Lideri Evropskog saveza Damir Šehović, Ivan Vujović i Vatroslav Belan obratili su se dopisom vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i &nbsp;direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću zahtijevajući da postupe u skladu sa propisanim procedurama, odnosno Zakonom o krivičnom postupku, i da oduzimanjem protivzakonitog spomenika četničkom i fašističkom ratnom zločincu Pavlu Đurišiću odbrane ustavno-pravni poredak Crne Gore.
To im je, kako su ukazali, dužnost propisana Ustavom i zakonima.
- Budući da smo posebno zainteresovani za slučaj javnog postavljanja,a zatim sklanjanjai izlaganja spomenika četničkom i fašističkom ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u crkvi Svete mati Paraskeve u selu Gornje Zaostro u opštini Berane, sa pažnjom smo ispratili razmjenu argumenata između Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Uprave policije o razlozima zbog kojih taj protivzakoniti spomenik u smislu člana 411 a Krivičnog zakonika Crne Gore i dalje stoji izložen u pomenutoj crkvi - naveli su oni.
Ne žele, kažu, ovom prilikom ocjenjivati navodne nesporazume u komunikaciji između organa kojima Marković i Šćepanović rukovode i što ti „nesporazumi“ govore o ozbiljnosti i profesionalnosti organa koji su dužničuvati ustavno-pravni poredak, dosljedno i pravovremeno postupatiu skladu sa zakonima Crne Gore, ulivati povjerenje i graditi pravnu sigurnost svih građanki i građana naše države.
- Prihvatamo da do nesporazuma može doći u svim oblastima rada i djelovanja ali nam povjerenje uliva činjenica do koje smo došli iz komunikacije službenika policije i Tužilaštva, da su oba organa spremna sprovesti zakon i iz crkve Svete mati Paraskeve u Gornjem Zaostru oduzeti spomenik posvećen ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Razumjeli smo da vas je samo nesporazum, kolokvijalno rečeno „šum u komunikaciji“, spriječio da do danas to učinite - ističu u pismu.
Pozivaju ih, kako dodaju, da sada - nakon što su nesporazumi, navodni ili stvarni, a nadaju se razjašnjeni i otklonjeni - postupe u skladu sa propisanim procedurama - odnosno Zakonom o krivičnom postupku.
- I da u okviru svojih nadležnosti i zajedničkim djelovanjem oduzimanjem ovog protivzakonitog spomenika odbranite ustavno-pravni poredak Crne Gore, što vam je i dužnost propisana Ustavom i zakonima - dodali su lideri ES.
Ukoliko to ne urade, podvlače oni, cjelokupnoj crnogorskoj javnosti će biti jasno da je posrijedi obična predstava u kojoj policija i Tužilaštvo namjerno prebacuju odgovornost sa jednih na druge kako bi se zbunila javnost, a što je najvažnije, i primjena Zakona.
- To bi bila i jasna poruka da ovom državom ne vladaju zakoni i institucije već neki drugi akteri, čiji je ključni zadatak da sruše antifašizam kao temeljnu vrijednost Crne Gore i rehabilituju i instaliraju ideologiju zločina i genocida čiji je jedan od protagonista bio Pavle Đurišić - zaključuju u pismu lideri ES.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lideri ES pisali Markoviću i Šćepanoviću: Ako spomenik Đurišiću ne bude uklonjen biće jasno da državom ne vladaju zakoni nego akteri čiji je zadatak da sruše antifašizam kao temeljnu vrijednost

Klubovi poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokrata (SD) uputili su dopis predsjedniku Skupštine Crne Gore, u kojem upozoravaju na, kako navode, nezakonitu primjenu Zakona o državnim nagradama u postupku dodjele Trinaestojulske nagrade za 2024. godinu.
U dopisu se ističe da se nagrada dodjeljuje od strane Žirija koji imenuje Skupština, saglasno članu 19 Zakona o državnim nagradama, te da je – kako navode – došlo do pogrešne i nezakonite primjene člana 17, stav 3 istog zakona.
- Na ovo su ukazale i brojne nezavisne organizacije i intelektualci, zbog čega apelujemo da Skupština zvanično upozori Žiri u cilju zakonitog postupanja, tim prije što, prema članu 21, Trinaestojulsku nagradu uručuje predsjednik Skupštine - navodi se u dopisu.
DPS i SD podsjećaju da je članom 10 Ustava Crne Gore propisano da su svi obavezni da se pridržavaju Ustava i zakona, te poručuju da bi svako postupanje mimo zakona bilo u suprotnosti sa ustavnim principima vladavine prava.
- Ukoliko se Žiriju ne ukaže na kršenje zakona, odgovornost za moguće buduće postupke pred nadležnim organima snosiće i predsjednik Skupštine, a to bi značilo i degradaciju najvećeg državnog priznanja - &nbsp;upozoravaju ova dva poslanička kluba.
Na kraju dopisa ističu da je Trinaestojulska nagrada predviđena za djela i ostvarenja koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore, a ne, kako navode, „šovinizmu, ksenofobiji, anticrnogorstvu, slavljenju ratnih zločinaca i negiranju genocida“.

Poslanici DPS-a i SD-a pisali Mandiću: Upozoravamo na nezakonitost u postupku dodjele Trinaestojulske nagrade

Zakonik o krivičnom postupku Crne Gore, niti Zakon o unutrašnjim poslovima ne poznaju institut - zahtjev za izjašnjenje, kako je dopis urednici M portala Danici Nikolić formulisao vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije – Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finansijskih istraga Velimir Furtula. Skandalozni dopis juče je uruče Nikolić, a od nje se zahtijeva izjašnjenje o tekstu Portala ETV, koji je prenio M portal, objavljenom 10. januara pod naslovom „<a href="https://etv.me/drustvo/spiskove-nepodobnih-napravili-scepanovic-i-saranovic">Spiskove nepodobnih napravili Šćepanović i Šaranović“</a> autorke, jedne od urednica u Portalu ETV, Kaćuše Krsmanović. Kako su nam objasnili naši sagovornici iz sektora bezbjednosti, ne postoji formulacija - zahtjev za dostavljanje izjašnjenja na osnovu koga bi se bilo koji građanin, ni kao fizičko lice, a ni kao odgovorno lice u pravnom licu izjašnjavao. Postavlja se pitanje što znači da se neko izjasni? Da odgovori na dopis policije? Što ako to ne bude dovoljno, pa policija ponovo šalje dopis za novo ili dopunsko izjašnjenje? Naši sagovornici ukazuju da bi jedino bilo ispravno da je policija po Zakoniku o krivičnom postupku uputila poziv da se od osobe prikupe obavještenja.&nbsp; - To bi podrazumijevalo da policija, na propisanom obrascu gdje je precizno naznačeno ko se poziva, zašto, što je pravni osnov za poziv, naznačeno mjesto i vrijeme kad treba da se odazove pozivu i što je cilj prikupljanja obavještenja, i da obavijesti građanina o pojedinostima poziva. Takođe, taj poziv bi morao imati pravnu pouku da je građanin dužan da se odazove pozivu, ali isto tako da nije dužan da pruži obavještenje shodno odredbama ZKP – a i sa obaveznim potpisom obrađivača predmeta, odnosno inspektora koji je zadužen da prikupi obavještenja u konkretnom slučaju – objašnjavaju naši sagovornici. Nejasno je, takođe, kažu oni, što će na „zahtjevu“ potpis pomoćnika direktora Uprave policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250120150136_406232a48dcffc7c4ee9ea5073de3c8dc19da8518ea055b43148218d7f5bf9c6.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250120150136_406232a48dcffc7c4ee9ea5073de3c8dc19da8518ea055b43148218d7f5bf9c6" data-rendition-name="original" width="1222" height="1632" loading="lazy" alt="Dopis Uprave policije"> </figure>  Zahtjev naslovljen na urednicu M Portala i novinarku Krsmanović obiluje brojnim netačnim i nepreciznim informacijama, a jedino što je tačno navedeno je adresa na kojoj se nalazi M Portal. - Dana 10. januara na web sajtu www.portal.me objavljen je tekst pod naslovom „Spiskove nepodobnih napravili Šćepanović i Šaranović“ sa navedenim izvorom Portal ETV/ foto Portal ETV u kojem je objavljena posljednja stranica akta Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije koji je označen stepenom tajnosti „interno“ – navodi se u dopisu Furtule dostavljenom Nikolić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250115170116_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250115170116_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Velimir Furtula"> <figcaption>Velimir Furtula(Photo: MUP)</figcaption> </figure>  Furtula čak „objašnjava“ zbog čega nije trebalo objavljivati tekst koji je za Upravu policije sporan. - S obzirom da se radi o aktu koji je označen stepenom tajnosti i čiji se sadržaj u skladu sa Zakonom o tajnim podacima ne smije objavljivati, neophodno nam je da nam po nalogu tužioca ODT u Podgorici Ivana Bojanića u cilju identifikacije svih počinilaca krivičnog djela iz člana 369 KZCG – odavanje tajnih podataka, dostavite izjašnjenje na okolnosti ko je novinarki Vašeg portala Kaćuši Krsmanović omogućio uvid i fotografisanje naznačenog akta, te da li ste prilikom donošenje odluke o objavljivanju internog akta konsultovali službenike nadležnih državnih organa, te ukoliko jeste kojeg službenika – piše u dopisu koji potpisuje Furtula. Da je cilj Furtulinog zahtjeva pritisak na urednice Krsmanović i Nikolić kategoričan je i advokat Mihailo Volkov. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.6402%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvolkov-pritiskom-pokusavaju-da-zaustave-pisanje-o-rasulu-u-bezbjednosnom-sektoru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Ne želim da vjerujem da je ovo tražio tužilac, već da je ovo neki pritisak Uprave policije ka novinarskoj profesiji. I ono što je meni posebno zabrinjavajuće, a što sam mogao da pročitam jeste da je Kaćuša Krsmanović u tekstu objavila samo posljednju stranu nekog navodno internog dokumenta. Ako ona treba da da izjavu na okolnosti iz člana 369 KZCG, a uvidom u to što je objavljeno lako se da utvrditi da nije objavljen nijedan tajni podatak – istako je Volkov juče za Portal ETV. Dodao je da se na toj strani što je objavljena vidi metodologija odnosno reperi i kriterijumi na osnovu kojih se određuju da li neka osoba može imati bezbjednosne smetnje za rad u policiji. Uzdrmani bezbjednosni sektor Crne Gore kojim upravljaju Demokrate, čija je jedina preokupacija grčevita borba za fotelje koje im neumitno izmiču, pokazuje nedopustivu dozu nekompetentnosti u svim kadrovskim rješenjima kojim pokušavaju da se izvuku iz situacije u koju su zapali. Naravno, u sistemu u kojem je tužuilaštvo tek puko političko oruđe ne bi trebalo da iznenadi pojačavanje pritiska na medije od čelnika „ministarstava sile“ – od Alekse Bečića, koji je potpredsjendik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, do ministara Danila Šaranovića i Dragana Krapovića, te njihove ekipe.

Marija Žižić

1250x600

1084x550

Izjašnjenje – formulacija koje nema u zakonima

Vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije – Odsjek za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finansijskih istraga Velimir Furtula u skandaloznom dopisu upućenom M Portalu i urednici tog medija Danici Nikolić od nje zahtijeva izjašnjenje o tekstu Portala ETV, objavljenog 10. januara pod naslovom „Spiskove nepodobnih napravili Šćepanović i Šaranović“, autorke jedne od urednica u ETV Portalu Kaćuše Krsmanović?! M portal objavio je 10. januara tekst Portala ETV u kojem se, između ostalog, navodi da se veliki broj policajaca našao na udaru prosrpskih i proruskih vlasti nakon što su preuzeli institucije krajem 2020. godine i da više od 70 policajaca nijesu prošli bezbjednosne provjere Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; <h2>ZAHTJEV</h2> Furtula u zahtjevu naslovljenom na urednicu M Portala i novinarku Krsmanović obiluje brojnim netačnim, nepreciznim informacijama i jedino što je tačno navedeno je adresa na kojoj se nalazi M Portal. - Dana 10. januara na web sajtu <a href="http://www.portal.me">www.portal.me</a> objavljen je tekst pod naslovom „Spiskove nepodobnih napravili Šćepanović i Šaranović“ sa navedenim izvorom Portal ETV/ foto Portal ETV u kojem je objavljena posljednja stranica akta Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije koji je označen stepenom tajnosti „interno“ – navodi se u dopisu Furtule dostavljenom Nikolić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250120150136_406232a48dcffc7c4ee9ea5073de3c8dc19da8518ea055b43148218d7f5bf9c6.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250120150136_406232a48dcffc7c4ee9ea5073de3c8dc19da8518ea055b43148218d7f5bf9c6" data-rendition-name="original" width="1222" height="1632" loading="lazy" alt="Dopis Uprave policije"> <figcaption>Dopis Vladimira Furtule</figcaption> </figure>  Furtula čak „objašnjava“ zbog čega nije trebalo objavljivati tekst koji je za Upravu policije sporan. - S obzirom da se radi o aktu koji je označen stepenom tajnosti i čiji se sadržaj u skladu sa Zakonom o tajnim podacima ne smije objavljivati, neophodno nam je da nam po nalogu tužioca ODT u Podgorici Ivana Bojanića u cilju identifikacije svih počinilaca krivičnog djela iz člana 369 KZCG – odavavanje tajnih podataka, dostavite izjašnjenje na okolnosti ko je novinarki Vašeg portala Kaćuši Krsmanović omogućio uvid i fotografisanje naznačenog akta, te da li ste prilikom donošenje odluke o objavljivanju internog akta konsultovali službenike nadležnih državnih organa, te ukoliko jeste kojeg službenika – navodi se u dopisu koji potpisuje Furtula. Da je cilj Furtulinog zahtjeva pritisak na urednice Krsmanović i Nikolić smatra poznati advokat Mihailo Volkov. - Ovo što se može pročitati u medijima, a što se odnosi na navodno saslušanje, odnosno uzimanje potrebnih obavještenja od urednice M Portala Danice Nikolić i novinarke Kaćuše Krsmanović govori u prilog činjenici u kakvom se rasulu nalazi naš bezbjednosni sektor – kazao je Volkov za Portal ETV. <h2>RASULO U BEZBJEDNOSNOM SEKTORU</h2> Ukazao je i na nelogičnost koja se navodi u dopisu - da se od urednice M Portala traži da pomogne u prikupljanju potrebnih obavještenja od novinarke koja je navodno kod nje zapošljena, iako Krsmanović ne radi u tom mediju. - To jasno govori kakvim podacima Uprava policije raspolaže. Nerazumljivo je zašto Uprava policije traži da se sasluša Krsmanović koja nije zapošljena u M Portalu. Ovakav zaključak navodi da se radi o pritisku na Krsmanović i Nikolić – kategoričan je Volkov. Sa druge strane ono što je, prema njegovim riječima, posebno zabrinjavajuće je, kako Uprava policije planira da uzme izjavu od novinarke koja treba da otkrije izvor. Volkov smatra da bi trebalo da im bude poznat Zakon o medijima koji štiti novinare i nijesu dužni da otkrije identitet svog izvora. Objašnjava da je novinar dužan da otkrije svoj izvor samo kad odluči sud. - Ne želim da vjerujem da je ovo tražio tužilac, već da je ovo neki pritisak Uprave policije ka novinarskoj profesiji. I ono što je meni posebno zabrinjavajuće, a što sam mogao da pročitam jeste da je Kaćuša Krsmanović u tekstu objavila samo posljednju stranu nekog navodno internog dokumenta. Ako ona treba da da izjavu na okolnosti iz člana 369 KZCG, a uvidom u to što je objavljeno lako se da utvrditi da nije objavljen nijedan tajni podatak – istako je Volkov. Dodao je da se na toj strani što je objavljena vidi metodlogija odnosno reperi i kriterijumi na osnovu kojih se određuju da li neka osoba može imati bezbjednosne smetnje za rad u policiji. Ukoliko se pođe od pretpostavke, kako je kazao Volkov, da su to podaci koji su utvrđeni Zakonom o unutrašnjim poslovima, onda je jasno da tu nema tajnog podatka. Volkov je naglasio da bi tajni podatak bio onaj koji se odnosi na ime i prezime i konkretnu bezbjednosnu smetnju za tu osobu. - Sve ovo što se moglo pročitati u medijima - da se traži Kaćuša Krsmanović na pogrešnoj adresi do toga da se uzmu podaci odnosno obavještenja na okolnosti krivičnog djela koje ne postoji da se zaključiti da se radi o pritisku na Kaćušu Krsmanović i Danicu Nikolić, a sve u pravcu zastraživanja– naglasio je Volkov. Cilj toga je, kako kaže, da se ne bi ukazivalo u kakvom rasulu je bezbjednosni sektor. On je zključio da je u ovom postupku sve nelogično, a kad je nelogično onda je i nezakonito i da nema sumnju da se radi o pritisku na novinarke. Vladimir Furtula nedavno je imenovan za pomoćnika direktora Uprave polcije, a bio je dugogodišnji inspektor za borbu protiv droga i inspektor za suzbijanje krvnih delikata. U vrijeme dok je Slavko Stojanović bio na čelu Uprave policije bio je načelnik Centra bezbjednosti Berane, kasnije načelnik Opšteg kriminaliteta. Furtula je i predstavnik Uprave policije i član komisije za istraživanje i prijetnji napada na novinare.

Volkov: Pritiskom pokušavaju da zaustave pisanje o rasulu u bezbjednosnom sektoru

Nezakonito smijenjeni komandir Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Goran Janković uputio je dopis aktuelnoj gradonačenici Podgorice Oliveri Injac dan nakon vanrednih lokalnih izbora, u kom konstatuje da su građani juče rekli svoje, a da ona i njeno rukovođenje gradom neće ostati upamćeni ni po čemu dobrom.
Janković u dopisu, u koji je portal ETV imao uvid, konstatuje da je on ostao duže na fukciji komandira službe zaštite, nego što je ona provela u fotelji gradonačelnice Podgorice.
Komisija za žalbe Vlade Crne Gore dva puta je poništila rješenje Injac o smjeni Gorana Jankovića sa pozicije komandira podgoričke Službe zaštite i spasavanja, a u obrazloženju je navedeno da su nejasni razlozi ovakve odluke gradonačelnice.
- Poštovana, obraćam Vam se ovim putem da vidim da li ste došli danas na posao i kako Vam djeluje ovo sve što su građani rekli o Vama i Vašem radu i rukovođenju. Ipak, na kraju ostade da ćete ipak Vi ostati upamćeni po ničemu dobrom, a posebno ćete ostati upamćeni po dovođenju novog stila života u moju i našu Podgoricu, a to je pacovski kvartovi, titulu najprijavijeg, ili što kazemo mi Podgoričani "najglibavijeg" grada u regionu sa nepotizmom, zloupotrebama, zaposlenjem nepismenih starješina bez uslova, kupovina starih autobusa, saobraćajni haos, uništenje redovnog vodosnadbijevanja i raznim mahinacijama koje će se otkrivati u narednom periodu - naveo je Janković u dopisu upućenom Injac.
Takođe, Janković poručuje da je Injac neznanjem, nestručnošću i njoj znanim stilom rada sa još nekoliko ljudi unizila sve službe i organe grada o čemu su joj, kako ističe, na kraju juče građani rekli sve.&nbsp;
- Ono što treba da Vas zabrinjava jeste materijalna šteta koju ste proizveli lažnim i nezakonitim radnjama u postupku moje smjene gdje su stručna lica do sada utvrdila da šteta prelazi iznos od 25.000 (slovina: dvadeset pet hiljada) eura koje ćete objašnjavati nadležnima na koji način ste ih zloupotrebom položaja otuđili iz budžeta Glavnog grada! Pravda je spora ali dostižna - naglasio je Janković u dopisu.
Janković je upozorio Injac da još nije postupila po nalogu Komisije za žalbe i da pravi enormne troškove za budžet.
- Naravno, posebna tema će biti podnošenje lažnih krivičnih prijava od strane Vas i Slađane Anđušić, jedne od najnepismenijih pravnika u istoriji Crne Gore! | na kraju, ipak, duže ostadoh komandir, nego sto vi bijaste gradonačelnica! U iščekivanju primjene i poštovanje zakona, srdačan pozdrav. Zakoniti komandir Službe zaštite i spašavanja mr Goran Janković - zaključio je on u dopisu.
Janković je u Službu zaštite došao iz Komunalne policije 2019, a u mandatu je bio do 2025. godine. Mandat mu je prestao u oktobru, kada je gradonačelnica Injac donijela rješenje o njegovom razrješenju.
Krajem istog mjeseca, za vršioca dužnosti komandira Službe zaštite Glavnog grada postavljen je Zdravko Blečić.
Upravna inspekcija Ministarstva javne uprave utvrdila je da Blečić ne ispunjava uslove za komandira Službe zaštite i spasavanja i više puta je upozoravala Injac da ukloni nepravilnosti u ovom slučaju, što ona nije uradila.
Takođe, Upravna inspekcija MJU je u aprilu zabranila rad Blečiću, ali je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović mjesec kasnije poništio to rješenje.

Janković poručio Injac: Ipak duže ostadoh komandir nego Vi gradonačelnica

Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović poručio je da potez specijalnog tužioca Miloša Šoškića, kojim je targetirao i pokušao da &nbsp;ućutka &nbsp;bivšeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića, prije svega prijetnja i kompromitacija Specijalnog državnog tužilaštva.
Šoškić je u poneđeljak dopisom ultimativno od uprave dnevnog lista Pobjeda zatražio da mu, ,,u što kraćem roku“ dostave sve novinske tekstove objavljene u listu i na portalu Pobjede ,,u periodu dok je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik - a koji koji su vezani za krivični postupak koji se vodi protiv okrivljenih Zorana Lazovića i Milivoja Katnića“.
- Na prilično komičan način je to Šoškić izveo i kompromitovao cijelo tužilaštvo dopisom koji je uputio Pobjedi - naveo je Vujović gostujući na Televiziji E.
Bilo bi, kaže, interesantno da se vrhovni državni tužilac Milorad Marković izjasni o ovom slučaju.
- Jer ovakva kompromitacija nije zabilježena skorije u Crnoj Gori - da neko na ovakav način uruši ugled tužilačke organizacije, pritom imajući za cilj da zastraši novinare, spriječi pisanje o njemu - što je, mogu vam reći, nemoguće: jer tražite da mediji prestanu da pišu o javnim funkcionerima, prestanu da istražuju njihove zloupotrebe i da prestanu da izvještavaju javnost o njima... Crna Gora koja navodno treba za dva mjeseca da završi četiri poglavlja iz pregovaračkog procesa.. - rekao je Vujović podvlačeći da je tužilaštvo samo kompromitovalo sebe.
<h2>Kliping servis</h2>
Nevjerovatno je, cijeni on, da Šoškić jedan medij tretira kao svoj kliping servis i obraća mu se sa ovakvim zahtjevom.&nbsp;
<blockquote>Delegacija EU u Podgorici ili neko iz Brisela - neko bi morao da reaguje na ovakvo ponašanje</blockquote>
- I ne samo da traži tekstove koji su pisani u Pobjedi, on traži i tekstove koji su objavljeni u drugim medijima - bukvalno kao da je Pobjeda njegov servis za pres kliping.. Na kraju se još dodaje da moraju to jako hitno da mu dostave i da ne grube vrijeme. Ovakav naredbodavni ton... Možda je 1945. godine, po završetku rata, bilo tih situacija u bivšoj Jugoslaviji - da se komesari tako odnose prema medijima i novinarima - ali u novijoj istoriji meni nije poznat slučaj da na takav način državni tužilac ponižava jedan medij i obraća mu se s jednom takvom vrstom usluge - podvukao je Vujović.
Iza svega toga, ukazuje on, &nbsp;stoji namjera da se zastraši jedan novinar i zaustavi pisanje o Šoškiću.
- Ali način na koji to radi je stvarno dosad nezabilježen - istakao je on.
<h2>Krajnje vrijeme da EU reaguje</h2>
Vujović je ocijenio da bi neko iz Evropske unije trebalo da reaguje ovim povodom.
- Delegacija EU u Podgorici ili neko iz Brisela - neko bi morao da reaguje na ovakvo ponašanje. Ovo nije pitanje samo kompromitacije tužilaštva već pokušaj urušavanja osnovnih medijskih sloboda u Crnoj Gori, urušavanja osnovne slobode izražavanja. Zato je to jako opasno - poručio je Vujović.
Evropa je, dodaje, upravo kroz poglavlje 23 fokusirana na te slobode.
- Mislim da je krajnje vrijeme da neko iz Brisela reaguje na ovo urušavanje medijskih sloboda u Crnoj Gori - poručio je Vujović.
Evropa se, kaže on, pokazala prilično tolerantnom prethodnih par mjeseci zbog naprasne ideje da se Crna Gora pošto-poto što prije primi u EU.
- Počeli su da zatvaraju oči na neke velike i krupne prekršaje koji se dešavaju u Crnoj Gori i na ukupnu regresiju cijelog društva. Ne skreću pažnju i ne nalaze za shodno da upozore da neke stvari nijesu u skladu sa EU vrijednostima kojima bi Crna Gora trebalo da se prilagodi. Prosto je nevjerovatno da niko od njih ne reaguje na ovako otvoreno urušavanje medijskih sloboda - ocijenio je Vujović.
Dodao je da nije samo do njih - već da imamo čitav niz zapadnih ambasada koje ćute
- Koje su ranije reagovale na ovakve pojave, a sada svi ćute - maltene kao da podržavaju ovakvu praksu - naveo je Vujović.

Anja Ivanović

Vujović: Potez Šoškića nije samo kompromitacija tužilaštva - već pokušaj urušavanja osnovnih medijskih sloboda i izražavanja

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: dopis