Lideri Evropskog saveza Damir Šehović, Ivan Vujović i Vatroslav Belan obratili su se dopisom vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i &nbsp;direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću zahtijevajući da postupe u skladu sa propisanim procedurama, odnosno Zakonom o krivičnom postupku, i da oduzimanjem protivzakonitog spomenika četničkom i fašističkom ratnom zločincu Pavlu Đurišiću odbrane ustavno-pravni poredak Crne Gore.
To im je, kako su ukazali, dužnost propisana Ustavom i zakonima.
- Budući da smo posebno zainteresovani za slučaj javnog postavljanja,a zatim sklanjanjai izlaganja spomenika četničkom i fašističkom ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u crkvi Svete mati Paraskeve u selu Gornje Zaostro u opštini Berane, sa pažnjom smo ispratili razmjenu argumenata između Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Uprave policije o razlozima zbog kojih taj protivzakoniti spomenik u smislu člana 411 a Krivičnog zakonika Crne Gore i dalje stoji izložen u pomenutoj crkvi - naveli su oni.
Ne žele, kažu, ovom prilikom ocjenjivati navodne nesporazume u komunikaciji između organa kojima Marković i Šćepanović rukovode i što ti „nesporazumi“ govore o ozbiljnosti i profesionalnosti organa koji su dužničuvati ustavno-pravni poredak, dosljedno i pravovremeno postupatiu skladu sa zakonima Crne Gore, ulivati povjerenje i graditi pravnu sigurnost svih građanki i građana naše države.
- Prihvatamo da do nesporazuma može doći u svim oblastima rada i djelovanja ali nam povjerenje uliva činjenica do koje smo došli iz komunikacije službenika policije i Tužilaštva, da su oba organa spremna sprovesti zakon i iz crkve Svete mati Paraskeve u Gornjem Zaostru oduzeti spomenik posvećen ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Razumjeli smo da vas je samo nesporazum, kolokvijalno rečeno „šum u komunikaciji“, spriječio da do danas to učinite - ističu u pismu.
Pozivaju ih, kako dodaju, da sada - nakon što su nesporazumi, navodni ili stvarni, a nadaju se razjašnjeni i otklonjeni - postupe u skladu sa propisanim procedurama - odnosno Zakonom o krivičnom postupku.
- I da u okviru svojih nadležnosti i zajedničkim djelovanjem oduzimanjem ovog protivzakonitog spomenika odbranite ustavno-pravni poredak Crne Gore, što vam je i dužnost propisana Ustavom i zakonima - dodali su lideri ES.
Ukoliko to ne urade, podvlače oni, cjelokupnoj crnogorskoj javnosti će biti jasno da je posrijedi obična predstava u kojoj policija i Tužilaštvo namjerno prebacuju odgovornost sa jednih na druge kako bi se zbunila javnost, a što je najvažnije, i primjena Zakona.
- To bi bila i jasna poruka da ovom državom ne vladaju zakoni i institucije već neki drugi akteri, čiji je ključni zadatak da sruše antifašizam kao temeljnu vrijednost Crne Gore i rehabilituju i instaliraju ideologiju zločina i genocida čiji je jedan od protagonista bio Pavle Đurišić - zaključuju u pismu lideri ES.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lideri ES pisali Markoviću i Šćepanoviću: Ako spomenik Đurišiću ne bude uklonjen biće jasno da državom ne vladaju zakoni nego akteri čiji je zadatak da sruše antifašizam kao temeljnu vrijednost

Klubovi poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokrata (SD) uputili su dopis predsjedniku Skupštine Crne Gore, u kojem upozoravaju na, kako navode, nezakonitu primjenu Zakona o državnim nagradama u postupku dodjele Trinaestojulske nagrade za 2024. godinu.
U dopisu se ističe da se nagrada dodjeljuje od strane Žirija koji imenuje Skupština, saglasno članu 19 Zakona o državnim nagradama, te da je – kako navode – došlo do pogrešne i nezakonite primjene člana 17, stav 3 istog zakona.
- Na ovo su ukazale i brojne nezavisne organizacije i intelektualci, zbog čega apelujemo da Skupština zvanično upozori Žiri u cilju zakonitog postupanja, tim prije što, prema članu 21, Trinaestojulsku nagradu uručuje predsjednik Skupštine - navodi se u dopisu.
DPS i SD podsjećaju da je članom 10 Ustava Crne Gore propisano da su svi obavezni da se pridržavaju Ustava i zakona, te poručuju da bi svako postupanje mimo zakona bilo u suprotnosti sa ustavnim principima vladavine prava.
- Ukoliko se Žiriju ne ukaže na kršenje zakona, odgovornost za moguće buduće postupke pred nadležnim organima snosiće i predsjednik Skupštine, a to bi značilo i degradaciju najvećeg državnog priznanja - &nbsp;upozoravaju ova dva poslanička kluba.
Na kraju dopisa ističu da je Trinaestojulska nagrada predviđena za djela i ostvarenja koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore, a ne, kako navode, „šovinizmu, ksenofobiji, anticrnogorstvu, slavljenju ratnih zločinaca i negiranju genocida“.

Poslanici DPS-a i SD-a pisali Mandiću: Upozoravamo na nezakonitost u postupku dodjele Trinaestojulske nagrade

Zakonik o krivičnom postupku Crne Gore, niti Zakon o unutrašnjim poslovima ne poznaju institut - zahtjev za izjašnjenje, kako je dopis urednici M portala Danici Nikolić formulisao vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije – Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finansijskih istraga Velimir Furtula. Skandalozni dopis juče je uruče Nikolić, a od nje se zahtijeva izjašnjenje o tekstu Portala ETV, koji je prenio M portal, objavljenom 10. januara pod naslovom „<a href="https://etv.me/drustvo/spiskove-nepodobnih-napravili-scepanovic-i-saranovic">Spiskove nepodobnih napravili Šćepanović i Šaranović“</a> autorke, jedne od urednica u Portalu ETV, Kaćuše Krsmanović. Kako su nam objasnili naši sagovornici iz sektora bezbjednosti, ne postoji formulacija - zahtjev za dostavljanje izjašnjenja na osnovu koga bi se bilo koji građanin, ni kao fizičko lice, a ni kao odgovorno lice u pravnom licu izjašnjavao. Postavlja se pitanje što znači da se neko izjasni? Da odgovori na dopis policije? Što ako to ne bude dovoljno, pa policija ponovo šalje dopis za novo ili dopunsko izjašnjenje? Naši sagovornici ukazuju da bi jedino bilo ispravno da je policija po Zakoniku o krivičnom postupku uputila poziv da se od osobe prikupe obavještenja.&nbsp; - To bi podrazumijevalo da policija, na propisanom obrascu gdje je precizno naznačeno ko se poziva, zašto, što je pravni osnov za poziv, naznačeno mjesto i vrijeme kad treba da se odazove pozivu i što je cilj prikupljanja obavještenja, i da obavijesti građanina o pojedinostima poziva. Takođe, taj poziv bi morao imati pravnu pouku da je građanin dužan da se odazove pozivu, ali isto tako da nije dužan da pruži obavještenje shodno odredbama ZKP – a i sa obaveznim potpisom obrađivača predmeta, odnosno inspektora koji je zadužen da prikupi obavještenja u konkretnom slučaju – objašnjavaju naši sagovornici. Nejasno je, takođe, kažu oni, što će na „zahtjevu“ potpis pomoćnika direktora Uprave policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250120150136_406232a48dcffc7c4ee9ea5073de3c8dc19da8518ea055b43148218d7f5bf9c6.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250120150136_406232a48dcffc7c4ee9ea5073de3c8dc19da8518ea055b43148218d7f5bf9c6" data-rendition-name="original" width="1222" height="1632" loading="lazy" alt="Dopis Uprave policije"> </figure>  Zahtjev naslovljen na urednicu M Portala i novinarku Krsmanović obiluje brojnim netačnim i nepreciznim informacijama, a jedino što je tačno navedeno je adresa na kojoj se nalazi M Portal. - Dana 10. januara na web sajtu www.portal.me objavljen je tekst pod naslovom „Spiskove nepodobnih napravili Šćepanović i Šaranović“ sa navedenim izvorom Portal ETV/ foto Portal ETV u kojem je objavljena posljednja stranica akta Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije koji je označen stepenom tajnosti „interno“ – navodi se u dopisu Furtule dostavljenom Nikolić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250115170116_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250115170116_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Velimir Furtula"> <figcaption>Velimir Furtula(Photo: MUP)</figcaption> </figure>  Furtula čak „objašnjava“ zbog čega nije trebalo objavljivati tekst koji je za Upravu policije sporan. - S obzirom da se radi o aktu koji je označen stepenom tajnosti i čiji se sadržaj u skladu sa Zakonom o tajnim podacima ne smije objavljivati, neophodno nam je da nam po nalogu tužioca ODT u Podgorici Ivana Bojanića u cilju identifikacije svih počinilaca krivičnog djela iz člana 369 KZCG – odavanje tajnih podataka, dostavite izjašnjenje na okolnosti ko je novinarki Vašeg portala Kaćuši Krsmanović omogućio uvid i fotografisanje naznačenog akta, te da li ste prilikom donošenje odluke o objavljivanju internog akta konsultovali službenike nadležnih državnih organa, te ukoliko jeste kojeg službenika – piše u dopisu koji potpisuje Furtula. Da je cilj Furtulinog zahtjeva pritisak na urednice Krsmanović i Nikolić kategoričan je i advokat Mihailo Volkov. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.6402%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvolkov-pritiskom-pokusavaju-da-zaustave-pisanje-o-rasulu-u-bezbjednosnom-sektoru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Ne želim da vjerujem da je ovo tražio tužilac, već da je ovo neki pritisak Uprave policije ka novinarskoj profesiji. I ono što je meni posebno zabrinjavajuće, a što sam mogao da pročitam jeste da je Kaćuša Krsmanović u tekstu objavila samo posljednju stranu nekog navodno internog dokumenta. Ako ona treba da da izjavu na okolnosti iz člana 369 KZCG, a uvidom u to što je objavljeno lako se da utvrditi da nije objavljen nijedan tajni podatak – istako je Volkov juče za Portal ETV. Dodao je da se na toj strani što je objavljena vidi metodologija odnosno reperi i kriterijumi na osnovu kojih se određuju da li neka osoba može imati bezbjednosne smetnje za rad u policiji. Uzdrmani bezbjednosni sektor Crne Gore kojim upravljaju Demokrate, čija je jedina preokupacija grčevita borba za fotelje koje im neumitno izmiču, pokazuje nedopustivu dozu nekompetentnosti u svim kadrovskim rješenjima kojim pokušavaju da se izvuku iz situacije u koju su zapali. Naravno, u sistemu u kojem je tužuilaštvo tek puko političko oruđe ne bi trebalo da iznenadi pojačavanje pritiska na medije od čelnika „ministarstava sile“ – od Alekse Bečića, koji je potpredsjendik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, do ministara Danila Šaranovića i Dragana Krapovića, te njihove ekipe.

Marija Žižić

1250x600

1084x550

Izjašnjenje – formulacija koje nema u zakonima

Vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije – Odsjek za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finansijskih istraga Velimir Furtula u skandaloznom dopisu upućenom M Portalu i urednici tog medija Danici Nikolić od nje zahtijeva izjašnjenje o tekstu Portala ETV, objavljenog 10. januara pod naslovom „Spiskove nepodobnih napravili Šćepanović i Šaranović“, autorke jedne od urednica u ETV Portalu Kaćuše Krsmanović?! M portal objavio je 10. januara tekst Portala ETV u kojem se, između ostalog, navodi da se veliki broj policajaca našao na udaru prosrpskih i proruskih vlasti nakon što su preuzeli institucije krajem 2020. godine i da više od 70 policajaca nijesu prošli bezbjednosne provjere Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; <h2>ZAHTJEV</h2> Furtula u zahtjevu naslovljenom na urednicu M Portala i novinarku Krsmanović obiluje brojnim netačnim, nepreciznim informacijama i jedino što je tačno navedeno je adresa na kojoj se nalazi M Portal. - Dana 10. januara na web sajtu <a href="http://www.portal.me">www.portal.me</a> objavljen je tekst pod naslovom „Spiskove nepodobnih napravili Šćepanović i Šaranović“ sa navedenim izvorom Portal ETV/ foto Portal ETV u kojem je objavljena posljednja stranica akta Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije koji je označen stepenom tajnosti „interno“ – navodi se u dopisu Furtule dostavljenom Nikolić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250120150136_406232a48dcffc7c4ee9ea5073de3c8dc19da8518ea055b43148218d7f5bf9c6.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250120150136_406232a48dcffc7c4ee9ea5073de3c8dc19da8518ea055b43148218d7f5bf9c6" data-rendition-name="original" width="1222" height="1632" loading="lazy" alt="Dopis Uprave policije"> <figcaption>Dopis Vladimira Furtule</figcaption> </figure>  Furtula čak „objašnjava“ zbog čega nije trebalo objavljivati tekst koji je za Upravu policije sporan. - S obzirom da se radi o aktu koji je označen stepenom tajnosti i čiji se sadržaj u skladu sa Zakonom o tajnim podacima ne smije objavljivati, neophodno nam je da nam po nalogu tužioca ODT u Podgorici Ivana Bojanića u cilju identifikacije svih počinilaca krivičnog djela iz člana 369 KZCG – odavavanje tajnih podataka, dostavite izjašnjenje na okolnosti ko je novinarki Vašeg portala Kaćuši Krsmanović omogućio uvid i fotografisanje naznačenog akta, te da li ste prilikom donošenje odluke o objavljivanju internog akta konsultovali službenike nadležnih državnih organa, te ukoliko jeste kojeg službenika – navodi se u dopisu koji potpisuje Furtula. Da je cilj Furtulinog zahtjeva pritisak na urednice Krsmanović i Nikolić smatra poznati advokat Mihailo Volkov. - Ovo što se može pročitati u medijima, a što se odnosi na navodno saslušanje, odnosno uzimanje potrebnih obavještenja od urednice M Portala Danice Nikolić i novinarke Kaćuše Krsmanović govori u prilog činjenici u kakvom se rasulu nalazi naš bezbjednosni sektor – kazao je Volkov za Portal ETV. <h2>RASULO U BEZBJEDNOSNOM SEKTORU</h2> Ukazao je i na nelogičnost koja se navodi u dopisu - da se od urednice M Portala traži da pomogne u prikupljanju potrebnih obavještenja od novinarke koja je navodno kod nje zapošljena, iako Krsmanović ne radi u tom mediju. - To jasno govori kakvim podacima Uprava policije raspolaže. Nerazumljivo je zašto Uprava policije traži da se sasluša Krsmanović koja nije zapošljena u M Portalu. Ovakav zaključak navodi da se radi o pritisku na Krsmanović i Nikolić – kategoričan je Volkov. Sa druge strane ono što je, prema njegovim riječima, posebno zabrinjavajuće je, kako Uprava policije planira da uzme izjavu od novinarke koja treba da otkrije izvor. Volkov smatra da bi trebalo da im bude poznat Zakon o medijima koji štiti novinare i nijesu dužni da otkrije identitet svog izvora. Objašnjava da je novinar dužan da otkrije svoj izvor samo kad odluči sud. - Ne želim da vjerujem da je ovo tražio tužilac, već da je ovo neki pritisak Uprave policije ka novinarskoj profesiji. I ono što je meni posebno zabrinjavajuće, a što sam mogao da pročitam jeste da je Kaćuša Krsmanović u tekstu objavila samo posljednju stranu nekog navodno internog dokumenta. Ako ona treba da da izjavu na okolnosti iz člana 369 KZCG, a uvidom u to što je objavljeno lako se da utvrditi da nije objavljen nijedan tajni podatak – istako je Volkov. Dodao je da se na toj strani što je objavljena vidi metodlogija odnosno reperi i kriterijumi na osnovu kojih se određuju da li neka osoba može imati bezbjednosne smetnje za rad u policiji. Ukoliko se pođe od pretpostavke, kako je kazao Volkov, da su to podaci koji su utvrđeni Zakonom o unutrašnjim poslovima, onda je jasno da tu nema tajnog podatka. Volkov je naglasio da bi tajni podatak bio onaj koji se odnosi na ime i prezime i konkretnu bezbjednosnu smetnju za tu osobu. - Sve ovo što se moglo pročitati u medijima - da se traži Kaćuša Krsmanović na pogrešnoj adresi do toga da se uzmu podaci odnosno obavještenja na okolnosti krivičnog djela koje ne postoji da se zaključiti da se radi o pritisku na Kaćušu Krsmanović i Danicu Nikolić, a sve u pravcu zastraživanja– naglasio je Volkov. Cilj toga je, kako kaže, da se ne bi ukazivalo u kakvom rasulu je bezbjednosni sektor. On je zključio da je u ovom postupku sve nelogično, a kad je nelogično onda je i nezakonito i da nema sumnju da se radi o pritisku na novinarke. Vladimir Furtula nedavno je imenovan za pomoćnika direktora Uprave polcije, a bio je dugogodišnji inspektor za borbu protiv droga i inspektor za suzbijanje krvnih delikata. U vrijeme dok je Slavko Stojanović bio na čelu Uprave policije bio je načelnik Centra bezbjednosti Berane, kasnije načelnik Opšteg kriminaliteta. Furtula je i predstavnik Uprave policije i član komisije za istraživanje i prijetnji napada na novinare.

Volkov: Pritiskom pokušavaju da zaustave pisanje o rasulu u bezbjednosnom sektoru

Nezakonito smijenjeni komandir Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Goran Janković uputio je dopis aktuelnoj gradonačenici Podgorice Oliveri Injac dan nakon vanrednih lokalnih izbora, u kom konstatuje da su građani juče rekli svoje, a da ona i njeno rukovođenje gradom neće ostati upamćeni ni po čemu dobrom.
Janković u dopisu, u koji je portal ETV imao uvid, konstatuje da je on ostao duže na fukciji komandira službe zaštite, nego što je ona provela u fotelji gradonačelnice Podgorice.
Komisija za žalbe Vlade Crne Gore dva puta je poništila rješenje Injac o smjeni Gorana Jankovića sa pozicije komandira podgoričke Službe zaštite i spasavanja, a u obrazloženju je navedeno da su nejasni razlozi ovakve odluke gradonačelnice.
- Poštovana, obraćam Vam se ovim putem da vidim da li ste došli danas na posao i kako Vam djeluje ovo sve što su građani rekli o Vama i Vašem radu i rukovođenju. Ipak, na kraju ostade da ćete ipak Vi ostati upamćeni po ničemu dobrom, a posebno ćete ostati upamćeni po dovođenju novog stila života u moju i našu Podgoricu, a to je pacovski kvartovi, titulu najprijavijeg, ili što kazemo mi Podgoričani "najglibavijeg" grada u regionu sa nepotizmom, zloupotrebama, zaposlenjem nepismenih starješina bez uslova, kupovina starih autobusa, saobraćajni haos, uništenje redovnog vodosnadbijevanja i raznim mahinacijama koje će se otkrivati u narednom periodu - naveo je Janković u dopisu upućenom Injac.
Takođe, Janković poručuje da je Injac neznanjem, nestručnošću i njoj znanim stilom rada sa još nekoliko ljudi unizila sve službe i organe grada o čemu su joj, kako ističe, na kraju juče građani rekli sve.&nbsp;
- Ono što treba da Vas zabrinjava jeste materijalna šteta koju ste proizveli lažnim i nezakonitim radnjama u postupku moje smjene gdje su stručna lica do sada utvrdila da šteta prelazi iznos od 25.000 (slovina: dvadeset pet hiljada) eura koje ćete objašnjavati nadležnima na koji način ste ih zloupotrebom položaja otuđili iz budžeta Glavnog grada! Pravda je spora ali dostižna - naglasio je Janković u dopisu.
Janković je upozorio Injac da još nije postupila po nalogu Komisije za žalbe i da pravi enormne troškove za budžet.
- Naravno, posebna tema će biti podnošenje lažnih krivičnih prijava od strane Vas i Slađane Anđušić, jedne od najnepismenijih pravnika u istoriji Crne Gore! | na kraju, ipak, duže ostadoh komandir, nego sto vi bijaste gradonačelnica! U iščekivanju primjene i poštovanje zakona, srdačan pozdrav. Zakoniti komandir Službe zaštite i spašavanja mr Goran Janković - zaključio je on u dopisu.
Janković je u Službu zaštite došao iz Komunalne policije 2019, a u mandatu je bio do 2025. godine. Mandat mu je prestao u oktobru, kada je gradonačelnica Injac donijela rješenje o njegovom razrješenju.
Krajem istog mjeseca, za vršioca dužnosti komandira Službe zaštite Glavnog grada postavljen je Zdravko Blečić.
Upravna inspekcija Ministarstva javne uprave utvrdila je da Blečić ne ispunjava uslove za komandira Službe zaštite i spasavanja i više puta je upozoravala Injac da ukloni nepravilnosti u ovom slučaju, što ona nije uradila.
Takođe, Upravna inspekcija MJU je u aprilu zabranila rad Blečiću, ali je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović mjesec kasnije poništio to rješenje.

Janković poručio Injac: Ipak duže ostadoh komandir nego Vi gradonačelnica

Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović poručio je da potez specijalnog tužioca Miloša Šoškića, kojim je targetirao i pokušao da &nbsp;ućutka &nbsp;bivšeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića, prije svega prijetnja i kompromitacija Specijalnog državnog tužilaštva.
Šoškić je u poneđeljak dopisom ultimativno od uprave dnevnog lista Pobjeda zatražio da mu, ,,u što kraćem roku“ dostave sve novinske tekstove objavljene u listu i na portalu Pobjede ,,u periodu dok je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik - a koji koji su vezani za krivični postupak koji se vodi protiv okrivljenih Zorana Lazovića i Milivoja Katnića“.
- Na prilično komičan način je to Šoškić izveo i kompromitovao cijelo tužilaštvo dopisom koji je uputio Pobjedi - naveo je Vujović gostujući na Televiziji E.
Bilo bi, kaže, interesantno da se vrhovni državni tužilac Milorad Marković izjasni o ovom slučaju.
- Jer ovakva kompromitacija nije zabilježena skorije u Crnoj Gori - da neko na ovakav način uruši ugled tužilačke organizacije, pritom imajući za cilj da zastraši novinare, spriječi pisanje o njemu - što je, mogu vam reći, nemoguće: jer tražite da mediji prestanu da pišu o javnim funkcionerima, prestanu da istražuju njihove zloupotrebe i da prestanu da izvještavaju javnost o njima... Crna Gora koja navodno treba za dva mjeseca da završi četiri poglavlja iz pregovaračkog procesa.. - rekao je Vujović podvlačeći da je tužilaštvo samo kompromitovalo sebe.
<h2>Kliping servis</h2>
Nevjerovatno je, cijeni on, da Šoškić jedan medij tretira kao svoj kliping servis i obraća mu se sa ovakvim zahtjevom.&nbsp;
<blockquote>Delegacija EU u Podgorici ili neko iz Brisela - neko bi morao da reaguje na ovakvo ponašanje</blockquote>
- I ne samo da traži tekstove koji su pisani u Pobjedi, on traži i tekstove koji su objavljeni u drugim medijima - bukvalno kao da je Pobjeda njegov servis za pres kliping.. Na kraju se još dodaje da moraju to jako hitno da mu dostave i da ne grube vrijeme. Ovakav naredbodavni ton... Možda je 1945. godine, po završetku rata, bilo tih situacija u bivšoj Jugoslaviji - da se komesari tako odnose prema medijima i novinarima - ali u novijoj istoriji meni nije poznat slučaj da na takav način državni tužilac ponižava jedan medij i obraća mu se s jednom takvom vrstom usluge - podvukao je Vujović.
Iza svega toga, ukazuje on, &nbsp;stoji namjera da se zastraši jedan novinar i zaustavi pisanje o Šoškiću.
- Ali način na koji to radi je stvarno dosad nezabilježen - istakao je on.
<h2>Krajnje vrijeme da EU reaguje</h2>
Vujović je ocijenio da bi neko iz Evropske unije trebalo da reaguje ovim povodom.
- Delegacija EU u Podgorici ili neko iz Brisela - neko bi morao da reaguje na ovakvo ponašanje. Ovo nije pitanje samo kompromitacije tužilaštva već pokušaj urušavanja osnovnih medijskih sloboda u Crnoj Gori, urušavanja osnovne slobode izražavanja. Zato je to jako opasno - poručio je Vujović.
Evropa je, dodaje, upravo kroz poglavlje 23 fokusirana na te slobode.
- Mislim da je krajnje vrijeme da neko iz Brisela reaguje na ovo urušavanje medijskih sloboda u Crnoj Gori - poručio je Vujović.
Evropa se, kaže on, pokazala prilično tolerantnom prethodnih par mjeseci zbog naprasne ideje da se Crna Gora pošto-poto što prije primi u EU.
- Počeli su da zatvaraju oči na neke velike i krupne prekršaje koji se dešavaju u Crnoj Gori i na ukupnu regresiju cijelog društva. Ne skreću pažnju i ne nalaze za shodno da upozore da neke stvari nijesu u skladu sa EU vrijednostima kojima bi Crna Gora trebalo da se prilagodi. Prosto je nevjerovatno da niko od njih ne reaguje na ovako otvoreno urušavanje medijskih sloboda - ocijenio je Vujović.
Dodao je da nije samo do njih - već da imamo čitav niz zapadnih ambasada koje ćute
- Koje su ranije reagovale na ovakve pojave, a sada svi ćute - maltene kao da podržavaju ovakvu praksu - naveo je Vujović.

Anja Ivanović

Vujović: Potez Šoškića nije samo kompromitacija tužilaštva - već pokušaj urušavanja osnovnih medijskih sloboda i izražavanja

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: dopis