Razgovarala sam sa Donaldom Trampom prije nekoliko sati i rekla sam mu šta mislim, izjavila je italijanska premijerka Đorđa Meloni.
Ona je nazvala ''greškom'' najavljeno uvođenje carina Sjedinjenih Američkih Država zemljama članicama Evropske unije koje se protive ideji američkog predsjednika Donalda Trampa da preuzme Grenland.
- Vjerujem da bi uvođenje novih sankcija bilo greška. Razgovarala sam sa Donaldom Trampom prije nekoliko sati i rekla sam mu šta mislim' - rekla je Meloni tokom službene posjete Južnoj Koreji, prenosi "Gardijan".
Tramp je juče najavio uvođenje kaznenih carina za Njemačku, Francusku i šest drugih evropskih zemalja, navodeći kao razlog nesaglasnost oko pitanja američkog preuzimanja Grenlanda.
- Počev od 1. februara, Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Holandija i Finska suočiće se sa carinama od 10 odsto na robu koja se isporučuje u Sjedinjene Države - napisao je Tramp u objavi.
On je najavio da će od 1. juna 2026. godine carine biti povećane na 25 odsto i ostaće na snazi "sve dok se ne postigne sporazum o potpunoj predaji Grenlanda".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Meloni: Rekla sam Trampu šta mislim, uvođenje novih carina bilo bi greška

Senat Italije u četvrtak je odobrio kontroverzne planove premijerke Đorđe Meloni za reformu pravosuđa, čime je uklonjena posljednja parlamentarna prepreka za ustavni amandman.
Međutim, posljednju riječ će imati javnost jer će se o toj reformi da odlučuje sljedeće godine na referendumu, piše DPA.
Senat je glasao sa 112 glasova za, 59 protiv i devet uzdržanih.
Melonijina trostranačka koalicija, na vlasti od oktobra 2022., ima većinu u domu.
Reforma je jedna od važnijih projekata Melonijine vlade.
Desne stranke već dugo optužuju velike dijelove italijanskog pravosuđa za političku pristrasnost prema ljevici, a tu tvrdnju premijerka Meloni ponavlja posljednjih godina.
Prijedlog zakona strogo odvaja karijere sudija i tužilaca, što znači da više ne mogu prelaziti iz jedne funkcije u drugu.
Zakon uvodi i nova samoupravna tijela za sudije i tužioce, uz učešće parlamenta u njihovim imenovanjima.
Kritičari upozoravaju da bi to političarima moglo dati indirektan uticaj na odluke o pravosudnom osoblju.
Zagovornici smatraju da je reforma nužna kako bi se ponovno uspostavila ravnoteža moći između politike i pravosuđa, dok protivnici, uključujući velika pravna udruženja i opozicione stranke, tvrde da ona ugrožava nezavisnost pravosuđa, podsjeća DPA.

Senat Italije odobrio planove premijerke Meloni za reformu pravosuđa

Italijanska premijerka Đorđa Meloni izjavila je u utorak da je protiv nje i još dva ministra podnesena tužba Međunarodnom krivičnom sudu zbog podrške Rima Izraelu.
- Ja, ministar Kroseto (Guido, ministar odbrane), ministar Tajani (Antonio, ministar spoljnih poslova) i vjerujem da je izvršni direktor Leonarda, Roberto Ćingolani, postali smo predmet tužbe Međunarodnog krivičnog suda zbog saučesništva u genocidu - rekla je ona tokom televizijskog programa, javio je AFP.
Isitiče da ne misli da postoji neki drugi slučaj ove vrste tužbe u svijetu ili u istoriji.
Leonardo je italijanska grupa za aeronautiku i odbranu.
Tužbu, datiranu 1. oktobra, sastavila je grupa koja sebe naziva "Pravnici i advokati za Palestinu", a potpisalo ju je oko 50 ljudi, uključujući profesore prava, advokate i nekoliko javnih ličnosti.
- Svojom podrškom izraelskoj Vladi, posebno kroz snabdijevanje smrtonosnim oružjem, italijanska Vlada je postala saučesnik u tekućem genocidu i teškim ratnim i zločinima protiv čovječnosti počinjenim nad palestinskim stanovništvom - naveli su autori tužbe.
Oni traže od Međunarodnog krivičnog suda da razmotri pokretanje formalne istrage po njihovoj tužbi.

Meloni kaže da je prijavljena Međunarodnom krivičnom sudu za saučesništvo u genocidu

Italijanska premijerka Đorđa Meloni izjavila je danas da je, zajedno sa ministrima odbrane i spoljnih poslova Gvidom Krozetom i Antoniom Tajanijem, prijavljena Međunarodnom krivičnom sudu (MKS/ICC) u Meloni je za italijansku televiziju RAI kazala da je zbog "saučesništva u genocidu" prijavljen i izvršni direktor italijanske odbrambene kompanije "Leonardo" Roberto Čingolani, prenosi ANSA.
- Vjerujem da nema drugog slučaja u svijetu ili u istoriji sa takvim optužbama - rekla je Meloni.Hagu, zbog "saučesništva u genocidu" u Gazi.

Italijanska premijerka i ministri prijavljeni Međunarodnom krivičnom sudu zbog saučesništva u genocidu u Gazi

Italijanska premijerka Đorđa Meloni pozvala je u utorak međunarodnu flotilu koja pokušava da dostavi humanitarnu pomoć Gazi da odmah obustavi svoju misiju.
Meloni je izjavila da bi insistiranje na konfrontaciji s Izraelom moglo da naruši trenutnu „krhku ravnotežu“ koja bi mogla da dovede do mira, zasnovanog na planu američkog predsjednika Donalda Trampa.
- Mnogi bi bili srećni da se taj plan osujeti. Bojim se da bi pokuša flotile da probije izraelsku pomorsku blokadu mogao poslužiti kao izgovor za to. Zbog toga vjerujem da bi flotila sada trebalo da se zaustavi- rekla je Meloni u saopštenju.
Flotila je saopštila da ih je Italija u utorak obavijestila da će ih uskoro kontaktirati italijanska fregata koja ih prati, i članovima posade ponuditi da napuste brod i vrate se na obalu prije nego što uđu u „kritičnu zonu“.
Organizacija Global Sumud Flotilla navela je da će više od 40 civilnih plovila, na kojima se nalaze parlamentarci, advokati i aktivisti — uključujući i švedsku klimatsku aktivistkinju Gretu Tunberg — nastaviti plovidbu u pokušaju da probiju izraelsku blokadu palestinske enklave.
Italijansko ministarstvo odbrane je ranije u utorak saopštilo da će njihova mornarica prestati da prati flotilu kada se bude nalazila 278 kilometara od obala Gaze, odnosno 150 nautičkih milja.

Meloni pozvala humanitarnu flotilu koja nosi pomoć za Gazu da se zaustavi

Premijerka Italije Đorđa Meloni ponovila je danas da ta zemlja stoji uz Ukrajinu u ratu protiv Rusije, istakvši da Moskva nije zainteresovana za mirovne pregovore.
- Intenzivni napadi sinoć na Kijev pokazuju ko je na strani mira, a ko nema namjeru da vjeruje u proces pregovora - rekla je ona u objavi na Twitteru.
Ona je dodala da pruža podršku ukrajinskom narodu, civilima i porodicama žrtava nakon "besmislenih" ruskih napada.
U ruskom bombardovanju Kijeva ubijeno je najmanje 17 ljudi, uključujući četvoro djece, prenosi Tanjug.

Meloni: Moskva ne želi pregovore, Italija stoji uz Ukrajinu

Italijanska premijerka Đorđa Meloni zagovara konkretan plan bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, na osnovu kojeg bi Sjevernoatlantska alijansa u roku od 24 sata pružila vojnu pomoć Kijevu ukoliko bi Rusija u budućnosti ponovo izvršila napad. Takođe se navodi da još nije jasno da li bi ovaj plan podrazumijevao i slanje vojnika NATO-a.&nbsp;
Trenutno evropski lideri raspravljaju o mogućim modelima bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, a Melonijin plan predstavlja jednu od opcija.
Ovaj italijanski prijedlog polazi od toga da članstvo Ukrajine u NATO-u „nije izgledna opcija“, ali Meloni predlaže da Kijev dobije bezbjednosne garancije koje su vrlo slične članu 5 o kolektivnoj odbrani Sjevernoatlantske alijanse. Prema tom prijedlogu, ako bi Rusija treći put napala Ukrajinu, NATO bi joj u roku od 24 sata pritekao u pomoć.
Iako ova „olakšana verzija člana 5 nipošto ne doseže nivo kolektivne odbrane“ koji propisuje sam član, zemlje potpisnice bilateralnih sporazuma s Ukrajinom obavezale bi se na brzu reakciju u slučaju novog ruskog napada, navode izvori upoznati sa situacijom.
Među mogućim oblicima pomoći bile bi brza i stalna odbrambena podrška Kijevu, ekonomska pomoć, jačanje ukrajinske vojske te uvođenje sankcija protiv Rusije. Međutim, nije jasno da li bi to podrazumijevalo i slanje NATO trupa direktno na ukrajinsku teritoriju.
Meloni je o svom planu prvi put govorila u martu, ali tada nije bilo precizirano šta bi tačno podrazumijevao, podsjeća agencija. Italijanska premijerka tada je naglasila da bi to bilo trajnije rješenje od stacioniranja stranih vojski na ukrajinskom tlu.
<h2>Šta kaže član 5</h2>
Prema Sjevernoatlantskom ugovoru: „Strane ugovornice su saglasne da će se oružani napad na jednu ili više njih u Evropi ili Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve. Zbog toga su se dogovorile da će, u slučaju takvog napada, svaka od njih iskoristiti svoje pravo na individualnu ili kolektivnu odbranu, priznato članom 51 Povelje Ujedinjenih nacija, te pomoći napadnutoj strani ili stranama preduzimanjem odmah, samostalno i u saradnji s ostalim stranama, onih akcija koje smatra nužnim, uključujući i upotrebu oružane sile, s ciljem obnove i očuvanja bezbjednosti sjevernoatlantskog prostora. Svaki takav napad, kao i sve mjere preduzete kao odgovor, odmah će biti prijavljeni Savjetu bezbjednosti. Te mjere će biti okončane čim Savjet bezbjednosti preduzme potrebne mjere za obnovu i očuvanje međunarodnog mira i bezbjednosti.“
Da bi član 5 mogao biti aktiviran, najprije mora biti pokrenut član 4 (konsultacije partnera u NATO-u), a mora postojati i dokaz da napad na teritoriju pogođene države zaista dolazi iz inostranstva. Tek tada država pogođena napadom može zatražiti primjenu člana 5.
O zahtjevu odlučuje Sjevernoatlantsko vijeće, u kojem svaku članicu predstavlja po jedan predstavnik. Odluke se donose jednoglasno, a u eventualnom odgovoru ne moraju učestvovati sve članice.

Đorđa Meloni predlaže plan po kojem bi NATO u 24 sata odgovorio na ruski napad

Nekoliko hiljada ljudi okupilo se danas u Rimu protestujući protiv zakona koji je usvojila ultrakonzervativna Vlada premijerke Đorđe Meloni kojim se strože kažnjavaju napad demonstranata na policiju, a policija štiti od optužbi za prekomjernu upotrebu sile.
Okruženi velikim prisustvom policije, demonstranti su prošetali ulicama prolazeći pored kultnih znamenitosti poput Koloseuma, u povorci noseći mnoge sindikalne i palestinske zastave.
Zakon koji je Vlada usvojila početkom aprila u četvrtak je odobrio donjim dom parlamenta, a očekuje se da će uskoro dobiti odobrenje Senata, gdje ultrakonzervativna vladajuća koalicija ima ubjedljivu većinu.
Tekst obezbjeđuje finansijsku pomoć od 10.000 eura za troškove odbrane pripadnika snaga bezbjednosti koji su gonjeni u slučajevima nasilja u vršenju svojih dužnosti.
Kazne za određena krivična djela, kao što su „neredi u zatvorskoj ustanovi“, povećavaju se, čak i za pasivni otpor.
Skraćuju se rokovi za iseljenje ljudi koji su nezakonito zauzeli stan ili garažu, dok će trudnice ili žene sa malom djecom osuđene za krivična djela sada morati da budu zatvorene, mada u manje teškim ustanovama od zatvora.
Ono što se nekada smatralo samo administrativnim prekršajem, blokiranje puteva tokom demonstracija, čak i mirnih, sada je krivično djelo koje može nositi zatvorsku kaznu do dvije godine.

1250x600

1084x550

U Rimu protest protiv ultrakonzervativne Vlade

Potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens izjavio je danas u Rimu da je Evropa “važan saveznik”, ali je priznao da postoje neslaganja oko trgovine, tokom sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.
Taj razgovor, prvi na tako visokom nivou od povećanja carina Donalda Trampa biće početak dugoročnih trgovinskih pregovora i dugoročnih trgovinskih koristi između Evrope i SAD”, rekao je Vens na početku sastanka koji se održava usred carinskog rata između Evropske unije (EU) i SAD.
- Evropa je važan saveznik SAD, pojedinačne evropske zemlje su važni saveznici SAD, ali naravno imamo neka neslaganja, kao što ponekad imaju i prijatelji, oko pitanja poput trgovine- istakao je Vens u sjedištu italijanske vlade u prisustvu premijerke Đorđe Meloni, prenosi Beta.
Predsjednica Evropske komisije kazala je da cijeni odnos sa SAD.
- Svi znaju da je đavo u detaljima, ali ono što nas ujedinjuje jeste da na kraju zajedno želimo da postignemo dobar dogovor za obje strane- rekla je Ursula fon der Lajen.
Vens i Ursula fon der Lajen danas su prisustvovali u Rimu prvoj misi novog poglavara Rimokatoličke crkve, pape Lava XIV.

Džej Di Vens sa Fon der Lajen o carinskim mjerama

Italijanski premijer Đorđa Meloni izjavila je da je uvjerena da će imati dobre odnose sa Fridrihom Mercom, konzervativnim političarem koji će biti izabran za njemačkog kancelara sljedeće sedmice.
Melonijeva je rekla italijanskoj agenciji Adnkronos da je bila u kontaktu sa Mercom posljednjih sedmica, nakon što se sastala sa njim prije izbora u Njemačkoj u februaru.
- Sigurna sam da ćemo dobro sarađivati - rekla je Melonijeva, koja predvodi desno orijentisanu vladu u Rimu, i poželjela sve najbolje novoj njemačkoj Vladi.
Merc će predvoditi koaliciju koju čine njegovi hrišćanski demokrati, njihova bavarska sestrinska stranka Hrišćansko-socijalna unija i socijaldemokrati, čija je orijentacija lijevi centar.
Melonijeva je rekla da se snažno slaže sa izjavama Merca o Zelenom planu EU i o konkurentnosti.
Očekuje se da će Merc posjetiti Rim ubrzo nakon što preuzme dužnost sljedeće sedmice, a njegov izbor u njemačkom parlamentu zakazan je za utorak, 6. maj.
Melonijeva se smatra liderom EU sa najboljim kontaktima sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom. Ona se sastala sa njim pet puta od njegovog ponovnog izbora, a posljednji put to se desilo tokom sahrane pape Franja u Rimu, prenosi Srna.

Meloni: Uvjerena sam da ću imati dobre odnose sa Mercom

Portparol NSD-a Mirko Miličić reagovao je povodom informacije da policija traga za Milošem Medenicom, kojem je danas, poslije izricanja presude, sutkinja Vesna Kovačević odredila pritvor.
“Sve nadležne institucije moraju reagovati hitro, odvažno i precizno kako bi se dokazalo da je Crna Gora jača od kriminala i organizovanih narkokartela, te da borba protiv ove pošasti koja uništava mladost naše zemlje ima neprikosnoveno prvenstvo u odnosu na sve druge dnevnopolitičke teme”, poručio je Miličić.
On je istakao da, sve nadležne institucije moraju reagovati hitro, odvažno i precizno kako bi se dokazalo da je Crna Gora jača od kriminala i organizovanih narkokartela, te da borba protiv ove pošasti koja uništava mladost naše zemlje ima neprikosnoveno prvenstvo u odnosu na sve druge dnevnopolitičke teme”, smatra on.
- Više nego ikada, sada nam je potrebno jedinstvo parlamentarne većine, jer reforme i ovu odvažnu borbu, koju smo zajedno započeli, moramo voditi do kraja, a naravno, to podrazumijeva da će se za sve propuste u toj borbi, poput ovog današnjeg, snositi velika odgovornost - naglašava Miličić.
Prema njegovim riječima, iako su brojni građani smatrali da je presuda Višeg suda preblaga za počinjena krivična djela koja su počinili Vesna i Miloš Medenica, jutros su, makar na kratko, osjetili zračak pravde, koji je, nažalost, ubrzo ponovo prekrio mračni oblak sumnje u još uvijek žive sprege organizovanih kriminalnih grupa i pojedinih dijelova bezbjednosnog sektora.

Miličić: Za današnji propust nadležni će snositi veliku odgovornost

U nesrećama izazvanim olujom Kristin u Portugalu poginulo je najmanje pet osoba, saopštile su lokalne vlasti.
Kako prenosi Anadolija, jaki vjetrovi rušili su drveće i oštetili kuće, puteve i ključnu infrastrukturu.
Gradonačelnik Leirije Gonsalo Lopes rekao je da su četiri osobe poginule u tom okrugu.
Još jedan smrtni slučaj zabilježen je u Vila Franca de Hira nakon što je na automobil palo drvo.
Portugalska Nacionalna uprava za vanredne situacije i civilnu zaštitu saopštila je da je oluja do ranog poslijepodneva izazvala više od 3,3 hiljade incidenata.
Većina incidenata povezana je s padom drveća i krhotinama koje blokiraju puteve, dok je nekoliko glavnih ruta poremećeno ili zatvoreno.
Operater elektroenergetske mreže E-Redes saopštio je da je oko 570 hiljada ljudi još bez struje.
Slike pokazuju da su jaki vjetrovi uništili gradski aerodrom u Coimbri, oštetivši avione uskladištene u hangaru.
Fudbalski stadion u Leiriji takođe je pretrpio ozbiljnu štetu.
Lokalni zvaničnici u Pombalu, u okrugu Leiria, upozorili su da bi nestanci struje mogli poremetiti javno vodosnabdijevanje i pozvali stanovnike da štede vodu dok se usluga u potpunosti ne obnovi.

U Portugalu usljed oluje Krsitin poginulo najmanje pet osoba

Nakon ulaska u NATO prije gotovo dvije godine, Švedskom, osim snijega, ove zime provijavaju i razmišljanja o uvođenju eura.
Iako je put do promjene valute dug, vladajuća koalicija u Švedskoj najavila je da će, kao prvi korak, sprovesti detaljnu analizu prednosti i mana eventualnog uvođenja eura.
Nakon što je Bugarska 1. januara ove godine postala nova članica eurozone, činilo se da se proces njenog daljeg širenja, makar privremeno, nalazi u zastoju. Međutim, švedska ministarka finansija Elizabet Svanteson najavila je u parlamentu otvaranje debate o mogućem prelasku Švedske na euro.
„Potrebna je obimna analiza prednosti i mana, uključujući i razmatranje bezbjednosne situacije“, kazala je Svanteson tokom parlamentarne rasprave, dodajući da se pitanje uvođenja eura neće otvarati prije parlamentarnih izbora zakazanih za septembar.
Osim stranke Moderati, koja predvodi vladajuću koaliciju desničarskih partija, pokretanje debate o uvođenju eura podržavaju i Stranka centra i Liberali. S druge strane, sve četiri stranke ljevičarske opozicije, predvođene Socijaldemokratskom partijom, protive se promjeni valute.
Švedski građani su se već izjasnili protiv uvođenja eura na referendumu održanom 2003. godine. Uz visoku izlaznost od 82 odsto, 55 procenata birača glasalo je protiv prelaska na zajedničku evropsku valutu. I tada je među političkim partijama vladalo slično raspoloženje kao danas, s tim što Socijaldemokratska partija zbog unutrašnjih nesuglasica nije zauzela zvaničan stav.
Iako je Švedska, prema Ugovoru o pristupanju Evropskoj uniji, u obavezi da uvede euro, za to ne postoji precizno određen rok. Zemlja je do sada odbijala da uđe u mehanizam deviznih kurseva ERM II, koji predstavlja preduslov za uvođenje zajedničke valute, čime je praktično odložila taj proces.
Osim Švedske, euro trenutno ne koriste ni Danska, Mađarska, Poljska, Rumunija i Češka. Jedino Danska ima formalno izuzeće od uvođenja eura, koje je dobila Mastrihtskim sporazumom iz 1992. godine, a građani su tu mogućnost odbili i na referendumu 2000. godine.
Preostale četiri države članice Evropske unije zasad ne planiraju da započnu primjenu kriterijuma konvergencije, zbog čega se ne očekuje da u skorije vrijeme uvedu euro.

Švedska razmišlja o promjeni valute: Dobija li evrozona novog člana

Pošta Crne Gore još nije ni na koji način osjetila posledice blokade teretnog drumskog saobraćaja, jer više od 90 odsto međunarodne razmjene (izvoz i uvoz pošiljaka) to preduzeće obavlja avio saobraćejem.
- Jedina poštanska razmjena koja se obavlja na drumskom graničnom prelazu (poštanske pošiljke za tri BiH operatera, Hrvatsku i Sloveniju) se obavlja na graničnom prelazu Ilino Brdo koji nije granica EU. Takođe, jedan dio e-trgovine nam dolazi preko graničnog prelaza Šćepan Polje koji takođe nije na granici sa EU - saopšteno je iz Pošte.
Međutim, naveli su iz Pošte, zbog blokade vraćeno im je vozilo iz Požege sa materijalom za Hibridnu poštu i Poštanski depo, a bez kojih ovi djelovi Pošte uskoro neće moći da obavljaju svoju djelatnost.

Tag: dorda-meloni