Senat Italije u četvrtak je odobrio kontroverzne planove premijerke Đorđe Meloni za reformu pravosuđa, čime je uklonjena posljednja parlamentarna prepreka za ustavni amandman.
Međutim, posljednju riječ će imati javnost jer će se o toj reformi da odlučuje sljedeće godine na referendumu, piše DPA.
Senat je glasao sa 112 glasova za, 59 protiv i devet uzdržanih.
Melonijina trostranačka koalicija, na vlasti od oktobra 2022., ima većinu u domu.
Reforma je jedna od važnijih projekata Melonijine vlade.
Desne stranke već dugo optužuju velike dijelove italijanskog pravosuđa za političku pristrasnost prema ljevici, a tu tvrdnju premijerka Meloni ponavlja posljednjih godina.
Prijedlog zakona strogo odvaja karijere sudija i tužilaca, što znači da više ne mogu prelaziti iz jedne funkcije u drugu.
Zakon uvodi i nova samoupravna tijela za sudije i tužioce, uz učešće parlamenta u njihovim imenovanjima.
Kritičari upozoravaju da bi to političarima moglo dati indirektan uticaj na odluke o pravosudnom osoblju.
Zagovornici smatraju da je reforma nužna kako bi se ponovno uspostavila ravnoteža moći između politike i pravosuđa, dok protivnici, uključujući velika pravna udruženja i opozicione stranke, tvrde da ona ugrožava nezavisnost pravosuđa, podsjeća DPA.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Senat Italije odobrio planove premijerke Meloni za reformu pravosuđa

Italijanska premijerka Đorđa Meloni izjavila je u utorak da je protiv nje i još dva ministra podnesena tužba Međunarodnom krivičnom sudu zbog podrške Rima Izraelu.
- Ja, ministar Kroseto (Guido, ministar odbrane), ministar Tajani (Antonio, ministar spoljnih poslova) i vjerujem da je izvršni direktor Leonarda, Roberto Ćingolani, postali smo predmet tužbe Međunarodnog krivičnog suda zbog saučesništva u genocidu - rekla je ona tokom televizijskog programa, javio je AFP.
Isitiče da ne misli da postoji neki drugi slučaj ove vrste tužbe u svijetu ili u istoriji.
Leonardo je italijanska grupa za aeronautiku i odbranu.
Tužbu, datiranu 1. oktobra, sastavila je grupa koja sebe naziva "Pravnici i advokati za Palestinu", a potpisalo ju je oko 50 ljudi, uključujući profesore prava, advokate i nekoliko javnih ličnosti.
- Svojom podrškom izraelskoj Vladi, posebno kroz snabdijevanje smrtonosnim oružjem, italijanska Vlada je postala saučesnik u tekućem genocidu i teškim ratnim i zločinima protiv čovječnosti počinjenim nad palestinskim stanovništvom - naveli su autori tužbe.
Oni traže od Međunarodnog krivičnog suda da razmotri pokretanje formalne istrage po njihovoj tužbi.

Meloni kaže da je prijavljena Međunarodnom krivičnom sudu za saučesništvo u genocidu

Italijanska premijerka Đorđa Meloni izjavila je danas da je, zajedno sa ministrima odbrane i spoljnih poslova Gvidom Krozetom i Antoniom Tajanijem, prijavljena Međunarodnom krivičnom sudu (MKS/ICC) u Meloni je za italijansku televiziju RAI kazala da je zbog "saučesništva u genocidu" prijavljen i izvršni direktor italijanske odbrambene kompanije "Leonardo" Roberto Čingolani, prenosi ANSA.
- Vjerujem da nema drugog slučaja u svijetu ili u istoriji sa takvim optužbama - rekla je Meloni.Hagu, zbog "saučesništva u genocidu" u Gazi.

Italijanska premijerka i ministri prijavljeni Međunarodnom krivičnom sudu zbog saučesništva u genocidu u Gazi

Italijanska premijerka Đorđa Meloni pozvala je u utorak međunarodnu flotilu koja pokušava da dostavi humanitarnu pomoć Gazi da odmah obustavi svoju misiju.
Meloni je izjavila da bi insistiranje na konfrontaciji s Izraelom moglo da naruši trenutnu „krhku ravnotežu“ koja bi mogla da dovede do mira, zasnovanog na planu američkog predsjednika Donalda Trampa.
- Mnogi bi bili srećni da se taj plan osujeti. Bojim se da bi pokuša flotile da probije izraelsku pomorsku blokadu mogao poslužiti kao izgovor za to. Zbog toga vjerujem da bi flotila sada trebalo da se zaustavi- rekla je Meloni u saopštenju.
Flotila je saopštila da ih je Italija u utorak obavijestila da će ih uskoro kontaktirati italijanska fregata koja ih prati, i članovima posade ponuditi da napuste brod i vrate se na obalu prije nego što uđu u „kritičnu zonu“.
Organizacija Global Sumud Flotilla navela je da će više od 40 civilnih plovila, na kojima se nalaze parlamentarci, advokati i aktivisti — uključujući i švedsku klimatsku aktivistkinju Gretu Tunberg — nastaviti plovidbu u pokušaju da probiju izraelsku blokadu palestinske enklave.
Italijansko ministarstvo odbrane je ranije u utorak saopštilo da će njihova mornarica prestati da prati flotilu kada se bude nalazila 278 kilometara od obala Gaze, odnosno 150 nautičkih milja.

Meloni pozvala humanitarnu flotilu koja nosi pomoć za Gazu da se zaustavi

Premijerka Italije Đorđa Meloni ponovila je danas da ta zemlja stoji uz Ukrajinu u ratu protiv Rusije, istakvši da Moskva nije zainteresovana za mirovne pregovore.
- Intenzivni napadi sinoć na Kijev pokazuju ko je na strani mira, a ko nema namjeru da vjeruje u proces pregovora - rekla je ona u objavi na Twitteru.
Ona je dodala da pruža podršku ukrajinskom narodu, civilima i porodicama žrtava nakon "besmislenih" ruskih napada.
U ruskom bombardovanju Kijeva ubijeno je najmanje 17 ljudi, uključujući četvoro djece, prenosi Tanjug.

Meloni: Moskva ne želi pregovore, Italija stoji uz Ukrajinu

Italijanska premijerka Đorđa Meloni zagovara konkretan plan bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, na osnovu kojeg bi Sjevernoatlantska alijansa u roku od 24 sata pružila vojnu pomoć Kijevu ukoliko bi Rusija u budućnosti ponovo izvršila napad. Takođe se navodi da još nije jasno da li bi ovaj plan podrazumijevao i slanje vojnika NATO-a.&nbsp;
Trenutno evropski lideri raspravljaju o mogućim modelima bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, a Melonijin plan predstavlja jednu od opcija.
Ovaj italijanski prijedlog polazi od toga da članstvo Ukrajine u NATO-u „nije izgledna opcija“, ali Meloni predlaže da Kijev dobije bezbjednosne garancije koje su vrlo slične članu 5 o kolektivnoj odbrani Sjevernoatlantske alijanse. Prema tom prijedlogu, ako bi Rusija treći put napala Ukrajinu, NATO bi joj u roku od 24 sata pritekao u pomoć.
Iako ova „olakšana verzija člana 5 nipošto ne doseže nivo kolektivne odbrane“ koji propisuje sam član, zemlje potpisnice bilateralnih sporazuma s Ukrajinom obavezale bi se na brzu reakciju u slučaju novog ruskog napada, navode izvori upoznati sa situacijom.
Među mogućim oblicima pomoći bile bi brza i stalna odbrambena podrška Kijevu, ekonomska pomoć, jačanje ukrajinske vojske te uvođenje sankcija protiv Rusije. Međutim, nije jasno da li bi to podrazumijevalo i slanje NATO trupa direktno na ukrajinsku teritoriju.
Meloni je o svom planu prvi put govorila u martu, ali tada nije bilo precizirano šta bi tačno podrazumijevao, podsjeća agencija. Italijanska premijerka tada je naglasila da bi to bilo trajnije rješenje od stacioniranja stranih vojski na ukrajinskom tlu.
<h2>Šta kaže član 5</h2>
Prema Sjevernoatlantskom ugovoru: „Strane ugovornice su saglasne da će se oružani napad na jednu ili više njih u Evropi ili Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve. Zbog toga su se dogovorile da će, u slučaju takvog napada, svaka od njih iskoristiti svoje pravo na individualnu ili kolektivnu odbranu, priznato članom 51 Povelje Ujedinjenih nacija, te pomoći napadnutoj strani ili stranama preduzimanjem odmah, samostalno i u saradnji s ostalim stranama, onih akcija koje smatra nužnim, uključujući i upotrebu oružane sile, s ciljem obnove i očuvanja bezbjednosti sjevernoatlantskog prostora. Svaki takav napad, kao i sve mjere preduzete kao odgovor, odmah će biti prijavljeni Savjetu bezbjednosti. Te mjere će biti okončane čim Savjet bezbjednosti preduzme potrebne mjere za obnovu i očuvanje međunarodnog mira i bezbjednosti.“
Da bi član 5 mogao biti aktiviran, najprije mora biti pokrenut član 4 (konsultacije partnera u NATO-u), a mora postojati i dokaz da napad na teritoriju pogođene države zaista dolazi iz inostranstva. Tek tada država pogođena napadom može zatražiti primjenu člana 5.
O zahtjevu odlučuje Sjevernoatlantsko vijeće, u kojem svaku članicu predstavlja po jedan predstavnik. Odluke se donose jednoglasno, a u eventualnom odgovoru ne moraju učestvovati sve članice.

Đorđa Meloni predlaže plan po kojem bi NATO u 24 sata odgovorio na ruski napad

Nekoliko hiljada ljudi okupilo se danas u Rimu protestujući protiv zakona koji je usvojila ultrakonzervativna Vlada premijerke Đorđe Meloni kojim se strože kažnjavaju napad demonstranata na policiju, a policija štiti od optužbi za prekomjernu upotrebu sile.
Okruženi velikim prisustvom policije, demonstranti su prošetali ulicama prolazeći pored kultnih znamenitosti poput Koloseuma, u povorci noseći mnoge sindikalne i palestinske zastave.
Zakon koji je Vlada usvojila početkom aprila u četvrtak je odobrio donjim dom parlamenta, a očekuje se da će uskoro dobiti odobrenje Senata, gdje ultrakonzervativna vladajuća koalicija ima ubjedljivu većinu.
Tekst obezbjeđuje finansijsku pomoć od 10.000 eura za troškove odbrane pripadnika snaga bezbjednosti koji su gonjeni u slučajevima nasilja u vršenju svojih dužnosti.
Kazne za određena krivična djela, kao što su „neredi u zatvorskoj ustanovi“, povećavaju se, čak i za pasivni otpor.
Skraćuju se rokovi za iseljenje ljudi koji su nezakonito zauzeli stan ili garažu, dok će trudnice ili žene sa malom djecom osuđene za krivična djela sada morati da budu zatvorene, mada u manje teškim ustanovama od zatvora.
Ono što se nekada smatralo samo administrativnim prekršajem, blokiranje puteva tokom demonstracija, čak i mirnih, sada je krivično djelo koje može nositi zatvorsku kaznu do dvije godine.

1250x600

1084x550

U Rimu protest protiv ultrakonzervativne Vlade

Potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens izjavio je danas u Rimu da je Evropa “važan saveznik”, ali je priznao da postoje neslaganja oko trgovine, tokom sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.
Taj razgovor, prvi na tako visokom nivou od povećanja carina Donalda Trampa biće početak dugoročnih trgovinskih pregovora i dugoročnih trgovinskih koristi između Evrope i SAD”, rekao je Vens na početku sastanka koji se održava usred carinskog rata između Evropske unije (EU) i SAD.
- Evropa je važan saveznik SAD, pojedinačne evropske zemlje su važni saveznici SAD, ali naravno imamo neka neslaganja, kao što ponekad imaju i prijatelji, oko pitanja poput trgovine- istakao je Vens u sjedištu italijanske vlade u prisustvu premijerke Đorđe Meloni, prenosi Beta.
Predsjednica Evropske komisije kazala je da cijeni odnos sa SAD.
- Svi znaju da je đavo u detaljima, ali ono što nas ujedinjuje jeste da na kraju zajedno želimo da postignemo dobar dogovor za obje strane- rekla je Ursula fon der Lajen.
Vens i Ursula fon der Lajen danas su prisustvovali u Rimu prvoj misi novog poglavara Rimokatoličke crkve, pape Lava XIV.

Džej Di Vens sa Fon der Lajen o carinskim mjerama

Italijanski premijer Đorđa Meloni izjavila je da je uvjerena da će imati dobre odnose sa Fridrihom Mercom, konzervativnim političarem koji će biti izabran za njemačkog kancelara sljedeće sedmice.
Melonijeva je rekla italijanskoj agenciji Adnkronos da je bila u kontaktu sa Mercom posljednjih sedmica, nakon što se sastala sa njim prije izbora u Njemačkoj u februaru.
- Sigurna sam da ćemo dobro sarađivati - rekla je Melonijeva, koja predvodi desno orijentisanu vladu u Rimu, i poželjela sve najbolje novoj njemačkoj Vladi.
Merc će predvoditi koaliciju koju čine njegovi hrišćanski demokrati, njihova bavarska sestrinska stranka Hrišćansko-socijalna unija i socijaldemokrati, čija je orijentacija lijevi centar.
Melonijeva je rekla da se snažno slaže sa izjavama Merca o Zelenom planu EU i o konkurentnosti.
Očekuje se da će Merc posjetiti Rim ubrzo nakon što preuzme dužnost sljedeće sedmice, a njegov izbor u njemačkom parlamentu zakazan je za utorak, 6. maj.
Melonijeva se smatra liderom EU sa najboljim kontaktima sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom. Ona se sastala sa njim pet puta od njegovog ponovnog izbora, a posljednji put to se desilo tokom sahrane pape Franja u Rimu, prenosi Srna.

Meloni: Uvjerena sam da ću imati dobre odnose sa Mercom

Najbolji dani za saradnju Crne Gore i Italije tek dolaze, a saradnja u okviru Evropske unije daće dodatni podsticaj jačanju ukupnih odnosa, poruka je susreta predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića i predsjednice Savjeta ministara Italije Đorđe Meloni, na čiji poziv crnogorski premijer boravi u prvoj zvaničnoj posjeti toj zemlji.
Na sastanku je bilo riječi o zajedničkim projektima, saradnji u oblasti infrastrukture, odbrane i energetike, boljoj povezanosti te podršci Italije na evropskom putu Crne Gore.
Kako je ocijenila predsjednica Savjeta ministara Đorđa Meloni Crna Gora s pravom očekuje da bude prva naredna članica Evropske unije.&nbsp;
- Sa pažnjom pratim Vaš rad i impresionirana sam vizijom i načinom na koji vodite Crnu Goru. Uvjerena sam da će tokom italijanskog predsjedavanja Evropskom unijom u prvoj polovini 2028. godine Crna Gora postati 28. članica - kazala je Meloni.
Spajić je kazao da se Crna Gora snažno oslanja na podršku Italije u domenu eurointegracije i ukupne vanjske politike te istakao da se tradicionalno dobri odnosi mogu nadgrađivati u brojnim oblastima, posebno u energetici.&nbsp;
Na toj liniji premijer je ukazao na značaj nastavka projekta podmorskog elektroprenosnog kabla odnosno polaganja druge žile što će, kako je istakao, Crnu Goru povezati snažnije i sa Italijom i sa Evropskom unijom.&nbsp;
- Energetika je razvojna šansa Crne Gore. Stoga je posebno važno da u saradnji sa provjerenim partnerima realizujemo kapitalne projekte u ovaj oblasti kako bi u obostranom interesu valorizovali ovaj potencijal - poručio je Spajić.&nbsp;
Premijerka Italije iskazala je punu podršku nastavku ovog projekta.
Tokom susreta bilo je riječi o saradnji sa partnerima van Evrope sa akcentom na saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama i Ujedinjenim Arapskim Emiratima sa kojim obje zemlje imaju potpisane Međudržavne sporazume.&nbsp;
Meloni je posebno istakla važnost saradnje sa, kako je istakla "pouzdanim partnerima iz UAE”, istakavši da novo vrijeme traži kredibilne partnere.
Na sastanku je ocijenjeno da su dobra povezanost pomorskim putem tokom ljetnje sezone i direktna avionska linija dobra baza za snažniju ekonomsku razmjenu ali je, saglasni su sagovornici, na tom planu potrebno intenzivirati aktivnosti i frekvenciju poslovnih kontakata.
Sagovornici su dogovorili organizaciju Biznis foruma sa akcentom na oblasti energetike, saobraćajne infrastrukture i odbrane, nakon čega će se pristupiti potpisivanju međudržavnog sporazuma u oblastima od zajedničkog interesa.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1912113823403717022&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić sa Meloni: Saglasni smo da je potrebno jačati partnerstva sa kredibilnim partnerima kakve su SAD i UAE

Svirao je velike koncerte, među kojima i u Budimpešti sa simfonijskim orkestrom, ali je koncert koji će se održati sjutra veče u Velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović” njegov prvi solistički koncert - rekao je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, gitarista Petar Nikolić.
U sklopu festivala ,,Dani gitare u Podgorici” umjetnik, muzičar i gitarista Petar Nikolić održaće svoj prvi solistički koncert 9. decembra u 20 sati u Velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović”.
Pred svoj prvi solistički koncert, kaže Nikolić, prisutna je trema sa kojom pokušava da se izbori, jer se za taj nastup spremao skoro tri mjeseca od kada su ga, prisjeća se on, kontaktirali organizatori festivala Srđan Bulatović i Darko Nikčević.
- Program spremam već duže vrijeme, to su neke kompozicije koje sviram na takmičenjima i na prethodnim koncertima i to će biti skup svih mojih kompozicija do sada koje ću izvesti pred podgoričkom publikom - rekao je Nikolić.
Kaže da nije isto svirati na nekim drugim nastupima i pred svojom publikom u Podgorici, jer, kako kaže, srce malo brže kuca kada je nastup u Podgorici pred svojim ljudima, kolegama, prijateljima i porodicom, ali je, poručuje on, spreman.&nbsp;
- Moj mentor je profesor Marko Prentić, s njim radim od 7-8 godine kada sam zapravo upisao Muzičku školu. On je uvijek tu uz mene i sjutra na probi kada bude trebalo sve to da pripremimo biće naravno uz mene - zaključio je Nikolić.

Nikolić: Srce malo brže kuca kada se nastupa pred kolegama, prijateljima i porodicom

Kineska roba namijenjena Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) pala je osmi mjesec zaredom uprkos nedavnom trgovinskom sporazumu između dvije privrede.
Pošiljke u inostranstvo porasle su prošlog mjeseca 5,9 odsto u američkim dolarima u odnosu na prethodnu godinu, pokazali su podaci kineske carine, nadmašivši prognozu ekonomista o rastu od 3,8 odsto u anketi Reutersa.&nbsp;
Taj rast označio je oporavak od neočekivanog pada od 1,1 odsto u oktobru - prvog smanjenja od marta prošle godine, prenosi SEEbiz.
Uvoz je porastao 1,9 odsto prošlog mjeseca, što je manje od očekivanja rasta od tri odsto, jer dugotrajni pad tržišta nekretnina i rastuća nesigurnost radnih mjesta i dalje opterećuju domaću potrošnju. Rast je bio veći u poređenju s jedan odsto u oktobru.
Kineski zvaničnici obnovili su obećanja o proširenju uvoza i radu na uravnoteženju trgovine usred raširenih kritika protiv agresivnog izvoza.
Izvoz u SAD pao je 28,6 odsto u novembru, što je osmi mjesec zaredom s dvocifrenim padom pošiljki na najveće svjetsko potrošačko tržište, čak i nakon što su predsjednik Xi Jinping i njegov američki kolega Donald Trump postigli dogovor u Južnoj Koreji krajem oktobra. Uvoz iz Amerike smanjio se 19 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Careze na kinesku robu ostaju na oko 47,5 odsto prema Petersonovom institutu za međunarodnu ekonomiju. Pekinške carine na uvoz iz SAD-a iznose oko 32 odsto.
Do sada ove godine, kineski izvoz u SAD smanjio se 18,9 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz pao 13,2 odsto.
Smanjenje američkog izvoza u novembru više je nego nadoknađeno porastom isporuka na druga tržišta, posebno u dva najveća kineska trgovinska bloka, Evropsku uniju i Udruženje jugoistočnih azijskih zemalja. Kineski izvoz u ASEAN i EU porastao je više od osam odsto, odnosno gotovo 15 odsto.
U prvih 11 mjeseci ove godine, ukupni kineski izvoz porastao je 5,4 odsto u poređenju s istim periodom prošle godine, dok je uvoz pao 0,6 odsto, čime je trgovinski višak dosegao 1,076 biliona USD ove godine zaključno sa novembrom, što je porast od 21,6 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Kineski izvoz u SAD potonuo u novembru

Tokom prethodnog vikenda, odnosno od 5. do 7. decembra, na crnogorskim putevima evidentirano je 47 saobraćajnih nezgoda, u kojima je šest lica zadobilo teške, a sedam lake tjelesne povrede, saopšteno je iz Uprave policije.
- U istom periodu, pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 188 prekršajnih prijava, izdali 1.579 prekršajnih naloga, privremeno oduzeli 17 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja- navodi se u saopštenju.
Slobode je lišen 101 vozač, od čega 34 vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji većoj od 1g/kg ili odbijanja alkotestiranja, 30 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci ili odbijanja podvrgavanja testiranju na prisustvo narkotika, kao i 37 vozača zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobaćaja na putevima.
Od ukupnog broja 38 vozača je lišeno slobode u Podgorici, 12 u Nikšiću, devet u Kolašinu, sedam u Baru i šest u Budvi.

UP: Tokom vikenda uhapšen 101 vozač

Kineske državljanke H.H. (42) i C.L. (52) procesuirane su zbog nezakonitog boravka u Crnoj Gori, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
- Naime, postupajući po operativnim podacima, nakon niza preduzetih aktivnosti, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić locirali su u tom gradu stan koji koriste kineske državljanke H.H. (42) i C.L. (52). One su kontrolisane, te je detaljnim provjerama utvrđeno da su u Crnu Goru ušle kao dio turističke grupe, nakon čega su na našoj teritoriji ostale nezakonito - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Kako se dodaje, one su predate inspektoru za strance Stanice granične policije I Nikšić, te su im izdati prekršajni nalozi za plaćanje novčane kazne u iznosu od po 200 eura.&nbsp;
- Uz to, ovim licima je donijeto rješenje o dobrovoljnom napuštanju Crne Gore i zabrani ulaska u našu državu u trajanju od tri godine - zaklkjučuje se u saopštenju.&nbsp;

Kineskim državljankama trogodišnja zabrana ulaska u Crnu Goru

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: dorda-meloni