Opštinski odbor Demokratske partije socijalista u Nikšiću podnio je krivičnu prijavu protiv Marka Kovačevića, predsjednika Opštine Nikšić, zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo – Zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika Crne Gore.
Naime, kako navode iz nikšićkog DPS-a, predsjednik Opštine Nikšić potpisao je, dana 19. 03. 2025. godine, ugovor sa predstavnicima kompanije BIG Fashion, o kupoprodaji građevinskog zemljišta površine 42.201 kvadratnih metara za izgradnju poslovnog objekta.&nbsp;
Ugovor je, ističu, potpisan na osnovu Javnog poziva i Odluke o raspisivanju oglasa za prikupljanje ponuda radi prodaje građevinskog zemljišta, ali bez prethodno donešene Odluke Skupštine opštine Nikšić o prodaji građevinskog zemljišta.
- Po ko zna koji put da Marko Kovačević krši zakone, Ustav i vrši zloupotrebu službenog položaja, a onda se poziva i krije iza poslaničkog imuniteta. No koliko god on bio istrajan u vršenju krivičnih djela, toliko ćemo mi biti istrajni u otkrivanju istih - lazali su iz nikšićkog DPS-a.&nbsp;
Oni pozivaju tužilaštvo da u najkraćem mogućem roku, a u cilju zaštite najboljih interesa Opštine Nikšić, preduzme neophodne radnje u cilju utvrđivanja odgovornosti onog koji rasprodaje državno zemljište bez saglasnosi Skupštine opštine, što je isključivo u njenoj nadležnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

DPS Nikšić: Krivična prijava protiv Marka Kovačevića zbog protivzakonite rasprodaje državnog zemljišta

Nosilac liste ,,Bori se za Nikšić” Demokratske partije socijalista na predstojećim lokalnim izborima , Boris Muratović, kazao je na tribini sa mladima da mu je čast što ima priliku da se obrati onima koji su budućnost Nikšića i poručio im da će se zajedno boriti protiv nacionalizma i mržnje, saopšteno je iz DPS-a.
&nbsp;- Vi ste naš ponos i vi ste budućnost našeg grada. Vi ste potencijal koji će Nikšić napraviti onakvim mjestom za život kakav mora biti za buduće generacije. Hvala vam što ste se odazvali našem pozivu danas da razgovaramo o problemima, da čujemo i kritike ali i vaše sugestije. Naša je obaveza da se vaš glas čuje i obećavam vam da ćemo kao buduća gradska uprava imati sluha za sve ono što su vaše potrebe- poručio je Muratović.
Muratović je kazao da traži povjerenje mladih i obećao da će uraditi sve što je u njegovoj moći da to povjerenje u naredne četiri godine opravda.
- Samo zajedno možemo pobijediti nacionalizam, mržnju i retrogradne ideje koje nas vraćaju u prošlost. Zbog toga tražim vašu podršku jer sam siguran da ćemo zajedno ubjedljivo pobijediti ovu nazadnu vlast. Onda ćemo se pozabaviti onim što su konkretne potrebe mladih. Predvidjeli smo brojne programe za mlade ljude koje tretiraju rješavanje najvažnijih problema – od zapošljavanja, preko rješavanja stambenog pitanja, do poboljšanja društvenog života i uslova studiranja. Ali prije toga imamo jednu veliku obavezu – a to je da ih 13. aprila ubjedljivom pobjedom pošaljemo zauvijek u političku prošlost- zaključio je Muratović.

Muratović na tribini sa mladima: Vi ste budućnost Nikšića, zajedno ćemo pobijediti nacionalizam i mržnju

Demokratska partija socijalista (DPS) potpuno je sigurna u svoju pobjedu i u to da ćemo biti stožer buduće odgovorne vlasti u Nikšiću, kazao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, nosilac liste DPS-ana lokalnim izborima u tom gradu Boris Muratović.
Muratović je rekao da je dr Zoran Mrkić nosilac liste PES-a na izborima u Nikšiću pokazao pravo lice tog pokreta i da je pokleknuo na prvom koraku.
- Čak ga nijesu uspjeli izvući ni tim nemuštim saopštenjima, ,,dobro je dok ga napadaju iz opozicije, dobro je dok ga napadaju iz vlasti, oni znaju da su na pravoj strani”. A kako su na pravoj strani tako što su pokazali da su obične marionete i privjesci DF-a i u ovom slučaju Marka Kovačevića, i on je, i to u pisanom intervjuu kazao da on nema nikakve afinitete prema toj funkciji predsjednika Opštine Nikšić, dakle oni su slučajni učesnici izbora u Nikšiću i samo rezervni sastav Demokratskog fronta, odnosna podrška da Marko Kovačević i dalje bude na čelu grada u narednom četvorogodištu - rekao je Muratović.
Nosilac liste PES-a je, smatra Muratović, potvrdio da između tog pokreta i DF-a stoji znak jednakosti. Poručuje da ne treba dozvoliti bilo kome da se zamajavaja njihovim programskim ciljevima.
- Njihov jedini zadatak u Nikšiću jeste podrška Marku Kovačeviću, i tu se, čini mi se, sad utrkuju sa licemjernim Demokratama, jer oni su zaista dobro čuvali leđa Marku Kovačeviću u prethodnom četvorogodištu, jer kad god smo mi za te ekscese koje je on pravio, i za to neprimjereno ponašanje, bilo je toga itekao, podnijeli inicijativu za njegovu smjenu, oni su bili njegovi branioci i kazali su da sve to treba da se pokazuje pred institucijama sistema, pred tužilaštvom, pred sudovima, i da on zaslužuje da bude predstavnik Nikšića. Ja mogu kazati da on kao takav, i oni kao takvi ne zaslužuju da budu predstavnici grada, ali definitivno na pravi način reflektuju sve ono što su oni, i što je njihova politika - istakao je Muratović.
Kad pobjede izostanu dolazi do podjela, kaže Muratović, podsjećajući na prethodni predizborni slogan Demokrata. Dodaje da će neminovno doći do podjela u toj političkoj grupaciji. Iako su unutarstranačke stvari reflektovaće se, kako kaže, i na njihov izborni rezultat.
Demokratska partija socijalista je predstavila svoju listu i program, a Muratović poručuje da je to najozbiljnija politička priča u Crnoj Gori, a možda, kako ističe, i šire.
- Mi smo predstavili svoju pobjedničku listu, predstavili smo svoj izborni program, i potpuno smo sigurni u svoju pobjedu, i u to da ćemo biti stožer buduće odgovorne vlasti u Nikšiću, bez obzira šta oni očekivali, šta oni smjerali, šta planirali, neće imati priliku da u realnom vremenu to sprovedu u djelo - zaključio je Muratović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqdANsP8HuMM&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Muratović: PES se utrkuje sa licemjernim Demokratama u podršci Kovačeviću

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS), Danijel Živković, kazao je na sinoć održanom predstavljanju pobjedničke liste u Nikšičkom pozorištu da birači iz drugih država neće odlučivati o sudbini Nikšića i Crne Gore.&nbsp;
- Poručujemo im da ne dolaze u Nikšić jer će dobiti nikšićki stameni odgovor. Znamo da se Beograd ozbiljno sprema za ove izbore i da su spremni da iskoriste čitav repertoar kako bi odbranili vlast u Nikšiću. Poručujemo im da to ne rade jer će dobiti odgovor kakav zaslužuju. Nećemo dozvoliti ni kupovinu glasova ni pritiske na zaposlene. Posebno nećemo dozvoliti da o sudbini Nikšića odlučuju birači iz susjednih država i vikend turisti koji se uvoze sa strane da bi odlučivali o sudbini naše đece. Neka se ne igraju nego neka ostanu kućama 13. aprila i neka ne kreću na put &nbsp;- kazao je Živković.&nbsp;
On je dodao i da razumije bijes građana Nikšića zbog svega što se dogodilo u prethodne četiri godine ali da su izbori 13. aprila šansa da se agonija prekine.
- Sa tim vašim bijesom uđite u glasačku kabinu i zaokružite Demokratsku partiju socijalista. To će biti naš odgovor na srednji prst državnoj himni, na relativizaciju antifašizma, na ruiniranje spomenika Ljubu Čupiću, na potpuno zaustavljanje razvoja i na podnošenje izvještaja drugim državama. Taj odgovor ćemo im dati 13. aprila i biće nikad jači - zaključio je Živković.
Nosilac liste ,,Bori se za Nikšić” Boris Muratović kazao je da građani ne smiju nasjesti na podmetanja i manipulacije koje imaju za cilj da jedan broj birača, kroz navodno građanske stranke, prebace na tas bivšeg Demokratskog fronta.
- Zapamtite, svaki glas za Pokret Evropa sad je glas direktno za Marka Kovačevića. Zbog toga budite oprezni kome poklanjate svoje povjerenje, predstojeći izbori sudbonosni su ne samo za Nikšić nego i za Crnu Goru. Zbog toga moramo pobijediti i to ubjedljivo. Naša pobjeda mora da bude toliko ubjedljiva i snažna da pokrenemo talas širom Crne Gore koji se više ne može zaustaviti - poručio je Muratović.&nbsp;
Zbog toga je DPS, kako je kazao Muratović, krenuo u ofanzivu.
- Krenuli smo u ofanzivu znanja, ofanzivu kulture, ofanzivu pristojnosti, ofanzivu razvoja i investicija. Krenuli smo u ofanzivu da stvarno oslobodimo i Nikšić i Crnu Goru od mraka koji nas je zadesio proteklih pet godina - zaključio je on.
Prisutnima su se pored Živkovića i Muratovića obratili i kandidati za odbornike Rajo Perović, Ivana Sarić, Anđela Radovanović i Miloš Mrvaljević.

Živković: Birači iz drugih država da ne dolaze jer neće ni granicu preći, Muratović: Glas za PES je glas za Marka Kovačevića

Nosilac liste ,,Bori se za Nikšić” Demokratske partije socijalista u Nikšiću, Boris Muratović, kazao je da počela akcija prikupljanja potpisa i da je za samo jedan dan listi pružilo podršku više od 2.000 građana.
- Za jedan dan sakupili smo preko 2.000 potpisa. Nastavljamo dalje sa našim sugrađanima u svim djelovima grada. Promjene su počele!- poručio je Muratović.
On je istakao da će akcija trajati sve do predaje liste i pozvao grđane da svojim potpisom podrže promjene koje su izvjesne, a koje će Nikšić ponovo učiniti centrom antifašizma i evropske građanske Crne Gore.&nbsp;

Muratović: Za dan sakupljeno 2.000 potpisa podrške, nastavljamo dalje u svim djelovima grada!

Inicijativa za donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora, koju je prošle sedmice crnogorskim parlamentarcima uputio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, čini se da za sada nije privukla značajnu reakciju javnosti i opozicionih političara.
Iako je upit Pobjede ovim povodom proslijeđen svim predstavnicima političkih subjekata u zemlji, pozitivne reakcije i podrška predsjednikovoj inicijativi za sada stiže iz redova Demokratske Crne Gore i Nove srpske demokratije, dok je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić za list kazao da ta partija ne želi da razmatra bilo kakve prijedloge koji dolaze od strane Milatovića.
Portparol Demokratske Crne Gore Mitar Paunović je kazao da ta stranka snažno podržava rehabilitaciju svih nevino stradalih i politički progonjenih na Golom otoku, Svetom Grguru i drugim zatvorima, gdje su ljudi mučeni samo zato što su mislili drugačije, govorili slobodno i sanjali pravednije društvo.
- Nema budućnosti bez istine, nema pomirenja bez pravde. Država koja ne prizna bol svojih građana ostaje zarobljena u prošlosti. Zbog toga se zalažemo da svaka nepravda dobije ime, svaka žrtva dostojanstvo, a svaki potomak istinu. Jer samo na istini možemo graditi društvo u kojem se nikada više neće desiti Goli otok - dodali su u odgovoru Pobjedi.
Paunović je kazao da se na ovaj način ne traži osveta, već pravda.
- Ne dižemo ruku na prošlost, već ruku pomirenja prema budućnosti. I zato ćemo uvijek biti na strani onih koji su patili i onih koji čekaju da njihova patnja bude priznata. Danas, dok slobodno govorimo, dok slobodno biramo, dugujemo onima koji su ćutali u lancima. Dugujemo im da nikada više niko ne bude zatvoren zbog misli, da nikada više strah ne bude zakon - zaključuje se u odgovoru Paunovića.
Potpredsjednik Vlade i funkcioner NSD-a Budimir Aleksić, takođe, smatra da je riječ o dobroj inicijativi koju treba podržati i koja bi trebalo da okuplja crnogorsko društvo i sve aktere političkog života.
- Ovdje je riječ o pokušaju zadovoljenja pravde i da se bar na određeni način „odužimo“ stradalnicima tih logora, a njihovim porodicama pokažemo da zaslužuju poštovanje i sjećanje - kazao je Aleksić.
On je ocijenio da bi na širem društvenom aspektu ovom temom trebalo da se bave svi učesnici javnog života, a posebno Crnogorska akademija nauka i umjetnosti kroz organizaciju raznih panela i naučnih susreta na kojima bi se govorilo o temama koje „bole“ crnogorsko društvo.
Prema podacima bivšeg saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove SFRJ, na Golom otoku i u ostalim zatvorima bilo je 16.101 zatvorenik, od čega su čak 3.390 bili iz Crne Gore što je, ako govorimo u procentima, najveći broj u odnosu na broj stanovnika.
Obrazlažući tekst inicijative, predsjednik Milatović je rekao da bi njenim prihvatanjem Crna Gora počela važan proces suočavanja s prošlošću i ispravljanja istorijskih nepravdi.

Pozitivno odgovorili NSD i Demokrate, DPS ni ne zanimaju Milatovićeve ideje

Od subote veče, u kojoj je Nikšić svjedočio skandaloznim scenama kada je zamalo zapaljena zgrada Nikšićkog pozorišta, a kako mediji izvještavaju, napadnuti su i povrijeđeni policijski službenici, koji su te večeri samo i isključivo radili svoj posao – od Uprave policije nijesmo čuli ni glasa, kažu iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Nikšić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdelije-iz-trebinja-i-bilece-vinovnici-sukoba-policija-o-dogadaju-cuti-dva-dana&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Zato u toj partiji pitaju misli li Uprava policije, koju predvodi Nikšićanin, da se ovim povodom oglasi i pravovremeno i objektivno izvijesti nikšićku i crnogorsku javnost o onome što se zbilo, i o koracima koji su preduzeti povodom procesuiranja odgovornih za sukob u kojem je, po izvještavanju medija, povrijeđeno više nikšićkih policajaca dok su obavljali službenu dužnost, u kojem je razbijeno više stakala na zgradi pozorišta, u kojem su vatrogasci spriječili da nastane još veća šteta od uništene instalacije za vanjsku rasvjetu i hidroizolacije?&nbsp;
Takođe, u nikšićkom DPS-u pitaju Osnovno državno tužilaštvo kad planira da počne da radi svoj posao u vezi sa konkretnim slučajem i da preduzme potrebne aktivnosti za gonjenje onih koji su pred hramom nikšićke kulture demonstrirali šta znači biti nasilnik, siledžija i destruktivac.&nbsp;
- Ukoliko nastave sa ovom glasnom tišinom, potvrdiće mnogo puta do sada dokazanu činjenicu da za posttridesetoavgustovske postave u policiji i tužilaštvu postoje oni koji su iznad zakona, a to su pojedinci i grupe bliski aktuelnoj vlasti, kao što je slučaj sa konkretnim navijačkim grupama iz Trebinja i Bileće - navedeno je u saopštenju nikšićkog DPS-a.
Ukoliko propuste da reaguju, u DPS-u kažu da neće biti iznenađeni.&nbsp;
- Nećemo, jer smo svjedočili izostanku reakcije i onda kada ljudi iz Trebinja i Bileće na izborima odlučuju o sudbini Nikšićana, jer nezakonito posjeduju dvojno državljanstvo, a da od 2021. do danas ništa nije preduzeto po osnovu 954 krivične prijave koje smo tim povodom podnijeli. To što policija i tužilaštvo i u ovom slučaju do danas nijesu preduzeli ništa, kao što nijesu preduzeli ništa u brojnim drugim situacijama, nas neće zaustaviti u namjeri da pozivamo na odgovornost, jer doći će dan kad će svi, koji danas žmure na nepočinstva mnogih bliskih aktuelnim vlastodršcima, naglo otvoriti oči i odgovarati za svoja nečinjenja pred zakonima i institucijama ove države - zaključeno je u saopštenju nikšićkog DPS-a.

DPS Nikšić: Grad postao poprište obračuna huliganskih grupa, a policija i tužilaštvo ćute

Da lokalni vlastodršci besomučno zapošljavaju članove svojih familija, svoje kumove i prijatelje, potvrdio nam je i odgovor na Zahtjev za slobodan pristup informacijama koji potpisuje Marko Perućica, rukovodilac Službe za saradnju, poslove predsjednika i informisanje - da nam to ne može dostaviti - saopšteno je iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) u Nikšiću.
Perućica je, kažu, na zahtjev kojim su tražili da im se dostave svi ugovori o djelu, ugovori o privremenim i povremenim poslovima, ugovori o pružanju usluga, kao i aneksi ugovora koje su sklopili organi i službe lokalne uprave u periodu od 01. 01. 2024. do 16. 01. 2025. godine, odgovorio da tražene podatke ne može dostaviti zbog navodnog sprječavanja zloupotrebe ličnih podataka, te da oni dobave saglasnosti od onih koje su oni zaposlili u navedenom periodu.
- Međutim, ovo je klasičan primjer netransparentnosti rada lokalne uprave koja u konkretnom slučaju odbija da dostavi ugovore koji se isplaćuju novcem Nikšićanki i Nikšićana. Dakle, vlastodršci ovim činom poručuju da građanke i građani nemaju pravo da znaju kako se troši opštinski novac. A opštinski novac se troši tako što predstavnici vlasti zapošljavaju svoje snahe, majke, kume, kćerke, sinove, sestre, braću, zetove, supruge, tetke, kumove, prijatelje, i to uglavnom sa neadekvatnim kvalifikacijama za poslove koje obavljaju - podvukli su u nikšićkom DPS-u.
Nakon ovoga, smatrjau oni, bi trebalo da se srame svaki put kad pomenu transparentnost i otvorenost lokalne samouprave.
- Kojoj su građani svjedočili i u slučaju nezakonitog zaduženja u iznosu od 9.500.000 eura za rasvjetu koja ne radi, u slučaju kupovine pokvarene drobilice i pokvarenog bagera, u slučaju trasformacije Agencije za projektovanje i planiranje u DOO, u slučaju zakopavanja, otkopavanja i transportovanja zaraženih mrtvih krava i tako dalje - zaključili su u DPS-u Nikšića.

DPS Nikšić: Lokalna vlast krije koliko je svojih srodnika, kumova i prijatelja u prethodnih godinu dana zaposlila

Mecosopran Jana Djakova, u pratnji Ivana Velikanova na čembalu, Nadežde Artamonove na violini i Sergeja Suvorova na violončelu, održaće koncerte barokne muzike u Nikšiću 30. januara u sati u Muzičkoj školi, kao i u Kotoru dan kasnije, 31. januara, u 18 sati u Crvki Svetog Duha.
U programu su, kako se navodi u saopštenju, tri arije iz „Božićnog oratorijuma“ J. S. Baha, koje reflektuju protekle praznike i predstavljaju odskočnu dasku za buduće cjelovito izvođenje ovog maestralnog djela u Crnoj Gori.&nbsp;
- Pored Bahovih kompozicija, na koncertu će biti zastupljena i muzika njegovih savremenika – A. Vivaldija i Đ. B. Pergolesija, kao i djela majstora sa kraja XVI i početka XVII veka, kao što su K. Monteverdi, Đ. Kaćini i Đ. Legrenci - precizirano je u saopštenju.&nbsp;
Jana Djakova je, kako je istaknuto, izuzetna mlada operska pjevačica sa koloraturnim mecosopranom, afirmisana kao solo izvođač u prestižnim muzičkim dvoranama u Rusiji i na svjetskoj sceni.&nbsp;
Pored stalnog angažmana u Pozorištu za operu i balet Nižnjeg Novgoroda, Djakova je kao virtuozni vokal posebno posvećena njegovanju barokne muzike, kako nastupima uživo tako i kvalitetnim studijskim produkcijama u saradnji sa renomiranim ansamblima.
- U pratnji na čembalu izrađenom po modelu iz XVII veka je ruski kompozitor, dirigent i multiinstrumentalista Ivan Velikanov nastanjen u Crnoj Gori, koji je brojnim nastupima na autentičnim instrumentima u proteklih godinu dana umnogome doprinio promociji rane muzike u našoj zemlji. Na sceni su i muzičari sastava ARKUS Trio – Nadežda Artamonova (violina) i Sergej Suvorov (violončelo), koji su već osvojili srca crnogorske publike nastupajući sa istaknutim kompozitorom i pijanistom Aleksejem Kurbatovim - navodi se u saopštenju.

Jana Djakova i majstori baroka u Nikšiću i Kotoru

Da je predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević šampion u nezakonitom postupanju, potvrdila je i Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) koja je ocijenila da prvi čovjek Nikšića krši zakon time što istovremeno obnaša funkciju predsjednika Opštine i poslanika, saopštenje je Demokratske partije socijalista (DPS) Nikšić.&nbsp;
Nije prvi put, navode, &nbsp;da se ovaj predstavnik četničke ideologije ruga crnogorskim zakonima i državi time što iste ne poštuje.
- Od kada je ušetao u kabinet predsjednika Opštine i zaposjeo fotelju prvog čovjeka grada, Kovačević je svojim sramotnim postupcima u više navrata povrijedio ugled države Crne Gore. I ne samo to! On je kroz svoja javna izlaganja u svojstvu predsjednika Opštine raspirivao nacionalnu i vjersku netrpeljivost i mržnju. I u prvom, i drugom slučaju, protiv Kovačevića su podnošene krivične prijave, koje i danas stoje u fioci selektivnog skaj tužioca Vladimira Novovića, koji neskriveno čuva predstavnike aktuelne vlasti od krivične odgovornosti - ističu u saopštenju.&nbsp;
Kovačević je, podsjećaju, zakone ove države kršio i kada je nezakonito, bez saglasnosti Skupštine opštine Nikšić, građane zadužio 9.500.000 eura za rasvjetu koja ne radi, zbog čega je takođe dobio krivičnu prijavu zbog zloupotrebe službenog položaja, povodom koje, kako tvrde, Novović i danas ćuti.
- Ne zaboravljaju građani ni to da je Marko Kovačević bio na čelu Opštine i za vrijeme svih nezakonitih postupanja u vrijeme skandala sa Q groznicom koju su pokušali da zataškaju, ali im nije pošlo za rukom. To je još jedna u nizu krivičnih prijava, u ovom slučaju zbog ugrožavanja zdravlja građana. A o krivičnim prijavama povodom kupovine neispravnih mašina od strane Opštine Nikšić i pribavljanju materijalne koristi za privatnu firmu, skaj tužilac Novović ni A da kaže, a kamoli po istima da postupa - navode iz nikšićkog DPS-a.&nbsp;
Zaključno, dodaju da nije ni čudo što Kovačević, nakon svih ovih evidentnih kršenja zakona, ne pušta poslaničku funkciju.&nbsp;
- Pobjegao je u Skupštinu Crne Gore kako bi se od krivične odgovornosti sakrio iza poslaničkog imuniteta, jer prvobitno je tvrdio da nije kriv, a potom se pozvao na imunitet - kazali su u saopštenju.&nbsp;
Pitaju i zašto se poziva na imunitet, ako nije kriv i zašto njegova saborkinja poslanica Nedović, kao predsjednica Administrativnog odbora, drži zahtjev za skidanje imuniteta u fioci već duže vrijeme?
- N’o ni mandat predsjednika Opštine, ni poslanički imunitet ne traju vječno! Nakon izbora će napustiti fotelju za koju se emotivno vezao, a na dnevni red će kad-tad doći i skidanje imuniteta, a onda i odgovaranje pred zakonima i institucijama države koju ne priznaje i koju ne voli, a u kojoj uredno uživa sve funkcionerske privilegije - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

DPS Nikšić: Kovačević se krije iza poslaničkog imuniteta dok krši zakone ove države

Nakon što su predsjednik Vlade Crne Gore Milojko spajić i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović ozvaničili početak radova na izgradnji prve faze Ulice Vojislavljevića. od kružnog toka kod Vodovoda do nekadašnje fabrike 19. decembar, ETV saznaje da radovi ipak neće početi prije 15. juna.&nbsp; Operativa firme „Crna Gora put“, koja će biti izvođač radova na glavnoj saobraćajnici na Zabjelu, trenutno je angažovana u Bulevaru Veljka Vlahovića na Starom Aerodromu, gdje se završetak radova očekuje sredinom narednog mjeseca. Do tada će glavni grad pokušati da riješi imovinsko-pravne odnose na trasi budućeg Bulevara, a tek nakon toga će "Crna Gora put" na dionicu prebaciti mašine - baš kao što su i juče za promociju početka radova koji još nijesu počeli.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250513200512_927eaad623a1ebfbc0eefb4a2ca7c877dfe94fac8a13456a5007367415bb3742.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250513200512_927eaad623a1ebfbc0eefb4a2ca7c877dfe94fac8a13456a5007367415bb3742" data-rendition-name="original" width="738" height="1600" loading="lazy" alt="Crna Gora put"> <figcaption>Bulevar Veljka Vlahovića na Starom Aerodromu (Photo: ETV)</figcaption> </figure>  Saobraćaj se trenutno obavlja bez prekida, a pored "Pasarele" na Zabjelu još su parkirana dva kamiona i bager.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250513200516_2ef9b515f79008c36343b87443d7dda325fb6f66b86aa8c3ce1861ebf1783256.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250513200516_2ef9b515f79008c36343b87443d7dda325fb6f66b86aa8c3ce1861ebf1783256" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt='Mehanizacija "Crna Gora put" '> </figure>

Početak rekonstrukcije Ulice Vojislavljevića tek nakon 15. juna

Crnogorski košarkaši u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo igraće u grupi B zajedno sa Grčkom, Portugalom i selekcijom iz pretkvalifikacija, poznato je nakon žrijeba u Dohi.
Crna Gora je rivale čekala iz trećeg šešira, a kako je žrijeb bio poluautomatski bilo je jasno i prije izvlačenja kuglica da naš nacionalni tim u prvoj fazi neće moći da igra protiv selekcija iz iz prvog, četvrtog, petog i osmog šešira.
Ukoliko naš nacionalni tim nastavi kvalifikacije, kroz drugu rundu će se za kartu koja vodi u Katar boriti protiv tri najbolje iz grupe Au kojoj su Španija, Gruzija i dvije ekipe koje će stići iz pretkvalifikacija..
U grupi C su Srbija, Turska, BiH i jedan tim iz pretkvalifikacija, u D grupi su V. Britanija, Italija, Island, Litvanija, u grupi E su Njemačka, Izrael, Kipar i jedan tim iz pretkvalifikacija, u grupi F su dva tima iz pretkvalifikacija, Letonija i Poljska, u grupi G Francuska, Belgija, Finska i jedan tim iz pretkvalifikacija, dok grupu H čine Slovenija, Češka, Švedska, Estonija.
U prvoj rundi kvalifikacija u osam grupa će biti po četiri reprezentacije, a tri selekcije iz svake grupe prolaze dalje i kvalifikacije nastavljaju u drugoj fazi.
U drugoj fazi će biti 24 reprezentacije, koje će biti smještene u četiri grupe. Timovi iz A i B formiraju novu grupu I, selekcije iz C i D će biti u grupi J, ekipe iz E i F će činiti grupu K, a timovi iz G i H formiraju novu grupu L.
U drugoj fazi će u četiri grupe biti po šest timova, a po tri tima iz svake grupe će izboriti plasman na Mundobasket.
Kvalifikacije počinju 24. novembra ove godine, nastavljaju se u februaru 2026, a prva faza se završava u julu 2026. godine.
Druga faza startuje u avgustu 2026. godine, mečevi će se igrati i u novembru 2026, a kvalifikacije se završavaju u martu 2027. godine.
Mundobasket je na programu od 27. avgusta do 12. septembra 2027. godine u Kataru.

Crnogorski košarkaši saznali rivale u kvalifikacijama za Mundobasket

Vaterpolisti Jadrana pobijedili su danas u Kotoru, nakon peteraca, ekipu Primorca 15:14 i poveli 2:0 u finalu plej-ofa prventva Crne Gore.
Utakmica je u regukarnom toku završena neriješeno 9:9.
Jadran je i prvi duel pred svojim navijačima dobio nakon boljeg izvđenja peteraca 16:14.
Primorac je pred svojim navijačima vodio tokom cijelog meča, više puta imao je prednost od dva gola, dok je tri minuta prije kraja treće četvrtine vodio 8:5.
Najefikasniji u kotorskom timu, u regularnom toku, bio je Đorđe Stanojević sa tri, Nika Šušiašvili postigao je dva, a po gol Srđan Janović, Luka Murišić, Balša Vučković i Draško Brguljan.
U ekipi Jadrana istakao se Matija Sladović sa tri gola, dok su se po jednom upisali Strahinja Gojković, Dmitri Holod, Danilo Radović, Jovan Vujović, Danilo Stupar i Vasilije Radović
U penal seriji precizni za Jafdran bili su Aleksandar Ivović (2), Danilo Radović, Dmitri Holod, Strahinja Gojković i Matija Sladović.
U ekipi Primorca pogađali su Dragan Drašković, Balša Vučković, Nikola Brkić, Savo Ćetković i Đorđe Stanojević.
U finalu igra se na tri pobjede.

Jadran nakon peteraca dobio i drugi meč finala

Jedan od najpopularnijih trendova na TikToku danas je Dubai čokolada punjena kadaifom – tradicionalnim bliskoistočnim dezertom koji datira još iz srednjeg vijeka. Iako je ova poslastica generacijama krasila trpeze u zemljama Bliskog istoka, Generacija Z joj je sada udahnula novi život – i to u viralnoj formi.
Dubai čokolada je zbog Tik Toka toliko postala popularna u svijetu, da je čak zbog nje nastala nestašića pistaća. Ipak, riječ je o slatkišu koji nije nov, postoji već vjekovima.
Sve je počelo kada je ukrajinska influenserka Marija Vehera krajem 2023. na TikToku podijelila snimak u kojem lomi čokoladicu punjenu kadaifom.
Video je ubrzo postao globalni hit, sa više 122 miliona pregleda, a svijet je poludio za spojevima prhkog kadaaifa, rastopljenog sira, pistaća i sirupa.
Dezert koji danas svi znamo, u stvari je arapska verzija slatkog „cheesecake“-a – hrskava spolja, meka i sočna iznutra, zalivena sirupom od ružine vode ili narandžinog cvijeta, i posuta mljevenim pistaćima, piše smithsonianmag.com.
Tradicionalno se priprema u velikim tepsijama i služi topla, dok se sir još rasteže.
U Dubaiju, prodavnica Fix Dessert Chocolatier lansirala je čokoladicu simboličnog naziva „Can’t Get Knafeh of It“, koja je momentalno planula. Aplikacija Deliveroo proglasila ju je najtraženijim proizvodom 2024. godine.
Cijena ove poslastice u Dubaiju ide i do 20 dolara.
Uslijedio je talas inspiracije: luksuzni britanski lanac Harrods lansirao je kroasan sa knafom, dok je Lindt, poznati švajcarski brend, izbacio čokoladu sa ukusom knafe. Ljubitelji su otišli i korak dalje – na TikToku se pojavila verzija matcha latte napitka sa pistać kremom i čokoladnom pjenom koju nazivaju „Dubai Chocolate drink“.
Uprkos modernim varijacijama, svaki dio Bliskog istoka ima svoju verziju knafe. Sirijci koriste ružinu vodicu, Libanci narandžin cvijt, dok Egipćani umjesto sira često koriste kajmak. Riječ „knafa“ potiče od koptskog izraza kenefiten, što znači – torta.
Palestinski kuvar Fadi Katan, autor kuvara Bethlehem: A Celebration of Palestinian Food, prisjeća se porodičnih okupljanja uz knafu.
U domu njegovog djeda jela se verzija iz Vitlejema bez sira, sa pinjolama i cimetom, dok su u roditeljskom domu uživali u poznatijoj nabulskoj varijanti sa slanim sirom od ovčijeg mlijeka. „To je dezert koji se jede brzo – prije nego što se sir stvrdne - kaže Katan, koji danas vodi restorane u Londonu i Torontu.
<h2>Kratka istorija knafe</h2>
Legenda kaže da je Muavija I, osnivač Omejadske dinastije u VII veku, prvi uživao u knafi tokom ramazanskog posta.
Najstariji zabiljeleženi recept potiče iz kuvara Kitab al-Tabikh, koji je u 13. vijeku napisao Hasan al-Bagdadi u Bagdadu. Rani recepti su podrazumijevali pržene trakice testa sa puterom, šećerom i orašastim plodovima.
U otomanskom periodu, ljekar na dvoru Muhammad bin Mahmud Širvani preveo je kuvar na turski i modifikovao recept – tijesto se sipalo u tankim nitima na vruću ploču, pa posipalo bademima, ružinom vodom i pistaćima. Taj oblik najviše podsjeća na današnju knafu.
Prvi recept sa sirom pojavio se u štampanoj kuvarskoj knjizi u Bejrutu 1885. godine, iako su slatke palačinke punjene sirom bile poznate još u 15. vijeku.
Grad Nablus, po kojem je nabulska knafa i dobila ime, poznat je kao kolijevka ovog dezerta, a 2009. godine ušao je u Ginisovu knjigu rekorda za najveću knafu na svijetu – dugačku čak 74 metra.
<h2>Viralni preobražaj: od tradicije do luksuza</h2>
Danas, zahvaljujući britansko-egipatskoj preduzetnici Sari Hamudi, osnivačici Fix Dessert Chocolatier, knafa dobija luksuzne, Instagram-prijateljske forme. Njena čokoladica postala je globalni fenomen, a kopije i varijacije ne prestaju da se pojavljuju.
U Njujorku, poslastičarnica Strawberro prodavala je “Dubai Chocolate Cup” sa jagodama, belgijskom čokoladom i kataifi testom za 25 dolara, dok se u Singapuru pojavio tiramisu sa hrskavom knafom. Čak je i londonska radionica kolača Anges De Sucre lansirala „Mile High“ tortu sa šest slojeva pistać biskvita, čokoladnim kremom i knafom.
Ali, iako mnogi prave moderne verzije, tradicionalisti poput Kattana podsećaju: „Kada počnete da dodajete čokoladu, to više nije knafa. Inspiracija – da. Ali knafa je jedna i jedina.“
Palestinski poslastičar Omar Odali uverio se da klasika i dalje privlači mase – tokom Ramazana otvorio je pop-up restorane sa tradicionalnom knafom iz Nablusa, pečenom na žaru, koja je privukla i princa prestolonasljednika Dubaija.

Dubai čokolada je zaluđela svijet: Slatkiš iz Dubaija vodi porijeklo još iz 13. vijeka

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Crnogorska javnost, ali ni mještani mojkovačkog sela Štitarica ni pola godine od kada su vandali ošegali i ukrali jarbol sa crnogorskom zastavom ispred crkve na mjesnom groblju do danas nemaju odgovor ko je to i zašto učinio, kao ni ko je i zašto ponovo pokušao da uradi isto nedjelo kada su Štitaričani sjutradan, 3. novembra, postavili novi jarbol sa državnom zastavom Crne Gore, iako su tada osumnjičeni izgrednici privođeni.&nbsp; Skoro tri mjeseca policija je svake noći čuvala jarbol od huligana, a neko vrijeme su im pomagali i mještani.&nbsp; Jarbol sa crnogorskom zastavom grupa Štitaričana postavila je kao odgovor na postupak Crkve Srbije čije svještenstvo i vjernici su početkom oktobra prošle godine na grobljanskoj crkvi postavili jarbol sa srpskom trobojkom, sa četiri S. Na molbu dijela mještana da uklone zastavu, ova vjerska zajednica je ostala gluva, pa su se oni organizovali, skupili novac i kupili metalni jarbol, dugačak 10 metara, koji su 2. novembra postavili u dvorištu crkve i na njemu je zaviorila crnogorska državna zastava. Iste noći do danas neidentifikovani vandali posjekli su i odnijeli jarbol. Već sjutradan postavljen je novi i organizovane su straže da čuvaju zastavu. Samo dvije noći kasnije, između 5. i 6. novembra, jarbol sa crnogorskom zastavom opet se našao na meti huligana, ali je odbranjen, a dvojica od četvorice izgrednika su uhvaćena, dok su dvojica uspjela da umaknu.&nbsp; Crnogorske vlasti i policija od tada ćute o dešavanjima u Štitarici. Portalu ETV nijesu odgovorili iz Uprave policije da li su privedeni i procesuirani vandali i u kojoj je fazi istraga u slučaju posječenog i ukradenog jarbola sa crnogorskom državnom zastavom. Pitali smo ih i kakva je procjena bezbjednosne situacije u ovom selu. Policiji su se obratili i mještani koji su delegirali Dušana Bakovića da od institucija zatraži odgovore o toku istrage, ali su i oni ostali bez odgovora.&nbsp; U dopisu dostavljenom institucijama Baković je tada ukazao na činjenicu da je u grupi koja je pokušala da ošega i ukrade drugi jarbol sa crnogorskom zastavom bio i pripadnik Vojske Crne Gore.&nbsp; Portalu ETV mještani Štitarice kažu da svi u selu znaju ko su četvorica muškaraca koji su pokušali da posijeku drugi jarbol i ističu da je samo jedan iz Štitarice, dok su trojica iz Mojkovca. Mještani su Crkvi Srbije ponudili da, „radi mira u selu“, uklone obije zastave, ali uzalud. U ovoj vjerskoj zajednici tvrde da je trobojka postavljena u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom i da je to crkvena zastava. Crkva u Štitarici sagrađena je 1896. godine, kao zadužbina kralja Nikole. Da je nekada složno selo danas opasno podijeljeno upozoreno je i sa Prvomajskog uranka koji je dio mještana organizovao u Štitarici, na kojem se okupilo blizu 300 ljudi, Štitaričana i njihovih gostiju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512060520_36d61c71c9e07a8f7fb1d8296023e4581137294a3201a9c0a2197e8acd5c5b39.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512060520_36d61c71c9e07a8f7fb1d8296023e4581137294a3201a9c0a2197e8acd5c5b39" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="Prvomajski uranak u Štitarici"> <figcaption>Prvomajski uranak u Štitarici</figcaption> </figure>  - Praznik rada je u ovim krajevima uvijek imao poseban značaj, bijaše to vrijeme kada se svom zavičaju vraćahu radnici i školarci koji su veći dio godine provodili van rodnog mjesta. Zadnjeg aprilskog dana bi pošli na obližnje brdo iznad sela i zapalili vatru čiji bi odsjaj najavio prvomajske praznike, dane za druženje, obilaske i za pomalo rada na imanju. Ovo mjesto nazivamo „zborno mjesto“, tu se godinama u predvečerje igrao lijep fudbal, a u ovom Mjesnom domu se organizovale najbolje igranke. Bijaše to vrijeme bez podjela, bez vjera i bez nacija, ni prezimena jedni drugima skoro da ne spominjasmo, bijasmo samo Dragan Lekov, Raka Bajov, Rajko Tofilov, Brano Gilev. Bijaše to vrijeme kada više vjerovasmo Darvinu nego sijačima mržnje i falsifikatorima istorije. Bijaše vrijeme kada se prezirahu srebrnjaci. Bijaše vrijeme sloge, druženja i akcija. Možda bi se ponekad i posvađali, ali sama pomisao na svog, i oca onog drugog, bi svaku svađu prekidala – podsjetio je na neka druga vremena Svetozar Baković, u pozdravnom govoru 1. maja. Štitarica, kako je kazao, poslije oslobođenja od Turaka ubrzano se naseljavala iz Čeva, Morače, Uskoka, Kuča, kolašinskog kraja i drugih mjesta. - Pošto je svo stanovništvo bilo pravoslavno pojavila se želja za izgradnjom pravoslavne bogomolje, a tadašnji crnogorski knjaz Nikola Petrović im to i odobri uz obezbjeđenje novčanih sredstava i zidara Vasa Porobića iz Herceg Novog, a narod je donosio kamen i šegrtovao. Po starom crnogorskom običaju u donošenju kamena iz par kilometara udaljenog Brežđa učestvovalo je svo selo i staro i mlado i muško i žensko, kako bi crkva bila zajednička, crkva narodna. Sve to je u kamen uklesano iznad vrata kao istorijski podsjetnik za sva vremena. Crkva je sagrađena 1896. godine, a osvještana tri godine kasnije od strane mitropolita autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve Mitrofana Bana. Sve do 2015. godine se štitarička crkva svetog Arhangela Mihaila, koju je knjaz posvetio krsnom imenu najbrojnijeg bratstva Rakočević, doseljenog iz Morače, vodila na državu Crnu Goru i opštinu Mojkovac, a poslije, gle čuda, na osnovu aero foto snimka crkvu prepisaše nekom drugom u vlasništvo, a od prošle godine i neku tuđu zastavu staviše ispred nje – podsjetio je Baković na dešavanja u Štitarici nekada i danas. Poručio je negatorima crnogorske države i nacije „da njihov srednjevjekovni mrak nikada neće biti dovoljno jak da zacrni nam Goru Crnu“. - ...sve dok nam preci služe za uzora, a potomci za zora vjekovaće i Crna Gora – poručio je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512060524_cd77d758501f4448fd90eee05c5b5f844cbfe1a977c4c67f1fe3a79fe2a0828f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250512060524_cd77d758501f4448fd90eee05c5b5f844cbfe1a977c4c67f1fe3a79fe2a0828f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Štitarica 1. maja"> <figcaption>Štitarica 1. maja</figcaption> </figure>

Tag: dps-niksic