Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je sa sinom predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldom Trampom Mlađim o bilateralnim odnosima Srbije i SAD i aktuelnim temama koje oblikuju globalnu političku i ekonomsku scenu, objavljeno je na Instagram nalogu predsjednika Srbije.&nbsp;
- Istakao sam značaj ekonomskih i političkih odnosa Srbije i SAD i naglasio važnost strateške saradnje između dvije zemlje i zajedničkih projekata u narednim godinama. Ovaj susret simbolizuje posvećenost jačanju bilateralnih odnosa i zajedničkom radu na rješavanju globalnih izazova - navodi se u objavi.
Vučić je kazao da je sa Donaldom Trampom Mlađim imao srdačan razgovor.
Tramp Mlađi je već boravio u Beogradu i to u septembru 2024. godine u jeku kampanje za izbor predsjednika SAD. On je tada u jednom beogradskom hotelu organizovao večeru sa predstavnicima srpskog biznisa.
Kako je tada pisao portal Nova.rs, jedna od tema razgovora bile su Trampove investicije u svijetu, prije svega u oblasti nekretnina, hotela i digitalnih medija, kao i uslovi za poslovanje u Srbiji i SAD.
Porodica Tramp-Kušner planira da u Srbiji izgradi hotel u okviru Trampovog brenda i to na mjestu zgrada Generalštaba u Kneza Miloša.
Donald Tramp Mlađi je preduzetnik i izvršni potpredsjednik u „Tramp organizaciji“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vučić: Srdačan razgovor sa Trampom Mlađim – važnost zajedničkih projekata u budućnosti

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je ponudio pomoć ukrajinskih vatrogasaca za lokalne vlasti u Los Anđelesu, nakon što ga je kritikovao Donald Tramp Jr, sin novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Zelenski je rekao da je dao instrukciju ministarstvu unutrašnjih poslova da pripremi tim iz Ukrajine koji bi učestvovao u gašenju požara koji već nekoliko dana traju u Los Anđelesu.
Ova ponuda dolazi nekoliko dana nakon što je Trump Jr. na društvenoj mreži X rekao da vlasti SAD-a "imaju novca za Ukrajinu, ali ne i za Los Anđeles."
Konkretno, mlađem Trumpu je zasmetala donacija vatrogasaca iz Los Anđelesa za Ukrajinu prije nego što su krenuli katastrofalni požari koji su rezultirali u smrti najmanje 24 osobe, te stotinama miliona dolara u materijalnoj šteti.
Česta kritika saradnika budućeg lidera SAD-a, posebno onih konzervativnijih, jeste da se previše novca šalje u Ukrajinu, zbog čega su nerijetko ulazili u direktne sukobe s Zelenskim.
Posebno to dolazi u fokus kada neka prirodna katastrofa pogodi SAD, kao što je to slučaj s ovim požarima te, prije nekoliko mjeseci, uraganom Milton.
Dok su njegovi saradnici, ali i članovi njegove porodice, žestoko kritikovali Zelenskog i Ukrajinu, Tramp je imao nešto blaži ton.
Zelenski je, od pobjede Trampa u novembru, javno govorio kako neće biti promjene odnosa Vašingtona prema situaciji u Ukrajini te da će Tramp nastaviti s podrškom za njegovu zemlju.

Volodimir Zelenski ponudio pomoć SAD-u s gašenjem požara u Los Anđelesu

Dolazak jeseni u Njemačkoj ne znači samo kraj vrtlarske sezone i prizore šarenog lišća, već i niz obaveza za vlasnike kuća i stanova. Naime, prema propisima, svako je dužan da ukloni lišće s pločnika ispred svog posjeda jer u protivnom čini upravni prekršaj. Ako zbog klizavog lišća dođe do nesreće, vlasnik može biti odgovoran za odštetu, a kazne se u najtežim slučajevima penju i do 50.000 eura, piše <a href="https://fenix-magazin.de/kazne-do-50-000-eura-ove-pogreske-u-njemackoj-vas-mogu-skupo-kostati/" target="_blank">Fenix.de.</a>
Osim uklanjanja lišća, poseban nadzor odnosi se na korištenje duvača i usisavača. Budući da se ti uređaji smatraju izrazito bučnima, njihovo korištenje dopušteno je samo radnim danom između 9 i 13 sati, te od 15 do 17 sati. Ko prekrši ova pravila, rizikuje takođe visoke novčane kazne.
Izuzetak vrijedi samo za uređaje s posebnim ekološkim certifikatom – njih je dozvoljeno koristiti u širem vremenskom rasponu, od 7 do 20 sati.
Problematično je i odlaganje vrtnog otpada. Spaljivanje lišća, drva ili granja u vlastitom vrtu u većini njemačkih opština strogo je zabranjeno, čak i kada se radi o manjoj vatri. Za takve prekršaje predviđene su kazne od nekoliko stotina pa sve do 2.500 eura.&nbsp;
Samo u pojedinim opštinama mogući su izuzeci, no i tada je potrebno paljenje najaviti i dobiti službeno odobrenje. Dopuštene su tek male zatvorene vatre, naprimjer u vatrenim posudama, korpama ili ograđenim vatrištima promjera manjeg od jednog metra, uz obavezno pridržavanje bezbjednosnih pravila i vremenskih uslova.
Njemački mediji ističu da je svrha ovih pravila zaštita bezbjednosti građana i okoline. Lišće i biljni otpad, ako se ne uklone na vrijeme, ne predstavljaju samo opasnost za prolaznike, nego i prijetnju ekosistemu jer onečišćuju tlo i podzemne vode. Zato stručnjaci savjetuju građane da se pridržavaju lokalnih propisa o odlaganju otpada i da lišće i biljne ostatke zbrinjavaju na propisan način, kako bi izbjegli visoke kazne i nepotrebne nevolje.

U Njemačkoj neoprezni stanari podliježu kazni i do 50.000 eura

Specijalna izvjestiteljka Ujedinjenih nacija za pravo na privatnost, Ana Brian Nougrères, uputila je pismo Vladi Crne Gore u kojem je izrazila ozbiljnu zabrinutost u vezi Predloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), saopšteno je iz Akcije za ljudska prava, Centra za ženska prava i Centra za građansko obrazovanje.
Iz ove tri organizacije podsjećaju da je taj Prijedlog zakona krajem jula povučen iz skupštinske procedure pod pritiskom NVO i opozicije.
- Specijalna izvjestiteljka je upozorila da članovi 13, 15 i 18 Prijedloga zakona daju ANB-u preširoka ovlašćenja za nadzor i prikupljanje podataka bez adekvatnog sudskog nadzora, što može dovesti do povreda prava na privatnost i drugih ljudskih prava zagarantovanih međunarodnim pravom – navode tri organizacije.
U saopštenju dodaju da je ona imala u vidu i amandmane koje je Vlada naknadno predložila, i zaključila da „uprkos tim amandmanima i dalje postoje određeni nedostaci i da su potrebne dodatne izmjene kako bi se zaštitilo pravo na privatnost“.
Specijalna izvjestiteljka je naglasila da pravo na privatnost štiti pojedince od proizvoljnog i nezakonitog miješanja u lični i porodični život, u skladu sa Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Posebno je istakla da Predlog ne predviđa dovoljne sudske garancije, nezavisan nadzor, niti je donijet u procesu javne rasprave, iako su sve to osnovni principi demokratskog upravljanja i zaštite ljudskih prava.
- Intervencija Specijalne izvjestiteljke predstavlja potvrdu ranijih upozorenja NVO i zahtjeva da Vlada predložene odredbe zakona o ANB uskladi sa međunarodnim standardima ljudskih prava i da o tome sprovede javnu raspravu – ocjenjuju iz HRA, CŽP i CGO.
Nevladine organizacije su u julu upozorile da predloženi zakon po više osnova nije odgovorio na potrebe za temeljnu reformu Agencije za nacionalnu bezbjednost u savremenu, profesionalnu i demokratski kontrolisanu službu bezbjednosti, koja bi poštovala ljudska prava, i zatražile su da se otvori javna rasprava i uz pomoć stručnjaka i zainteresovane javnosti predlože adekvatna rješenja.
Specijalna izvjestiteljka je, između ostalog, od Vlade Crne Gore zatražila da:
<ul>
 <li>precizira na koji način članovi &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;13, 15 i 18 ispunjavaju preporuke Komiteta za ljudska prava UN o uvođenju &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;sudskog odobrenja za prikupljanje obavještajnih podataka,</li>
 <li>pojasni kako će se obezbijediti &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;međunarodno priznati proceduralni standardi koji sprječavaju zloupotrebu &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;nadzora,</li>
 <li>kao i da navede da li i kako &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;planira da sprovede javno dostupan proces konsultacija sa građanima i &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;civilnim društvom o dopunjenoj verziji zakona.</li>
</ul>
Na kraju pisma, izvjestiteljka je najavila da će njena komunikacija, zajedno sa eventualnim odgovorom Vlade, biti javno objavljena na internet stranici UN i kasnije uključena u redovni izvještaj Savjetu za ljudska prava.
HRA, CŽP i CGO pozvale su Vladu i Skupštinu Crne Gore da ozbiljno razmotre ove preporuke Specijalne izvjestiteljke i uključe civilno društvo u pripremu i donošenje zakona od ovakvog značaja.

Specijalna izvjestiteljka UN upozorila Vladu na povrede prava na privatnost u Prijedlogu zakona o ANB i zatražila javnu raspravu

Vrhovno državno tužilaštvo saopštilo je danas, nakon što je iz Osnovnog državnog tužilaštva saopšteno Pobjedi da je formiran predmet zbog ugrožavanja sigurnosti vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i policajaca koji su bili u pratnji, da je riječ o događaju iz 2024. godine.
- U cilju tačnog i potpunog informisanja javnosti, obavještavamo javnost da se događaj na koji se odnose medijski navodi o ugrožavanju bezbjednosti vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i policijskih službenika iz njegove pratnje, dogodio 13. jula 2024. godine – navode iz VDT-a.
Dodaju da nakon predmetnog događaja, procjene bezbjednosti vrhovnog državnog tužioca nijesu ukazivale na povećan stepen ugroženosti.
Incident se dogodio na putu Cetinje – Podgorica, kada je vozač automobila u više navrata, preticao, pa usporavao kretanje službenog vozila u kojem je bio Marković.
Obezbjeđenje Markovića je uspjelo da izbjegne da ih vozač udari i o svemu obavijestilo kolege.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.5365%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Futvrduju-motiv-presrijetanja-vozila-milorada-markovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Događaj u vezi sa ugrožavanjem bezbjednosti VDT Markovića iz 2024. godine

Estonija je pozvala ruskog diplomatu na razgovor nakon što su tri ruska borbena aviona u petak bez dozvole ušla u njen vazdušni prostor i u njemu ostala 12 minuta, saopštilo je tamošnje Ministarstvo vanjskih poslova.&nbsp;
Incident se dogodio nešto više od sedmicu nakon što su NATO avioni oborili ruske dronove iznad Poljske, što je dodatno pojačalo strahove da bi rat u Ukrajini mogao da se prelije i van njenih granica.
Ministar vanjskih poslova Estonije Margus Cahkna kazao je da je Rusija ove godine četiri puta povrijedila estonski vazdušni prostor, „ali današnji upad, u kojem su tri borbena aviona ušla u naš prostor, nezapamćeno je drzak“.
Estonski ministar odbrane Hano Pevkur takođe je saopštio da je vlada odlučila „da pokrene konsultacije među saveznicima“ na osnovu člana 4 NATO ugovora, kako je napisao na mreži X, nakon što su ruski avioni „ponovo povrijedili naš vazdušni prostor“.
Sjevernoatlantski savjet, glavno političko tijelo NATO-a za donošenje odluka, sastaje se početkom naredne sedmice da detaljnije razmotri incident, izjavila je portparolka NATO-a Alison Hart.
Član 4, najkraći od 14 članova NATO ugovora, predviđa da će se „strane savjetovati kad god neka od njih ocijeni da je ugrožen teritorijalni integritet, politička nezavisnost ili bezbjednost bilo koje od članica“.
Predsjednik SAD Donald Tramp kazao je novinarima da će uskoro dobiti izvještaj od svojih saradnika o prijavljenom upadu.&nbsp;
- Ne sviđa mi se to. Ne volim kada se to dešava. To može da bude veliki problem, ali javiću vam kasnije – kazao je Tramp.&nbsp;
<h2>Evropske vlade uznemirene</h2>
Rusko kršenje poljskog vazdušnog prostora bilo je najozbiljniji granični incident u jednoj NATO zemlji od početka rata u Ukrajini, kada je Rusija izvršila sveobuhvatnu invaziju u februaru 2022. godine. I druge članice alijanse prijavile su slične upade i padove dronova na svojoj teritoriji.
Ovi događaji sve više uznemiravaju evropske vlade, dok američki napori da zaustave rat u Ukrajini zasad nijesu donijeli rezultate.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas ocijenila je upad u estonski vazdušni prostor kao „izuzetno opasnu provokaciju“ koja „dodatno podiže tenzije u regionu“.
- Sa naše strane, smatramo da ne smijemo pokazati slabost, jer je slabost ono što Rusiju podstiče da čini još više. Oni su sve opasniji – ne samo za Ukrajinu, već i za sve zemlje u okruženju Rusije - kazala je Kalas.
Estonija, zajedno sa susjednim baltičkim državama Litvanijom i Letonijom, kao i Poljskom, spada među najčvršće saveznike Ukrajine.
<h2>Italijanski F-35 odgovorili na ruski upad</h2>
Ruski avioni MIG-31 ušli su u estonski vazdušni prostor kod ostrva Vaindlu u Finskom zalivu, saopštila je estonska vojska.
Avioni nijesu imali letne planove, transponderi su im bili isključeni, a nijesu bili ni u dvosmjernoj radio komunikaciji sa estonskom kontrolom letenja.
Na incident su reagovali italijanski borbeni avioni F-35, raspoređeni u okviru NATO misije nadzora vazdušnog prostora Baltika.
U objavi na društvenim mrežama, Alison Hart opisala je incident kao „još jedan primjer neodgovornog ruskog ponašanja i NATO sposobnosti da odgovori“.
NATO borbeni avioni svake godine stotine puta presrijeću letjelice, uglavnom ruske ratne avione na sjeverozapadu Evrope, koji lete preblizu vazdušnom prostoru članica alijanse, ali su prelazi granice mnogo rjeđi.
Desetine NATO aviona u stalnoj su pripravnosti širom Evrope da reaguju na incidente poput nenajavljenih vojnih letova ili gubitka komunikacije civilnih letjelica sa kontrolom letenja.
Portparol estonskih odbrambenih snaga, major Taavi Karotam, kazao je za Asošijeted pres da su ruski avioni letjeli paralelno sa estonskom granicom, od istoka ka zapadu, i nijesu se kretali prema prijestonici Talinu.
Karotam je dodao da razlog povrede granice nije poznat, ali da je moguće da je cilj bio „skretanje pažnje NATO-a i njegovih članica na sopstvenu odbranu, umjesto na jačanje ukrajinske“.
- Rusija, koja sve intenzivnije testira granice i pokazuje rastuću agresivnost, mora biti suočena sa brzim povećanjem političkog i ekonomskog pritiska - poručio je ministar Cahkna.

Estonija: Drski upad ruskih borbenih aviona u naš vazdušni prostor

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u svojstvu parnične stranke &nbsp;kazao je u Osnovnom sudu da Agencija za sprečavanje korupcije služi političkim subjektima kao sredstvo manipulacije i sve to radi da bi narušila njegovu čast, ugled i dostojanstvo.
- ASK ispunjava želje vlasti - kazao je Đukanović.
On je ukazao da je ASK pokušala da ga predstavi da krši zakon iako to nije tačno.
-Državni organ krši moje pravo ličnosti iznošenjem netačnih podataka. ASK služi političkim interesima moje političke konkurencije - istakao je Đukanović.
On je ukazao da je Agencija prekršila i obavezu čuvanja bankarske tajne.
Sve to, prema njegovim riječima, ASK je uradila sa namjerom i zloupotrijebila njegove lične podatke.
Đukanović je kazao i da je Agencija za sprečavanje korupcije pokušala da ga predstavi kao čovjeka koji nije dostojan da obavlja funkcije predsjednika države i svih drugih.
- Pokušali su da mi nanesu štetu, moje postupanje je doživljeno kao nezakonito zato što 2019. nijesam prijavio uvećanje prihoda. Nije bilo nikakvog uvećanja, nijedan cent nije legao na moju karticu, moj sin je uplatio 16.000 eura na stečajni račun Atlas banke, nemam obavezu to da prijavim - naveo je Đukanović.
Sve je to mogla da provjeri ASK ali nije i tako je pokazala svoju neprofesionalnost.
- Pokušavaju da mene predstave da kršim zakon a zapravo oni to rade - naglasio je bivši predsjednik Crne Gore.
Đukanović je na pitanje sutkinje rekao da se osjeća loše koliko se može osjećati čovjek koji drži do časti.
On je ukazao i da je pokrenuo nekoliko sporova protiv čelnika ASK- a zbog zloupotrebe položaja.
-Ovo nije prvi put da se Agencija ovako ponaša prema meni - kazao je Đukanović.
Đukanovićeva punomoćnica, advokatica Ana Đukanović tražila je isključenje javnosti ali sutkinja Valentina Vuković odbila je taj prijedlog. I na tu odluku nema pravo žalbe.
Advokatica Đukanović tražila je da sa ročišta bude isključena javnost zbog zaštite podataka jer je zabranjeno iznošenje podataka o prilivima i odlivima sa računa.
Advokatica Đukanović smatra da su neosnovani navodi iz podneska tuženog a posebno na zahtjev za isključenje javnosti.
Prihvaćen je prijedlog punomoćnika tužioca da pribavi spisi Privrednog suda.
Đukanović je tužbu podnio protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) zbog povrede prava ličnosti.
Đukanović je tužio Agenciju za sprečavanje korupcije zbog odluke kojom je ta institucija utvrdila da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke.
-Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FiWeGKmAmhus%3Fsi%3Da2VhN4SJKIwuKWGS&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đukanović: ASK ispunjava želje vlasti

U diplomatiju ulazi Ivana Živković, stomatološkinja i dosadašnja direktorica Direktorata za javno zdravlje pri Ministarstvu zdravlja – ona će biti na poziciji savjetnice u Ambasadi Crne Gore u Atini, saznaje portal ETV.&nbsp;
Ovo je još jedno političko postavljanje.&nbsp;
Živković je u Direktorat za javno zdravlje stigla još u vrijeme dok je Ministarstvom zdravlja rukovodila Jelena Borovinić Bojović. Imenovana je tada kao kadar Nove srpske demokratije. Po struci je stomatolog, bez prethodnog diplomatskog iskustva.
Stanija Kalpačina, donedavna savjetnica u Skupštini Crne Gore, imenovana je za trećeg sekretara u Ambasadi Crne Gore u Beogradu, saznaje portal ETV.
Kalpačina je u Skupštini obavljala funkciju samostalne savjetnice I – urednice u Odsjeku za fonografske i štampane zapise.
Portal ETV ranije je objavio da će Anesa Ramović, saradnica potpredsjednika Skupštine i funkcionera Bošnjačke stranke Mirsada Nurkovića, takođe biti raspoređena u diplomatsku mrežu – kao treći sekretar u Ambasadi Crne Gore u Zagrebu. Njen predlog za imenovanje došao je od lidera Bošnjačke stranke i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića.

Umjesto stomatološke ordinacije, pravac diplomatija: Ivana Živković biće savjetnica u Ambasadi u Atini

Izvršni direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Krsto Radović (Demokrate) pokrenuo je disciplinski postupak protiv čak 25 zapošljenih za koje je inspekcija ustanovila da ne posjeduju sanitarne knjižice, a među njima su se našli i oni „koji nemaju direktnog kontakta sa vodom (zaštitari, higijeničarke, mašinisti)“, ali ne i njihovi neposredni rukovodioci „koji su bili dužni da isprate izvršenje ove obaveze“. Portalu ETV obratila se grupa zapošljenih koji tvrde da je Radović prikrio odgovornost „rukovodioca Tehničkog sektora Ivana Špadijera i šefice Službe kontrole kvaliteta Marijane Zenović, koji su njegovi saradnici od najvišeg povjerenja“. <h2>SELEKTIVNA ODGOVORNOST</h2> - Umjesto toga on je pokrenuo discipilnski postupak protiv svih 25 zapošljenih koji su se našli na spisku lica koja nemaju sanitarnu knjižicu. Ostaje nejasno i po kojem tačno propisu su zapošljeni, protiv kojih je pokrenut postupak, a koji nemaju direktan kontakt sa vodom, bili dužni da pribave sanitarne knjižice – ističu oni. Objašnjavaju da je Inspekcija zaštite zdravlja postupala po anonimnoj prijavi i uradila kontrolu na izvorištu Bolje sestre i konstatovala nepravilnosti, odnosno da radnici koji obavljaju poslove na tom lokalitetu nemaju sanitarne knjižice. Ističu da je menadžment Regionalnog vodovoda obezbijedio sanitarne preglede u Domu zdravlja Budva, ali da nijesu obavijestili zapošljene o terminima, niti je obezbijeđen prevoz zapošljenih koji žive u Podgorici i Nikšiću do Budve. - Ostaje nejasno zašto i neposredni rukovodioci nijesu pozvani na odgovornost zbog ovih „propusta“ nego im se u kontinuitetu dodjeljuju varijabile, a izvršni direktor Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić se hvale istorijskim rezultatima. Štoviše, postupak je inicirao Ivan Špadijer rukovodilac Tehničkog sektora, po dogovoru sa Krstom Radovićem – naglašavaju oni. Tvrde i da, navodno, „postupak nije sproveden protiv nijednog člana i simpatizera Demokrata, što dodatno pojačava sumnju da je ovo uvod u partijski obračun i čišćenje prostora kako bi se zaposlili članovi Demokrata“. Inspekcija je, kažu, izrekla kazne Marijani Zenović, šefici Službe za kontrolu kvaliteta i zaštite životne sredine i Anđeli Kankaraš, laborantkinji, „jer po opisu poslova jedino zapošljeni u navedenoj Službi imaju direktan kontakt sa vodom i obavezni su da imaju sanitarne knjižice“. - A Radović je pokrenuo disciplinske postupke protiv zapošljenih u drugim službama iako za njih ne postoji potreba da imaju sanitarne knjižice – kategorični su oni. <h2>RAZMIŠLJAJU O ŠTRAJKU</h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091907090_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091907090_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"><figcaption>NEZADOVOLJSTVO RASTE: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Grupa zapošljenih koja se obratila Portalu ETV kaže i da razmatraju da stupe u štrajk, jer im je „do juče obaćavana isplata varijabile i 13-ta plata zbog rekordnih rezultata, a sada im se priprema teren za kažnjavanje i otkaze“. Podsjećaju da je u ovoj državnoj kompaniji stanje turbulentno, jer su svi u iščekivanju da Vlada konačno konstatuje ostavku Zorana Lakušića, koju je podnio još u decembru prošle godine, ali i da se razriješi Radović koji, kako su utvrdile inspekcije, ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor. U nalozima za pokretanje disciplinskih postupaka Radović se pozvao na interne procedure kojima je propisana „obaveza sprovođenja zdravstveno-sanitarnih pregleda zapošljenih, shodno zakonom definisanom pravilniku, na svakih šest mjeseci“. Piše i da od 38 zapošljenih koji su u obavezi da se podvrgnu zdravstveno-sanitarnom pregledu koji su bili na spisku dostavljenom Domu zdravlja Budva 12. juna ove godine, njih 26 nije obavilo sanitarni pregled do dana nenajavljene kontrole sanitarne inspekcije objekta „Bolje sestre“, 28. avgusta. <h2>OZBILJNE NEZAKONITOSTI </h2> Radović je krajem juna uručio otkaz nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimiru Ružičiću i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću, krajem jula. I njih dvojica su u više navrata upozoravala na zabrinjavajuće stanje u Regionalnom vodovodu, obraćali su se premijeru Milojku Spajiću i resornom ministru Damjanu Ćulafiću (Ministaratvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera), ali i na mnoge druge adrese. Do danas su bez odgovora. Portal ETV pisao je o brojnim pritužbama zapošljenih na postupanje predsjednika Odbora direktora Zorana Lakušića, koji je, smatraju oni, nanio ogromnu štetu kompaniji, zbog čega su Specijalnom tužilaštvu dostavljene i prijave protiv njega. Od maja 2021, kada su ga proruske i prosrpske vlasti, u okviru partijske raspodjele funkcija u državnim preduzećima, imenovale na čelo Odbora direktora, kako smo pisali, on je do novembra 2024. smijenio čak tri izvršna direktora – Gorana Jevrića, Josifa Đuraškovića i Borislava Ivankovića, a četvrtog, Krsta Radovića imenovao ne poštujući komapnijske akte, jer ovaj nije posjedovao potrebne reference, što je ustanovljeno i inspekcijskim nadzorom. Lakušić je kadar Demokratske narodne partije Milana Kneževića koji mu, prema našim informacijama „čuva fotelju“ u Regionalnom vodovodu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091907090_84445b94875f29bec9da54f9e42d5bd8e8031420585d0ef52ef6afa6b658de15.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091907090_84445b94875f29bec9da54f9e42d5bd8e8031420585d0ef52ef6afa6b658de15" data-rendition-name="original" width="1024" height="638" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić i Krsto Radović"><figcaption>OZBILJNE OPTUŽBE: Zoran Lakušić i Krsto Radović (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>

Radović pokrenuo disciplinske postupke protiv čak 25 radnika, ali ne i protiv njihovih šefova

Nevladine organizacije i građanski aktivisti i aktivistkinje upozorili su na opasni talas profašističkog ideološkog revizionizma u Crnoj Gori u okviru koga se sad promoviše i knjiga koja veliča četničke komandante, saradnike Hitlera i Musolinija - „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“ koja će u subotu biti predstavljena u sali Skupštine Opštine Pljevlja - grada u kojem su četnici za vrijeme Drugog svjetskog rata ubili na hiljade civila islamske vjeroispovjesti, među kojima najviše djece i žena.
U nevladinom sektoru su ukazali na činjenicu da su četnici Pavla Đurišića počinili najgnusnije zločine etničkog čišćenja upravo u Pljevljima, Foči i Čajniču, gdje je ubijeno preko 8000 žena, djece i starih, civila, pripadnika islamske vjeroispovijesti, te da su počinjena i brutalna silovanja, mučenja, spaljivanja kuća što je istoriografija podrobno dokumentovala.
- Portretisanje četničkih vođa kao heroja ima jasan cilj - da opravda politiku etničkog čišćenja koju su sprovodili prema muslimanima i da ponizi potomke njihovih žrtava - jasni su u nevladinom sektoru.
Oni su ukazali da sam naziv knjige i njena oprema otkrivaju ideološku namjeru: na koricama su prikazani Pavle Đurišić, Draža Mihailović i Momčilo Đujić, najpoznatiji pripadnici ovog kvislinškog pokreta.&nbsp;
- Promocija je dio kampanje dezinformisanja čiji je cilj rehabilitacija četničkog pokreta i prećutkivanje zločina. Dio iste kampanje je i podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, sve češće pjevanje četničkih pjesama na javnim mjestima, organizacija parastosa kolaboracionistima o čemu se detaljno obavještavaju mediji, javno veličanje četnika - ratnih zločinaca, uz redovno izostavljanje ključnih činjenica iz njihovih biografija - ustvrdili su u nevladinom sektoru.
Zvanični organizator ove promocije je, ističu oni, Odbor za izgradnju crkve Pomirnice, na čijem je čelu dr Novica Stanić, bivši nezavisni poslanik i predsjednik Pokreta za Pljevlja.&nbsp;
Stanić je javnosti poznat po pozivu članovima svog pokreta da se pomole za sve haške zatvorenike, a posebno za predsjednika Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja.
- Sadašnja lokalna vlast, predvođena Dariom Vranešom iz Nove srpske demokratije (NSD) i predsjednicom Skupštine Jovanom Tošić iz Demokrata, upravlja opštinom kao da je jednonacionalna, iako u Pljevljima osim Srba, žive i Crnogorci, Bošnjaci, kao i pripadnici drugih etničkih grupa. Umjesto da gradi zajedništvo, vlast rehabilituje četničku ideologiju i relativizuje njihove zločine nad Bošnjacima i Muslimanima - naglasili su u nevladinom sektoru.
Zato, kažu, vjeruju da je važno podsjetiti na istorijski utvrđene i nesporne činjenice - da je jugoslovenska vojska u otadžbini proglašena je ukazom kralja Petra II Karađorđevića 10. juna 1942. godine, a raspuštena kao kvislinška.
- Takođe, ukazom istog tog kralja 29. avgusta 1944. godine, kojim je oduzeo komandu Mihailoviću i pozvao tzv. "Jugoslovensku vojsku u otadžbini" da pristupi bez uslova Narodnooslobodilačkim partizanskim odredima Jugoslavije. Četnici su se o to oglušili i do kraja rata borili su se protiv partizana, sarađivali s ustašama i nacistima i činili zločine u cilju etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva. Ova opasna ideologija, povampirena devedesetih, dovela je do brojnih i masovnih zločina uključujući genocid u Srebrenici - jasni su u nevladinom sektoru.
Pljevlja, podvlače oni, pamte i člana Šešeljeve partije i četničkog vojvodu Miliku Čeka Dačevića, vođu paravojnih formacija koje su kontrolisale taj grad sredinom 1992. godine.
- Tada je bilo 25-30 bombaških napada i miniranja u Pljevljima, a samo u toku jedne noći zapaljeno je sedam zanatskih radnji, čiji su vlasnici bili muslimani. U pljevaljskom selu Bukovica, koje je naseljeno većinski muslimanskim stanovništvom, od 1992. do 1995. godine je ubijeno šest osoba, dvije su izvršile samoubistvo usljed posljedica torture, 11 ljudi je oteto, oko 70 podvrgnuto fizičkoj torturi, a mnogi su prognani. Za ove zločine niko nije odgovarao - istakli su oni.
Nacionalizam i mržnja nijesu, kako su kazali, nestali nakon ratnih devedesetih, a poseban impuls u Pljevljima su dobili nakon izbora 2020. godine.
- Taj period obilježio je niz nacionalističkih ispada, ukljujući napad na Emira Pilava i njegovog oca, lomljenje prozora objekta Islamske zajednice uz poruku “polećela crna ptica, Pljevlja biće Srebrenica” do manifestacija kojima se veličaju zločinci - dodali su u NVO sektoru.
Posebno je, cijene oni, sramotno što lokalna vlast dodatno doprinosi širenju mržnje i podgrijavanju nacionalističkih tenzija, koristeći novac svih građana, pa i onih koje direktno vrijeđaju, za događaje poput obilježavanja pravoslavne Nove godine 2024. na Trgu 13. jul, koji su se pretvorili u četničko divljanje.
- Sve se ovo dešava uz prećutno odobravanje partija koje se deklarišu kao građanske - konstatovali su u NVO sektoru.
Stava su da promocijom pomenute knjige u prostorijama Skupštine Opštine Pljevlja lokalna vlast produbljuje podjele i dodatno podstiče mržnju prema Bošnjacima i Muslimanima.
- Skupština Opštine ne smije biti mjesto odakle se šalje poruka da je etničko čišćenje nešto što treba promovisati i slaviti - jasni su oni.
Nevladine organizacije i građanski aktivisti i aktivistkinje poručuju da ne pristaju na to da lokalna vlast u Pljevljima svojim aktivnostima urušava zajednicu i nove generacije uči podjelama i mržnji.
- Takvi postupci ugrožavaju bezbjednost, i na svima nama kojima je stalo do Crne Gore je odgovornost da tome stanemo na put. Ponovo pozivamo predstavnike državnih organa da odlučno reaguju protiv fašizma, osude promociju mržnje i da je konačno zabrane - zaključili su u saopštenju.
Saopštenje potpisuju:
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA)
Filip Kuzman, Antifašisti Cetinja
Ervina Dabižinović, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)
Velija Murić, Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava
Adnan Čirgić, Crnogorski PEN centar
Milena Popović Samardžić, Ipso Facto
Demir Ličina, Udruženje Štrpci – protiv zaborava
Miloš Vukanović, Udruženje profesora istorije Crne Gore - HIPMONT
Nevenka Vuksanović, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Maja Raičević, Centar za ženska prava
Aida Perović, Prima
Ivana Vujović, Juventas
Jovan Ulićević, Asocijacija Spektra
Zenepa Lika, Dr Martin Schneider-Jacoby Association – MSJA
Slavica Striković, Ženska akcija
Milica Kovačević, Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Zlatko Vujović, Centar za monitoring i tranziciju (CeMI)
Budimirka Mira Saveljić, Sigurna ženska kuća
Zorana Marković, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Jovana Marović, građanska aktivistkinja
Paula Petrićević, građanska aktivistkinja
Milena Bešić, građanska aktivistkinja
Nikoleta Đukanović, građanska aktivistkinja
Sabina Talović, građanska aktivistkinja
Milica Kankaraš Berber, građanska aktivistkinja
Dušan Pajović, građanski aktivista