Opštinski odbor Demokratske partije socijalista (DPS) Herceg Novi saopštio je da su nedavni događaji u Crnoj Gori, uključujući i kažnjavanje turskih državljana za incident u kojem nijesu učestvovali, posljedica „politike zloupotrebe straha“ koju, kako navode, sprovodi vladajuća većina.
- Svi građani Crne Gore su kažnjeni istom politikom straha, zbog koje su i Turci proglašeni krivcima - navodi se u saopštenju, uz poruku da se u zemlji stvara atmosfera netrpeljivosti, manipulacija i institucionalne nemoći.
Iz DPS-a ističu da su ksenofobni ispadi i nasilje na ulicama simptom dubljeg društvenog poremećaja koji je, kako navode, godinama hranjen političkim narativima „mi protiv njih“.
- Pretpostavimo, makar prividno, da je nedavno ulično divljanje bilo spontano, a ne organizovana demonstracija sile. I tada bi ostala činjenica da su se na ulicama pojavili maskirani ljudi koji su, pod izgovorom zaštite ‘majki i sestara’, širenjem straha i mržnje pokazali koliko je društvo oboljelo od ksenofobije - &nbsp;navode iz ove partije.
Podsjećaju da je ksenofobija, etimološki, strah od stranca, te da takva ponašanja u društvu stvaraju duboke rane.
- Neprestani strah od lične i kolektivne ugroženosti vodi ka patologiji ponašanja, ekstremizmu i nasilju. Kada politički lideri podgrijavaju te emocije, oni direktno ugrožavaju temeljne vrijednosti građanskog društva - poručuju iz DPS-a Herceg Novi.
Kao pozitivan primjer navode Španiju, čiji je premijer Pedro Sančez, kroz racionalnu imigracionu politiku, doprinio ekonomskom rastu i stabilnosti, dok Crna Gora, kako tvrde, „uporno ide suprotnim putem – širi strah, a ne viziju“.
- Društvo koje ne prepoznaje razarajući duh mržnje razvija kolektivnu patologiju. U državi u kojoj se pale objekti, ne otkrivaju počinioci i ulica preuzima ulogu institucija, dok policija obezbjeđuje rulju umjesto zakone – ne može biti napretka - stoji u saopštenju.
Iz DPS-a poručuju da danas u strahu ne žive samo „ksenofobi i zavedeni“, već i zdraviji, otvoreniji dio društva, koji strahuje od budućnosti u „polarizovanom, sluđenom, korumpiranom i nefunkcionalnom sistemu“.
- Premijerova najava da će ‘ponovo sagledati situaciju’ oko viznog režima za turske državljane ne rješava suštinske probleme. Ni Vlada, ni lokalne vlasti nijesu ponudile nijedno dugoročno rješenje. Počinioci vandalizma i paljevina nijesu otkriveni, a institucije ćute - navode iz DPS-a Herceg Novi.
Dodaju da je društvo institucionalno i moralno posrnulo, te da nema platformu za dijalog i zajedničko razumijevanje, što dodatno produbljuje krizu.
- Ako se ne suprotstavimo rastućem ekstremizmu i mržnji, nedavni događaji biće samo uvod u nešto mnogo mračnije. Vlasti to znaju – i na tu temu ćute. Takvo vođenje nacionalne politike pogubno je za sve nas - &nbsp;zaključuje se u saopštenju Opštinskog odbora DPS-a Herceg Novi pod naslovom: „Strah životu kalja obraz često“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

DPS Herceg Novi: Zloupotreba straha je politika koja razara društvo

“Kao kosmopolitski srpski grad, Herceg Novi je najprimjerenije mjesto za obilježavanje...” ovim riječima počinje svoju izjavu o proslavi tzv. “dana srpskog jedinstva” Darko Tanasković. Ne možemo ga nazvati diplomatom jer diplomatski rječnik je umjetnost kojom očigledno ne vlada, navode iz Demokratske partije socijalista (DPS).&nbsp;
Jezik njegove izjave je, kako ističu, izrazito i patetično imperijalistički, hegemonistički, agresivan, fašistički, a uz to i očigledno nevješt.
- Pozabavimo se njime. Na početku, oči para kontradikcija između termina ”kosmopolitski” i ”srpski”. Iako slovi za književnika, g. Tanasković nije vješt semantici. Riječ "kosmopolitski" znači pripadnost svijetu, otvorenost ka razlikama, toleranciju (poput one tipično crnogorske ili mediteranske), a ne nikako pripadnost Srbiji. Riječ “srpski” u ovom ograničavajućem kontekstu ne treba objašnjavati – ta vrsta svojatanja teritorija proizvodi mučninu u regionu već više od sto godina - naglašavaju iz DPS-a Herceg novi.
Pitaju se, kako se dodaje, da li je Herceg Novi ”srpski” grad kao što su Greenland i Kanada sada američke pokrajine? Ili kao što je Austrija prije Drugog svjetskog rata postala dio Njemačke, tj. Trećeg rajha? Kao što je zatim Poljska bila malo Njemačka, a malo sovjetska? Kao što je Kijev ruski?
- Vidimo da se g. Tanasković “maštovito i originalno” pozvao na elemente prošlosti.... Herceg Novi je zaista kroz istoriju bivao pod raznim jurisdikcijama – pa bi ga, u reminiscencijama o prošlosti (i stranim osvajačima) mogli nazivati i rimskim i vizantijskim i bosanskim i turskim i španskim i austrougarskim,... demonstrirajući tako i znanje istorije i kosmopolitsku širinu. Ali ne i srpskim – makar ne ukoliko držimo do istorije, a ona je ipak nauka (za neupućene: oslanja se na dokaze) te nije stvar interpretacije - poručuju u saopštenju.&nbsp;
Nije jasno, kako dodaju, ni o kakvom se prazniku tj. svesrpskom jedinstvu radi.&nbsp;
- Oduvijek, a posebno zadnjih mjeseci svjedočimo radikalnom nejedinstvu među Srbijancima. Blokaderi protiv Ćacija, radikali protiv svih, predsjednik protiv sopstvenog, iznurenog, pobunjenog naroda. Ima li možda efektnijih načina da se riješe nagomilani problemi Srbije, od proslava imaginarnog jedinstva na stranom tlu, ukoliko vam je zasta stalo do Srba i Srbije? No, zapade naš čarobni crnogorski i mediteranski grad da se u njemu slavi ta patetična, jeftina fantazmagoriju o slozi ”nebeskog naroda”. Ne zbog istorije, nego zato što je udobno i iscjeljujuće trošiti narodne novce sjedeći za trpezom u predvečerje, posmatrajući zaliv koji je odvajkada predmet hegemonističkih vlažnih snova. Pa se takvi snovi zaliju s malo vina, pa sve izgleda kako mali Perica ili mali Aca zamišljaju – i tada se lako zaboravi kako su ti snovi završavali u prošlosti. Tako će se završiti i aktuelna, bijedna, feudalna baljezganja o “srpskom svetu”. Ipak je ovo 21. vijek - zaključuje se u saopštenju DPS-a Herceg Novi.&nbsp;

DPS Herceg Novi: Iako slovi za književnika, Tanasković nije vješt semantici, njegove izjave hegemonističke, agresivne, fašističe i nevješte

Najava da će se u Herceg Novom ponovo održati parastos Draži Mihailoviću pokazuje da je na snazi pokušaj revizije istorije i povampirenja četništva, upozoravaju iz opštinskog odbora DPS-a u tom gradu.
- N’o to nikoga ne može iznenaditi danas u Crnoj Gori kad uzmemo u obzir činjenicu da državom upravljaju politike, koje su jednom poražene, a koje su nazadne, retrogradne i nakaradne, koje besramno slave ratne zločince kao heroje- poručili su iz DPS-a.
Te politike i dan danas, ističu iz DPS-a, osim što negiraju postojanje nezavisne Crne Gore, podrivaju njen građanski karakter, pokušavaju da bestidno prekrajaju istoriju, te nezapamćeno promovišu četništvo u državi u čije biće je duboko utkan antifašizam kao neprolazna vrijednost.&nbsp;
- Međutim, ako su zaboravili, podsjećamo ih – ovo je, ma koliko ih boljelo, suverena država čiji temelj predstavljaju antifašističke vrijednosti, koje ne mogu obrisati ni stotine njihovih uzaludnih pokušaja oživljavanja zločinačkih ideologija, te da ovdje nikada neće proći izjednačavanje partizanskog i četničkog pokreta i rehabilitacija ratnih zločinaca- navode iz DPS-a.
Iz ove partije poručili su da u ime 13. jula i svega što on predstavlja, obećavaju borbu protiv neskrivenog fašizma u Crnoj Gori.&nbsp;
- Neka traje koliko traje, ali će u finalu sljedbenici Draže Mihailovića i sve što on predstvalja ponovo završiti tamo gdje im je i mjesto – na smetlištu istorije!- zaključuje se u saopštenju.

DPS Herceg Novi: Parastos Draži Mihailoviću u Herceg Novom potvrda da je na snazi pokušaj revizije istorije i povampirenja četništva

Već 25 godina, od kada je ova vlast na čelu Herceg Novog, polako, a sada sve brže, nestaju najveće vrijednosti našeg grada. Pored kulturno-istorijskog nasljeđa, najveća vrijednost Novog bila je prebogata vegetacija Njegoševe ulice, opisivana, opjevana, oslikana u mnogim umjetničkim djelima, navedeno je u saopštenju Demokratske partije socijalista (DPS) Herceg Novi. 
Nekada, kako dodaju, ističu to mnogi, najljepša ulica Jadrana, zbog svoje cjelokupne vizure, od pločnika na trotoaru od karakterističnog đuričkog kamena, preko arhitekture zgrada, do u svijetu jedinstvene, prebogate vegetacije.
- Jedan od običaja, time i značajnog dijela kulturnog nasljeđa, koju je ova vlast „ugasila“ su rijetke biljke, bogato rastinje. Odnos hercegnovske vlasti u 25 godina, a posebno posljednjih osam, prema kulturi i specifičnom životu grada i Novljana je poražavajući. Sakaćenje Njegoševe je samo simbol nepoštvanja svojih građana. Kako se osjećaju porodice pomoraca i ostalih Novljana, čiji preci su, vraćajući se u svoj Novi, donosili i bogatili svoj grad rijetkim biljkama iz cijelog svijeta. Pomorci su se, međusobno takmičili, ko će ljepše i originalnije bilje pokloniti i zasaditi u svom Herceg Novom. Palme, četinari, magnolije, oleanderi, agave, bogumile, nisko rastinje i nedavno isječene divlje narandže, bile su prepoznatljivi simbol grada, ništa manje nego Sahat kula. Koliko znamo za ovaj dio hercegnovske istorije i kulture ova sadašnja vlast ni ne zna - ističe se u saopštenju DPS-a Herceg Novi. 
Iz DPS-a HN su kazali da su danas svjedoci devastacije, nemara i kontinuiranog uništavanja ovog dijela gradskog identiteta. 
- Rekonstrukcija Njegoševe ulice sprovodi se bez poštovanja propisa, bez jasno istaknute table o izvođaču i očekivanom roku završetka, jer je rok odavno probijen. Mjesecima je saobraćaj kroz centar grada obustavljen, a obustava koja je najavljena do 5. februara, prekoračena je već gotovo dva mjeseca, za sada - naglasili su u saopštenju. 
Ipak, dodaju, ono što su trajne posljedice ovako haotičnog upravljanja projektom, zapravo je devastacija vizuelnog identiteta grada, u kom je drvored stabala divlje narandže gotovo vandalski sasječen, u korist „betonizacije“.
Ujedno je, navode iz DPS Herceg Novi, ruiniran pločnik od đuričkog kamena, koji se smatra značajnim graditeljskim naslijeđem Novog, kako zbog svoje estetike i vrijednosti, tako i zbog lokalnog porijekla iz majdana iznad Kamenara.
Paradoksalno, vlast je najavila „uređeniju ulicu“ i „oplemenjen prostor“, ne podnoseći očigledno nikakvu odgovornost za njihove upitne kriterijume za to šta zapravo znači oplemenjavanje.
- Novljanima treba stari sjaj i prepoznatljivost koju je Herceg Novi nekada imao na turističkoj mapi, kao mediteranski grad zelenila i kulture. Želimo da se iskoriste svi potencijali našeg grada i da obnovimo ono što ga je činilo posebnim - poručuje se u saopštenju. 
To se, kako kažu, može postići isključivo predanim radom, odabirom stručnog kadra, profesionalaca spremnih da ulože svoje znanje i energiju u obnovu hercegnovske autentične ljepote. 
- Za Herceg Novi, grad kakav nam treba. Izborna lista „DPS Herceg Novi – Grad kakav nam treba! - zaključuju iz Novskog DPS-a.

DPS Herceg Novi: Već 25 godina nestaju najveće vrijednosti našeg grada, želimo da obnovimo ono što ga je činilo posebnim

Odluka RTV Crne Gore da zatvori svoje dopisništvo u našem gradu, još je jedan dokaz koliko je stalo vlastima u Podgorici, a posebno vlastima u našoj opštini do Herceg Novog i života Novljana, ocijenili su u Opštinskom odboru Demokratske partije socijalista (DPS) Herceg Novi.
U toj partiji podsjećaju da je hercegnovsko dopisništvo RTV Crne Gore više desetina godina izvještavalo o događajima i aktivnosti, ne samo Herceg Novog, već cijele Boke.&nbsp;
- Dopisništvo u našem gradu je imalo idealnu poziciju i Herceg Novi je bio središnja tačka za pokrivanje cijelog ovog regiona. Javni život cijele Boke, i našeg Novog, i mnogi događaji i aktivnosti, organizacije i ljudi iz oblasti kulture, prosvjete, sporta, politike su zaposlenima iz novskog dopisništva RTV Crne Gore predstavljeni cijeloj Crnoj Gori. Zahvaljujući takvom izvještavanju, mnogi projekti Novljana, posebno mladih našeg grada, promovisani su po regionu. Specifičan život našeg Herceg Novog, život grada kulture i umjetnosti posebno je bio inspirativan za zanimljive izvještaje i reportaže za cijelu Crnu Goru. To više neće tako biti, jer naravno nije moguće da baš svi zaposleni iz dopisništva, novinari, kamermani, montažeri koji su Novljani, putuju svakog dana u Tivat, a svu znamo kakve su saobraćajne gužve, što će i te kako uticati na teme, kvalitet, sadržaj, pa i brzinu njihovog rada - navedeno je u saopštenju novskog DPS-a.
Očigledno je, smatraju u toj partiji, da nema ni jedan profesionalni razlog za zatvaranje dopisništva u Herceg Novom i preseljenje svih zaposlenih u Tivat. Lako je zaključiti, ističu, da su razlozi samo politički.&nbsp;
- Da li je ovo završni čin za ostvarenje cilja vlasti u Podgorici, a posebno vlasti u Herceg Novom, da stave tačku na svoju politiku zatvaranja Herceg Novog, na politiku getoizacije Novog - pitaju u DPS-u Herceg Novog.&nbsp;
Napominju da Demokrate koji su na čelu Herceg Novog, od početka svog rada, vode politiku zatvaranja za javnost, pa i za medije, tako da je, ocjenjuju, lako zaključiti ko stoji iza ove odluke.&nbsp;
- Ovo je samo nastavak njihove strategije zatvaranja za medije, javnost i građane Herceg Novog. Primjeri toga su brojni. Za većinu svojih događaja, gdje promovišu svoja djela, ne pozivaju novinare drugih medija, već samo svoj propagandni medij, RTV Herceg Novi - navedeno je u saopštenju.
U novskom DPS-u kažu da su Demokrate izabrale pogrešnu strategiju.&nbsp;
- Ne može se kontrolisati javnost i ne može se samo propagandnim aktivnostima kreirati saradnja, povjerenje građana. Zar to što se dešava u Srbiji nije dobra škola da takva (ne)komunikacija sa javnošću, bazirana na samo propagandi i neistinitim informacijama nije kontraproduktivna - zaključeno je u saopštenju.

DPS Herceg Novi o zatvaranju dopisništva RTCG: Politička odluka, Demokrate izabrale pogrešnu strategiju

Nosilac izborne liste ,,Herceg Novi - Grad kakav nam treba” Dejan Stojadinović kazao je da je lista čiji je nosilac sastavljena od mladosti, iskustva i ljudi koji ovaj grad nose u svom srcu i razumiju potrebe Novoga željnog da postane moderan mediteranski grad.
- Grad je umoran od neznanja i nekulture. Zato lista “Herceg Novi - Grad kakav nam treba”, nudi građanima program koji je sastavljen na osnovnom principu - detektujemo problem - nudimo rješenje - naveo je on.
Program je, kaže, podjeljen u četiri cjeline: Infrastruktura, efikasna administracija, kultura i sport i zelena agenda.
On je dodao da je za listu koju predvodi prioritet profesionalizacija direktorskih radnih mjesta u Javnim preduzećima i reorganizacija administrativnih službi kao i uvođenje besplatnog parkinga za Novljane.
- Takođe, oslobodićemo Herceg fest kao ključnog nosioca kulturnih aktivnosti od partitokratije. U infrastrukturnom smislu prioritetni projekat biće zaobilaznica oko Boke. Mi sa programom ne završavamo 14. aprila, već počinjemo bez obzira na ishod izbora - istakao je Stojadinović.
Njihovo očekivanje je da probude građane Novoga.
- I pokažemo im na koji način treba postaviti stvari i napraviti promjene u gradu - zaključio je Stojadinović.
Na izbornoj lista “Herceg Novi – Grad kakav nam treba!” su:
1. Dejan Stojadinović
2. dr Predrag Dabović
3. Slađana Vujović
4. Vladimir Kosić
5. Nebojša Kaluđerović
6. Borivoj Vuković
7. Allmir Tahiri
8. mr Jovanka Veljović
9. Vladimir Zloković
10. Milica Milović
11. Miloš Dedejić
12. Vladimir Delić
13. mr Siniša Ćurčija
14. Nada Kovačević Lalovac
15. Ana Kovačević
16. Milisav Vlahović
17. dr Goran Komatina
18. Vladimir Vavić
19. Bojana Radović Terbec
20. Đorđije Radović
21. Tonči Frlan
22. Dijana Muratović
23. Aleksandra Velaš
24. Krsto Radović
25. Dragan Lazarević
26. Duška Krivokapić
27. Milica Pejović
28. Darko Zejak
29. Ana Vujović
30. Radomir Daković
31. Anton Jos
32. Viktorija Grle
33. Balša Milošević
34. Nikolina Keković
35. Jovan Ognjenović

Stojadinović: Probudićemo građane Herceg Novog i pokazati kako se vodi grad

U moru loših kadrovskih rješenja u Herceg Novom premijer Milojko Spajić, tik pred lokalne izbore u Herceg Novom, uze u Vladu Crne Gore ostatke davno zaboravljenog SNP-a. Gotovo da smo zaboravili da SNP postoji u Herceg Novom, ali čudom nas je premijer Spajić podsjetio i donio još jedno u nizu nevjerovatnih kadrovskih rješenja, saopšteno je iz Opštinskog dobora Demokratske partije socijalista (DPS) Herceg Novi.
Za generalnog direktora Direktorata za sportsku infrastrukturu u Ministarstvu sporta i mladih, rješenjem Vlade Crne Gore, postavljen je Milan Jančić, predsjednik SNP Herceg Novi. U DPS-u kažu da je Jančić čovjek koji je građane zaposlene u Domu zdravlja Herceg Novi nazvao neradnicima. 
- Želimo mu da nikada ne svrati do Doma zdravlja Herceg Novi i da ga zub ne zaboli. Ipak, nekorektno, zar ne - navedeno je u saopštenju novskog DPS-a.
Takođe, u toj partiji podsjećaju da je rješenjem Vlade Crne Gore za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede postavljen Aleksa Đekić. 
- Čovjek koji je pravosnažno, odlukom Osnovnog suda u Herceg Novom, što je potom potvrđeno i na Višem sudu, osuđen uslovno na tri mjeseca zatvorske kazne. U presudi se takođe navodi da se kazna neće izvršiti ukoliko okrivljeni u roku od jedne godine po pravosnažnosti presude ne izvrši novo krivično djelo. Da ne spominjemo da sa šumarstvom, lovstvom i drvnom industrijom nema baš nikakvu dodirnu tačku. Možda je par puta prošetao Orjenom - naglašeno je u saopštenju.
U DPS-u ističu da je protiv Đekića nekoliko dana prije imenovanja pokrenut novi sudski proces zbog zloupotrebe službenog položaja u Domu zdravlja Herceg Novi i da se čeka ishod.
- Dakle, liječiće nas “neradnici”, a nagradiće se SNP-ovci. Ko još poštuje zakon i čemu uostalom služi sramotno veliki broj ministarstava ako ne za izbornu kampanju - zaključeno je u saopštenju DPS-a Herceg Novi.

DPS Herceg Novi: Spajić kompromitovane SNP kadrove postavlja u Vladu pred izbore

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno sa uslovima za povremenu kišu u drugom dijelu dana i tokom noći.
U višim planinskim predjelima na sjeveru tokom noći je moguć snijeg ili susnježica.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom slab, krajem dana slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura od jedan do 12, a najviša dnevna od pet do 17 stepeni.

Danas pretežno oblačno, povremeno kiša

Nekoliko stotina građana okupilo se večeras ispred zidina Starog grada u Budvi na protestu Sindikalne organizacije Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera protiv plana restrukturiranja tog preduzeća.
Kako prenosi Agencija Mediabiro, sa protesta je ponovo poslat apel Vladi Crne Gore za očuvanje Slovenske plaže i izraženo nezadovoljstvo vizijom koju je krajem septembra predstavila kompanija MK Group, najveći manjinski akcionar Budvanske rivijere.
Ta vizija predviđa ulaganja od 700 miliona eura, ali i znatno promijenjen izgled turističkog naselja, na čijem području bi, shodno predstavljenim vizualima, bila izgrađena drugačija vrsta objekata.&nbsp;
Predsjednik Sindikalne organizacije HG Budvanska rivijera, Milorad Dajković, kazao je da su se okupili kako bi sačuvali jedan dio autentične Budve.
&nbsp;- Danas smo ovdje da sačuvamo jedan dio autentične Budve, jer ako nijesmo svi zajedno i ne održimo se da sačuvamo taj biser koji nam je preostao, imaćemo još novih stanova i condo hotela, a na račun svega toga ruše Slovensku plažu, koja ima skoro dvije hiljade jedinica - rekao je Dajković.
On je naveo da su se dva puta obratili Vladi i Savjetu za privatizaciju, a i dalje nema nikakvih odgovora.
- Mi i dalje strpljivo čekamo i najavljujemo da ćemo sa protestima nastaviti sve dok se ne uvaže naša mišljenja - poručio je Dajković.&nbsp;
On je ukazao na negativan uticaj condo hotela na crnogorski turizam, ali i na potencijalne štetne posljedice izdvajanja hotela Aleksandar i turističkog rizorta TN Slovenska plaža u zasebnu kompaniju. Poručio je da su protiv toga da se sruši jedan hotel i sagrade condo hoteli. &nbsp;
PR menadžerka HG Budvanska rivijera, Dušica Vugdelić, podsjetila je da su pokrenuli elektronsku peticiju za referendum na kojem bi se građani Budve izjasnili da li su za rušenje Slovenske plaže.&nbsp;
- Ovdje se radi o našem gradu, o našem dobru, nečemu što se zove identitet Budve, a to Slovenska plaža zasigurno jeste - istakla je Vugdelić.
Ona je naglasila da Slovenska plaža predstavlja biser Budve i poručila da ga moraju čuvati.
- Hoćemo li uspjeti da ga sačuvamo ne zavisi na koncu od nas, ali treba da iskažemo svoje mišljenje i budemo jedinstveni u odluci kao građani koji će ovdje provoditi svoj život. Treba da iskažemo naš bunt i da nešto što čini naš grad uspijemo da sačuvamo. Krajnje vrijeme je da se osvijestimo i kažemo: dosta je bilo - navela je Vugdelić.&nbsp;
Podršku inicijativi za očuvanje Slovenske plaže i tokom ovog skupa pružio je arhitekta iz Slovenije Timotej Jevšenak.
- Slovenačke institucije pozivaju da se kompleks Slovenske plaže zaštiti kao urbanističko-arhitektonska cjelina, kao zajednička kulturna baština koja nas povezuje, i da mu se pristupi stručno vođenom revitalizacijom uz promišljeno prilagođavanje savremenim tendencijama turizma - kazao je Jevšenak.
Kako je naveo, takvo rješenje je održivo i odgovorno, a po pravilu finansijski i ekološki racionalnije od rušenja i potpune novogradnje.&nbsp;
- Posljednjih godina svjedočimo sistematičnom nestajanju vrijednih ostvarenja našeg zajedničkog miljea, neadekvatnim renovacijama ili čak rušenju, umjesto da ih prepoznamo kao kulturnu baštinu svjetskog mjerila. Budva i Crna Gora u ovoj situaciji mogu pokazati drugačiji put, postati primjer, prepoznati Slovensku plažu kao baštinu savremenog doba i time postaviti standard za cijeli region - kazao je Jevšenak.
Akademik Pavle Pejović pozvao je da se Slovenska plaža proglasi zaštićenim kulturnim dobrom.&nbsp;
- U ime očuvanja Slovenske plaže, ponavljam &nbsp;- dosta je betonizacije, dajte da čuvamo ovaj dragocjeni prostor koji nam je ostao - rekao je Pejović.&nbsp;
Akademik Siniša Jelušić poručio je da ne smiju dozvoliti „ovaj bestijalni varvarizam koji od Budve pravi urbano strašilo“.&nbsp;
- Ne smijemo dozvoliti da takav urbani arhitektonski varvarizam bude nastavljen na biseru primorske, mediteranske arhitekture, kompleksu naše Slovenske plaže. U najdubljoj vjeri i nadi da ćemo istrajati do kraja i sačuvati ono najljepše što imamo i što nam pripada, ostajemo u ovoj borbi koju sa vama moramo dobiti do kraja - naveo je Jelušić. &nbsp;
Ružica Kračković iz Udruženja KANA rekla je da su se danas okupili da pokažu stav da im je prostor važan.&nbsp;
- Budva je grad koji je doživio najveće urbano posrnuće na našem primorju, izgrađena, a neisplanirana, bez brige koja uključuje javni interes, već isključivo brigu za povlaštene pojedince - ocijenila je Kračković.&nbsp;
Ona je poručila da se uništavanje prostora koji predstavlja identitet grada ne može nazvati razvojem.&nbsp;
- To je nasilje nad prostorom i to ne smijemo dozvoliti kao društvo. Pozivamo nadležne da konačno stanu u odbranu Slovenske plaže, a ne u odbranu svojih fotelja - navela je Kračković.&nbsp;
Građanski aktivista Aleksandar Dragićević istakao je da je skup za odbranu Slovenske plaže odraz patriotizma.
- Krupni kapital je došao da vam otme posljednju zelenu oazu, da u Slovensku plažu uvedu bagere, da je razore da bi pravili stanove za tržište i zaradili skoro milijardu eura - kazao je Dragićević. &nbsp;
Sljedeći protest Sindikalne organizacije HG Budvanska rivijera biće održan 26. decembra u 16 sati.&nbsp;
Okupljanje će početi kod fontane Slovenske plaže, odakle će početi protestna šetnja, a zatim će na 15 minuta blokirati kružni tok na ulazu u grad.

Nasilje nad prostorom se ne smije dozvoliti, Slovenska plaža je biser Budve

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović premašio je planirane aktivnosti u prvih devet mjeseci ove godine, realizujući devet zvaničnih i četiri radne posjete, što zahtijeva dodatna izdvajanja iz budžeta.
Zbog toga je Služba predsjednika zatražila preusmjeravanje 123.488 eura kako bi se do kraja godine izmirile obaveze za službena putovanja, reprezentaciju i isplate po osnovu ugovora o djelu.&nbsp;
Kako se navodi u dopisu upućenom Vladi 27. oktobra, do povećanih troškova došlo je zbog znatno intenzivnijih međunarodnih aktivnosti predsjednika tokom ove godine.
Prema Informaciji o preusmjeravanju ostvarenih ušteda i obezbjeđenju nedostajućih sredstava kod određenih potrošačkih jedinica, koji je usvojila Vlada, u prvih devet mjeseci Milatović je relizovao devet zvaničnih i četiri radne posjete, što je, kako se naglašava, „značajno više od plana“.&nbsp;
Služba predsjednika istovremeno ističe da su unutar sopstvenog budžeta ostvarene uštede u identičnom iznosu, što otvara mogućnost da se sredstva preusmjere u skladu sa članom 45 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.&nbsp;
Tim članom je propisano da Vlada može preraspodjelom obezbijediti do 10 odsto ukupnog budžeta potrošačke jedinice.
Pored zahtjeva predsjednika, Ministarstvo javnih radova takođe je zatražilo preusmjeravanje 67.500 eura do kraja godine za neto zarade, ostale naknade, zakup objekata, ostale usluge, tekuće održavanje opreme, izdatke za opremu i rashode za gorivo.
T.K.

Milatović premašio plan aktivnosti: Za putovanja, reprezentaciju i ugovore još 123.500 eura

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Anastazije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"><figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption></figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"><figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption></figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: dps-herceg-novi