Američki predsjednik Donald Tramp pauzirao je vojnu pomoć Ukrajini, tri dana nakon verbalnog sukoba s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući.
Zvaničnik Bijele kuće potvrdio je za Rojters da se pauzira pomoć Ukrajini. Time se produbljuje jaz koji je otvoren između dva donedavna jaka saveznika.
Taj potez uslijedio je nakon što je Tramp promijenio američku politiku prema Ukrajini i Rusiji poslije preuzimanja dužnosti predsjednika u januaru. Tramp je zauzeo pomirljiviji stav prema Moskvi - i nakon eksplozivne konfrontacije sa Zelenskim u Bijeloj kući u petak u kojoj ga je Tramp kritikovao da nije dovoljno zahvalan za podršku Vašingtona u ratu s Rusijom.
- Predsjednik Tramp je bio jasan da je fokusiran na mir. Potrebno nam je da i naši partneri budu posvećeni tom cilju. Pauziramo i razmatramo našu pomoć kako bismo osigurali da ona doprinosi rješenju - rekao je zvaničnik u ponedjeljak, govoreći pod uslovom anonimnosti.
Bijela kuća nije imala neposredan komentar o obimu i količini pomoći na koju se odnosi, niti o tome koliko će pauza trajati. Pentagon nije mogao dati više detalja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkomadovsky%2Fstatus%2F1896723022008258767%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1896723022008258767%7Ctwgr%5E4f1e16a9d75e0e4be61d519e9b40927f7b5a6cca%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kabinet Zelenskog nije odmah odgovorio na zahtjev Rojtersa za komentar, kao ni ukrajinska ambasada u Vašingtonu.
Tramp je u ponedjeljak ponovo rekao da bi Zelenski "trebalo više cijeni američku podršku" nakon što je ranije ljutito odgovorio na izvještaj Associated Pressa u kojem je citirano kako je Zelenski rekao da je kraj rata "veoma, vrlo daleko".
- Ovo je najgora izjava koju je Zelenski mogao dati i Amerika je neće još dugo trpjeti - napisao je Tramp mreži na Truth Social.
<h2>"Više prijedloga za primirje u Ukrajini"</h2>
Britanija je u ponedjeljak saopštila da na stolu ima nekoliko mogućih prijedloga za primirje u Ukrajini, nakon što je Francuska predložila početni jednomjesečni prekid vatre koji bi mogao da otvori put za mirovne pregovore.
Evropske zemlje, koje predvode Britanija i Francuska, razmatraju opcije za mirovni prijedlog, nakon prošlonedjeljne žestoke rasprave između Trampa i Zelenskog.
- Jasno je da postoji niz opcija na stolu. Neću ih komentarisati - rekao je portparol britanskog premijera Kira Starmera.
Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbednost Majk Volc je na pitanje o evropskim aktivnostima u znak podrške Zelenskom, novinarima rekao: "Pozdravljamo to što se Evropa više zalaže za Evropu, ali takođe mora da ulaže u kapacitete da bi to uradila".
Francuska, Britanija i potencijalno druge evropske zemlje ponudile su da pošalju trupe u Ukrajinu, u slučaju da dođe do primirja, ali su navele da bi željele i podršku SAD.
Starmer je u nedjelju bio domaćin samita evropskih lidera u Londonu, na kojem je postignuta saglasnost da se utvrdi mirovni plan za Ukrajinu koji bi bio predstavljen Americi.
Francuski predsjednik Emanuel Makron je u intervjuu, na putu do samita, pomenuo mogućnost jednomjesečnog primirja, mada to do sada nisu javno podržali drugi saveznici.
- Takvo primirje u vaduhu, na moru i kada je riječ o energetskoj infrastrukturi omogućilo bi nam da utvrdimo da li je ruski predsjednik Vladimir Putin dobronamjeran kada se obavezuje na mir. I tada bi mogli da počnu istinski mirovni pregovori - rekao je o Makronovom prijedlogu francuski šef diplomatije Žan-Noel Baro.
Evropske kopnene trupe bi bile raspoređene u Ukrajini tek u drugoj fazi, rekao je Makron za Le Figaro.
Na pitanje novinara da li je upoznat sa Makronovim planom, Zelenski je novinarima u Londonu rekao: "Upoznat sam sa svime".
Evropski lideri u međuvremenu su se saglasili da više troše na odbranu da bi pokazali Trampu da kontinent može sam sebe da odbrani. Vanredni samit Evropske unije bi trebalo da bude održan u četvrtak, a predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je da će u utorak informisati članice o planovima da se ojača evropska odbrambena industrija i vojni kapaciteti EU.
- Nesporno je da nam je potrebno mnogo veće izdvajanje za odbranu. Želimo dugotrajan mir, koji može da bude izgrađen samo na snazi. A snaga počinje time što ćemo sebe ojačati - rekla je Fon der Lajen.
Rusija je otvoreno slavila zbog sukoba Trampa i Zelenskog, hvalila američkog predsjednika zbog promjene politike i kritikovala ukrajinskog predsjednika što se suprostavio Trampu.
- Vidimo da Zapad djelimično gubi svoju kolektivnost, i da je počela fragmentacija kolektivnog Zapada. Preostala je grupa zemalja koje čine ratnu stranu, koja je proglasila spremnost da dalje podrži Ukrajinu, u smislu podrške ratu i osiguranja nastavka neprijateljstava - rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Fridrih Merc, vjerovatni budući njemački kancelar, rekao je u ponedjeljak da misli da je Tramp namjerno eskalirao sukob sa Zelenskim.
- Prema mojoj procjeni, to nije bila spontana reakcija na ono što je Zelenski govorio, već očigledna namjerna eskalacija - rekao je Merc novinarima na konferenciji za novinare.
<h2>Zelenski: Ukrajina spremna da potpiše sporazum sa SAD</h2>
Ukrajinski predsjednik rekao je u nedjelju da njegova zemlja ostaje spremna da potpiše sporazum o rijetkim zemnim mineralima sa Sjedinjenim Državama i da vjeruje da može da spase odnose sa američkim predsjednikom.
Obraćajući se novinarima nakon skupa evropskih lidera u Britaniji, Zelenski je rekao da misli da će i Sjedinjene Države biti spremne da potpišu sporazum o mineralima, ali će možda "trebati vremena za analizu nekih stvari".
Očekivalo se da dvije strane potpišu sporazum prošle nedjelje tokom posjete Zelenskog Bijeloj kući, ali je taj plan propao nakon rasprave u Ovalnoj kancelariji. Zelenski je u nedjelju rekao da Ukrajina računa na američku pomoć u borbi protiv trogodišnje invazije Rusije.
- Mislim da će zaustavljanje takve pomoći samo pomoći Putinu. I zbog toga mislim da Sjedinjene Države i predstavnici civilizovanog svijeta, lideri ovog svijeta, definitivno neće pomoći Putinu - rekao je Zelenski.
Tramp je Zelenskog ocijenio kao nezahvalnog tokom njihovog sastanka u petak i tražio je sporazum o mineralima kao način da nadoknadi Sjedinjenim Državama milijarde dolara pomoći koju su pružile Ukrajini.
Tramp ističe potrebu za okončanjem rata i telefonom je razgovarao sa Putinom, prije sastanka visokih američkih zvaničnika sa ruskim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji.
- Trebalo bi da trošimo manje vremena na brigu o Putinu, a više na brigu o bandama migranata silovatelja, narko-bosovima, ubicama i ljudima iz mentalnih ustanova koji ulaze u našu zemlju – da ne bismo završili kao Evropa - objavio je Tramp u nedjelju na svojoj platformi Truth Social.
To je uslijedilo nakon razgovora u nedjelju u Londonu tokom kojih je britanski premijer rekao pred svojih 18 saveznika da se, pošto se SAD kolebaju u podršci Ukrajini, Evropa nalazi "na raskrsnici istorije".
- Ovo nije trenutak za više razgovora - vrijeme je da se radi. Vrijeme je da ojačamo i predvodimo i da se ujedinimo oko novog plana za pravedan i trajni mir - rekao je Starmer.
U međuvremenu, Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, govoreći o Zelenskom, rekao je u nedjelju za CNN: "Ono što nam nije bilo jasno jeste da li on deli naš cilj da okončamo ovaj rat. Nije bilo jasno da je spreman da ide na mir".
Za razliku od prijema u Vašingtonu, Zelenskog su na samitu srdačno prihvatili mnogi šefovi evropskih država, zajedno sa kanadskim premijerom Džastinom Trudoom i šefom NATO-a Markom Ruteom. Pristalice Zelenskog okupile su se ispred Starmerove rezidencije u znak podrške Ukrajini.
Dok su se lideri okupljali u nedjelju, šefica Evropske komisije je upozorila: "Hitno moramo ponovo naoružati Evropu" i "pripremiti se za najgore" na kontinentu.
Poljski premijer Donald Tusk pozvao je Sjedinjene Države i Evropu da "govore jednim glasom" pokazujući predsjedniku Vladimiru Putinu "da Zapad nema namjeru da kapitulira pred njegovom ucjenom i agresijom".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tramp privremeno obustavio vojnu pomoć Ukrajini

Upravi policije je, od 2. januara do 4. marta, dobrovoljno predato 3.266 komada oružja, 109.589 komada municije, 356 komada ručnih bombi, kao i više stotina djelova oružja i eksplozivnih sredstava. &nbsp;&nbsp;&nbsp;
U okviru kampanje „Poštuj život, vrati oružje“, juče je u opštinama širom Crne Gore dobrovoljno je vraćeno 23 komada oružja i 101 komad municije.
Na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, u Podgorici, Danilovgradu i Cetinju, građani su dobrovoljno predali policiji šest komada oružja, od čega četiri pištolja, dvije puške, i 101 komad municije različitog kalibra.&nbsp;
Službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, u Baru, Ulcinju, Budvi i Herceg Novom, dobrovoljno je vraćeno osam komada oružja, od čega četiri pištolja i četiri puške. &nbsp;&nbsp;
U sjevernoj regiji države, na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, u Bijelom Polju, Beranama i Plavu, dobrovoljno je predato sedam komada oružja, od čega tri pištolja i četiri puške.&nbsp;
Policijskim službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“, u Plužinama i Žabljaku, dobrovoljno su predata dva komada vatrenog oružja, i to dva pištolja. &nbsp;
- Podsjećamo, pozivom na broj 122 građani mogu oružje vratiti bez ikakve pravne, odnosno krivične ili prekršajne odgovornosti i bez obzira na to da li oružje posjeduju u ilegalnom ili legalnom vlasništvu - saopšteno je iz Uprave policije.
Podsjećaju i da je Uprava policije pokrenula i besplatni SOS telefonski broj 19969, kao i e-mail sos@policija.me, za prijavu prijetećeg ponašanja i nasilja u vezi sa posjedovanjem oružja, kao mehanizam bliže saradnje i aktivnog učešća policije i građana u cilju stvaranja sigurnijeg ambijenta.&nbsp;

Za tri mjeseca vraćeno 3.266 komada oružja i 109.589 komada municije

Kremlj je saopštio da je malo vjerovatno da će nova runda rusko-američkih pregovora o okončanju rata u Ukrajini biti održana prije nego nego što ambasade dvije zemlje u Moskvi i Vašingtonu obnove normalne aktivnosti.
Rad ambasada je ograničen od 2022. godine, kada je Rusija počela invaziju na Ukrajinu.
Američki predsjednik Donald Tramp je u ponedjeljak zaustavio vojnu pomoć Kijevu, poslije verbalnog sukoba u Bijeloj kući sa šefom ukrajinske države Volodimirom Zelenskim.
Krajem februara su delagcije Rusije i SAD održale u Turskoj sastanak posvećen normalizaciji rada ambasada u Moskvi i Vašingtonu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je izjavio da prvi kontakti sa Trampovom administracijom bude nadu.
Moskva je prošle nedjelje najavila slanje novog ambasadora u Vašington, navodi Rojters.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je ocijenio da je suviše rano govoriti o terminu novih razgovora sa SAD.

Peskov: Suviše rano govoriti o terminu novih razgovora sa SAD

U Skupštini Srbije je došlo do fizičkog obračuna, a potom su zapaljene i dimne bombe i baklje.
Redovno proljećno zasedanje Skupštine Srbije počelo je intoniranjem himne, na dnevnom redu sjednice su 62 tačke dnevnog reda, među kojima su izmjene Zakona o visokom obrazovanju, prijedlog zakona o stambenim kreditima za mlade i glasanje o razrješenju predsjednice parlamenta Ane Brnabić.&nbsp;
Skupština Srbije prihvatila je većinom glasova da se na dnevnom redu po hitnom postupku nađe Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju, a poslanici opozicije za to nisu glasali.
U skupštinskoj sali aktivirane su dimne bombe, upaljene baklje, a opozicija je razvila transparent "Srbija ustaje da režim padne".
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FO_Parlament%2Fstatus%2F1896868963289911322&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Poslanici vlasti opoziciji uzvraćaju povicima "Ustaše" i drže srpske zastave.
Gađali su se flašicama vode, a jedna poslanica je &nbsp;pogođena u glavu, prenosi N1
Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić kazala je radnije da će izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju biti ispunjen četvrti zahtjev studenata u blokadi.
- Poslanici opozicije nisu glasali da se ovaj zakon stavi na dnevni red. Kako ste vi to za ispunjenje zahteva? Narodna skupština prihvatila je ovaj predlog Vlade Srbije - navela je Brnabić dok su poslanici opozicije duvali u vuvuzele, prenosi Euronews.

VIDEO: Tuča, dimne bombe i baklje u Skupštini Srbije

Naoružani muškarci u Sudanu silovali su u toku prošle godine više od 220 djece, uključujući i dječake, i djecu koja imaju manje od pet godina, saopštio je danas UNICEF.
Izvršna direktorka UNICEF-a Ketrin Rasel navela je u izjveštaju da se seksualno nasilje, uključujući silovanje, „koristi kao taktika rata“ kršeći međunarodno pravo i zakone koji štite djecu.
Rat u Sudanu izbio je u aprilu 2023. između vojske i njenih rivalskih paravojnih Snaga za brzu podršku. Od tada je ubijeno najmanje 20.000 ljudi, mada je broj vjerovatno daleko veći. Raseljeno je više od 14 miliona ljudi, a u pojedinim djelovima zemlje zavladala je glad.
Zagovaračke grupe za ljudska prava navode da su zločine, uključujući seksualno nasilje i prisilne dječije brakove, počinile obje strane.
Procjenjuje se da je oko 61.800 djece interno raseljeno od početka rata, saopštio je UNICEF prošlog mjeseca.
Više od 30 odsto djece žrtava silovanja bili su dječaci, saopštio je UNICEF.
Među žrtvama je 16 djece mlađe od pet godina i četiri bebe. Slučajevi su prijavljeni u saveznim državama Gedaref, Kasala, Gezeira, Kartum, Rijeka Nil, Severna Država, Južni Kordofan, Sjeverni Darfur i Zapadni Darfur.
Od 221 silovane djece, 73 slučaja su bila vezana za rat, a 71 ne, dok su ostali neidentifikovani, izjavila je za Asošijeted pres portparolka UNICEF-a Tes Ingram.
- U kulturi zaista ozbiljne društvene stigme i u vrijeme kada je pristup uslugama ozbiljno otežan, činjenica da se ova grupa javila govori nam da je to samo mali uzorak. To je samo vrh ledenog brijega, nesumnjivo je da je još stotine djece silovano - rekla je ona.
Preživjeli često nerado prijavljuju da su bili izloženi seksualnom nasilju zbog društvene stigme i straha od odmazde od strane oružanih grupa i odbacivanja od porodice.
Ingram, koja je boravila u Sudanu u decembru, rekla je da se susrela sa žrtvama koje su „pretrpjele strahote koje niko ne bi želio da doživi tokom svog života, a nakon tih užasa, njihova patnja ne prestaje“.
Rekla je da se mnogi nose sa ozbiljnim fizičkim i psihičkim ranama, te da su zbog traume neki priznali da su pokušali da izvrše samoubistvo.
Jedna djevojka je, u audio svjedočenju koje su čuli novinari AP-a, rekla da se više puta selila tražeći sklonište jer su je neki centri za raseljene odbijali nakon što su saznali da je ostala trudna nakon silovanja.
Bilo je još svjedočenja o strašnim torturama, premlaćivanjima, kidnapovanjima, silovanjima mladih djevojaka.
Neke od njih nakon što su bile kidnapovane bile su primorane da služe otimačima.

UNICEF: Tokom prošle godine više od 220 djece žrtve seksualnog nasilja u ratu u Sudanu

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.

Moguće je da svjedočimo posljednjim danima ovog vojnog saveza i rađanju ETO-a

Ponašanje Trampa i Vensa prema Zelenskom u Bijeloj kući i podrška Zaharove njima dvojici, može se uporediti sa tretmanom češkog predsjednika (Emila) Hahe, od strane Ribentropa, Geringa i Himlera 1939, kada su ga nacisti maltretirali čitavu noć - udarali, šamarali, pljuvali, boli injekcijama sa drogom, da bi ujutro, potpuno slomljen, potpisao ugovor o protektoratu i okupaciji Češke od Trećeg rajha. To je i u Nirnbergu kvalifikovano kao zločin protiv mira – ocijenio je bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava prof. dr Nebojša Vučinić za Portal ETV.&nbsp;
U Bijeloj kući u Vašingtonu 28. februara sastali su se američki i ukrajinski predsjednici Donald Tramp i Volodimir Zelenski, međutim, mediji koji su prisustvovali sastanku, prenijeli su mučne scene drskih, arogantnih pokušaja Trampa i njegovog potpredsjednika Džeja Di Vensa da ponize i zastraše Zelenskog.
Sve je počelo kada je Zelenski kazao Trampu da se s „ubicom“ ne smije ići na kompromise i da su potrebne garancije za dugotrajan mir između Ukrajine i Rusije, na što je Tram odgovorio da ne želi da govori ružne stvari o Vladimiru Putinu (predsjednik Rusije), jer će to otežati pregovore.&nbsp;
Zelenski je u Americi boravio kako bi sa Trampom potpisao sporazum o rijetkim mineralima, koje bi eksploatisala Amerika, a Ukrajina zazvrat dobila njenu zaštitu u pregovorima sa Putinom za prekid agresije na ovu zemlju.&nbsp;
Potpredsjednik SAD-a Vens optužio je Zelenskog da ne pokazuje poštovanje, da se prepire i agituje pred američkim medijima, te konstatovao da su mu komentari nepristojni.&nbsp;
- Jeste li ijednom rekli hvala – kazao je Vens.
Tramp je ponavljao Zelenskom da mu je zemlja u velikoj nevolji. Nije mu dozvolio da mu odgovori uz konstataciju: „Ne, ne, mnogo ste pričali“.
- Ne dobijate ovo. Imate prokleto dobre šanse da izađete dobro zbog nas - rekao mu je Tramp, uz konstataciju da su Ukrajini, „preko ovog glupog predsjednika /Džo Bajdena/“ dali „350 milijardi dolara“...
Tramp je insistirao da Zelenski mora da se dogovori s Rusijom – „ili smo van toga“, optužujući ga da nije dovoljno zahvalan na vojnoj i političkoj podršci SAD, te da se „kocka s Trećim svjetskim ratom“.
Sastanak je prekinut, sporazum nije potpisan i Zelenski je napuštio Ameriku.&nbsp;
Ubrzo se oglasila portparolka ruske diplomatije Marija Zaharova ističući kako su Tramp i Vens pokazali „uzdržanost“ u verbalnom obračunu sa Zelenskim, kojeg je nazvala „ološem"“.
Evropske zemlje, poslije ovog skandaloznog sastanka, stale su uz Ukrajinu i Zelenskog.
U Londonu je juče održan evropski mirovnom samit, a razgovaralo se o bezbjednosnim garancijama koje evropski kontinent može da ponudi Kijevu u slučaju prekida vatre sa Rusijom.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, sinoć je, nakon samita, novinarima rekao da saveznici žele „osigurati da Putin nikada, nikada više ne pokuša napasti Ukrajinu“.
- To znači da će u Ukrajini biti prisutni evropski vojnici kako bi bili sigurni da se taj mir održava i da je održiv, da je postojan, trajan - naveo je Rute.
U nekoliko gradova u SAD juče su održani proukrajinski protesti.

Vučinić: Nacisti maltretirali Hahu, kao Tramp i Vens Zelenskog

Ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio. &nbsp; Istinu o ratu Ukrajini predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je oteo i hladnokrvno strijeljao, pred televizijskim kamerama, u direktnom prenosu. A Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, zemlje-heroja koja teško krvari pod ruskom agresijom pune tri godine, bezočno je pokušao da predstavi kao diktatora koji bahato provocira treći svjetski rat. &nbsp; NEOSJETLJIVOST NA UŽAS Trampa, baš kao i potpredsjednika Vensa, nije dodirniula mučna ukrajinska priča. Nijesu željeli da znaju išta o masovnom masakru u Buči, toj monstruozno planiranoj likvidaciji staraca, žena, đece; o masovnim grobnicama o Izjumu, o mučionici i stratištima u Hersonu... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc" data-rendition-name="original" width="1024" height="684" loading="lazy" alt="UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči "> <figcaption>UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči(Photo: UGC)Copyright 2022 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Nije njih dvojicu bilo briga - ni za dugotrajnu opsadu i stravično ubijanje Marijupolja; za raketni napad na dječju bolnicu u Kijevu, za granatiranje Željezničke stanice u Kramatorsku; za Bahmut, Andrijevku, Pokrovsk, za još desetine i desetine gradova i sela, sprženih u ruskoj agresiji... Na kraju, nije ih bilo briga za sudbinu hiljada ukrajinske đece koje su ruski vojnici oteli i odveli ih, tamo neđe u nedođiju ogromne ruske stepe... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj"> <figcaption>SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Taj 1. mart, taj razgovor u Vašingtonu, u Ovalnom kabinetu, tužan je dan za Sjedinjene Američke Države, ali i za demokratski svijet. Zgaženi su principi na kojima se decenijama i decenijama formirala velika američka nacija, još od vremena Deklaracije o nezavisnosti. &nbsp; Razbucana je u paramparčad ona, dugo formirana, slika američkog predsjednika kao lidera slobodnog svijeta. I još gore: ugušena je nada da će oni kojima funkcija daje veliku moć, znati da je koriste u cilju humanosti a ne golog interesa, ličnog ili grupnog ili državnog... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24" data-rendition-name="original" width="495" height="369" loading="lazy" alt="NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp"> <figcaption>NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da, ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio: predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp otvoreno je pokazao da, osim za svoj interes, predano radi i za interes ruskog predsjednika Vladimira Putina. &nbsp; Neki su to besramno žrtvovanje ukrajinskog naroda i ukrajinske države poredili sa onim evropskim ćutanjem pred Drugi svjetski rat. Kada su 1938. godine, prestrašene Velika Britanija i Francuska nacističkoj Njemačkoj predale veliki dio Čehoslovačke, čiji je predsjednik Emil Hala tada doživio srčani udar tokom razgovora sa Adolfom Hitlerom. &nbsp; Ipak, Trampovo i Vensovo postupanje nije bilo farsično ponavljanje istorije nego brutalna trgovina tuđim ljudima i tuđom državom. I sve to kao nekakav bestijalni politički rijaliti: htjeli su pred kamerama da ponize i ucijene Zelenskog i tako ga slome prije stvarnih razgovora ili pregovora. &nbsp; I, možda će se, nakon onog udesa u Ovalnom kabinetu, tek sada neki Amerikanci prisjetiti riječi predsjedničke kandidatkinje Kamale Haris koja je prije četiri mjeseca tvrdila da će Tramp pokušati da primora Ukrajinu da se preda u borbi protiv ruskog agresora. &nbsp; ,,Vidjećete, Putin će sjedjeti u Kijevu, ako Tramp pobijedi“, poručila je Haris prošlog oktobra. &nbsp; UKRAJINSKA VJEČNA ,,ČERVENA KALINA" Ne, neće se to desiti. Ukrajina nikada neće dopustiti da postane država-rob. Prije će nestati u plamenu borbe za svoju slobodu. Posred Vašingtona, Volodimir Zelenski je pokazao da je istinski predstavnik jednog istinski hrabrog, herojskog naroda. &nbsp; I sigurno je: ona pod okupacijom povijena červena kalina - cvijet koji tako jasno simbolizuje nezavisnost Ukrajine i samobitnost ukrajinskog naroda – uzdignuće se opet. I to s proljeća, baš kao u slavnoj pjesmi, i baš na nepreglednim ukrajinskim poljima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae" data-rendition-name="original" width="166" height="304" loading="lazy" alt='UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina" '> <figcaption>UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ukrajinska pjesma o červenoj kalini bila je zabranjena od 1919. do 1991. godine. Pa je preživjela I dočekala nove generacije spremne da se bore za svoju slobodu i slobodu domovine. I tako je Zelenski ostavio putokaz za nove generacije Ukrajinki i Ukrajinaca. &nbsp; Ili, što bi naš veliki pjesnik rekao: na groblju će iznići cvijeće za daleko neko pokoljenje. &nbsp; Ta budućnost osvojene slobode, izvojevane uz ogromne žrtve, ne smije da zamagli vidik sadašnjosti novog vremena koje rađaju Tramp i trampisti. Teškog vremena. Dešavanja u Vašingtonu pokazuju tektonski poremećaj koji desničarsko nastrojeni, sebi i svom biznisu okrenuti, pohlepni tim Donalda Trampa izaziva na svjestkoj političkoj sceni. TEŠKO PITANJE ZA CRNOGORSKO DRUŠTVO A za Balkan, pa naravno i za Crnu Goru, otvara se pitanje: ako jedna velika zemlja od 44 miliona građana može biti bizaran ulog u nemoralnoj trgovini Trampa i Putina, kako će se ta nova uloga Sjedinjenih Američkih Država odraziti na pozicije malih država na zapadnom Balkanu, poput Crne Gore ili Bosne i Hercegovine ili Makedonije? Država koje su već bile meta imperijalnih politika. &nbsp; Nije to naučna fantastika. Sjećate se, nedavno, one velike, prljave igre oko projekta ,,Otvoreni Balkan”, tobožnje zamisli o tobožnjem jedinstva balkanskih država? U stvari: novom pokušaju realizacije starih planova o stvaranju Velike Srbije i Albanije na Zapadnom Balkanu. Samo, ovog puta ne ratom, nego kroz varke međunarodne politike. &nbsp; I baš kako su u Crnoj Gori mnogi ćutali juče, ćute i danas. Na skaradnu predstavu iz Bijele kuće, osim hitre i precizne reakcije bivšeg predsjednika Mila Đukanovića i jedva čujne polurečenice aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića – većinska crnogorska vlast je većinski šutala. &nbsp; Ćutnja predsjednika Skupštine Andrije Mandića je sasvim razumljiva: četničkom vojvodi, koji se upinje da Crna Gora bude dio srpskog sveta, sasvim odgovara da Ukrajina što prije postane dio ruskog sveta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt=',,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"'> <figcaption>,,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  A zašto danima ćuti govorljivi premijer i lider PES-a Milojko Spajić? Moguće da ga baš briga za Zelenskog, jer u sebi još pjeva onu ,,Gad bless America” posvećenu inauguraciji Trampa. Ili ga, što je najbliže istini, ne interesuje ona Crna Gora koja ne služi njegovim ličnim interesima ili interesima velikosrpske politike kojoj on vjerno služi kao premijer? &nbsp; Principi ga, svakako, odavno ne sputavaju, ako su ikad. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84" data-rendition-name="original" width="864" height="486" loading="lazy" alt="UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke "> <figcaption>UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Baš kao i Ervina Ibrahimovića, potpredsjednika Vlade i lidera Bošnjaka. I on uporno ćuti. Mada, tu je šutnju najlakše objasniti jednim stihom Blaševićeve pjesme: ,,...vlast je vlast, a čast je čast”.&nbsp; Predsjednik Bošnjačke stranke izgleda ne prihvata da su ta dva pojma u istoj liniji prioriteta. &nbsp; Žalosna je istina o stvarnoj politici aktuelne većine u parlamentarnoj većini: ćutanje na nepravdu koja se čini Zelenskom i Ukrajini je znak odobravanja Trampove politike. &nbsp; Zato je sada na potezu građanska Crna Gora koja ne smije da ćuti. Samo da vidimo: kolika je ta i koliko je glasna ta građanska Crna Gora? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Trampov ,,novi vrli svijet“ i Crna Gora

U Crnoj Gori, kao višenacionalnoj zajednici, pronalazimo forme suživota. Mene kao srpskog političara na prvom mjestu zanima o mojim sunarodnicima i njihovom položaju - poručio je predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić navodeći da u Crnoj Gori pronalazimo forme suživota.
On je, gostujući na Radio Televiziji Republike Srpske, istakao da je juče u Banjaluku stigao kako bi prenio poruke ohrabrenja i podrške predsjedniku bosansko-hercegovačkog entiteta RS Miloradu Dodiku.
- Došli smo da prenesemo i neka naša iskustva, od kojih je najvažnije biti uporan, insistirati na poštovanju Ustava, razgovorima i dijalogu, uraditi sve što je u moći političara da se sačuvaju mir i stabilnost, jer mir i stabilnost, ne samo u BiH i Srpskoj, nego u čitavom regionu su preduslov da bi krenuli kao narod, zajednice i države naprijed - dodao je on.
Dodik je u Sudu BiH osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja funkcije zbog nepoštovanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u toj zemlji Kristijana Šmita - tj. za potpisivanje predsjedničkih ukaza, kojim je proglasio važećim dva neustavna zakona RS - o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika na teritoriji Republike Srpske, koje je Šmit prethodno poništio.

Tag: donadl-tramp

Tramp privremeno obustavio vojnu pomoć Ukrajini

Za tri mjeseca vraćeno 3.266 komada oružja i 109.589 komada municije

Peskov: Suviše rano govoriti o terminu novih razgovora sa SAD

VIDEO: Tuča, dimne bombe i baklje u Skupštini Srbije

UNICEF: Tokom prošle godine više od 220 djece žrtve seksualnog nasilja u ratu u Sudanu

PRATITE TVe UŽIVO