Ubistvo Dragana Dudića Frica, krajem maja 2010. godine u Kotoru, otvorilo je pitanje ko će preuzeti njegovu poziciju i nametnuti se kao vođa u tada jedinstvenom kotorskom mafijaškom klanu. Bilo je više pretendenata, što je dovelo do raskola u klanu. Jedan od njih bio je Kotoranin Jovan Vukotić. 
 
U novoj epizodi serijala "Sjenke" koja se emituje večeras od 22 sata na TV E, pogledajte priču o tome ko je bio Jovan Vukotić i kako je postao vođa jedne od najmoćnijih i najozloglašenijih kriminalnih grupa na Balkanu - škaljarskog klana.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPaJqotxNp3Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- Još prije ubistva Dudića nazirale su se podjele, jer je Dudić smatran za Šarićevog čovjeka dok su škaljarci pokušavali neku svoju autonomnu politiku da vode, a naravno sve radi profita i narkotika. Sa samim ubistvom Dudića stvara se jedan vakum i Šarić je tada u bjekstvu. Sa stvaranjem toga vakuma škaljarci pokušavaju preuzeti poslove, kasnije se javljaju i kavčani - ocijenio je u emisiji "Sjenke" novinar, Jovo Martinović. 
 
Novinarka Danica Nikolić ocijenila je, takođe, da su do smrt Dudića potojali sukobi u tada jedinstvenom kriminalnom klanu, ali, kako kaže, na mnogo nižem nivou nego danas. 
 
- Razgovarala sam sa ljudima, praktično lokalcima, koji poznaju i koji su pratili rad tih struktura. Jedan od njih mi je rekao rečenicu, koja možda danas zvuči banalno, ali u tom trenutku je bila apsolutno istinita, a rekao mi je – "Dok je Fric (Dragan Dudić) bio živ, znao se neki red. Za to cijepanje jedinstvenog kotorskog klana je zaista trebalo hrabrosti ili ludosti. Jovan Vukotić bio je tipičan predstavnik buntovnika u tom jedinstvenom kotorskom klanu i neko ko nije toliko uvažavao autoritete kako bi se to očekivalo - rekla je Nikolić. 
 
I zaista se, saglasni su sagovornici "Sjenki", ispostavilo da je Dudić držao pod kontrolom kotorske kriminalce, pa i kompletan crnogorski narko kartel povezan sa ovim kartelom. 
 
- Suština je bila u tome što je tada bila uspostavljena hijerarhija. Svako je imao svoje mjesto i eventualni pobunjenici su, na ovaj ili onaj način, odstranjeni veoma brzo. Kad je ubijen Dudić to je djelovalo kao iznenađenje svima koji nijesu bili u toku sa činjenicom da je prekinut ogroman posao i da se na tom narko tržištu polako zahuktava tranzicija. Jedna velika grupa koja je držala kontrolu ili gotovo monopolizovala sve to je u padu i nasljednici pomaljaju glave i traže svoj prostor - ocijenio je novinar Zoran Radulović. 
 
Ekspert iz oblasti narkomanije, Dušan Raspopović, smatra da u kriminalnim organizacijama uvijek dolazi do borbe za prevlast. 
 
- Neko nepisano pravilo je da uvijek dolazi do borbe za prevlast ili do formiranja nekih manjih grupacija. To je nešto što je poznato u tim kriminalnim radnjama - da se ili formiraju manje kriminalne grupe ili da neko zauzme mjesto nekog ko je lišen života - ističe za "Sjenke", Raspopović. 
 
Ivan Pekić, ekspert za bezbjednost, ukazao je na "fenomen hobotnice" kod organizovanih kriminalnih grupa, a to je, kaže, da kada "skinete jednu glavu izrastu dvije". 
 
- Jer apsolutno kriminalne grupe na jedan duži vremenski period ne ostaju bez lidera, već se uvijek iznjedri neki koji je željan da se dokaže. U ovom momentu, nakon ubistva Dudića Frica, tu ulogu je preuzeo Jovan Vukotić iz Kotora i on je do ubistva bio neformalni šef škaljarske grupe - ističe Pekić. 
 
Emisiju “Sjenke” pogledajte večeras od 22 sata na TV E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sjenke na TV E: Jovan Vukotić - od buntovnika do vođe klana

Početak četvrte sezone Sjenki, koja je za kratko vrijeme postala jedna od najgledanijih emisija Televizije E, donosi priču o začecima narko biznisa u Crnoj Gori koji je u godinama za nama doveo do desetina likvidacija, u borbi za prevlast narko klanova u našoj zemlji.&nbsp;
U prvoj epizodi ekipa Sjenki otkriva da li je ubistvo Kotoranina Dragana Dudića Frica označilo početak krvavog rata kriminalnih klanova koji i dalje traje.&nbsp;
Devedesetih godina Crna Gora bilježi prve zapljene opojne droge marihuane. No, tada niko nije slutio kojom brzinom će cvjetati narko biznis, pa ni da će Crna Gora koju deceniju kasnije postati u svjetskim okvirima prepoznata kao malena balkanska zemlja preko koje se krijumčare velike količine droge i iz koje potiču dva najozloglašenija kriminalna klana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D79m4iCzXUMs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- Vrlo brzo je Crnu Goru zapljusnuo talas psihoaktivnih supstanici koji je dolazio vodenim, kopnenim i željezničkim putem, tako da je naša zemlja bila jedna neizbježna tačka na tim balkanskim putevima krijumčarenja opojnih droga. Morem preko naših luka su stizale uglavnom droga kokain, preko graničnih prelaza stizale su iz susjedne Albanije, sa Kosova, iz Srbije heroin, marihuane, neke sintetičke droge i to je bilo jedno tranziciono raskršće preko Crne Gore i iz Crne Gore u suprotnim smjerovina - rekao je u emisiji „Sjenke“ Dušan Raspopović, ekspert iz oblasti narkomanije.
Crnogorska policija prepoznala je krijumčarenje narkoticima kao ozbiljan problem i relativno brzo je formiran i čitav odsjek koji se bavio samo ovom kriminalnom pojavom. Njihov fokus bio je usmjeren na luke.
- Luke su uvijek intresantne luke i lučki gradovi jer tu je veliki protok ljudi i roba. Bivša SFRJ bila je poznata, odnosno lučki gradovi Rijeka i Split su bili poznati još tada po švercu narkotika, a i pomorcima koji su imali dobre veze širom svijeta, a i sami gradovi su imali veliki broj zavisnika, oni koji su služili Jugoslevensku narodnu armiju mogu se prisjetiti da je dosta bilo problema sa regrutima iz Splita, Rijeke, Zadra upravo zbog tih stvari, ali i sa pomoricima i sa drugim kontinentima. Tako da je potpuno normalno biti da će nakon otvaranja zemlje i granica i crnogorske luke biti na neki način biti intresantne raznim švercerima i kriminalcima - ocijenio je novinar Jovo Martinović.
O tome koliko su crnogorske kriminalne grupe dobro povezane sa svjetskom mafijom, ali i službama bezbjednosti, kako domaćim, tako i međunarodnim postalo je jasno već 2004. godine, kada je u italijanskoj luci prilikom kontrole pronađen kokain. Iza tog krijumčarskog posla bili su državljani Crne Gore i Srbije. Nije se dugo čekalo da se nakon akcije italijanskih istražitelja izvedene 2004.godine imena crnogorskih državljana ponovo nađu na spisku onih za koje je postojala osnovana sumnja da se bave međunarodnim švercom kokaina.
Tako su se na italijanskom spisku osoba povezanih sa krijumčarenjem kokaina našla imena Kotoranina Dragana Dudića zvanog Fric, braće iz Pljevalja Darka i Duška Šarića i njihovog sugrađanina Gorana Sokovića. Prema dostupnim informacijama tamošnji istražitelji tokom 2008. i 2009.godine pratili su i snimali svaki njihov pokret.
- Dragan Dudić je znao sve ono što Šarić nije. On je imao obrazovanje, on je poznavao tehnologije plovidbe, on je poznavao kao višedecenijski pomorac, i modele potencijalne i stvarne za prenos svih tih roba koje su se prenosile od Južne Amerike do Evrope. Poznavao je ili mogao upoznati ljude koji bi bili spremni da učestvuju u svemu tome. Krijumčarenje niste mogli organizovati iz Pljevalja, ali iz Kotora i Bara jeste mogli organizovati. On ga je organizovao - rekao je u emisiji „Sjenke“ novinar Zoran Radulović.
Dragan Dudić Fric ubijen je u Kotoru 2010. godine na prepunom trgu dok je sjedio u jednom od kafića. Ovo ubistvo uzburkalo je ne samo službe bezbjednosti, već i podzemlje.
Prvu epizodu četvrte sezone „Sjenki“ pogledajte večeras od 22 sata.

Sjenke večeras na TV E: Ubistvo Dudića i začeci narko biznisa u Crnoj Gori

Za naše izbore je od ključne važnosti da se, uz otvorene liste, sprovede profesionalizacija i depolitizacija izborne administracije, unaprijedi transparentnost i kontrola nad finansiranjem političkih partija i izbornih kampanja, urede registri iz kojih se izvodi birački spisak… Dakle, put ka transparentnijem i pravednijem izbornom procesu je dug i zahtijeva sveobuhvatan pristup, a otvorene liste nijesu jedino rješenje, ali svakako predstavljaju važnu etapu na tom putu, poručili su iz Centra za demokratsku tranziciju.
- Nijedna zemlja nema savršen i potpuno pravičan izborni sistem, niti takvo nešto postoji. Svaki sistem nosi sa sobom određene prednosti i mane, a na samim državama je da odaberu sistem i prilagode ga svojim specifičnostima i potrebama. U Crnoj Gori imamo proporcionalni izborni sistem sa zatvorenim listama. To znači da partije diktiraju ko će se naći na izbornoj listi i na kojem mjestu, pa ko može biti predstavnik u parlamentu zavisi skoro u potpunosti – od partije- kazali su iz CDT-a.
Ipak, kako ističu, odavno se govori o potrebi uvođenja otvorenih lista u Crnoj Gori, odnosno davanja mogućnosti biračima da osim partije, mogu da iskažu preferencije i prema određenom kandidatu/kandidatima unutar tih partija, ili, prostije rečeno, da birači odluče koji bi pojedinac najbolje mogao da ih predstavlja u Skupštini.&nbsp;
- Rasprava o ovom modelu dugo traje, pa dok jedni otvorene liste vide kao “naš spas” i ključni, ako ne i jedini put, ka unapređenju transparentnosti i odgovornosti političkih partija, drugi prije navode razloge zbog kojih smatraju da otvorene liste ne mogu proizvesti željene efekte u našem društvu. Među tim “drugima”, dakako, najviše su “sumnjičave” političke partije koje ne pokazuju spremnost da se makar donekle odreknu svojih monopola nad izborima i izbornim procesima- navode iz ove organizacije.
Iz CDT-a podsjećaju na to da, u svakodnevnoj polemici, koja najčešće ulazi u sferu dnevno-političkih prepucavanja, često se ponavljaju poluinformacije koje dovode javnost u zabludu.
Skrenuli su pažnju na najprisutnije zablude u društvu vezano za otvorene liste, a prva je ta da one &nbsp;mogu da se uvedu tek nakon što se država podijeli u više izbornih jedinica u kojima se bira više poslanika.
Crna Gora je određena kao jedna, jedinstvena izborna jedinica u kojoj se raspodjeljuju svi mandati, a primjenjuje se model zatvorenih lista u proporcionalnom sistemu, pojasnili su iz CDT-a, što znači da birači, dakle, ne mogu da glasaju za pojedinačne kandidate niti mogu da vrše promjene u odnosu na ponuđeni redoslijed kandidata na listi.
- Međutim, da bismo to promijenili nije neophodno da u Crnoj Gori radikalno mijenjamo sistem uvođenjem više izbornih jedinica. Otvorene liste nijesu zavisne od teritorijalne podjele, već predstavljaju demokratski mehanizam koji omogućava biračima da utiču na to koji će kandidati unutar partije dobiti mjesto u parlamentu. U prilog tome govore iskustva zemalja koje imaju na snazi otvorene liste u proporcionalnom sistemu, poput Holandije. Štaviše, moglo bi se tvrditi da otvorene liste posebno dolaze do izražaja upravo u sistemima sa jednom izbornom jedinicom, jer omogućavaju biračima da biraju kandidate iz cijele zemlje, a ne samo iz svog lokalnog okruga- pojašnjavaju iz CDT-a.
Jedna od zabluda je, kako kažu iz ove NVO i da će otvorene liste ''istjerati'' žene iz političkog života.
- Crna Gora ima patrijarhalnu političku kulturu u kojoj su neophodne rodne kvote. Neke druge zemlje, npr. skandinavske (Finska i Švedska), imaju otvorene liste i u vrhu su globalno kad je u pitanju predstavljenost žena. To ukazuje da otvorene liste, same po sebi, nijesu smetnja za bolju predstavljenost žena, već mogu biti i prednost. U Crnoj Gori su svakako neophodni korektivni mehanizmi u vidu rodnih kvota, koji se mogu jednako dobro implementirati i u sistemu koji koristi otvorene liste. Osim toga, navodimo i primjer Kosova u čijem izbornom zakonu postoje zaštitne norme po kojima bez obzira na rezultat pojedinačnih kandidata, 30 odsto izabranih kandidata moraju biti žene. Dakle, umjesto da predstavljaju prepreku, otvorene liste mogu, uz pravi pristup, obezbijediti bolju političku participaciju žena- poručuju iz CDT-a.
Dio javnosti smatra i da su otvorene liste &nbsp;besmislene, jer rukovodstvo partije i dalje odlučuje ko se uopšte može naći na listi i na kojem mjestu.
U tom smislu, iz CDT-a pojašnjavaju da, iako je tačno da rukovodstvo partije i dalje ima uticaj na to ko će se naći na izbornoj listi i na kojem mjestu, ovaj argument nije dovoljno jak da se tvrdi da su otvorene liste "besmislene" ili "nepotrebne".&nbsp;
- U sistemu zatvorenih izbornih lista, rukovodstvo partije ima potpuni uticaj, ne samo na to ko će biti na listi, već i na redoslijed kandidata, što direktno utiče na šanse kandidata da uđe u parlament- kažu iz CDT-a.
S druge strane, naglašavaju, u sistemu otvorenih lista, iako partija još uvijek određuje ko će biti na listi, birači imaju mogućnost da utiču na to koji će kandidat sa liste da osvoji mandat nezavisno od njegovog mjesta na listi. Drugim riječima, u sistemu otvorenih lista i kandidat koji se nalazi na posljednjem mjestu na listi, može ući u parlament ako dobije dovoljno glasova.
- Takođe, iako partija i dalje ima kontrolu nad selekcijom kandidata, u sistemu otvorenih lista, partijsko rukovodstvo je motivisano da na liste stavi uticajne i ugledne kandidate koji mogu dobiti podršku biračkog tijela, a ne samo lojalne stranačke aparatčike- navodi se u saopštenju CDT-a.
Na kraju, važno je napomenuti da otvorene liste nijesu usmjerene protiv političkih partija, već samo omogućavaju izbor temeljen na direktnoj podršci i povjerenju birača.
S druge strane, ima i onih koji misle da će otvorene liste automatski &nbsp;iskorijeniti partitokratiju, nepotizam i klijentelizam.
Otvorene liste mogu predstavljati važan korak ka smanjenju partitokratije, nepotizma i klijentelizma, upozoravaju iz CDT-a, ali same po sebi nijesu dovoljno efikasne da eliminišu ove negativne pojave.&nbsp;
Očekuje se, pojasnili su iz CDT-a, da otvorene liste pokrenu neke važne procese u našoj zemlji, prije svega unutarstranačku demokratizaciju, kao i da motivišu političare da budu odgovorniji i transparentniji. Uz to, smatra se da može doći do veće angažovanosti građanki i građana, čime bi se ojačala politička svijest i unaprijedilo civilno društvo.
- Međutim, da bi se zaista riješili problemi poput partitokratije, nepotizma i klijentelizma, potrebno je raditi na širem pravnom i institucionalnom okviru. To podrazumijeva uvođenje efikasnih antikorupcijskih mehanizama, jačanje nezavisnih institucija koje nadgledaju rad političara i političkih partija, kao i izgradnju snažne pravne države koja će obezbijediti odgovornost i transparentnost. Dakle, za stvarnu borbu protiv ovih problema neophodna je sveobuhvatna reforma, a ne samo promjena izbornog modela- zaključuje se u saopštenju.

CDT: Uz otvorene liste neophodno sprovesti profesionalizaciju i depolitizaciju izborne administracije

Crnogorski elektrodistributivni sistem donirao je Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore 30.000 eura za nabavku aparata za funkcionalno ispitivanje sluha "Eclipse - 25".
Na ugovor o donaciji, kako je precizirano u saopštenju, potpis su stavili direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema Vladimir Ivanović i direktor Kliničkog centra Crne Gore Aleksandar Radović.&nbsp;
Ivanović je rekao da potpisivanje ugovora sa Kliničkim centrom Crne Gore predstavlja nastavak tradicionalne saradnje sa najznačajnijom zdravstvenom institucijom u zemlji.&nbsp;
-- Posebno nam je drago što su sredstva dodijeljena baš Institutu za bolesti djece jer je naš ovogodišnji fokus kroz društveno odgovorno poslovanje usmjeren na pomoć najmlađima. Briga o djeci je najvažnija obaveza svih nas, zato sam danas jako ponosan jer vjerujem da će ova donacija umnogome pomoći našim mališanima, ali i osoblju Instituta koje će dobiti savremeni aparat koji pruža sve mogućnosti ispitivanja sluha, te na taj način pružiti kvalitetniju njegu i svjetliju budućnost za naše najmlađe - istakao je Ivanović.
Radović je rekao da su zahvalni CEDIS-u na još jednoj vrijednoj donaciji, koja će značajno unaprijediti dijagnostičke kapacitete najmlađih pacijenata.&nbsp;
- Novi aparat omogućava savremeno i precizno ispitivanje sluha kod djece različitog uzrasta, što je od izuzetne važnosti za rano otkrivanje i liječenje poremećaja sluha. Kontinuirana podrška koju dobijamo od CEDIS-a potvrđuje njihovu posvećenost zajednici, a posebno radu sa najmlađima. Upravo su ovakve inicijative ono što doprinosi unapređenju zdravstvene zaštite koju pružamo i samim tim unaprjeđenju života građana i razvoju zajednice - poručio je Radović.
CEDIS je, kako se navodi u saopštenju, ranije bio potpisnik četvorogodišnjeg sporazuma sa Kliničkim centrom čija je vrijednost iznosila 100.000 eura.&nbsp;
- Sredstva su raspoređena u skladu sa godišnjim potrebama KCCG, pa su donacije utrošene za izgradnju "Baby friendly" odjeljenja na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, nabavku pedijatrijskog kardiološkog ultrazvuka za potrebe Instituta za bolesti djece, špric pumpi za potrebe Klinike za anesteziju, zatim za adaptaciju Klinike za plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju, kao i nabavku stacioniranih ultrazvučnih aparata za potrebe Centra za RTG dijagnostiku - precizirali su iz CEDIS-a.

CEDIS donirao 30.000 eura Institutu za bolesti djece KCCG za nabavku aparata za funkcionalno ispitivanje sluha

Mohamed Alabar nema namjeru da u projekat Velike plaže uloži 35 milijardi, kako tvrdi crnogorski premijer Milojko Spajić.
- Konkretan iznos na koji se pozivate ne odgovara investiciji koju razmatramo - ovako je Alabar odgovorio Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) na pitanje kako je moguća ovolika investicija u Ulcinju.&nbsp;
Moguće je, međutim, dodao je Alabar, da suma od 35 milijardi odražava širi ekonomski uticaj projekta.
- Moje zanimanje za Crnu Goru počelo je dok sam bio turista, posjetilac - privukla me njena prelijepa obala, bogata kultura i izuzetna arhitektura. Vjerujem da Crna Gora posjeduje izvanredan potencijal, i svaki projekat ovdje mora prije svega služiti zajednici - za ljude, od strane ljudi. Trenutno čekamo smjernice lokalnih vlasti, zajednice i Vlade, kako bismo bolje razumjeli njihove želje i način na koji možemo smisleno doprinijeti - rekao je Alabar.
Novoizabrana ministarka javnih radova Majda Adžović rekla je kako očekuje da će Skupština usvojiti dva predloga zakona o potvrđivanju sporazuma Vlade sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Na TV Vijesti je rekla da Vlada u potpunosti stoji iza sporazuma, ali da nije neočekivano da predsjednik države Jakov Milatović vrati zakone, ukoliko budu usvojeni, na ponovno odlučivanje.
Na konstataciju da je milijarder Mohamed Alabar "demantovao izjavu premijera" &nbsp;Spajića da planira uložiti 35 milijardi eura na Velikoj plaži, Adžović je kazala da &nbsp;je cifra od 30, 35 milijardi eura cjelokupan projekat, ne konkretno investicija samog investitora, "nego ono što će da izazove na tržištu".

Alabar: Ne namjeravam da uložim 35 milijardi

Finalna serija EPCG Superlige, između odbojkaša Budućnost Volleya i Budve, biće nastavljena sjutra duelom u dvorani Morača.
Budva je prvi međusobni duel pred svojim navijačima 3:0 i najavila borbu za sedmu uzastopnu šampionsku titulu.
Budućnost predvođena kapitenom Nikolom Radovićem vjeruje da može izjednačiti rezultat u seriji i produžiti borbu za trofej.
- Nakon poraza u finalu Kupa i u prvoj utakmici plej-ofa, očekujem da odigramo na visokom nivou i uz što manji broj grešaka. Cijele godine treniramo i radimo za ovakve mečeve i sigurno je da ćemo dati svoj maksimum - poručio je Radović.
Kapiten Budve Balša Radulović naglasio je da njegov tim dolazi u Podgoricu sa jasnim ciljem – da napravi brejk i dođe na korak od šampionskog trofeja.
- Očekuje nas tvrda utakmica na gostujućem terenu, ali dobro poznajemo ekipu Budućnosti. Spremno ulazimo u ovaj meč i želimo da napravimo sledeći korak ka osvajanju titule - kazao je Radulović.
Početak duela zakazan je za 19 sati.
U finalu igra se na tri pobjede.

Sjutra drugi meč finalne serije

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.