Crnogorski ribari i Ministarstvo poljoprivrede pokušaće, nakon vladinog povratka sa kolektivnog godišnjeg odmora, 8. septembra, da riješe probleme.
Sastanak je zakazan nakon što su ribari, nezadovoljni odnosom države, zaprijetili blokadom ulaza u Bokokotorski zaliv.
Nacionalno udruženje za proizvodnju ribe i oko 120 ribara smatraju da se njihovi problemi moraju riješiti prije zatvaranja Poglavlja 13 - Ribarstvo.
Crna Gora planira da ovo poglavlje u pregovaračkom procesu za članstvo u Evropskoj uniji zatvori do kraja godine.
Predsjednik Udruženja Marko Kise, za Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi da im država mora pomoći kako bi ribarenje, od kojeg žive, bilo održivo.
- Naša ribarska flota je zastarjela i ako s ovim uđemo u Evropu nećemo biti konkurentni. Sada je šansa da uvezemo veće, nove ili polovne brodove. A to možemo samo ako država smanji PDV - kazao je on.
Crna Gora ima 338 plovila za izlov ribe, čija je prosječna starost 32 godine, pri čemu su najveće - koče, stare preko 45 godina.
U Vladinoj Strategiji razvoja ribarstva do 2029. se konstatuje da je flota zastarjela, nedovoljno bezbjedna, da nema dovoljno obučene posade.
Dodaje se i da ne postoji organizovano tržište za plasman ulovljene ribe, kao ni adekvatni kapaciteti za kontrolu.
<h2>Šta muči crnogorske ribare?</h2>
Ribari očekuju da im država pomogne u obnavljanju dotrajale flote, smanjenjem poreza i akciza na uvoz plovila, opreme i materijala za lov.
- Hrvatska i Italija uvoze opremu sa Tajlanda. A mi tu robu sa Tajlanda uvozimo iz Hrvatske. To znači da mi plaćamo tri puta skuplje robu nego što ona košta na svjetskom tržištu - kaže Kise.
Zahtijevaju, kako pojašnjava za RSE, izgradnju pristaništa za ribarske barke i prostora za iskrcaj ribe.
- Tražimo iskrcaj ribe u ribarskim lukama, a ne gdje kome padne napamet. Tražimo i da država ne iznajmljuje mandraće (manja obalna privezišta za čamce) trećim licima, već ribarima i mještanima - istakao je Kise.
Kaže da država ima vezove za ribarske brodove u Meljinama, ali da profesionalni ribari ne mogu da ih koriste jer je tu vez za obližnji hotel.
Jedan od najvažnijih zahtjeva je obezbjeđivanje mjesta za remont brodova.
- Mi bukvalno nemamo gdje da ih remontujemo. Popravljamo brodove u marinama koje su skupe, kao da posjedujemo jahtu vrijednu dva miliona - rekao je Kise.
Marko Kise tvrdi i da gliseri i kruzeri, koji ulaze u Bokokotorski zaliv tokom ljetnjih mjeseci prave veliku štetu ribarima.
- Mi nismo protiv kruzera, neka ih dođe i više. Ali je nama ulov pao na 30 odsto, što ne možemo kompenzovati zimi. Tražimo da država ubira dodatnih deset odsto od ulaska kruzera kojim bi se pomoglo ribarima - kaže Kise.
Ribari traže i smanjenje cijene "plavog" goriva za plovila.
<h2>Ministarstvo (ne)nadležno za zahtjeve ribara</h2>
Komentarišući ove zahtjeve, ministar poljoprivrede Vladimir Joković je rekao da nisu svi u njegovom resoru.
Precizirao je da je za smanjenje akciza i PDV-a nadležno Ministarstvo finansija, za izgradnju pristaništa Ministarstvo pomorstva i lokalne samouprave koje izdaju dozvole za gradnju.
Joković je rekao da razumije zabrinutost ribara i da će o njihovim zahtjevima otvoreno razgovarati po povratku Vlade sa kolektivnog odmora.
<h2>Bez ribara nema ni turizma</h2>
Da su problemi crnogorskih ribara snažno povezani sa ugostiteljstvom i turizmom, za RSE ukazuje predstavnik Odbora za turizam Privredne komore Dragan Ivančević.
- Gosti dolaze u naše restorane da probaju morske specijalitete koji se spremaju na specifičan način. Bez ribara i njihovog ulova, nema ni tih specijaliteta. Ako im ne omogućimo da rade svoj posao izgubićemo još jednu kariku u turističkoj ponudi i konkurentnosti - kaže Ivančević.
On konstatuje da se desetinama godina, crnogorsko ugostiteljstvo prepoznavalo po gastronomiji i morskim specijalitetima.
- Sve to je naslonjeno na plodove mora koje obezbjeđuju naši ribari, a koji su prepušteni sami sebi. I gotovo da niko o njima ne vodi računa - naglasio je Ivančević.
Većina ribara ulove prodaje restoranima ili prodavcima na ribljim pijacama.
Ukupan godišnji ulov ribe iz mora u akvatorijumu Crne Gore je oko 660 tona, što je svega jedan posto u odnosu na ukupni izlov iz Jadranskog mora.
<h2>Poglavlje - Ribarstvo spremno za zatvaranje</h2>
Ambicijom da zavori poglavlje Ribarstvo do kraja godine, Vlada je predložila a Parlament usvojio tri zakona - o morskom ribarstvu, akvakulturi i državnoj pomoći u ovim oblastima.
Prvi od njih predstavlja pravni okvir za upravljanje morskim resursima, usklađen sa Zajedničkom ribarskom politikom EU.
Njime se jačaju se mehanizmi kontrole i definišu ribolovne tehnike koje štite morski ekosistem.
Zakon o državnoj pomoći određuje način i uslove za dodjelu sredstava pomoći zasnovanih na pravilima EU.
Taj zakon će biti primjenjen danom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
A u Evropskoj uniji puna odgovornost za kontrolu ribolova je na državama članicama.
Unija propisuje stroge mjere kontrole u cilju zaštite od nezakonitog, neprijavljenog i neregulisanog ribolova. Takođe sprečava uvoz ribe koja je ulovljena na nedozvoljen način.
Svaki ulov, njegov transport i prerada moraju biti pod video i nadzorom inspekcije, a ribarski brodovi moraju imati sisteme koji omogućavaju njihovo praćenje od strane nadležnih.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kise: Nužna pomoć države kako bi ribarenje bilo održivo; Ivančević: Bez ribara i njihovog ulova nema ni specijaliteta koje gosti traže

Do stanja kakvo je sadašnje u turizmu u Crnoj Gori još niko nije uspio da dođe, iako su turistički poslenici uvijek imali primjedbi na rad državnih i lokalnih službi u pripremi turističke sezone. To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji na Televiziji E kazao član Odbora za turizam Privredne komore &nbsp;Dragan Ivančević.&nbsp;
Kaže da strahuje da sve ono što se radi sa tom privrednom granom je zato što neko ne želi da se &nbsp;razvija crnogorska ekonomija i najveći potencijal države.
Crnogorskom turizmu, dodaje on, nedostaje efikasno i aktivno upravljanje, destinacijski menadžment. Zbog toga su, podsjeća, svi koji rade u turizmu bili jako zadovoljni kada su čuli da će da se radi novi Zakon o turizmu.&nbsp;
- Ministarstvo turizma nije uslišilo molbu Privredne komore i struka nije učestvovala u izradi koncepta nacrta novog Zakona o turizmu, nijesmo dobili tu šansu. Sad je u nacrtu jedan zakon u kome nije participirala struka, ni nauka. Mislili smo da ćemo novim zakonom i posebnim resorom u Vladi pokušati da normativno i svakako organizujemo turizam po sistemu kako su to uradile druge evropske zemlje, ili naše susjedne zemlje, članice Evropske unije, recimo Hrvatska - kaže Ivačević.&nbsp;
Dodaje da su tražili da Zakon o turizmu bude jedan zakon o upravljanju održivim turizmom i da se poslije naprave dva zakona koji će biti reformski i razvojni - razvoj Zakona o turizmu i Zakona o ugostiteljstvu.
- Nijesmo imali priliku da u tome učestvujemo i za rezultat ćemo imati jedno prepisivanje, dopisivanje starog modela turizma i jedan ignorantski odnos resornog ministra prema turističkoj privredi. Kada resorno Ministarstvo i turistička privreda nemaju gotovo nikakvu komunikaciju ili saradnju, onda imamo za rezultat ovako pripremljenu sezonu - rekao je Ivančević.
Nije, kaže, bilo sluha da se donese privremena mjera i ispoštuje Zakon o javnim nabavkama, Zakon o morskom dobru i Zakon o turizmu i zbog toga 60 kupališta još nema zakupce.
- Upozoravali smo da se mnoge stvari neće uraditi na vrijeme, nije bilo sluha, onda imamo za rezultat i taj dio kupališne sezone, nepripremljeno, neustupljen jedan veliki broj kupališta, što pravi dodatne probleme. Najveći problem je što crnogorski turizam pored nedostatka strategije nema upravljanje, njime niko ne upravlja i u ovom momentu je turizam prepušten jednoj stihiji i onda se turistički radnici, hotelijeri i restorateri bore sami za svoj opstanak, bez bilo čije pomoći - naveo je Ivančević.&nbsp;
Dodaje kako ne želi da vjeruje da je nečija namjera da glavni ekonomski potencijal ove zemlje, koji je sa pravom nazvan prioritetom razvoja, ili lokomotivom razvoja ove zemlje, želi neko da baci na leđa.
- Da joj uzme dušu, da joj otkine nogu i da time učini da crnogorska ekonomija isto tako dobije jedan značajan udarac i time država Crna Gora izgubi ono mjesto koje joj pripada u razvijenim evropskim zemljama - istakao je Ivančević.&nbsp;
Ukidanje Montenegro Airlines-a je ukidanje najvažnije karike dostupnosti, jer su, kako objašnjava, aerodromi Crne Gore recepcija države. Ukidanjem aviokompanije nanijeta je ogromna šteta i veliki udarac crnogorskom turizmu.&nbsp;
Drugi jaki udarac turizam je pretrpio takođe od sopstvene vlasti i to, podsjeća Ivančević, povećanjem &nbsp;PDV-a u trenutku kada su zaključeni svi ugovori.&nbsp;
- Oni koji upravljaju turizmom i državnom ekonomijom trebalo bi da znaju kako tehnološki funkcioniše organizovani turizam, a to je da se najmanje godinu dana ugovaraju svi aranžmani, da turoperatori ili organizatori putovanja zatvore svoje pakete i posle toga nije moguće mijenjati nikakve cijene, jer ako se promijeni bilo koja cijena, onda to dovodi u pitanje realizaciju svih tih paket aranžman - rekao je on.
Povećanje PDV-a napravilo je veliku štetu našim hotelijerima, tako da će sada u borbi za opstanak hotelskih kompanija morati da povećavaju cijene.
- I time je naša Vlada direktno napravila da naš turizam gubi na kvalitetu, gubi i tu jako važnu utakmicu kad je u pitanju konkurentnost. U našem okruženju, u našoj blizini se rađaju turističke destinacije koje potpuno drugačije upravljaju svojim resursima, prije svega turizmom, u situaciji su da ponude i veći kvalitet i bolju cijenu - zaključio je Ivančević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgA8Twf1iBvU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Ivančević: U našoj blizini se rađaju turističke destinacije koje imaju veći kvalitet i bolju cijenu

Ljetnja sezona počela je još krajem marta, ali država nije ispunila gotovo nijedan od zadataka neophodnih da bi dočekala goste spremno - ocijenio je član Odbora za turizam Privredne komore Dragan Ivančević.
On je, u razgovoru za Portal Analitika, ukazao na gužve na graničnim prelazima, raskopane saobraćajnice, divlje deponije i neuređena kupališta, te podvukao da su sve to „stari-novi“ problemi koji ponovo bacaju sjenku na crnogorsku turističku ponudu.
- Tražili smo da neko od nadležnih utvrdi koji je to datum početka sezone. Umjesto toga, i dalje slušamo izgovore da će nešto biti završeno ‘do početka’, iako nikada nije definisano šta se pod tim početkom podrazumijeva - kaže Ivančević.
On smatra da bi Crna Gora trebalo da ima ambiciju da bude turistička destinacija u punom kapacitetu tokom čitave godine, a da radove treba izvoditi onda kada najmanje smetaju gostima.&nbsp;
- Gosti ne mogu da se nađu na istom mjestu sa građevinskim mašinama. Oni jedni druge isključuju. Na početku ove sezone, dakle krajem marta, nije ispunjen skoro nijedan zahtjev od onih koje je pred nadležne državne organe postavila turistička privreda - ističe Ivančević.&nbsp;
<h2>Problemi se ponavljaju, rješenja izostaju</h2>
Sagovornik Analitike podsjeća da su još krajem prošle sezone turistički djelatnici ukazali na probleme koje je neophodno riješiti prije početka nove.&nbsp;
- U Odboru za turizam i ugostiteljstvo definisali smo zadatke koji bi trebalo da se urade kako bi sezona kvalitetno bila pripremljena. Putna infrastruktura nije pripremljena za turističku sezonu, izgled, izgrađenost i uređenost turističkih mjesta, uređenost obale, izletišta - ništa nije spremno - ukazuje Ivančević.
Ističe da su u toku radovi na putnim destinacijama koje povezuju važne turističke centre.
- Imamo divlje deponije oko puteva, smeće, neuređenu punu infrastrukturu prema najatraktivnijim izletištima, prema jezerima, planinama i prema turističkom centru koji je najvažniji za promociju i prezentaciju kulturne i istorijske ponude - prema Cetinju - kaže Ivančević.
Kako dodaje, turiste nijesu sačekala spremna ni kupališta.
- Mi smo kroz Odbor za turizam i ugostiteljstvo PKCG pokušavali da u komunikaciji sa nadležnim državnim organima upozorimo da nema vremena da se urade sve potrebne procedure, kako bi se kupališta stavila organizovano u funkciju ljetnje turističke sezone, kako bi se na vrijeme raspisali tenderi, identifikovali novi korisnici, kako bi se vodilo računa o cjenovnoj politici, koja ne bi dalje pravila dodatna namete i činila ovu našu ukupnu ponudu nekonkurentnom. Ništa od toga nije ispoštovano - podvlači Ivančević.
Pojašnjava o da je problem to što u najvećem dijelu imamo neidentifikovane korisnike kupališta, a kupališna sezona je, kako kaže, u punom jeku.
- To je loš početak i loša slika koja će nanositi veliku štetu održivosti naše destinacije, odnosno konkurentnosti - upozorava Ivančević.
<h2>Gubimo utakmicu sa konkurencijom iz regiona&nbsp;</h2>
Sagovornik Analitike ukazuje i da imamo lošu strukturu smještajnih kapaciteta.&nbsp;
- Najlošija je na Mediteranu. Više od 90 odsto kapaciteta su u komplementarnom smještaju, dok hotelski kapaciteti čine svega deset odsto. To nas čini potpuno nekonkurentnim u poređenju sa drugim destinacijama - izričit je Ivančević.&nbsp;
Poručuje i da Crna Gora nije konkurentna kada je riječ o kvalitetu destinacije.&nbsp;
- Kvalitet naše destinacije je ispod nivoa drugih. To je rezultat dugogodišnjeg nestrateškog planiranja u turizmu - izgradnje kapaciteta za stanovanje a ne za hotelijerstvo. Sada se suočavamo sa još jednim problemom, a to je da našim partnerima i turoperatorima iz Zapadne Evrope ne možemo da obezbijedimo razvoj, jer nemamo dovoljno hotelskih kapaciteta da bi oni mogli da uvedu nove čartere - kaže Ivančević.
Upozorava još jednom da gubimo utakmicu sa konkurencijom iz regiona.&nbsp;
- Svaki turoperator koji se ne može razvijati na jednoj destinaciji traži druge, što je sada u prilici da ponudi susjedna Albanija. To je jedan od segmenata koji nas čini veoma nekonkurentnim a država nije uradila ništa da to poboljša - naglašava Ivančević.
<h2>Prepušteni smo sami sebi</h2>
Sagovornik Analitike oštro kritikuje i pasivnost Ministarstva turizma, ukazujući da na brojne probleme u turizmu ovaj resor ne reaguje kao krovna institucija.&nbsp;
- Imamo najavu devastacije jednog turističkog lokaliteta ili možda više njih, koji bi trebalo turistički da se valorizuju na neturistički način. Svi znaju da bi to bila katastrofa sa nesagledivim posljedicama, ako bi preostale lokacije, u prvoj liniji mora, učinili mjestima za stanovanje a ne održivim turističkim kapacitetima. Svi se oglašavaju, samo ne resorno ministarstvo - navodi Ivančević.&nbsp;
Napominje i da ministarstvo ne reaguje ni kada je riječ o drugim problemima sa kojima se suočavaju turistički privrednici.&nbsp;
- Mi smo jedini u regionu koji nemaju strategiju razvoja turizma i ne znamo u kojem pravcu treba da se razvija naša turistička ponuda. Ovo što se dešava u turizmu je stihija, neorganizovanost... Prepušteni smo sami sebi da se borimo - ocjenjuje Ivančević.
<h2>Bez organizovanog turizma nema sedmomjesečne sezone&nbsp;</h2>
Sagovornik Analitike ukazuje da broji problemi ograničavaju promociju Crne Gore na evropskom i svjetskom tržištu.&nbsp;
- NTO je organizacija koja nema finansijski potencijal da razvija bilo koje tržište kako bi bolje odradila promociju na mjestima odakle nam dolaze organizovani gosti. Ona bi trebala da daje poticaj organizatorima putovanja, tuoperatorima i avio-prevoznicima. Bez organizovanog turizma nema sedmomjesečne sezone, nema razvoja - poručuje Ivančević.&nbsp;
Sagovornik Analitike naglašava i da se bez nacionalne avio-kompanije teško mogu da se otvaraju nova tržišta i nove destinacije.&nbsp;
- Ukidanjem Montenegroerlajnsa i nedovoljnim kapacitetima Er Montenegra, organizovani turizam je direktno ugrožen i trpi veliku štetu. Očekujemo da ćemo u budućnosti dobiti neko novo ministarstvo koje će predložiti strategiju, koja će podrazumijevati da je neophodno da imamo NTO sa mnogo većim finansijskim potencijalom i većom moći da promoviše našu destinaciju - navodi Ivančević.&nbsp;
Nada se, kaže, i da će nekad biti donešena strategija koja će zabranjivati da se smještajni kapaciteti za stanovanje planiraju i grade u atraktivnim zonama koje su važne za turističku valorizaciju.&nbsp;
<h2>Do elitnog turizama ne sa ovim standardima</h2>
Sagovornik Analitike ukazuje da je za privlačenje turista visoke platežne moći potrebno daleko više od luksuznog hotela, te da se mora mnogo toga promijeniti.
- Ne može let iz neke evropske destinacije trajati npr. sat i po, a transfer turista sa aerodroma do hotela tri sata. Tu mislim na razvoj infrastrukture i kvalitet destinacije. Nijedan objekat ne može valorizovati svoju uslugu bez kvalitetne destinacije - naglašava Ivančević.&nbsp;
On ističe i da dok se ne poboljša izgled turističkih mjesta, komunikacija, čistoća, tretman otpadnih voda, otpada, ne možemo računati na velike projekte elitnog turizma.
- Nadam se da će neka ozbiljnija vlast, koja će više voditi računa o zaštiti prirodnih resursa, znati da valorizuje to što nam je od Boga dato, a to je nevjerovatni prirodni, kulturni i istorijski potencijal, koji će na principima održivosti biti stavljen na raspolaganje turistima. Za elitni turizam nije dovoljno napraviti dobar hotel ili restoran. Nažalost, i oni su vezani za sudbninu i kvalitet destinacije - ukazuje Ivančević.&nbsp;
<h2>Nedostatak kvalifikovane radne snage posljedica godina nemara</h2>
Kao jedan od ključnih problema u turističkom sektoru, sagovornik Analitike prepoznaje hronični nedostatak kvalifikovane radne snage, ukazujući da su na tom polju turistički poslenici i dalje prepušteni sebi.&nbsp;
- Sistemska rješenja su gotovo nikakva. Suočeni s odlivom kadra na druge destinacije, prije svega u Hrvatsku, turistički privrednici se sami dovijaju da dovedu ljude sa drugih tržišta i destinacija - napominje Ivančević.&nbsp;
Ukazuje da sada trpe posljedice onoga što godinama nije rađeno kako je trebalo.&nbsp;
- Nije rađena adekvatna obuka kadrova u turizmu i ugostiteljstvu. Nije rađena promocija koja bi mladim ljudima u Crnoj Gori pomogla da shvate da u ovoj oblasti mogu da nađu kreativne djelatnosti i obezbijede svoj profesionalni i egzistencijalni put - kaže on ističući da je sve ovo posljedica lošeg školstva i nedovoljnog potenciranja adekvatne obuke.
<h2>Loše finansijske prognoze sezone</h2>
Sagovornik Analitike pesimističan je i kada su u pitanju prognoze i prihodi od ove sezone.
- Nijesam optimističan, jer kod nas gotovo da ne postoji ono što je na svakoj destinaciji osnova turizma - upravljanje i destinacijski menadžent. Ovaj naš turizam je stihijski. Nema strateškog državnog pristupa i nema eliminacije prepoznatljivih problema koji nas čine nekonkurentnim u odnosu na susjedne zemlje - naveo je on.&nbsp;
Zato, kaže, strahuje da bi se loša prošlogodišnja situacija mogla ponoviti.&nbsp;
- Bojim se da ni ovo godine nećemo moći da zaustavimo katastrofalni trend koji smo doživjeli prošle, a to je pad prometa u turizmu - zaključio je Ivančević.

1250x600

1084x550

Ivančević: Umjesto strategije i dalje stihija u turizmu, država ponovo ignoriše zahtjeve privrede

Povećanjem PDV-a za turističku privredu sa sedam na 15 odsto, što je predviđenom novim izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, koje je usvojila Skupština u petak veče, na udaru je crnogorski turistički proizvod. Na udaru je, prije svega, organizovani turizam, koji bi trebalo da omogući šestomjesečnu ili sedmomjesečnu sezonu - kazao je za 24 sata član Udruženja turizma i ugostitelja u Privrednoj komori Crne Gore Dragan Ivančević.
- Doživjeli smo, od onih koji treba da nam stvore ambijent da obavljamo naše djelatnosti, da nam zadaju, možda, smrtni udarac sa povećanjem PDV-a. Sada smo turistička destinacija u Evropi sa najvećim PDV-om. Nikad do sada, u smještajnom dijelu, Crna Gora nije imala PDV veći od sedam odsto. U protekloj sezoni smo izgubili dio turoperatora, koji su odlazili na druge destinacije. To su činili zbog neadekvatnih cijena, zbog skupe destinacije, neadekvatnog kvaliteta, za što nijesu krivi direktni učesnici u turizmu - kaže Ivančević.
Cijene u turizmu ne mogu tek tako da se mijenjaju, poručuje Ivančević, pogotovo kad su aranžmani u 95 odsto slučajeva ugovoreni i potpisani. Objašnjava da to sve podrazumijeva ugovorene hotele, avio karte, čartere, i napominje da će organizatori putovanja izbjegavati Crnu Goru kao destinaciju.
Odbor za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore Crne Gore je permanentno pratio tok turističke sezone, kaže Ivančević, od same pripreme do identifikacije problema. Dodaje da su od nadležnih državnih organa stalno tražili da, u partnerskom odnosu, te probleme rješavaju.
- Nikakvu komunikaciju nijesmo uspjeli da ostvarimo ni sa prošlim Ministarstvom, sad imamo novo, opet su tu neki ljudi koji nemaju nikakvog iskustva u turizmu. Imamo sada najave da ćemo brzo razgovarati sa novom ministricom turizma (Simonida Kordić) ali, mislim da je za to kasno i da nema smisla posle odluke Skupštine i poslije takvog udara na turizam. Gubimo i posljednju šansu da budemo konkurentni na vrlo probirljivom tržištu Mediterana, gdje je ponuda mnogo veća nego što je potražnja. Kvalitetom i cijenama moramo da zadržimo makar postojeće strukture i da pokušamo da vratimo onu klijentelu koju smo imali, bolje platežnu klijentelu. Svjedočili smo ovoga ljeta da smo dobili niskoplatežnu klijentelu, da je vanpansionska potrošnja bila veoma loša. Mislim da ovaj udar crnogorski turizam neće moći da podnese i da prebrodi, da pobjedi, zato što je jednostavno nemoguće voditi jednu takvu utakmicu gdje već protivnici (konkurentske zemlje) vode sa 2:0 protiv nas - poručio je Ivančević.
Najveći dio ugovorenih aranžmana, kada je riječ o organizovanom turizmu i naročito zapadno evropsko tržište, su već zaključeni po određenim cijenama, naglašava Ivančević i napominje da novi namet, više od 100 odsto povećanje PDV-a, ne može turistička privreda da izdrži sama.
- Ne znam što je planirala i što je bio cilj naše Vlade u situaciji kada turizam ima mnogo otvorenih problema kojima mora da se posveti, da bi kao destinacija dobili na kvalitetu i mogli da računamo na bolji turistički proizvod i klijentelu. Vlada zadaje ovakav udarac, više od 100 odsto povećanja PDV-a u smještajnom dijelu! Kada je riječ o hrani i piću, nekada je bilo 21 odsto, pa se neka Vlada, ipak, realno odnijela prema stanju u kojem se nalazi turizam i ugostiteljstvo i vratila PDV na sedam odsto, što je realno i konkurentno sa našim okruženjem. Kada govorimo o smještaju, moram da ponovim, da u Evropi ne postoji ni jedna turistička destinacija koja ima toliko veliki PDV, preko sedam odsto nema niko - ističe Ivančević.
Napominje da sa je za nekoliko posljednjih ministara, koji uglavnom nikad nijesu radili u turizmu, prvo radno mjesto u tom resoru bilo upravo ministarsko.
Direktni učesnici u turizmu su, kako kaže Ivančević, imali ogroman broj reklamacija kada su u pitanju komunikacije prema odredištima za smještaj, prema izletištima, a bilo je puno problema i sa smećem, parkingom i nedovoljnom standardizacijom smještajnih kapaciteta u privatnom smještaju.
- Imamo i dalje ogroman procenat sive ekonomije, možda najveći u čitavom okruženju. Siva ekonomija je nepodnošljivo izražena u privatnom smještaju. To niko još nije ni zagrebao, probao da riješi, a po našoj nekoj procjeni, gotovo jedan budžet se odliva kroz sivu zonu - zaključio je Ivančević.

Ivančević: Povećanje PDV-a smrtni udarac za turističku privredu

Sjedinjene Američke Države ponudile su Poljskoj prodaju 250 korišćenih oklopnih transportera Strajker iz zaliha jedinica američke vojske koje se planiraju povući iz Evrope za simboličnu cijenu od dolara, piše UNN.
Poljski zamjenik premijera i ministar nacionalne odbrane Vladislav Kosiniak-Kamiš potvrdio je ovu informaciju, te dodao da se Varšava priprema prihvatiti ovu ponudu čim se dogovori logistika.
Prema njegovim riječima, prema predloženom planu, oklopna vozila Strajker koja se trenutno nalaze u Evropi biće prebačena u Poljsku umjesto da budu vraćena u Sjedinjene Američke Države nakon smanjenja američke vojne prisutnosti.
Ponuda je već odobrena od Generalštaba poljskih oružanih snaga, što je neophodan uslov za realizaciju ovakvih dogovora.
Vjerovatno je da će vozila Strajker djelimično pokriti potrebe kopnenih snaga koje bi mogle biti zadovoljene vozilima pješačke borbene jedinice Rosomak, smanjujući potrebu za novim domaćim narudžbama.
Trenutno vojska Poljske raspolaže sa više od 900 pješačkih borbenih vozila Rosomak, koja se proizvode u Poljskoj u modernizovanoj verziji sa kupolom ZSSW-30. Krajem novembra, poljska vojska je primila novu seriju ovih oklopnih vozila.
Ministar je izjavio da je što više oružja poljske trupe imaju, to bolje, te da je cijena u ovom slučaju više nego privlačna. Takođe je napomenuo da savladavanje različitih tipova opreme priprema poljske vojnike za saradnju sa saveznicima, od kojih neki takođe koriste Strajker.
Šef Generalštaba poljskih oružanih snaga, general Visłav Kukula je odbacio strahove da bi uvođenje novog tipa opreme moglo omesti razvoj poljske odbrambene industrije. U dogovoru sa Sjedinjenim Državama, sljedeći korak biće direktna inspekcija tehničkog stanja.
Prema riječima generala, ako bezbjednosna situacija ostane nepromijenjena, konačna odluka trebala bi biti donesena u drugoj polovini 2026. godine.

Amerikanci ponudili Poljskoj 250 oklopnih transportera za jedan dolar

Novozelanđanka Alis Robinson pobjednica je trećeg veleslaloma sezone alpskih skijašica, koji je za Svjetski kup vožen danas u kanadskom Tremblanu.
Ona je bila vodeća i nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu dva mnuta, 16 sekundi i 18 stotinki.
Robinson je u istoj disciplini slavila ove sezone i u Koper Mauntajnu, a u Tremblanu zabilježila je šestu pobjedu.
Kao drugoplasirana završila je Hrvatica Zrinka Ljutić, sa 94 stotinke zaostatka.
To je njen prvi podijum ove sezone, ukupno deseti u karijeri.
Pobjedničko postolje kompletirala je Kanađanka Valeri Grenije koja je sekundu bila sporija od pobjednice.
Na četvrtom mjestu završila je Švajcarkinja Kamil Rast, peta je bila Francuskinja Klara Direz, a šesta Amerikanka Mikaela Šifrin.
Robinson je trijumfom u Tremblanu preuzela vođstvo u poretku veleslaloma sa 232 boda.
Austrijanka Julija Šajb, pobjednica veleslaloma u Zeldenu, je druga sa 180, dok je treća Ljutić sa 142 boda.
U generalnom plasmanu Svjetskog kupa zauzima čelnu poziciju zauzima Šifrin sa 408 bodova.
Druga je Italijanka sa albanskim pasošem Lara Kolturi sa 286, a treća Lena Dir iz Njemačke sa 234 boda.

Robinson pobijedila u Tremblanu, Ljutić drugoplasirana

Šef poljske diplomatije Radoslav Sikorski poručio je danas američkom milijarderu Ilonu Masku, koji je pozvao na likvidaciju Evropske unije, da odleti na Mars, jer tamo nema cenzure nacističkih pozdrava.
Mask je poslije kazne od 120 miliona eura koju njegova mreža Iks mora da plati zbog kršenja propisa u EU prvo pozvao na likvidaciju Unije i povratak suvereniteta državama članicama, a poslije je u drugoj poruci upitao koliko vremena je ostalo do propasti EU.
- Odleti na Mars. Tamo nema cenzure nacističkih pozdrava - reagovao je na to pitanje, isto na mreži Iks, šef poljske diplomatije i vicepremijer Sikorski, aludirajući na to što je Mask na taj (nacistički) način podigao ruku tokom inauguracije američkog predsjednika Donalda Trampa.
Prije toga Sikorski je danas, povodom ruskih pohvalnih reakcija na prvu Maskovu poruku o likvidaciji EU i povratku suvereniteta državama članicama, poručio da je sada jasno i onima koji možda još sumnjaju čemu služi cijela ta priča protiv EU, sa zahtjevom da se vrati suverenitet nacionalnim državama.
- Ako neko još sumnja u to kome služi cijela anti EU priča o suverenitetu. Onima koji žele da zarađuju na sijanju mržnje i onima koji hoće da osvoje Evropu - prokomentarisao je Sikorski.

Šef poljske diplomatije predložio Masku da odleti na Mars, jer "tamo nema cenzure nacista"

Gotovo dvije trećine Amerikanaca želi da SAD nastavi slati oružje Ukrajini, čak i dok administracija američkog predsjednika Donalda Trampa ponovo pokušava pregovarati o okončanju skoro četverogodišnjeg rata, pokazala je nova anketa o prioritetima nacionalne sigurnosti.
Anketa Reagan National Defense Survey pokazala je da 64 odsto Amerikanaca podržava slanje smrtonosne pomoći vladi u Kijevu, devet procentnih poena više nego prošle godine i najviši nivo podrške od početka ruske invazije u februaru 2022.
Nešto više (65 odsto) podržava isporuku krstarećih raketa dugog dometa, poput Tomahavka, kako bi se omogućili napadi duboko unutar ruskog teritorija, dok 68 odsto podržava prodaju američkog oružja evropskim saveznicima koji bi ga potom isporučili Ukrajini.
Za razliku od 2024. godine, većina republikanaca (59 odsto) sada podržava slanje oružja Ukrajini u borbi protiv ruske invazije, u odnosu na 44 odsto prošle godine. Tri četvrtine demokrata podržava pomoć Ukrajini, što je porast sa 68 odsto u odnosu na godinu ranije.
Po drugim pitanjima koja se odnose na najsmrtonosniji evropski sukob od Drugog svjetskog rata, pluralnost Amerikanaca (45 odsto) podržava potpuno teritorijalno oslobođenje Ukrajine od Rusije, dok 23 odsto smatra da bi Kijev trebao ustupiti teritoriju u zamjenu za garancije mira i sigurnosti, a 22 odsto podržava prekid vatre duž trenutnih linija fronta.
U međuvremenu, skoro sedam od deset Amerikanaca (69 odsto) podržava da SAD i Evropa Ukrajini daju kolektivnu sigurnosnu obavezu sličnu NATO članu 5, a gotovo tri četvrtine (74 odsto) podržava uspostavljanje demilitarizirane zone pod kontrolom evropskih snaga uz podršku američke zračne moći.
Rezultati ankete objavljeni su dva dana nakon što su Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i predsjednikov zet Džared Kušner razgovarali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju.
Njih dvojica trebali su u četvrtak naveče informirati ukrajinsku delegaciju u Miamiju, ali za sada nema informacija o tome kako su ti razgovori protekli.

Rekordan broj Amerikanaca podržava slanje oružja u Ukrajinu

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Uslovni razlog za pritvor

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pozvao je potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića da primi na razgovor mještane Botuna koji danima protestuju protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Knežević je jutros pozvao sve Zećane da krenu ka Botunu, navodeći da policija očigledno priprema intervenciju time što je zaustavila saobraćaj za teretna vozila.
Međutim, ubrzo su se oglasili iz policije apelujući da se ne unosi panika među građanima i pojašnjavajući da njihove aktivnosti nemaju veze sa situacijom u Botunu, već da sprovode akciju kodnog naziva "Šljunak u cilju sprječavanja nelegalne ekploatacije i prevoza pijeska.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fup-nakon-knezeviceve-objave-ne-plasirati-neprovjere-informacije-sprovodimo-plansku-akciju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ipak, u Botunu se okupio veliki broj građana, a među njima je i lider DNP-a koji je okupljenim novinarima pokazao dopis upućen krajem avgusta v.d. direktora policije Lazaru Šćepanoviću, a koji je, navodi, ostao bez odgovora.
- Nema laži, nema prevare u Zeti. S potpisima građana Botuna 28. avgust,a na svetac, uputili smo poziv gospodinu Šćepanoviću s potpisima građana Botuna. Tri mjeseca je prošlo, pa da živi u Pekingu, a da su Botunjani pješke krenuli, sreli bi se dosad - naglasio je Knežević.
On je pitao Šćepanovića da li Botunjani zaslužuju da budu primljeni na razgovor? 
- A, pošto vidimo da ih ignoriše gospodin Milojko Spajić, kao i Šćepanović, prinuđeni smo da zamolimo gospodina Bečića da ih primi na razgovor, jer je naš Zećanin, i da porazgovara s ovim ljudima - kako bi splasnule tenzije - poručio je Knežević.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja.
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: dragan-ivancevic