<p>Predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija Mandić</b> borio se grčevito da Crna Gora kao država ne postoji, a sada je on dio vlasti i radi sve da obezvrijedi sva krupna postignuća Crne Gore - kazao je u Drugačijoj radio vezi član Predsjedništva i poslanik Demokratske partije socijalista <b>Nikola Rakočević</b>.</p>
<p>Rakočević je naveo da su bila tri ključna cilja za postavljanje Mandića na čelo parlamenta.</p>
<p>- Prvi je da se relativizuje njegova politika u prošlosti, drugi je da se normalizuje njegova politika, a treći motiv je da ta politika ojača i pobijedi u Crnoj Gori. Da bi spriječili to, mi se moramo sa tim na demokratski način obračunati - naglašava Rakočević.</p>
<p>Na Zapadu su, kaže, premijeri podnosili ostavke kada se neki njihov član pojavi polupijan, a kamoli da bude procesuran njegov član porodice, kojeg je prethodno stavio na mjesto šefa obezbjeđenja.</p>
<p>- Što se tiče našeg očekivanja, ono nije veliko, ali to ne znači da naša odgovornost ne mora biti na nivou. Morali smo postaviti pitanje parlamentarnoj većini da li su stvarno uz Mandića, no ne očekujem da će se desiti da većina izglasa smjenu Mandića - kazao je Rakočević.</p>
<p>Naglašava, međutim, da je siguran da će stranke manjina podržati smjenu Mandića.</p>
<p>- To ne bi bilo dovoljno. Dovoljno bi bilo kada bi PES podržao inicijativu - ističe Rakočević.</p>
<p>Na pitanje da li na inicijativu DPS-a u finalu može da utiče geopolitički momenat, preciznije odlazak <b>Aleksandra Vučića</b> i poglavara Crkve Srbije <b>Porfirija</b> u Moskvu i da je Briselu sve teže da žamuri na to, ali i na očiglednu zavisnost crnogorske vlasti od režima u Beogradu i srpske crkve, Rakočević kaže da taj kontekst ovu inicijativu čini pravovremenom.</p>
<p>- &nbsp;Treba vidjeti kako će se stvari odvijati, sigurno je da je &nbsp;DF, i oni to ne kriju, u ulozi filijale SNS-a. Svi oni koji su uz njih pružaju im logistiku, mislim na PES, i ova inicijativa je važna kao bi naši međunarodni partneri vidjeli na kojoj strani je Milojko Spajić, a ja se bojim da je njemu šaka vlasti važnija od Crne Gore - naveo je Rakočević.</p>
<p>Smatra da je indikativno da je Spajić tražio u SAD-u da se sretne sa nekim iz američke administracije i da to nije uspio.</p>
<p>- To je neka poruka i nadam se da će te poruke biti češće dok god je u savezu sa onima koji čine sve da unište interese kolektivnog Zapada u Crnoj Gori. Mogao je da vara predstavnike Zapada neko vrijeme, ali mislim da se obruč steže i da se vidi da su partneri u vlasti Spajića politička ispostava Putinove politike - kazao je Rakočević.</p>
<p>Jasno je, prema njegovim riječima, da među analitičarima vlada mišljenje kako Zapad ne želi da unosi političku nestabilnost ne bi li Crna Gora do 2026. ispunila uslove za ulazak u EU.&nbsp;</p>
<p>No, ističe gost Antene M, iz vrha Srbije jasno poručuju da nijedna država prije Srbije neće biti dio EU, što je dovoljan pokazatelj namjera prema Crnoj Gori.</p>
<p>- Postavlja se pitanje da li će režim u Beogradu dopustiti da Crna Gora ispuni kriterijume i uđe u EU, da njihove sluge naprave taj istorijski korak, pa da njima naprave problem. Jasno je da to Beograd neće dopustiti - kazao je Rakočević.</p>
<p>Na pitanje da li PES i manjinske stranke imaju volje i snage da razumiju nove okolnosti odgovara da stranke manjina imaju sluha.&nbsp;</p>
<p>- I dalje su dio parlamentarne većine, oni i iz vlasti pokazuju veći nivo odgovornosti prema nacionalnim interesima, nego što to čini PES. Jedan dio PES-a slijepo sluša, dio koji je više DF od DF-a. Drugi dio PES-a je onaj koji vidi u kakvoj je opasnosti CG. Postavlja se pitanje da li je taj dio dovoljno jak ili svoje lične interese stavljaju ispred interesa države - rekao je Rakočević.</p>
<p>Na vratima je turistička sezona ali, utisak je, nikada lošije pripremljena, Rakočević ocjenjuje da se već pet godina intenzivno radi na uništavanju crnogorskog turizma, počev od gašenja avio kompanije Montenegro erlajnz.</p>
<p>- Ovo je sad već peta godina i rade na tome da obesmisle Crnu Goru. Ekonomija je najvažnija tema, a pet godina rade da unište turizam. Uništena je avio dostupnost, u Crnu Goru se ne može doći. Nakon 2025. pitanje da li će biti novo zaduženje ili ćemo morati da se okrenemo ka - vidjećemo kome, da prodajemo naše nacionalno blago, npr. Luku Bar i Elektroprivredu - upozorava Rakočević.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rakočević: Očekujem da će manjine glasati za smjenu Mandića, steže se obruč oko PES

<p>Pokret "Evropa sad" pozdravio je hapšenje <b>Duška Golubovića</b> i upitao zašto Demokratska partija socijalista (DPS) ne učini isto ako je, kako su rekli, stranka reformisana.</p>
<p>- Nakon što je javnost saznala da su bezbjednosne službe, pod kontrolom bivšeg režima, pomagale<b> Veljku Belivuku</b> da uđe u Crnu Goru, sada imamo još jednu priliku da testiramo navodnu „reformisanost“ Demokratske partije socijalista. Ako je DPS zaista novi, drugačiji i reformisan, onda bi umjesto mukotrpnog ćutanja trebalo jasno i javno da pozdrave hapšenje Duška Golubovića – bivšeg visokog operativca Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji je godinama bio nedodirljiv upravo zahvaljujući političkoj zaštiti - navedeno je u saopštenju PES-a.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapsen-dugogodisnji-agent-i-bivsi-sluzbenik-dusko-golubovic&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Danas je jasno, tvrde, da su rukovodioci i službenici bezbjednosnog sektora iz vremena DPS vlasti – ljudi koji su trebali da štite zakon –  bili ključne karike u mreži organizovanog kriminala. </p>
<p>- Ozloglašeni kriminalci ulazili su nesmetano u Crnu Goru jer su služili istom cilju: očuvanju tadašnjeg režima. Zato se postavlja jednostavno pitanje: da li DPS danas podržava istrage protiv svojih bivših zaštitnika? Da li smiju da osude Belivuka, Golubovića i Lazovića? Ili ćute jer i dalje štite one koji znaju previše - navedeno je u saopštenju PES-a.</p>
<p>U PES-u poručuju da neće stati u borbi za pravdu i dali su punu podršku SDT-u i njegovom timu da nastavi proces hapšenja osumnjičenih za organizovani kriminal i korupciju, "posebno onih koji su obnašali visoke funkcije".</p>
<p>- Dajemo punu podršku nadležnim institucijama u procesuiranju svih koji su se ogriješili o zakon, bez obzira na to koliko visoko su bili u državnom aparatu. Borba protiv organizovanog kriminala ne poznaje kompromis. A ćutanje DPS-a – to nije reforma. To je kontinuitet - zaključeno je u saopštenju.</p>

1250x600

1084x550

PES: Ako je DPS reformisan onda treba da pozdravi hapšenje Golubovića

<p>Na Dan pobjede nad fašizmom Glavni grad Podgorica najbolje pokazuje svoj odnos prema istorijskim i kulturnim spomenicima - kazao je odbornik Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada <b>Adi Jakupović</b>.</p>
<p>Dokaz za to je, kako navodi na mreži Iks (X) stanje spomenika borcima Narodnooslobodilačke borbe Crne Gore na brdu Trijebač, koji je obrastao u travi, sa mnogo otpada u svojoj okolini.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakupovicAdi%2Fstatus%2F1920751337219748156%2Fphoto%2F1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Jakupović o odnosu Glavnog grada prema Danu pobjede nad fašizmom: Spomenik borcima NOB-a na brdu Trijebač obrastao u travi

<p>Poslanici DPS kao i obično pokušavaju da od mene prave dežurnog krivca i osobu koja je, zaboga izvor svega lošeg u našoj zemlji, trujući Crnu Goru i naše sugrađane njihovom politikom kako su to činili svih ovih decenija njihove kriminalne i totalitarne vlasti - poručio je predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić</b> nakon što je predata inicijativa za njegovu smjenu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdps-i-sd-predali-inicijativu-za-smjenu-andrije-mandica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokrata (SD) su se na ovaj potez odlučili nakon što je Mandićev bratanić, <b>Danilo Mandić</b>, koji je angažovan kao njegovo obezbjeđenje - a ima kriminalni dosje, uhapšen pod sumnjom za pokušaj dvostrukog ubistva - u kojem je koristio službena kola Skupštine. Za inicijativu Mandićeve smjene su se svakako, kako je ustvrdio na današnjoj pres konferenciji šef poslaničkog kluba DPS-a <b>Andrija Nikolić</b>, za nepune dvije godine mandata nagomilale desetine razloga.</p>
<p>Mandić je, nakon toga, reagovao na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).</p>
<p>- Njihovo jednoumlje nije moglo da se održi bez žrtve, bez progona neistomišljenika, bez golgote onih koji ne žele da se povinuju njihovoj strahovladi i jasno je da oni od svoje politike progona ne odstupaju ni dan danas - napisao je on.</p>
<p>Tvrdi da je tom politikom represije, a sve pod plaštom i u ime navodne odbrane države, podijelili građane za vrijeme njihove vladavine kao nikada prije.</p>
<p>- Živjeli su od stvaranja straha, mržnje i netrpeljivosti, dok su gomilali materijalno bogatstvo oteto od građana ove zemlje. Takvoj izopačenoj, zarobljenoj i privatnoj Crnoj Gori, narod je na izborima rekao ne i sve kreatore, poslužitelje i zaštitnike njihovog počasnog vođe poslao je zajedno sa njim u prošlost. Njihove prvake, istina ne sve, ali one važnije, poslao je u pritvore, zatvore i na dugotrajna suđenja. Tako će vremenom proći svi oni koji su se ogriješili o zakon i sistemski uništavali ovaj narod - napisao je Mandić u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaMandicDF%2Fstatus%2F1920472820007518645&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ne zamjera, kaže, poslanicima DPS-a.&nbsp;</p>
<p>- Već iskreno podržavam raspravu na ovu temu, jer istinski volim demokratiju i za mene je istina iznad svega. Uopšte mi ne smeta ova inicijativa, naprotiv, ja bih se zabrinuo za sebe kao čovjeka i političara da dobijam aplauze i pohvale od strane Mila Đukanovića. Optužuju me za nacionalizam, a nisam ništa drugo nego onaj koji se zajedno sa svojim sunarodnicima Srbima osjeća slobodno u svojoj zemlji i radim sve da živimo u miru, slozi i stabilnosti. Mi ne tražimo niti mrve više nego što nam pripada, ali nećemo pristati ni da budemo građani drugog reda za koje nas oni smatraju, a ako je to problem poslanicima DPS-a i njihovim saradnicima, mislim da bi bilo fer i pošteno da se kao takvi javno legitimišu i to kažu - istakao je on.</p>
<p>Po ko zna koji put, obrušili su se, kaže Mandić, na njegovu porodicu.&nbsp;</p>
<p>- I pokušali su da mi prišiju raznorazne zloupotrebe, a ja sam uvijek i na svakom mjestu saopštio da iznad zakona ne može biti niko pod uslovom da je istinski kriv, pa tako ni moj sinovac, jer ovo je neka nova Crna Gora i na nju će se morati navići. Najbolji odgovor na sve njihove prazne floskule i izlizane matrice jeste ono što u razgovoru sa mnom saopštavaju važni evropski političari kakvi su predsjednici parlamenata Francuske, Španije, Italije, Mađarske i na desetine drugih zemalja Evrope i svijeta. Ovaj saziv Skupštine predstavlja parlament slobodne riječi i otvorenog dijaloga, a onaj ko drugog požuri da bez dokaza okrivi, optužuje sebe. Zato bih volio da se ova inicijativa pretvori u svojevrsnu tradiciju, te da DPS jednom godišnje istu podnese, ne bi li svakoga puta dobili jasan odgovor predstavnika narodne većine - istakao je Mandić.&nbsp;</p>
<p>Kaže da iskreno vjeruje da su mladi ljudi prije nego što su potpisali inicijativu negdje duboko u sebi osjetili stid.&nbsp;</p>
<p>- Možda čak i potrebu da se izvine narodu i priznaju: "Mi smo grešni, mi smo ipak politički naslednici onih koji su u Crnu Goru doveli organizovani kriminal i korupciju. Mi dan danas ne samo ovom inicijativom, već sveobuhvatnim djelovanjem služimo toj grupi ljudi, koji borave na mnogo boljem mjestu i mnogo skrovitijoj poziciji u Crnoj Gori, a iza kojih je ostalo više stotina leševa i nerasvijetljenih ubistava“. Što bi narod rekao - lako je bilo ovim mladim političarima uhvatiti se u ovakvo kolo, 2020. i nije bila neka gužva, ali danas 2025. godine teško je izaći iz njega. Bez obzira na sve, kao i uvijek u životu istina će pobjediti, a ona je nesumnjivo na strani većine u Crnoj Gori! - zaključio je Mandić.&nbsp;</p>

Mandić nakon inicijative za njegovu smjenu: Pokušavaju da od mene prave dežurnog krivca, po ko zna koji put su se obrušili na moju porodicu

<p>Demokratska partija socijalista (DPS) i Socijaldemokrate (SD) upravo su predale incijativu za smjenu predsjednika Skupštine <b>Andrije Mandića</b>.</p>
<p>To je na pres konferenciji za novinare saopštio šef kluba poslanika DPS-a <b>Andija Nikolić</b>.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdps-i-sd-danas-predaju-inicijativu-za-razrjesenje-andrije-mandica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Oni su se na ovaj potez odlučili nakon što je Mandićev bratanić, <b>Danilo Mandić</b>, koji je angažovan kao njegovo obezbjeđenje - a ima kriminalni dosje, uhapšen pod sumnjom za pokušaj dvostrukog ubistva - u kojem je koristio službena kola Skupštine. Za inicijativu Mandićeve smjene su se svakako, kako je ustvrdio Nikolić, za nepune dvije godine mandata nagomilale desetine razloga.</p>
<p>- Od početka njegovog mandata se uništava pozicija i uloga parlamenta. Za nepune dvije godine mandata nagomilale su se desetine razloga koje upućuju da taj čovjek ne može biti na čelu crnogorskog parlamenta - poručio je Nikolić dodajući da Mandić sprovodi anti-evropsku i nacionalističku politiku.</p>
<p>Mandić i institucije su, cijeni on, podigli teški zid ćutanja zbog pokušaja ubistva koje je učinio Danilo Mandić.</p>
<p>- Mandić još nije odgovorio kako je moguće da bezbjednosno interesantno lice sa kriminalnim dosjeom postane pripadnik obezbjeđenja štićene ličnosti - ustvrdio je šef kluba DPS-a.</p>
<p>Ukazao je i na činjenicu da Više državno tužilaštvo (VDT) duže od devet mjeseci traže da se ukine imunitet Mandićevom partijskom kolegi <b>Marku Kovačeviću</b> - ali da se o to oglušuju. Parlament, kako je ocijenio, više nema kontrolnu funkciju.</p>
<p>- Ukinuta je mogućnost opoziciji da traži kontrolna saslušanja. Premijerski sat se ne održava po usvojenom poslovniku. Devet mjeseci VDT traži ukidanje imuniteta Marku Kovačeviću. Osim toga: već osam mjeseci se drži prijedlog za ucešće crnogorskih vojnika za pomoć Ukrajini, Mandić blokira izbor članova RTCG kršeći zakon, nijesu izabrani članovi Savjeta AEM i RTCG... - naveo je on.</p>
<p>Ocijenio je i da je Mandić prekšio zakon i kad je udaljio poslanike opozicije sa sjednica.</p>
<p>- Kad je utvrdio novi logo Skupštine suprotno poslovniku i bez konsultacija sa poslanicima... Odlazak u Banjaluku kod <b>Milorada Dodika</b> samo nekoliko dana nakon što je on osuđen na godinu dana zatvora predstavlja flagrantno miješanje u poslove druge države - dodao je Nikolić cijeneći da je jasno da je za sve ovo najodgovorniji upravo Andrija Mandić.</p>
<p>On, decidan je Nikolić, do danas nije priložio validan dokaz da je državljanin Crne Gore - odnosno da je državljanin Srbije - jer je rekao da je to stekao nakon 2006. godine.&nbsp;</p>
<p>U DPS-u, kako je kazao, smatraju da svi navedeni razlozi upućuju da će se neodgovorno anti-institucionalno ponašanje Mandića nastaviti kako bi opstruirao put u Evropsku uniju (EU). Zbog toga, kako je kazao, već drugi put upućuju inicijativu za njegovu smjenu.</p>
<p>Nikolić je ocijenio da je ovo vrijeme u kojem se parlament najbrže urušio.</p>
<p>- Vjerujemo da će već na sljedećim izborima doći do promjene vlasti - ocijenio je on.</p>
<h2>Odgovornost na svima koji tolerišu</h2>
<p>Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata (SD) <b>Boris Mugoša</b> je ukazao da rad parlamenta zavisi od jednog čovjeka.</p>
<p>- Skupština se pretvara u nedemokratsku instituciju koja ne može da služi na čast građanima - ocijenio je on dodajući da se Mandić nedemokratski odnosi i prema opoziciji.</p>
<p>Ponavlja se, kako je ustvrdio, da se ne održava premijerski sat, da nema ministara na plenumu.</p>
<p>- Ovo je samo fasadna priča o demokratiji, a najrigidniji odnos predsjednika parlamenta prema opoziciji. Smanjivanje kontrolne funkcije parlamenta, premijerskog sata i izostanak ministara sa plenuma da poslanici dobiju odgovore nakon mjesec i po dana - naveo je Mugoša.</p>
<p>Pokazuje se, dodaje on, nevjerovatan odnos prema parlamentarcima i prekidanje izlaganja u Skupštini.</p>
<p>- Sve je ovo fingiranje evropskih integracija. Došli smo u situaciju da evropska aktivnost zavisi samo od njega - poručio Mugoša dodajući da odgovornost nije samo Mandićeva - već svih onih koji to tolerišu.</p>

DPS i SD predali inicijativu za smjenu Andrije Mandića: Nagomilale se desetine razloga zbog kojih ne može biti na čelu parlamenta

<p>Poslanički klub Demokratske partije socijalista (DPS) danas će, zajedno sa kolegama iz Socijaldemokrata (SD), predati inicijativu za razrješenje predsjednika Skupštine <b>Andrije Mandića</b> - potvrđeno je Portalu ETV.</p>
<p>Oni su se na ovaj potez odlučili nakon što je Mandićev bratanić, <b>Danilo Mandić</b>, koji je angažovan kao njegovo obezbjeđenje - a ima kriminalni dosje, uhapšen pod sumnjom za pokušaj dvostrukog ubistva - a u kojem je koristio službena kola Skupštine.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdrzavni-skandal-kako-je-danilo-mandic-koji-ima-kriminalni-dosje-mogao-da-cuva-predsjednika-parlamenta-i-nabavlja-oruzje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Mandić se sumnjiči da je 19. aprila oko tri sata i 40 minuta izjutra u blizini raskrsnice ulica Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima <b>Darku Peroviću</b> i <b>Arisu Turkoviću</b> i nakon toga ispalio više hitaca od kojih su zadobili prostrijelne rane u nogama. Mandić se, nakon toga, predao policiji u pratnji advokata <b>Miroja Jovanovića</b>. Sudija Višeg suda u Podgorici mu je 21. aprila odredio jednomjesečni pritvor.</p>
<p>Policija tada nije imala sumnje da posjeduje snimke Mandićevog napada.</p>
<p>- Preduzimajući policijsko-tužilačke aktivnosti pregledan je i izuzet veći broj nadzornih kamera uužem i širem licu mjesta, prikupljena su obavještenja od više lica, utvrđen boravak oštećenih i osumnjičenog lica tokom kritične večeri u jednom ugostiteljskom objektu, kao i kretanje vozila ,,range rover” za koje se sumnja da je korišćeno prilikom izvršenja krivičnog djela od strane lica M.D. - saopšteno je ranije iz policije.</p>
<p>Međutim, kako je Portal ETV ranije objavio, kasnijim pregledom izuzetih video snimaka sa objekata u blizini mjesta navodne pucnjaveutvrđeno je da je najveći dio video nadzora zatečen isključen ili da nedostaje resiver na kojem se obavlja snimanje?!</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fima-li-video-zapisa-da-je-danilo-mandic-pucao-na-darka-perovica-i-arisa-turkovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Osim toga, simptomatična je i činjenica da je jedan od ranjenih, Darko Perović, na saslušanju u Višem državnom tužilaštvu, rekao da Mandić nije pucao u njega - te da je u policiji trpio prijetnje i ucjene da bi ga za to optužio. Policija je zbog toga protiv njega podnijela krivičnu prijavu za lažno prijavljivanje uz navode da je Perović imao namjeru da ih diskredituje i abolira krivičnu odgovornost Danila Mandića.</p>
<p>Opozicija je već tražila i kontrolno saslušanje vrhovnog državnog tužioca <b>Milorada Markovića</b>.i v.d. direktora Uprave policije <b>Lazara Šćepanovića</b>. DPS, SD i Građanski pokret URA podnijeli su 24. aprila tu incijativu skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu ukazujući da način na koji su nadležni reagovali u slučaju Danila Mandića budi zabrinutost i sumnju u zakonitost i nepristrasnost njihovog postupanja.</p>
<p>Oni, kako je ranije saopštio predsjednik DPS-a <b>Danijel Živković</b>, traže odgovor na tri pitanja: kako je Uprava policije dozvolila da bezbjednosno interesantno lice bude obezbjeđenje štićenog, ko je dozvolio upotrebu skupštinskog vozila i zašto tužilac nije bio na licu mjesta događaja.</p>
<p>Ime Danila Mandića u više navrata bilo je na stupcima crne hronike. Za njim je policija 2022. godine tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je Danilo Mandić bio suvozač. Kada je policija tražila legitimaciju od Mandića, on je počeo da ih vrijeđa, a zatim nasrnuo na jednog od njih.</p>
<p>Nakon drskog obraćanja policajcima oni su ga upozorili , ali je nastavio da ih vrijeđa i ometa u vršenju službene radnje. Kada su policajci tražili da izađe iz vozila Mandić je odgurno službenika policije i krenuo da ga udari. Uspio je da uzme ključeve i pobjegne.</p>
<p>Takođe, Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja. Potraživan je zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Pištolj je dobio od strica Andrije Mandića. U avgustu 2020. godine došlo je do tuče u jednom podgoričkom lokalu, Mandić je tada pištoljem prijetio P. K. i njegovom drugu F. F. koji je uspio da mu oduzme oružje i preda ga obezbjeđenju kafića.</p>
<p>U pitanju je bio pištolj „frans polis“ kalibra 7,65 milimetara koji je imao metak u cijevi. Istragom je utvrđeno da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rekao u policiji, ustupio prije nekoliko godina. Tokom saslušanja, Andrija Madić je u polciiji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svog kuma, da to nije prijavio, kao i da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom pištolj predao svom sinovcu?!</p>
<p>Danilo Mandić je hapšen i 2019. godine zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Policija je u julu te godine kontrolisala Mandića koji je bio u društvu bezbjednosno interesantne osobe N. B. Tada je N. B. Pokušao da izbjegne kontroli i da pobjegne. Odbacio je pištolj „crvena zastava M-70“ sa šest komada municije kalibra 7, 65 milimetara.</p>

Anja Ivanović

DPS i SD danas predaju inicijativu za razrješenje Andrije Mandića

<p>Komunikacije sa Skaj i Viber aplikacija, koju je Europol dostavio crnogorskim istražiteljima ukazuju nedvosmisleno da je bezbjednosni sektor bivšeg režima uvozio kriminalne kasape iz regiona u svrhu očuvanja vlasti - poručili su u Pokretu Evropa sad (PES).</p>
<p>Zato, kažu, za početak očekuju od DPS-a i Evropskog saveza da ne ćute.</p>
<p>- Već da pojasne svoju ulogu za uvoz kriminalaca u svrhu očuvanja vlasti - dodali su oni.&nbsp;</p>
<p>Ovo je, navode oni, prilika da se makar jedan dio sadašnje opozicije, a nekadašnje vladajuće strukture, koji se predstavlja kao reformisan, sada i zvanično distancira od dokazanih kriminalnih aktivnosti tadašnjeg bezbjednosnog sektora.</p>
<p>- Koji je očigledno bio instaliran za regrutaciju kriminalaca iz Srbije, kako bi pomogli očuvanju vlasti na čelu sa DPS-om - dodali su oni.</p>
<p>Pogotovo je, ističu, ovaj aspekt važan.</p>
<p>- Jer sadašnja opozicija konstantno ukazuje na rizike štetnog uticaja iz regiona, pa je razlog za prekid glasnog ćutanja dodatno veći. &nbsp;Podsjećamo, opozicija je za procesuiranje osumnjičenih za razne kriminalne aktivnosti imala stav da se radi o političkom revanšizmu, a specijalnog državnog tužioca su maliciozno nazivali "skaj tužiocem" - zaključili su u PES-u.</p>

PES: DPS i Evropski savez da ne ćute, već da pojasne svoju ulogu za uvoz kriminalaca u svrhu očuvanja vlasti

<p>Demokratama su samo svete dvije stvari - fotelja i popeci plaćeni novcem građana - poručio je šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) u Podgorici <b>Andrija Klikovac</b>.</p>
<p>On je reagovao na ocjenu Demokrata da DPS-u nije sveta ni Podgorica ni FK Budućnost.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1917675449192440171%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- PS - nego ko je to iz podgoričkih Demokrata protiv jednog od autora Bijele knjige? &nbsp;Samo se nemojte cijepat’, nemate kud više… - poručio je Klikovac u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).</p>

Klikovac: Demokratama su sveti samo popeci i fotelja

<p>Nije tačno da je Duklja bila prva srpska država u srednjem vijeku - jasan je istoričar Dragutin Papović u odgovoru na pitanje Portala Analitika da prokomentariše izjavu episkopa crkve Srbije Pajsija Đerkovića koji je, na saboru na ostacima Duklje kazao da služe „na temeljima prve srpske države i mjestu gdje su bili episkopi dioklijski“.</p>
<h2>Prva sprska država zvala se - Srbija</h2>
<p>Papović objašnjava da se, prema zapisu vizantijskog cara Konstantina VII Porfirogenita u njegovom djelu „De administrando imperio“, prva srpska država, logično, zvala Srbija.</p>
<p>- I nastala je sredinom IX vijeka, a prvi poznati srpski vladar zvao se Vlastimir - dodao je on.</p>
<p>Dodaje i da se od kraja X do kraja XII vijeka za Srbiju koristio i naziv Raška, po gradu Rasu đe je bilo sjedište episkopije.&nbsp;</p>
<p>- Zbog toga je u istoriografiji, uključujući i srpsku, nedvosmislen stav da je prva srpska država bila Srbija odnosno Raška - istakao je Papović.</p>
<p>Podsjeća i da je, prema zapisu cara Konstantina Porfirogenita, istovremeno kada i Srbija nastala država Duklja.&nbsp;</p>
<p>- S obzirom na to da su korijeni crnogorske državnosti i nacionalnosti u državi Duklji i njenim stanovnicima Dukljanima, onda je jedini ispravan zaključak da je Duklja prva crnogorska država - podvukao je Papović.</p>
<p>Ističe i da do kraja XII vijeka, odnosno do osvajanja Stefana Nemanje, u Duklji nema ni pomena o srpstvu.</p>
<p>- Sporno je na osnovu kog prava sveštenici Srpske pravoslavne crkve (SPC), odnosno Crkve Srbije, obavljaju obrede u gradu Duklji. Ostaci ovoga grada su arheološko nalazište i prvorazredno kulturno dobro pod zaštitom države - napominje Papović.&nbsp;</p>
<p>SPC, kaže, nema ni istorijsku vezu s Dukljom.&nbsp;</p>
<p>- Sve što je sagrađeno u Duklji nastalo je mnogo prije nego što se Crkva Srbije pojavila u Crnoj Gori - izričitit je sagovornik Analitike.&nbsp;</p>
<h2>Nije jasno na osnovu čega SPC prisvaja hramove u Duklji</h2>
<p>Podsjeća i da su u gradu Duklji otkrivena tri hrišćanska hrama.&nbsp;</p>
<p>- Najprije su nastale dvije trobrodne bazilike čiji patroni nijesu poznati, pa su ih istraživači neutralno nazvali bazilika A i bazilika B. One potiču iz V i VI vijeka. Vjerovatno su činile episkopski kompleks, odnosno bile su središte Dukljanske episkopije, a u nauci postoji mišljenje da je tu bilo sjedište i arhiepiskopa za rimsku provinciju Prevalis jer je Duklja u jednom periodu, uz Skadar, vjerovatno bila administrativni i crkveni centar ove provincije. Ovi hramovi potiču iz predslovenskog perioda i nastali su znatno prije katoličko-pravoslavnog raskola tako da nije jasno na osnovu čega ih danas prisvaja SPC - kazao je Papović.</p>
<p>Napominje da je Duklja bila crkveni (episkopski) centar i u ranovizantijskom periodu.&nbsp;</p>
<p>- Tada je grad počeo da slabi. Prema starijoj teoriji razrušili su ga Avari i Sloveni, ali novija istraživanja ukazuju na to da je on napušten u dužem vremenskom periodu. Sloveni koji su se doselili na prostor nekadašnje provincije Prevalis, odnosno vizantijske arhontije Duklje, preuzeli su upravu i stvorili su samostalnu arhontiju (državu) kojoj su zadržali prethodni naziv Duklja - objašnjava Papović.</p>
<p>Ti Sloveni su se, kaže on, prilagodili lokalnom identitetu.&nbsp;</p>
<p>- Značajno je da te malobrojne Slovene car Porfirogenit, ali ni drugi izvori, ne svrstavaju ni među Srbe ni među Hrvate. Najvjerovatnije je u ranoslovenskom periodu, odnosno između VII i IX vijeka unutar srušene bazilike B sagrađena manja krstoobrazna crkva čiji patron takođe nije poznat, pa su je istraživači neutralno označili slovom C - navodi Papović.</p>
<p>U njoj je, dodaje on, pronađena kamena greda sa natpisom đakonise Ausonije „Ausonia diaconissa“.&nbsp;</p>
<p>- Nekoliko istoričara, arheologa i istoričara umjetnosti smatra da je krostoobrazna crkva C zapravo Crkva Sv. Marije koju pominje pop Dukljanin u svome Ljetopisu kao krunidbenu i memorijalnu crkvu dukljanskih kraljeva, dok je prema drugom mišljenju to bila bazilika koja je otkrivena na Martinićkoj gradini - kaže Papović.&nbsp;</p>
<h2>Dukljanska episkopija bila pod jurisdikcijom Rima</h2>
<p>Napominje i da je u Duklji ili u susjednim Doljanima đe su otkriveni trobrodna bazilika sagrađena krajem V i početkom VI vijeka i trikonhos iz VI vijeka koji je, najvjerovatnije, služio kao memorijalna crkva dukljanskih episkopa, bilo sjedište Dukljanske episkopije.&nbsp;</p>
<p>- Od kraja IV vijeka Dukljanska episkopija je uglavnom bila pod jurisdikcijom Rima, odnosno pape. Cijela državna i crkvena oblast je bila u okviru zapadne kulture o čemu svjedoči činjenica da su gotovo svi zapisi pronađeni u Duklji i uopšte u Crnoj Gori iz ovoga perioda na latinskom jeziku - navodi Papović.&nbsp;</p>
<p>Ukazuje i da je prema jednom mišljenju, upravo u sklopu nastojanja papa da svoju jurisdikciju prošire na cijeli Balkan tokom 880-ih Dukljanska episkopija uzdignuta u rang arhiepiskopije.&nbsp;</p>
<p>- Tada je, ona, zapravo, postala crkva dukljanske države - objašnjava Papović.</p>
<p>Dodaje i da kada je oko 997. godine makedonski car Samuilo napao Duklju i zarobio njenog vladara Vladimira, dukljanski arhiepiskop (nadbiskup) Ivan (Jovan) morao da napusti svoju katedru i da se skloni u Dubrovnik a u dubrovačkoj tradiciji se, podsjeća naš sagovornik, navodi da je on osnovao Dubrovačku arhiepiskopiju oko 999. godine.&nbsp;</p>
<p>- Dukljanska arhiepiskopija je obnovljena najvjerovatnije u periodu vladavine Stefana Vojislava u prvoj polovini XI vijeka, o čemu svjedoči splitski hroničar Toma Arhiđakon u djelu „Historia Slonitana“ iz sredine XIII vijeka. Tada je sjedište (arhi)episkopije iz Duklje ili Doljana prenešeno u Bar. Zalaganjem tadašnjeg episkopa Đorđa obnovljena je katedrala Sv. Teodora na Londži (južni plato Starog Bara) koja je vjerovatno stradala tokom Samuilovog napada na Duklju. Obnovljenoj katedrali je dato ime Sv. Đorđe i u njoj je smješteno sjedište (arhi)episkopije. Zahvaljujući tome u Duklji su se, a naročito među njenim vladarima, razvili kultovi svetitelja Teodora i Đorđa - rekao je Papović.&nbsp;</p>
<h2>Država da propiše šta i ko smije da radi na zaštićenom prostoru Duklje</h2>
<p>Arhiepiskopija se, kako ističe, od tada zvala Dukljansko-barska crkva te dodaje da je naziv dukljanska dobila po državi, a barska po sjedištu.&nbsp;</p>
<p>- U povelji (buli, ispravi) pape Aleksandra II iz 1067. ona se naziva Diocliensis et Antibarensis Ecclesiae (Dukljansko-barska crkva). U buli, odnosno svečanoj privilegiji koju je (anti)papa Kliment III Vitbert 1089. izdao dukljanskom arhiepiskopu Petru (Petro Dioclensis sedis archiepiscopo) Dukljansku crkvu je nazvao „Dioclensis prounciae“ i „Dioclensem ecclesiam“, dok je dukljanskog vladara Bodina oslovio kao preslavnog (najslavnijeg) kralja Slovena (Bodini regis Sclauorum gloriosissimi), a njegovu državu je nazvao kraljevina Duklja, odnosno Dukljansko kraljevstvo (regnum Diocliae) - podsjeća Papović.</p>
<p>Sagovornik Analitike ističe da je Dukljanska crkva ovaj naziv zadržala i u okviru države Nemanjića.&nbsp;</p>
<p>- Papa Inoćentije III je 1199. godine dukljansko-barskog poglavara Jovana nazvao Diocliensis et Antibarensis archiepiscopus (Dukljansko-barski arhiepiskop). Iz drevne Dukljanske crkve, koja je bila pod jurisdikcijom Svete Stolice, razvila se današnja Barska nadbiskupija - kaže Papović.&nbsp;</p>
<p>On napominje da bi, s obzirom na to da su ostaci hramova u Duklji drevno hrišćansko nasljeđe, država Crna Gora i nadležni organi, prije svih, imali pravo i obavezu da propišu šta i ko smije da radi na zaštićenom prostoru Duklje.</p>
<p>- No, s obzirom na to da Vladom Crne Gore, a posebno Ministarstvom kulture upravljaju kmetovi Crkve Srbije, to je danas iluzija - ocijenio je Papović.</p>
<h2>Dukljansko nasljeđe potvrda da korijeni Crne Gore nijesu srpski</h2>
<p>Napominje da je odnos SPC i njenih arhijereja prema dukljanskom nasljeđu bio protivrječan.&nbsp;</p>
<p>- Najprije su mislili da to nasljeđe ne pripada njima, pa su pokušali da ga negiraju i ozloglase. Onda su shvatili da to nasljeđe potiče od Rimskog carstva, uključujući i njegov istočni dio Vizantiju, i od drevne hrišćanske crkve. Na rimskoj državnoj i crkvenoj organizaciji, uz kasniji doprinos slovenske dinastije Vojislavljevića, nastali su dukljanska država, crkva i narod i to je ogromno civilizacijsko nasljeđe Crne Gore - kazao je Papović.</p>
<p>Kada se, podsjeća on, uz to pojavila opravdana težnja da se to nasljeđe tretira kao izvorište savremenog crnogorskog identiteta, u Crkvi Srbije su to shvatili kao opasnost za njihov velikosrpski projekat u Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p>- Dukljansko nasljeđe je starije od epohe dinastije Nemanjića, koja je u Duklju došla kao osvajač. S obzirom na to da Crna Gora ima dugu, bogatu i autentičnu istoriju, ne samo prije Nemanjića, nego i prije pojave srpstva, onda to znači, kao što sve istorijske činjenice potvrđuju, da korijeni Crne Gore nijesu srpski i da porijeklo Crnogoraca nije srpsko. Zbog tog saznanja se promijenila i politika SPC prema dukljanskom nasljeđu i umjesto odbacivanja ona pokušava da prisvoji i preoblikuje ovo nasljeđe, odnosno da ideološko-nacionalno srpstvo protegne na dukljanski period što je grubo prekrajanje istorije - objašnjava Papović.&nbsp;</p>
<p>Tako je, podsjeća, 2004. godine uvela počasno zvanje vikarnog episkopa dioklijskog.</p>
<p>- U stvari, to je pomoćni episkop mitropolitu crnogorsko-primorskom. Tu počasnu funkciju od 2024. godine obavlja Pajsije. On je episkop bez svoje eparhije - ukazuje Papović.&nbsp;</p>
<p>No, kako dodaje, u nazivu ove počasne titule i dalje se uočava sukobljavanje Crkve Srbije sa dukljanskim nasljeđem.</p>
<p>- U tituli se koristi naziv dioklijski, nastao od termina Dioklija i Dioklitija, koje su kancelarije srpskih srednjovjekovnih vladara preuzele iz vizantijskih isprava. Tako se negira domaći (narodni) termin - dukljanski. To bi bilo isto kao kada bi se danas umjesto naziva Srbija koristio vizantijski naziv Serbias, a umjesto današnjeg naziva Srbi da se koristi vizantijski naziv Serboi. Taj anahronizam ukazuje na potrebu SPC da negira domaći i autentični termin - dukljanski, kako bi potisnula živu crnogorsku riječ i nametnula arhaičnu vizantijsko-srpsku - ističe Papović.</p>
<h2>SPC nema pravo da se ljuti što je nazivaju Crkvom Srbije&nbsp;</h2>
<p>Sagovornik Analitike osvrnuo se i na prisustvo ambasadora Srbije Nebojše Rodića saboru na ostacima Duklji.</p>
<p>- Očigledno je da takvo ponašanje nije u okviru dobre diplomatske prakse, ali je očekivano jer je SPC najefikasniji instrument politike Republike Srbije prema Crnoj Gori. Između politike SPC i Vlade Srbije gotovo da nema razlike, tako da ni SPC nema pravo da se ljuti što je nazivaju Crkvom Srbije. To su sinonimi. Ona zaista djeluje kao državna crkva Srbije i njen primarni cilj je da se bori za srpske nacionalne i državne interese. Zato je na ovom skupu u antičkoj Duklji izvedeno šumadijsko kolo - kazao je Papović.</p>
<p>Uz to je, dodaje on, jedan profesor filozofije u govoru naveo da je Duklja bila „klasični grčki polis“.</p>
<p>- Odavno se nije čulo takvo neznanje i besmislica. Čak i učenici osnovnih škola znaju da su grad Duklju formirali Rimljani krajem I vijeka nove ere i da su joj dali latinski naziv Doclea, tako da Duklja nema ništa zajedničko sa klasičnom Grčkom. Rimska i starohrišćanska Duklja koja je dala naziv državi i crkvi u kraljevini Vojislavljevića sada služi kao podijum za šumadijski folklor, neznanje i otuđenje. Ta slika najbolje potvrđuje politiku Srbije i njene crkve prema Crnoj Gori ali i sluganski i antidržavni odnos sadašnje Vlade Crne Gore prema svojoj kulturi i civilizacijskom nasljeđu - zaključio je Papović.</p>

Papović: Sve na Duklji nastalo mnogo prije nego što se Crkva Srbije pojavila u Crnoj Gori, između njihove politike i Vlade Srbije nema razlike

<p>Pravo je vrijeme za raskid koalicije Pokret Evropa sad (PES) - Pokret za Podgoricu - poručio je odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Adi Jakupović reagujući na izjavu poslanice PES-a Jelene Nedović koja je poručila da predsjednik države Jakov Milatović ugrožava državne interese.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnedovic-milatovic-ugrozava-drzavne-interese-zbog-licne-netrpeljivosti-prema-premijeru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Jakupović je ukazao na učestalo vrijeđanje i neslaganje na toj relaciji.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakupovicAdi%2Fstatus%2F1917502456558235828&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- To prouzrokuje ogroman nerad na lokalnom nivou, ispaštaju svi građani Podgorice - dodao je on.</p>

Jakupović: Pravo je vrijeme za raskid koalicije PES - Pokret za Podgoricu

<p>Sindikat zdravstva pokrenuće sve oblike sindikalne borbe u zaštiti profesije medicinskih sestara, ukoliko se njihov status po pitanju zarada hitno ne poboljša, poručio je predsjednik tog sindikata <b>Vladimir Pavićević</b> povodom Međunarodnog dana sestrinstva.</p>
<p>- Danas je dan kada svi pomislimo na one koji se staraju o zdravlju, koji cijeli radni vijek provedu u hirurškim salama, laboratorijama, uz bolesničke postelje, u kućnim posjetama i danonoćno brinu o nama - naveo je Pavićević.</p>
<p>Kako je istakao, ako se i sjutra bude mislilo na njih, treba znati da medicinske sestre imaju najniži koeficijent za obračun zarade u Crnoj Gori.</p>
<p>- Ovaj razočaravajući podatak svakako ih neće spriječiti da i dalje obavljaju svoj posao - kazao je Pavićević.</p>
<p>Prema njegovim riječima, taj podatak bi morao da zamisli društvenu zajednicu o tome da li je prihvatijivo da se njihov posao na takav način vrednuje.</p>
<p>- Ukoliko se status medicinskih sestara po pitanju zarada hitno ne poboljša, Sindikat zdravstva Crne Gore će biti primoran da pokrene sve oblike sindikalne borbe u zaštiti profesije i statusa medicinskih sestara - kazao je Pavićević. </p>

Pavićević: Hitno poboljšati status medicinskih sestara

<p>Papa Lav XIV pozvao je danas da pritvoreni novinari budu pušteni na slobodu i istakao „dragocjeni dar sloboda govora i medija“.</p>
<p>On je razgovarao sa nekima od od 6.000 novinara koji su došli u Rim kako bi izvještavali o izboru pape.</p>
<p>Kako piše AP, prvi američki papa dočekan je ovacijama dok je ulazio u salu u Vatikanu u kojoj se prvi put sastao sa predstavnicima javnosti.</p>
<p>Pozvao je novinare da koriste riječi mira, da se otklone od rata i daju glas onima koji ga nemaju.</p>
<p>On je izrazio solidarnost sa novinarima širom svijeta koji su zatvoreni zbog, kako je naveo, traganja za istinom i svog izvještanja.</p>
<p>- Crkva prepoznaje u ovim svjedocima – mislim na one koji izvještavaju o ratu čak i po cijenu života – hrabrost, onih koji brane dostojanstvo, pravdu i pravo ljudi da budu informisani, jer samo informisani pojedinci mogu da donose slobodne odluke - rekao je novi papa.</p>
<p>Patnja pritvorenih novinara, dodao je, izazov je državama i međunarodnoj zajednici i poziva sve da čuvaju „dragoceni dar slobode govora i medija“.</p>

Papa Lav XIV pozvao na oslobađanje pritvorenih novinara: Slobode govora i medija su dragoceni dar

<p>Policija Crne Gore podnijela je četiri krivične prijave protiv sedam fizičkih i četiri pravna lica zbog zloupotrebe službenog položaja, prevare u obavljanju privredne djelatnosti i falsifikovanja isprave - kazao je ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović</b>.</p>
<p>- Jednom krivičnom prijavom su obuhvaćena dva bivša i jedan aktivni policijski službenik zbog zloupotrebe službenog položaja - naveo je Šaranović na mreži Iks (X).&nbsp;</p>
<p>Ističe da su postizanje punog integriteta policijske službe i odlučna borba protiv svih oblika kriminala apsolutni prioritet Ministarstva unutrašnjih poslova</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsaranovicdanilo%2Fstatus%2F1921907247770173833%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šaranović: Krivične prijave zbog zloupotrebe službenog položaja i prevare, obuhvaćeni i dva bivša i aktivni policijski službenik

<p>Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. </p> <p>SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa <b>Joanikija</b> <b>Mićovića</b> o <b>Pavlu</b> <b>Đurišiću</b> kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. </p> <h2><b>Sporazum s okupatorom</b></h2> <p>Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general <b>Alessandro Pirzio Biroli</b>, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli<span>(Photo: UGC)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, <b>Vasom</b>. </p> <p>Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. </p> <p>Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije <b>Karađorđevića</b>, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije.</p> <p>Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast.</p> <p>U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. <b>Draža Mihailović</b> je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović<span>(Photo: UGC)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <h2><b>Saradnja s Njemcima</b></h2> <p>Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general <b>Erkole Ronkalja </b>je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“.</p> <p>Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju <b>Milana Nedića</b>, puštio <b>Hermann Neubacher</b>, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi.</p> <p>Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. </p> <p>Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s <b>Jovom Đukanovićem</b>, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana <b>Vladimira Đurića</b>. Na početku juna 1944. godine četnici <b>Jakova Jovovića</b> otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru <b>Blažo Gojnić</b>, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima.</p> <h2><b>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</b></h2> <p>Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit <b>Joanikije Lipovac</b> sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu.</p> <p>U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s <b>Nedićem</b> i <b>Ljotićem</b>. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu.</p> <p>U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, <b>Sekula Drljević</b> se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.<span>(Photo: UGC)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <h2><b>Dražin nalog</b></h2> <p>Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo.</p> <p>Đurišić je, po dogovoru s <b>Dragišom Vasićem</b>, <b>Zaharijem Ostojićem</b>, <b>Petrom Baćovićem</b>, <b>Mirkom Lalatovićem</b> i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. </p> <p>Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, <b>Dragiša Vasić</b>, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite.</p> <p>Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi <b>Slobodana</b> <b>Jovanovića</b>. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan <b>Hadson</b>, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. </p> <p>A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord <b>Glenkoner</b>, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major <b>Nil Selbi</b>, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general <b>Šarl de Gol</b> odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci,<b> Dimitrije Ljotić</b>, <b>Milan Nedić</b> i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?</p>

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

<p>Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva.</p> <p><b>ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE</b></p> <p>Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore <b>Josip Đurašković</b> ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata <b>Alekse Bečića</b>.</p> <p>Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp;</p> <p>Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju.</p> <p>&nbsp;<b>,,SLUČAJ LEKOVIĆ“</b></p> <p>&nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata <b>Momčilu Lekovića</b>. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina.</p> <p><b>BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET</b></p> <p>Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije <b>Borisa Bogdanovića</b>. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp;</p> <p>O fakultetu – ni riječi.</p> <p>&nbsp;<b>PRIČA O ,,MEGATRENDU“</b></p> <p>O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a <b>Predraga Bulatovića</b>. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>-Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije <b>Andrije Mandića</b>.&nbsp;</p> <p><b>,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE...</b></p> <p>&nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp;</p> <p>I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp;</p> <p>Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp;</p> <p>Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor <b>Mića Jovanović</b>, inače poklonik SNS-a <b>Aleksandra Vučiča</b>, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju.</p> <p>No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

<p>Crnogorska grupa "Perper" sinoć je na Trgu nezavisnosti u Podgorici priredila veče za pamćenje.</p>
<p>Nastup cetinjske čuvene grupe na Proljećnom pazaru ispunio je trg emocijama, ritmom i snažnom energijom, a publika je uglas pjevala njihove najpoznatije hitove poput "Montenegro jazz", "Perperi i zlato", "Zastave", "Kome dolaziš u san", "Dobrovoljac", "Sa dušom od kamena"...</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F_rAocTcegpU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Poseban trenutak večeri bio je izvođenje pjesme "Goro moja", koja je, kako to inače biva, dirnula sve prisutne i izazvala pravu euforiju.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FHoRX87zgKws&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Čitava atmosfera bila je prožeta zajedništvom i ljubavlju prema muzici, a Perper je još jednom pokazao zašto je navoljeniji bendo domaće scene.</p>

VIDEO: Perper i publika u harmoniji: "Goro moja" zagrmjela jednim glasom

<p><b>10.05.</b></p>
<p><b>15:50h</b></p>
<p>Vučem neku tjeskobu, vučem je, u meni je, guram stid pred sobom. Nikako da pristanem sve da odbacim i pazim svoga posla, pred neuređenim, nekompetentnim narativima dijela vlasti, koji obnašajući istu pokazuju tupavu, mrzilačku zlovolju. Čiji postupci determinisani averzijom prema subjektu, brukaju samu državu.</p>
<p>Sve neprijatne misli, neizbježna pitanja, nijema čuđenja, sputavaju me da se iz nemoći kao građanin nasmijem establišmentu, u kojem, očito, neki efemerni likovi brukajući vlasti, ispoljavaju prapotopsku glupost garniranu nezrelostima.</p>
<p>Pozoveš nekoga za dan, kakav je državni praznik, a onda se presabereš i na memorandumu Vlade napišeš da je prvi poziv sa sve memorandumom nevažeći i dodaš da primalac računa da nije ni poslat.</p>
<p>Šaljući tu poruku-poslao si sledeću:</p>
<p>1. Računajte građani da bulevar Jaz - Tivat, ne radi onaj ko radi i biće mu zabranjeno.</p>
<p>2. Kad se vozite autoputem, kojim se mi u inat ne vozimo, računajte da ga nije radio ko jeste, ako računate da ipak jeste - oburdaćemo ga.</p>
<p>3. Milione poreza koje plaša subjekat-primalac obavještenja, Uprava prihoda računa da nisu uplaćene jer mi taj novac inače ne koristimo.</p>
<p>4. Ne računajte da djeca idu u skolu "Novka Ubović", jer ona ne postoji, a ako mislite da ona postoji, ispišite ih. Jer će Vlada školu porušiti.</p>
<p>5. Ako neko igra u najboljoj maloj dvorani na Balkanu, pored Morače, ili neko tamo ima koncert ralunajte da niko tamo ne igra, niti pjeva. Zatvorićemo je ili ćemo je sravnati sa zemljom.</p>
<p>6. Ako neko šeta po njihovom parku, računajte da ne šeta.</p>
<p>7. Sve ceste, puteve, tunele, bulevar Tuzi - Podgorica, smatrajte nepostojećim. A ako ih vidite - loše vidite.</p>
<p>Ništa ne postoji, samo naši hipotalamusi koje je teško izgraditi, dograditi, proširiti. Čak i porušiti.</p>
<p>Takav materijal.</p>
<p>P.S. Ako se jedna moja intimna nada ne može dogoditi po Zakonu vjerovatnoće, dogodiće se po nekom drugom.</p>
<p>P.S.2 Nigdje kao U Crnoj Gori političari ne mrze, preziru, ponižavaju dio stanovništva, neke ljude, a da izgleda kao da im je do svih građana najviše stalo.</p>

Tag: dps

Rakočević: Očekujem da će manjine glasati za smjenu Mandića, steže se obruč oko PES

PES: Ako je DPS reformisan onda treba da pozdravi hapšenje Golubovića

Jakupović o odnosu Glavnog grada prema Danu pobjede nad fašizmom: Spomenik borcima NOB-a na brdu Trijebač obrastao u travi

Mandić nakon inicijative za njegovu smjenu: Pokušavaju da od mene prave dežurnog krivca, po ko zna koji put su se obrušili na moju porodicu

DPS i SD predali inicijativu za smjenu Andrije Mandića: Nagomilale se desetine razloga zbog kojih ne može biti na čelu parlamenta

DPS i SD danas predaju inicijativu za razrješenje Andrije Mandića

PES: DPS i Evropski savez da ne ćute, već da pojasne svoju ulogu za uvoz kriminalaca u svrhu očuvanja vlasti

Klikovac: Demokratama su sveti samo popeci i fotelja

Papović: Sve na Duklji nastalo mnogo prije nego što se Crkva Srbije pojavila u Crnoj Gori, između njihove politike i Vlade Srbije nema razlike

Jakupović: Pravo je vrijeme za raskid koalicije PES - Pokret za Podgoricu

Rakočević: Očekujem da će manjine glasati za smjenu Mandića, steže se obruč oko PES

Pavićević: Hitno poboljšati status medicinskih sestara

Papa Lav XIV pozvao na oslobađanje pritvorenih novinara: Slobode govora i medija su dragoceni dar

Šaranović: Krivične prijave zbog zloupotrebe službenog položaja i prevare, obuhvaćeni i dva bivša i aktivni policijski službenik

PRATITE TVe UŽIVO