao je da raspad Jugoslavije i pobjeda nacionalizma nijesu ugasili građanske, antifašističke i civilizacijske ideje kojima je Jovo Vejnović odan cijelog života. - Ideja jugoslovenstva ostala je utkana u njegovu biografiju. Pitam se da li je bilo moguće očekivati nešto drugo od čovjeka koji je radio i izgrađivao se na temeljima jugoslovenstva, koji je obavljao odgovorne dužnosti, razvijao poslovne i diplomatske veze po cijelom svijetu, uspostavljajući čvrste i trajne odnose, koji se školovao u sedam gradova iz tri nekadašnje jugoslovenske republike (a danas samostalne države), koji je radio u četiri grada (od kojih su danas dva prijestona), i vršio odgovornu diplomatsku aktivnosti u četiri države sjeverne Afrike – zaključio je Dakić. <h2>Ideje Markovića i danas na “dnevnom redu”</h2> Autor Jovan Vejnović je kazao da je ovu knjigu nosio u glavi 30 godina, a onda su se sjećanja, događaji i lica počeli slagati kao mozaik koji je tražio da bude prenesen na papir. Međutim, više nego o samoj knjizi, Vejnović je juče u Podgorici radije birao da iznese današnja stajališta o ličnostima i događajima iz perioda nestajanja SFRJ, istovremeno nudeći i sažetu refleksiju o političkoj stvarnosti današnjeg regiona i svijeta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713010712_9b22dca8b2e7463a27e60dd496b068e34b717d4b210889da472710057daeb981.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250713010712_9b22dca8b2e7463a27e60dd496b068e34b717d4b210889da472710057daeb981" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt='Sa promocije u KIC-u "Budo Tomović"'> <figcaption>Sa promocije u KIC-u "Budo Tomović"(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</figcaption> </figure>  - Živimo zajedno osamdeset godina i prolazimo kroz velike teškoće. Naš najveći problem su fanatizam i fatalizam koji se prije izrodio na ideji stvaranja Velike Srbije i Velike Hrvatske. U ovoj knjizi sam pokušao reći da je Jugoslavija postala država u kojoj više nije najvažniji rad i čovjek, već nacija. Tu nema racionalne, građanske koncepcije, već jedna mitomanska, mitološka, fanatizovana politika koja nikud ne može povesti nego tamo gdje je, nažalost, sve nas skupa dovela. Svaka nacionalna homogenizacija zakonomjerno vodi prema ratu. Niko pametan neće osporavati da su nacionalna pripadnost i identitet važni, ali ne završava sve na tome. Osnova države nije Srbin ili Hrvat, nego građanin. Uspješna država se samo na takvom konceptu može napraviti – kazao je, pored ostalog, Vejnović. Kako je naglasio, knjigu nije pisao zarad prošlosti, već iz uvjerenja da su ključni elementi ideja koje je Ante Marković zastupao i danas aktuelne i "na dnevnom redu". - Bez prihvatanja takve koncepcije nećemo imati sreće na našem prostoru i nećemo izaći iz ovih teškoća u kojima se nalazimo. I danas zastupam stav – najbolji okvir za razvoj ovih prostora apsolutno je bila Jugoslavija. Ideja jugoslovenstva je postojala i prije Jugoslavije, siguran sam da postoji i poslije raspada Jugoslavije – poručio je Vejnović. Promociji u KIC-u "Budo Tomović" prisustvovali su i predstavnici antifašističkih organizacija iz republika/država bivše Jugoslavije i Albanije.

Tamara Klikovac

1250x600

1084x550

Omaž vremenu koje se moglo drugačije završiti i državi koju su "nitkovi" razorili

Kad uredimo svoju zemlju, kad budemo brinuli isključivo o granicama svoga imanja koje se zove Crna Gora, kada o Crnoj Gori ne budu odlučivali oni van Crne Gore i kad sa njom ne budu trgovali oni koji na određenim pozicijama vladaju, tada će &nbsp;i Crna Gora imati svoj ugled, pasoš je ugled zemlje u kojoj živimo - kazao za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, novinar i publicista Dragan Mitov Đurović.
Istraživanje Visa Guide Passport index 2025.godine Crna Gora je sedma na listi najmoćnijih pasoša balkanskih zemalja, ispred nje su Grčka, Hrvatska, Slovenija, Bugarska, Rumunija, a na globalnom nivou zauzima 73.mjesto.&nbsp;
Mjesto koje zauzima crnogorski pasoš, kaže Đurović, je prava slika stanja u samoj Crnoj Gori, i krajnje je vrijeme, poručuje on, da se institucije i građani, kako kaže, probude.
- Šaljemo lošu poruku zato što ne gledamo, govorim i o političarima i govorim o narodu, kako treba da gledamo svi zajedno u istom pravcu, u budućnost Crne Gore, u budućnost novih generacija. Naprotiv, oni gledaju jedni u druge, traže mane jedni drugima, mnogi rade za tuđe interese, a svi rade navodno u ime naroda, a narodu je od toga vrlo malo koristi. Dobro je da imamo svoju Crnu Goru, dobro je da je nezavisna i slobodna, a što se pasoša tiče teško je porediti sa Jugoslavijom, teško je porediti sa pasošem čak iz vremena stare Crne Gore, jer 1751.godine u vrijeme Petrovića, u vrijeme crnogorskog vladike Save izdat je prvi pasoš, to je 274 godine, dugo je to vrijeme da bi sada govorili o tome iznova. Kad uredimo svoju zemlju, kad budemo brinuli isključivo o granicama svoga imanja koje se zove Crna Gora, kada o Crnoj Gori ne budu odlučivali oni van Crne Gore i kad sa njom ne budu trgovali oni koji na određenim pozicijama vladaju, tada će &nbsp;i Crna Gora imati svoj ugled, pasoš je ugled zemlje u kojoj živimo - rekao je Đurović.
Jugoslovenski pasoš je bio ugledan, prisjeća se Đurović, visoko cijenjen i skupo plaćan na crnim tržištima u čitavom svijetu, i na istoku i, kako kaže, zapadu.
- Jugoslavija je tad bila zemlja koja je bila neviđeno dobar most između istoka i zapada, most na kome su mnogi željeli da stoje, no.kada su se uvukli mangupi u naše redove tada je propala Jugoslavija, kada su se uvukli mangupi u redove crnogorske u ime nekih koji su ugroženi tada i nama prijeti opasnost. Crna Gora je uvijek pobjeđivala, pobijediće i sada i ponovo će imati svoj crveni, pravi, ugledni pasoš, jer Crna Gora je i prije Evrope sadašnje bila u krugu prosvijećenih naroda. Davno je bio Oktoih, ali nije zaboravljen. Kad se vratimo starim vrijednostima, kad se vratimo moralu redu i radu tada će i Crna Gora imati svoje pravo mjesto. Kada ne budemo svakih 5 dana pisali u Veneciju šta da radimo i išli u Evropu da pitamo kako ćemo dalje. Kad su Rusi podavno poslali svog čovjeka da sudi Petru I Crnogorci su tad rekli: "Ajte vi polako doma, ako je kriv mi ćemo mu suditi" i presudili su, nije bio kriv. Zato Crna Gora mora svojim putem, ona je svoj put davno trasirala, to je evropski put, a na tom evropskom putu ona ima ima put u svijet, sa crnogorskim pasošem - zaključio je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dp-98NgN74z4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đurović: Pasoš je ugled zemlje u kojoj živimo

Slobodan Raspopović je tako daleko od Crne Gore kada je riječ o kilometrima, ali je stalno u Crnoj Gori, u njemu stalno živi zavičaj, njegova Čagorovina, obližnja Zeta, toponimi u njegovim pjesmama, i to je njegova duga priča, dugo bolovanje, dugo putovanje, čekanje dolaska u zavičaj - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, novinar, urednik i pisac Dragan Mitov Đurović. Slobodan Raspopović pjesnik snažne izraženosti, čovjek koji kamen pretvara u emociju, a svakodnevicu u poeziju. Njegova knjiga ,,Duša u kamenu”svjedoči o dubokoj povezanosti sa prostorom, ljudima i nasljeđem Bjelopavlića, govoreći glasom tišine, snage i postojanosti. Uz njega i Dragan Mitov Đurović, pisac, novinar, urednik, kulturni poslenik i sekretar SUBNOR-a, čovjek koji decenijama prati, tumači, oblikuje savremenu književnu scenu Crne Gore. Njegov oštar uvid i posvećenost pisanju čine ga nezaobilaznim sagovornikom kada govorimo o književnosti sa dušom.&nbsp; Dugo živi u Novom Sadu, kaže Raspopović, ali duboka veza sa Crnom Gorom je izražena i u knjizi ,,Duša u kamenu” koja je pokazatelj veze između njega i Crne Gore.&nbsp; - Bez obzira što je ovo prva knjiga, a ja sam čovjek koji ima višak rođendana, pa to malo izgleda kao neusklađeno, ali nije, zato što nije važno kada se kaže, važno je da se kaže u nekom momentu u toku sopstvenog bivstvovanja, pa i književnog - rekao je Raspopović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040807048_008088ca587d79fe50c063a50605c3a8972c449849653cf4ab5a8f1cbeafd551.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040807048_008088ca587d79fe50c063a50605c3a8972c449849653cf4ab5a8f1cbeafd551" data-rendition-name="original" width="1060" height="588" loading="lazy" alt="Slobodan Raspopović"> <figcaption>Slobodan Raspopović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  I duša mora da se čuva negdje, poručuje on, pa i u kamenu, jer je to neki drugi kamen koji umije da plače, da drhti i koji čuva nečiju dušu. Jeste kamen izvorno i stabilno bjelopavlićki kamen, crnogorski kamen i apsolutno ne bježim od te činjenice da je on takav. Kamen je nešto što je vječito i tako treba da ostane i nešto što može da se razbije, ako smo ga stavili kao simboliku države, na način kako to neko pokušava - poručio je Raspopović.&nbsp; Kada se govori o pjesniku Slobodanu Raspopoviću, kaže Đurović, riječ je o Crnoj Gori, a kada se govori o Crnoj Gori može se reći da je to kamena gora a ne ravna gora. - Na koricama knjige je skulptura koja je u Danilovgradu, vajara iz Kolašina Miodraga Šćepanovića, koji je na uglednom Pariškom salonu već dobio dvije nagrade, a u Crnoj Gori još nije mogao dobiti svoj atelje ili neku medijsku ili drugu pažnju. Knjiga Slobodana Raspopovića pokazuje da svaki čovjek i svaka duša ima dosta toga, kao i svaki kamen što čeka da bude otkriveno. Slobodan Raspopović je tako daleko od Crne Gore kada je riječ o kilometrima, ali je stalno u Crnoj Gori, u njemu stalno živi zavičaj, njegova Čagorovina, obližnja Zeta, toponimi u njegovim pjesmama, i to je njegova duga priča, dugo bolovanje, dugo putovanje, čekanje dolaska u zavičaj. Ono što je meni bilo drago je da sam čitajući njegove rukopise uvijek imao osjećaj da sam ja to napisao. Ova knjiga zaslužuje posebnu pažnju, a dužan sam da kažem da je nastala zahvaljujući duhovnoj podršci Veselina Raspopovića i Zorana Letića Belog njegovog prijatelja, tom ljepotom se bavio Bojan Popović izdavačka kuća studio Medeon, i smatram značajnim što svaka knjiga ima svoju posvetu, a ova je posvećena Slobovim unucima Aleksi i Alesiju - zaključio je Đurović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKSzGJkQCu2c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đurović: Kada se govori o pjesniku Slobodanu Raspopoviću govori se o Crnoj Gori

Poruka crnogorskih studenata mora se shvatiti ozbiljno. Onaj ko ne podrži studente je protiv sebe, svoje djece i budućnosti i napokon protiv Crne Gore, ocijenio je predsjednik Društva crnogorskih novinara Dragan Mitov Đurović.
- Ono što sam čitao i što smo čitali podsjeća nas da su studenti na Beogradskom univerzitetu 1936. godine najavili nešto što se završilo mrakom. Pamtim i 1968. kao srednjoškolac. I to je bila poruka, nakon čega su uslijedile promjene. Sadašnja poruka crnogorskih studenata mora se shvatiti ozbiljno. Zato lično, kao građanin, novinar, društveni radnik smatram da svako ko ne podrži studente je osudio sebe, protiv sebe je, svoje djece i budućnosti i napokon protiv Crne Gore - rekao je Đurović u emisiji "24 Sata" na Televiziji E.
On je podsjetio da je 1941. godine porodica Branka Pavićevića krenula u partizane, a sa njima i njihov otac Đoko Šajov, a tada je imao 71 godinu.
- Znači, moramo, trebamo, obavezni smo podržati mlade, našu djecu jer oni znaju naš put. Oni ne čuvaju fotelje, već Crnu Goru. Oni ne žele da idu iz Crne Gore, ali istovremeno ne žele da Crna Gora bude neka druga gora. Crna Gora je gora kamena, a ne bi željela i ne bi smjela i neće biti ona druga što se zove gora sa više ravnina - naglasio je Đurović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDFKXkSDoKUY%2F%3Figsh%3DZHRpeDNzdzJ6Z241&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Novinarstvo treba da bude direktan prenos iz života</h2>
Društvo crnogorskih novinara juče je, povodom 23. januara Dana crnogorskog novinarstva dodijelila je priznanja medijskim stvaraocima u različitim kategorijama, a među nagrađenima su novinarke TV E Amra Tahirović i Arnela Hajdarpašić.
Dragan Mitov Đurović je kazao da to nije priznanje samo novinarkama, već i Televiziji E.
- Napunio sam 53 godine rada u novinarstvu, a prije 35 godina sam dobio prvu nagradu "Boško Pušonjić" za reportažu. Znam koliko mi je značila. To vam potvrđuje talenat, posvećenost, otvara vam nove puteve, ali i daje veliku obavezu. Novinari, bar oni koji se bave reportažom, trebalo bi da idu tamo đe nema puta. Jer putem se lako korača, treba da idu taqmo đe nema puta i ostavljaju trag - poručio je Đurović.
Smatra da novinarstvo treba da bude direktan prenos iz života, a ne ono što je u ovom trenutku.
- A to je da bude direktan prenos prljavog političkog, crnogorskog pozorišta. Nekada su naša Skupština, političke partije i institucije bile primjer za naše prostore, Evropu. Naša Skupština je bila akademija, a sada vidimo što se dešava - kazao je Đurović.
Nasilje nad novinarima, smatra Đurović, moramo gledati u svijetlu nasilja nad građanima.
- To što se desilo na Cetinju, što se dešava u školama, na sportskim terenima i među mladima to je sve slika društva. Novinari su ugroženi jer nemali broj njih, kojima je istina jedina svetinja, bore se i tragaju. To je naše istraživačko novinarstvo, ali oni koji drže vlast, koji su na svjetlosti, a posebno oni koji su u mraku i zajedno sa onima koji "nose crne kape", koji žele da budu po strani, ali ipak da vladaju Crnom Gorom, oni čuvaju svoje tajne i do njih se teško dostiže - istakao je Đurović.
<h2>Korijen Crne Gore je atifašizam</h2>
Crna Gora je, navodi on, odavno podijeljena i novinarstvo, akademije i crkve.
- Novinarstvo se nalazi u nečemu što zovemo kružni tok - stalno vrstimo iste priče i programe - od političkih partija i sastanaka do rijaliti šoua koje gledamo jedan za drugim. Društvene mreže, ako ih neko analizira, vidi koliko smo društvo koje je kulturu odavno napustilo, kojem prijeti opasnost - ocijenio je Đurović.
Đurović je rekao i da su Crnoj Gori u posljednje vrijeme puna usta antifašizma i evropskog puta, ali je toga mnogo manje u praksi.
- Jer zemlja bezakonja, u kojoj ništa nije sveto, u kojoj ni Ustav više ne važi nego ga prekraja kako ko hoće i kada ko hoće - to je velika opomena i opasnost. Korijen Crne Gore je atifašizam - pokazao je to 13. jul 1941, pobjeda nad fašizmom, ali i ova godina kada obilježavamo 80 godina oslobođenja Crne Gore i jugoslvoenskih i evropskih prostora od fašizma - zaključio je Đurović.

Đurović: Poruka studenata mora se shvatiti ozbiljno, ko ih ne podrži protiv sebe je, svoje djece i Crne Gore

Ja sam neko ko smatra da bez pogleda unazad nemamo puta u budućnost, sve naše pobjede, i oslobodilačke i one druge, su znakovi pored puta naše budućnosti…Mi nijesmo tu da gasimo vatru, ili da palimo nove vatre, nego smo tu da održavamo vatre, a ta naša vatra, danas je poseban dan, naša vatra se zove antifašizam. Antifašizam na crnogorskim prostorima je uvijek bila sloboda, način življenja, poštovanje drugoga, čak i poštovanje ratnog neprijatelja - kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, generalni sekretar SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Dragan Mitov Đurović.
Na današnji dan, 19.decembra 1944.godine Podgorica je oslobođena od okupacije. Ovaj dan simbolizije hrabrost i odlučnost stanovništva i boraca u borbi za slobodu i oslobođenje od fašističke okupacije, a oslobođenjem Podgorice cijela Crna Gora postala je značajna baza za dalje antifašističke akcije tokom završnice Drugog svjetskog rata na Balkanu.
Svim građanima Podgorice Đurović upućuje čestitke za, kako je rekao, sveti dan jer to nije nikako običan, već veliki dan.
- Prije 80 godina jedinice Prve bokeške, Devete crnogorske, zatim dijelovi Lovćenskog odreda oslobodili su Podgoricu, kasnije Titograd. Bilo je to, po pričanju i po svemu onome što mi u Savezu boraca NOR-a i antifašista Crne Gore u našim arhivima imamo, jedno mučno vrijeme, Podgorica je grad koji je najviše bombardovan, prisjetimo se, bilo je čak više od 70 bombardovanja. Kako je izgledala Podgorica u to doba dobra je prilika da se mlađi upute. Sjutra naveče, u 20 sati, ja vjerujem da ćemo na vašem ekranu to i vidjeti, je u Kuslevovoj kući otvaranje odlične izložbe, podsjećanja na te dane, Sloboda pod Goricom, Branko Vuković kustos je i autor te izložbe. To je bilo jedno posebno vrijeme, vrijeme u kome su građani, ne samo Podgorice, nego svekolike Crne Gore, a kada je riječ o borbama na prostoru Crne Gore, nijesu ratovali samo stanovnici Crne Gore, bila je to vojska jugoslovenskih naroda, tako je diljem Crne Gore mnogo spomenika na kojima piše nepoznati junak. Zar može biti nepoznati borac, zar može biti nepoznatih boraca u zemlji tamo gdje su ostavili svoje živote?! To je priča za drugu priliku - rekao je Đurović.
Odavno je na ovim prostorima, cijeni Đurović, prestala da se čita kako treba istorijska, kako kaže, čitanka, zato valja podsjetiti da je u toku Drugog svjetskog rata sa područja Podgorice , navodi on, bilo oko 6.000 boraca, od kojih je, ističe on, 1.600 poginulo.
- Nikad na našim prostorima da saznamo koliko nas ima, i koliko nas nema, od popisa do zapisa. Ono što smatram važnim da kažem jeste da je čak 476 boraca ponijelo epitet prvoborca. Imali smo 55 narodnih heroja na području opštine Podgorica, od kojih je 34 ostavilo svoje živote u ratu, a koliko su svi krajevi između dva svjetska rata, prisjetimo se Belvedera, Ravnog laza i ostalog, dali svoj doprinos, možda, najbolje svjedoči primjer Pipera gdje je bilo 18 narodnih heroja i istovremeno 18 generala. To su krajevi, kao i svekolika Crna Gora uostalom, koja je dala izuzetan pečat, ne samo na našim, nego na jugoslovenskim prostorima, ne samo tokom Drugog svjetskog rata, nego i između dva svjetska rata, kada su Crnogorci sa ovih prostora išli u Španiju. Možda mnogi sa ovih prostora nijesu ni znali gdje Španija, ali su znali da treba pružiti nekome ruku kada je riječ o slobodi. A sloboda, rekao je davno taj veličanstveni &nbsp;Ataturk, da narodi koji se uspavaju, &nbsp;ili nestaju, ili se bude kao robovi. Imam utisak da smo se mi u Crnoj Gori debelo uspavali - istakao je Đurović.
Mladima treba okrenuti pogled prema pravoj budućnosti, poručuje Đurović, bez zaborava za prošlost, jer se svjetla deset vjekovna crnogorska prošlost, kako kaže, očito zaboravila.
- Ja sam neko ko smatra da bez pogleda unazad nemamo puta u budućnost, sve naše pobjede, i oslobodilačke i one druge, su znakovi pored puta naše budućnosti…Mi nijesmo tu da gasimo vatru, ili da palimo nove vatre, nego smo tu da održavamo vatre, a ta naša vatra, danas je poseban dan, naša vatra se zove antifašizam. Antifašizam na crnogorskim prostorima je uvijek bila sloboda, način življenja, poštovanje drugoga, čak i poštovanje ratnog neprijatelja - zaključio je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRRpP3RA0Q0s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đurović: Sve naše pobjede su znakovi pored puta naše budućnosti

U sali hotela Onogošt u Nikšiću sinoć je održano veče posvećeno narodnom heroju i i general-pukovniku Jugoslovenske narodne armije Milinku Đuroviću.&nbsp; Ovaj događaj organizovali su SUBNOR antifašista Crne Gore, UBNOR antifašista Nikšića, i porodica Đurović (Zagrad-Župa). Istoričar Vukota Vukotić &nbsp;je istako da je Đurović kao predan i aktivan komunista radio na formiranju ustaničkih jedinica tokom opšenarodnog &nbsp;Trinaestojulskog ustanka, da &nbsp;bi kasnije postao prvi komesar tek ustanovljenog Nikšičkog partizanskog odreda. - Može li biti veća čast nego biti na čelu takvog jednog odreda, koji je uz, durmitorski, &nbsp;u Drugom svjetskom ratu iznjedrio 39 narodnih heroja, &nbsp;među kojima i Milinka Đurovića - istakao &nbsp;je Vukotić. Prof.dr Radovan Radonjić je, između ostalog, rekao da bez ljudi kao što je Milinko Đurović ne bi bilo ni nas. - Bez države čiju su nezavisnost oni obnovili, nikad ni tada, niti u budućnosti ne bi bilo Crne Gore - dodao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204171240_d64709b972a36fd3d55f953da7d48715c2651a872ad3824d801ffa090026cc74.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241204171240_d64709b972a36fd3d55f953da7d48715c2651a872ad3824d801ffa090026cc74" data-rendition-name="original" width="4080" height="1884" loading="lazy" alt="Veče posvećeno Milinku Đuroviću, hotel Onogošt
 "> </figure>  Na njegovo djelo poruke a i lično druženje sa revolucionarom podsjetio je Slobodan Mirjačić, predsjednik UBNOR-A i Antifašista Nikšića. - Župa je bila na bastionu slobode svih zavojevača, između ostalih i u &nbsp;borbi protiv &nbsp;fašizma u kojoj su prednjači Narodni heroji &nbsp;Milinko i njegov rođak Milisam Đurović, ka i druga tri narodna &nbsp;heroja koje je Župa iznjedrila, Petar Jovanović, Danilo i Dušan Bojović - rekao je on. Ispred porodice Đurović prisutnima se obratio Radonja Đurović koji je podsjetio da je porodica Đurović, odnosno bratstvo Đurovića sa Zagrada (Župa), koja je u uoči Drugog svetskog rata imala 12 kuća, dala dva narodna heroja Milinka i Milisava Đurovića, kao i Daru Mrvaljević rođena Đurović nosioc Partizanske spomenice, rođena Đurović. - Milinko je ostavi neizbrisiv trag u svom rodnom mjestu Zagradu, Župi. Zavičaju se nakon penzionisanja često vraćao, a meni je ostala jako upečatljiva njegova jedna misao iz razgovora sa njim &nbsp;U tmurnim vremenima nije problem izabrati stranu, uvijek treba biti na strani naroda - naveo je on. Na izuzetnu životnu &nbsp;biografiju revolucinara &nbsp;Milinka Đurovića antifašiste, ovjedočenog borca za slobodu &nbsp;podsjetio je i generalni sekretar SUBNOR-a i Anfišista Crne Gore Dragan Mitov Đurović.&nbsp; Prikazan je i film Sjećana Milinka Đurovića, iz 1976 g. TV Titograd.&nbsp; <h2>Biografija</h2> Milinko Đurović (1910-1988) bio je narodni heroj i general-pukovnik, nosilac Partizanske spomenice i politički komesar Nikšićkog i Durmitorskog partizanskog odreda, zatim politički komesar udarnog bataljona prve partizanske udarne jedinice u Crnoj Gori. Rođen je 15. aprila 1910. godine, u selu Zagrad – Župa, u porodici Đura Đurovića. Gimnaziju je završio u Nikšiću, a Pravni fakultet u Beogradu, na kojem je diplomirao 1938. godine. U članstvo Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) primljen je 1936. godine. Učestvovao je kao delegat na Kongresu antifašističke omladine Evrope u Parizu. Početak Aprilskog rata, 1941. godine ga je zatekao u Beogradu, a nakon dolaska u Nikšić kapitulacija Jugoslovenske vojske. Nakon okupacije Jugoslavije, ostao je u Crnoj Gori i stavio se na raspolaganje Pokrajinskom komitetu KPJ za Crnu Goru i Boku. U toku Trinaestojulskog ustanka radio je na stvaranju ustaničkih jedinica. Učesnik je Narodnooslobodilačke borebe na mnogim frontovima u Jugosalviji. Nakon rata, prvo je bio pomoćnik načelnika Političke uprave JA, a od aprila 1947. do 1949. godine politički komesar armije i Sarajevske vojne oblasti. Od 1949. do 1953. godine zamjenik je načelnika Glavne političke uprave JA. Od 1955. do 1965. godine bio je načelnik je Vojno-izdavačkog zavoda. Završio je Višu vojnu akademiju JNA. U čin general-pukovnika unaprijeđen je 1963, a penzionisan je 1965. godine. Bio je član Opunomoćstva CK KPJ za JNA od njegovog osnivanja do 1953. godine. Na Šestom i Sedmom kongresu SKJ biran je za člana Revizione komisije SKJ. Napisao je više tekstova i rasprava s tematikom NOR-a i o radu partijskih organizacija. Bio je urednik &nbsp;zbornika – Sutjeska, Četrdeset godina KPJ i Peta proleterska. Dva njegova teksta nagrađena su od Sekretarijata za narodnu odbranu, a kao urednik Zbornika sjećanja Sutjeska nagrađen je od Saveznog odbora SUBNOR-a Jugoslavije. Od 1962. godine bio je predsjednik Redakcije Istorije Crne Gore. U dva saziva Skupštine SR Crne Gore bio je narodni poslanik. Bio je značajan akter na brojnim društveno-političkim skupovma u Crnoj Gori, odnosno Nikšiću, kao i u svom zavičaju Zagradu, Župi. Umro je 3. decembra 1988. godine u Beogradu i sahranjen je u Aleji narodnih heroja na Novom groblju. Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih jugoslovenskih odlikovanja među kojima su Orden ratne zastave, Orden partizanske zvezde sa zlatnom zvezdom i dr. Ordenom narodnog heroja je odlikovan 13. jula 1952. godine.&nbsp;

U Nikšiću održano veče posvećeno narodnom heroju Milinku Đuroviću

Postavljanje transparent ploče sa natpisom Srpsko pravoslavno groblje na ulazu u groblje u Pavinom Polju predstavlja nemoralan i necivilizovan čin i raspirivanje nacionalne mržnje - poručio je za Antenu M generalni sekretar SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Dragan Mitov Đurović.
Istakao je da posljednjih godina u Crnoj Gori ništa ne čudi jer je, kako je ocijenio, Crna Gora postala zemlja čuda.
- Vezano za postavljanje natpisa na groblju u Pavinom Polju, valja se prisjetiti da je prije 43 godine na popisu u tom mjestu bilo 455 stanovnika od kojih se 55 izjasnilo kao Srbi, a 370 kao Crnogorci. Pa se postavlja pitanje odakle za samo tako kratko vrijeme, za četiri decenije, da sve odjednom postane srpsko. Poznata je istorija da su tamo i Crnogorci i Srbi i muslimani i to je jedan nemoralan i necivilizovan način rada - kazao je Đurović.
<h2>Vjerski fanatizam</h2>
To je, kako smatra Đurović, rezultat vjerskog fanatizma koji je zahvatio region i Balkan, a sada u velikom valu i talasu naročito zadnje dvije-tri decenije hara i Crnom Gorom.
Odgovorni u ovoj zemlji, kaže Đurović, ukoliko ih ima, moraju se ponašati odgovorno i zaštititi autoritet i osjećanja građana.
- Još jedan važan podatak. U dalekoj Pensilvaniji postoje groblja kao i u drugim američkim zemljama i na njima piše crnogorsko-srpsko ako je sahranjeno više Crnogoraca ili srpsko-crnogorsko ako je sahranjeno više Srba. To je bilo vrijeme 1910. godine kada su naši tamo radili. Znači, u civilizovanoj i demokratskoj Americi zna se da su jedni Srbi, drugi su Crnogorci i obrnuto - rekao je Đurović.
Svakome ko iole poznaje i pravo i državu i Ustav - to je, kako je ocijenio, prevashodno necivilizovan i nemoralan postupak i raspirivanje nacionalne mrznje.
- Jer proglašavati groblje za jedno nacionalno groblje to mogu samo ljudi koji ne misle dobro ni svojoj porodici, ni svom kraju, ni Crnoj Gori - zaključio je Đurović.

Proglašavati groblje za nacionalno mogu samo ljudi koji ne misle dobro svom kraju i Crnoj Gori

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: dragan-mitov-durovic