Institutut za javno zdravlje Crne Gore je od 3. do 9. februara prijavljen i treći smrtni ishod od posljedica obolijevanja od sezonskog gripa, a u ovom periodu registrovano je 59 novooboljelih, prenosi Dan.
Udio pozitivnih uzoraka testiranih na prisustvo virusa gripa je 46,5 odsto. Iz IJZCG ističu da "snažno preporučuju da osobe koje se nisu vakcinisale ove sezone to učine u najkraćem mogućem roku jer su za razvoj antitijela neophodne minimum dvije sedmice".
U periodu pojačanog nadzora nad gripom IJZCG kroz sentinel nadzor na nivou primarne zdravstvene zaštite i bolnica prati i kretanje obolijevanja od infekcija izazvanih respiratornim sincicijalnim virusom (RSV). Udio pozitivnih uzoraka testiranih na RSV bio je 11,3 odsto.
Od početka nadzora nad sezonskim gripom (30. septemabr 2024), zaključno sa 9. februarom ove godine, PCR dijagnostikom izvršena je analiza ukupno 946 uzoraka na prisustvo virusa gripa. Infekcija je potvrđena kod 290 osoba. Kod 221 osobe je potvrđena infekcija virusom gripa tipa A, a kod njih 69 tipa B. U periodu od 30. septembra 2024. godine do 9. februara 2025, registrovana su tri smrtna slučaja povezana sa infekcijom virusa gripa. U pitanju su osobe starosti 83, 72 i 36 godina, a koje nijesu bile vakcinisane vakcinom protiv sezonskog gripa.
Iz Doma zdravlja Podgorica nijesu odgovorili na pitanja u vezi sa sezonskim gripom.
Iz Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici za "Dan" su kazali da u Urgentnom centru u ovom periodu primjećuju nešto veći priliv pacijenata sa simptomima respiratornih infekcija i gripa. Oni su apelovali, kako kažu, "posebno na starije pacijente, naročito one s hroničnim bolestima, da se obavezno vakcinišu protiv sezonskog gripa, jer na taj način znatno smanjuju rizik od obolijevanja i komplikacija koje ova bolest može izazvati".
– Iako je broj takvih pacijenata unutar očekivanih okvira, za sada ne postoji nikakva alarmantna situacija. Broj respiratornih infekcija, uključujući grip, u potpunosti je u skladu s očekivanjima za ovo doba godine, s obzirom na to da se radi o sezonskim oboljenjima. Testiranja na respiratorne infekcije obavljaju se u Institutu za javno zdravlje, kojem i mi, kao i sve ostale organizacione jedinice KCCG, šaljemo uzorke, kazali su iz KCCG.
Iz Instituta za javno zdravlje kažu da se i u evropskom regionu registruje široko rasprostranjena srednja do visoka aktivnost virusa gripa.
– Podsjećamo da je grip bolest koja je u određenim rizičnim grupama (kao što su osobe uzrasta ≥65 godina, svi hronični bolesnici stariji od šest mjeseci, trudnice, djeca starosti od 6 mjeseci do 5 godina, osobe smještene u kolektivima kao što su domovi za stara lica) češće praćena pojavom komplikacija bolesti i smrtnim ishodom. Stoga je jako važno da se te osobe vakcinišu svake godine. Pored vakcinacije kod osoba u povećanom riziku koje razviju simptome gripa je važna i pravovremena primjena adekvatnih antivirusnih ljekova (bez obzira na vakcinalni status) kao što su ljekovi iz grupe inhibitora neuraminidaze (tamiflu). Ovi ljekovi se primjenjuju isključivo uz recept ljekara nakon procjene odnosa koristi i rizika - objašnjavaju iz IJZCG.
IJZCG je odmah po uočavanju porasta aktivnosti gripa krajem decembra 2024. uputio dopis svim zdravstvenim ustanovama da pooštre kontrolu sprovođenja mjera prevencije i kontrole respiratornih infekcija, uključujući i razmatranje ograničenja posjeta pacijentima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Pune ordinacije u Podgorici, grip odnio treću žrtvu

U okviru Evropske nedjelje prevencije raka grlića materice, Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) organizuje dodatne termine za HPV vakcinaciju djevojaka i momaka uzrasta od 19 do 26 godina, kako radnim danima tako i vikendom, od 20. do 26. januara 2025. godine, saopšteno je iz IJZCG-a.&nbsp; IJZCG omogućava HPV vakcinaciju u svojoj ambulanti za imunizacije radnim danima od 15 do 17 sati, kao i vikendom od 8 do 12 sati.&nbsp; Osim toga, higijensko-epidemiološke službe (HES) domova zdravlja širom Crne Gore organizuju vakcinaciju u dodatnim terminima: - Nikšić: 09–13h radnim danima i vikendom, - Pljevlja: 10–12h radnim danima i vikendom, - Bijelo Polje: 07–09h radnim danima, 10–12h vikendom, - Rožaje: 07–15h radnim danima, 08–14h vikendom, - Bar, Herceg Novi i Ulcinj: 12–14h radnim danima (Ulcinj i vikendom 10–12h). Detaljni raspored za sve opštine dostupan je putem telefona HES službi ili na kontakt broju IJZCG (067 086 015). Vakcinacija protiv HPV-a ključni je korak u prevenciji raka grlića materice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121130136_a8be303bf07db5895d8145ce1856ab7c76aa8244539704367f76c01a5e79fcab.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250121130136_a8be303bf07db5895d8145ce1856ab7c76aa8244539704367f76c01a5e79fcab" data-rendition-name="original" width="1440" height="1440" loading="lazy" alt="Termini vakcinacija"> <figcaption>Termini vakcinacija</figcaption> </figure>  Iskoristite priliku da se informišete i zaštitite svoje zdravlje.&nbsp; Za više informacija obratite se putem emaila imunizacije@ijzcg.me ili telefonom na 067 086 815.

500x500

1250x600

1084x550

Dodatni termini za HPV vakcinaciju širom Crne Gore od 20. do 26. januara

Najveći broj građana u Crnoj Gori dao je negativan odgovor, kada je riječ o donaciji organa, a kao glavni razlog navode nepovjerenje u zdravstveni sistem, dok bi većina prihvatila donaciju u inostranstvu.
To su podavi iz istraživanj Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, u okviru projekta Informisanost građana Crne Gore o programu transplantacije organa, koje je se sprovodilo u periodu od marta do juna ove godine.&nbsp;
Izabrana doktorka u Domu zdravlja Podgorica, dr Marija Vojvodić, pojasnila je u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, da zakonska regulativa naznačava da je doniranje organa u svrhu liječenja, od strane mrtve osobe moguće samo ukoliko je lice prethodno, kao punoljetno, radno sposobno i sposobno za rasuđivanje, dalo pristanak kod svog izabranog ljekara.
U Crnoj Gori, kako kaže doktorka, preko 70 ljudi čeka na donaciju organa, ali kod nas interesovanja za doniranje, niti svijesti o značaju ovog čina, nema.
- Deset ljudi čeka pluća, dvadeset lica čeka jetru, preko četrdeset troje odraslih lica čeka bubreg. Situacija sa dječjom populacijom je vrlo loša, jer preko sedmoro djece čeka bubreg, a troje, četvoro djece čeka jetru. To je najbolja činjenica koja govori o tome koliko je donorstvo bitno. Kada je rađeno, prije nekih desetak godina, u Crnoj Gori istraživanje o tome koliko su građani motivisani da doniraju organe, odnosno da budu u samom sistemu donorske kartice, negdje preko 70 posto građana Crne Gore je pokazalo interesovanje, i to je taj afirmativni stav. Međutim, kad te podatke poredimo sa sadašnjim stanjem na terenu nemamo nikakvog razloga da budemo optimistični- izjavila je Vojvodić.
Ona je takođe dio krivice usmjerila i na struku, jer ni sami ljekari ne pominju dovoljno mogućnost učestvovanja u doniranju organa i izrade donorske kartice svojim pacijentima.

Vojvodić: Preko osamdeset osoba čeka doniranje organa

U Domu zdravlja (DZ) Glavnog grada za vrijeme državnog praznika - Njegošev dan građanima će se pružati zdravstvena zaštita u objektima Blok V, Tuzi i Zeta, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove. 
 
Iz DZ Glavnog grada rekli su da će se rad izabranih doktora za odrasle i djecu u danima državnog praznika obavljati isključivo u punktu Blok V u dvije smjene, od sedam do 14 i od 14 do 21 sat, za teritoriju opštine Podgorica. 
 
Kako su kazali, u zdravstvenom objektu Tuzi izabrani doktor za odrasle radiće od sedam do 15 sati, a u opštini Zeta, zdravstveni objekat Golubovci takođe u tom periodu. 
 
Iz DZ Glavnog grada naveli su da će Centar za laboratorijsku dijagnostiku u zdravstvenom objektu Blok V raditi od sedam do 21 sat. 
 
- Jedinica za patronažu će raditi po ustaljenom rasporedu, tako da će se i tokom praznika nalozi primati u zdravstvenim objektima Blok V, od sedam do 19 sati, dok će se terapija, po nalogu izabranog doktora, u stanu pacijenata davati svakog dana, od sedam do 19 sati - navedeno je u saopštenju.

U Podgorici tokom praznika dežurna tri doma zdravlja

U Domu zdravlja Glavnog grada, za vrijeme držanog praznika – Njegošev dan, 13. i 14. novembra 2024.godine, građanima će se pružati zdravstvena zaštita u objektima “Blok V”, “Tuzi” i “Zeta”.
- Rad izabranih doktora za odrasle i djecu u danima državnog praznika obavljaće se isključivo u punktu “Blok V” u dvije smjene od sedam do 14 časova i od 14 do 21 sat za teritoriju opštine Podgorica, dok će u ZO “Tuzi” izabrani doktor za odrasle raditi od sedam do 15 sati, a u opštini Zeta, zdravstveni objekat “Golubovci”, takođe od sedam do 15 sati - navode iz Doma zdravlja Podgorica. 
Centar za laboratorijsku dijagnostiku u zdravstvenom objektu “Blok V” radiće od sedam do 21 sat.
Jedinica za patronažu će raditi po ustaljenom rasporedu, tako da će se i tokom praznika nalozi primati u zdravstvenim objektima” Blok V” u periodu od sedam do 19 sati, dok će se terapija, po nalogu izabranog doktora, u stanu pacijenata davati svakog dana, od sedam do 19 sati.
- Građankama i građanima Crne Gore Dom zdravlja Glavnog grada želi srećan 13. novembar - Njegošev dan - crnogorski praznik kulture Crne Gore - poručili su iz Doma zdravlja.

Dežurni domovi zdravlja za dane praznika

Dom zdravlja Glavnog grada prepoznaje važnost mentalnog zdravlja i aktivno radi na njegovoj promociji i podršci građanima. Kroz razne programe, edukativne radionice i kampanje, nastoje podići svijest o mentalnom zdravlju, pružiti podršku osobama sa psihičkim poremećajima i smanjiti stigmu povezanu s ovom temom, navedeno je u saopštenju koje potpisuju šef Centra za mentalno zdravlje, dr Ljubinko Kaluđerović i dipl.socijalna radnica Milena Lazović.
Svjetski dan mentalnog zdravlja, koji se obilježava 10. oktobra, ima za cilj podizanje svijesti o pitanjima mentalnog zdravlja širom svijeta i mobilizaciju podrške mentalnom zdravlju.&nbsp;
Kaluđerović i Lazović navode da se u posljednjim godinama sve više priznaje uloga mentalnog zdravlja u postizanju globalnih razvojnih ciljeva, što naglašava potrebu za njegovim uključivanjem u ciljeve održivog razvoja.
Napominju da je depresija jedan od vodećih uzroka invalidnosti, dok anksioznost može značajno smanjiti produktivnost na radnom mjestu.&nbsp;
- Stopa samoubistava takođe raste, a mentalno zdrava osoba ima kapacitet da donosi ispravne odluke, aktivno radi na ostvarenju svojih ciljeva i gradi zdrave odnose s drugima, kao i da se suoči s izazovima života - ističe se u saopštenju.
Ekonomski i socijalni faktori, kako kažu Kaluđerović i Lazović, i dalje imaju značajan uticaj na fizičko i mentalno zdravlje.&nbsp;
- U trenutnoj eri, obilježenoj ekonomskom neizvjesnošću, ratnim sukobima i pandemijama, povećava se incidencija psihičkih poremećaja, posebno depresije i anksioznosti. Takođe, raste broj mladih koji koriste psihotropne supstance - dodaju oni u saopštenju.
Kako bi adekvatno odgovorili na izazove s kojima se pojedinci, a time i društvo, suočavaju, ključno je, kažu Kaluđerović i Lazović, raditi na prevenciji psihičkih poremećaja kroz pravovremenu promociju mentalnog zdravlja i edukaciju.
Promocija mentalnog zdravlja, poručuju oni, predstavlja važan dio cjelokupne promocije zdravlja i uključuje aktivnosti koje osiguravaju podržavajuće okruženje za zdrave stilove života, kao i fizičko i mentalno zdravlje.&nbsp;
- Ova promocija podrazumijeva i edukativne aktivnosti usmjerene na sve uzraste, počevši od najmlađih, s ciljem podizanja svijesti o važnosti mentalnog zdravlja i njegovom uticaju na razvoj društva. Na ovaj dan, važno je naglasiti da zajednički napori zajednice, razvoj empatije, povjerenja i podržavajućih odnosa među ljudima mogu stvoriti uslove za sretnije i (mentalno) zdravije društvo. Kroz razumijevanje i podršku možemo značajno unaprijediti mentalno zdravlje svih članova zajednice - zaključuju Kaluđerović i Lazović.

Prevencija psihičkih poremećaja kroz promociju mentalnog zdravlja i edukaciju

Dom zdravlja Glavnog grada (DZGG) za vikend će, u zdravstvenom objektu Stara Varoš, organizovati vakcinaciju HPV vakcinom bez potrebe za zakazivanjem ili najavom, bez obzira na to da li dijete ima izabranog doktora.
Kako je saopšteno iz DZGG, vakcinacija će se sprovoditi od devet do 13 sati a djevojčice i dječaci sa područja Podgorice, Tuzi i Zete mogu primiti vakcinu HPV vakcinu bez prethodnog pozivanja i zakazivanja.
Navodi se da će se HPV vakcinacija primarno sprovoditi kod djevojčica i dječaka uzrasta od devet do 18 godina.
- U saradnji sa Ministarstvom zdravlja i Institutom za javno zdravlje nastavlja se aktivna promocija HPV vakcinacije, stoga će se i aktivno pozivati roditelji djevojčica i dječaka uzrasta od devet do 18 godina - naveli su u saopštenju.
Oni su apelovali na sve roditelje da dovedu djecu na vakcinaciju i time smanje rizik da tokom života obole od raka grlića materice i drugih oboljenja koji se mogu spriječiti HPV vakcinacijom.
- DZGG, u okviru svojih redovnih aktivnosti, sprovodi vakcinaciju tokom cijele godine. Veća dostupnost informacija doprinosi efikasnijoj prevenciji i boljoj zaštiti djece - dodaje se u saopštenju.
Iz DZGG su rekli da nastavljaju i kampanju MMR vakcinom za vakcinisanje dece, kako bi osigurali njihovo zdravlje i zaštitu od ozbiljnih bolesti.

Ovog vikenda HPV vakcinacija bez zakazivanja

Dom zdravlja Glavnog grada organizovaće naredne sedmice radionicu za roditelje i staratelje djece koja nijesu primila sve vakcine iz redovnog kalendara imunizacije.

Kako je saopšteno iz te zdravstvene ustanove, radionica će biti organizovana u utorak i četvrtak, 17. i 19. septembra, u terminu od 18 sati do 18 sati i 45 minuta, u zdravstvenom objektu Nova Varoš, u savjetovalištu za mlade.

- Cilj radionice je da se dobiju sve potrebne informacije o značaju redovnog vakcinisanja djece i rizika ukoliko se vakcine ne daju pravovremeno ili se odbijaju - kaže se u saopštenju.

Iz Doma zdravlja su apelovali na sve roditelje i staratelje da se odazovu u što većem broju i da razriješe sve dileme koje imaju u vezi sa MMR vakcinom.

- I donesu odluku koja je u najboljem interesu njihovog djeteta, a to je redovna vakcinacija - dodaje se u saopštenju.

Naredne sedmice radionica o značaju redovne vakcinacije

Dom zdravlja Glavnog grada organizovaće za vikend dodatne termine za vakcinaciju djece.
Dodatni termini planirani su 14. i 15. septembra u zdravstvenom objektu Stara Varoš – Pobrežje, od devet do 13 sati.
Iz Doma zdravlja napominju da se pravovremenom vakcinacijom djeca štite od morbila, zaušaka, rubele, difterije, pertusisa, dječije paralize, invazivnih oboljenja koje izaziva hemofilus infulunece tip b, tetanusa, hepatitisa B i drugih.
- S obzirom na to da je školska godina počela i da su mališani započeli boravak u predškolskim ustanovama, apelujemo na sve roditelje da obrate pažnju na značaj imunizacije, kako bi se obezbijedila sigurnost u kolektivnom okruženju, zbog epidemiloškog značaja, apel je na statusu imunizacije sa vakcinama koje sadrže komponente protiv difterije, tetnusa, pertusisa, morbila, zuški i rubele - ističe se u saopštenju Doma zdravlja.
U Domu zdravlja mole sve roditelje i staratelje čija djeca nisu uredno vakcinisana po kalendaru obaveznih imunizacija, da za dane vikenda iskoriste mogućnost i bez prethodnog zakazivanja obave imunizaciju.

U Podgorici za vikend dodatni termini za vakcinaciju djece

U Kanadi postoji jedna fashion monografija gdje sam cijelu kampanju radio u Crnoj Gori, i potpisano je svako mjesto gdje je snimano, i to ostaje za sva vremena. Ovo je još jedna velika zahvalnost predivnoj zemlji, predivnom narodu ovdje. Svaki put kada sam tu osjećam se bukvalno kao kod kuće - kazao je u fotograf Dejan Milićević u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E.
Milićević je istakao da &nbsp;je modnom dizajnerkom Irenom Grahovac saradnik i prijatelj više od 20 godina, te su zajedno u svim kampanjama i projektima, a Montenegro fashion week je, kako kaže, logičan nastavak.
- Sada smo predstavili jednu laganu kolekciju za mlade, gdje su se od te tanke, fine kože su se pravili kao kupaći kostimi, suknjice, nešto što može da se ponese i u ostatku sezone. Nešto što može da ide i za maturu, dovoljno otkačeno, nešto što može da ide u bilo kojem drugom periodu osim tog klasičnog zimskog - &nbsp;pojašnjava Milićević.
Dodaje da je za Montenegro fashion week-a stalno &nbsp;dobijao pozive, ali nekako nije stizao da uklopi.
- Uvijek sam bio ili u Berlinu, ili u Montekarlu, ili ovamo ili onamo, i evo sad sam uspio da vidim koliko se to lijepo razvija, koliko se toliko to svake godine ide za stepenicu više, bilo bi malo bolje da i kod vas i kod nas država se uključi u cijelu priču pa podrži sve to, da to ode na još veći nivo, da uđe tu više para, da bude više sponzora... Naši domaći kreatori sa ovih prostora su vrlo često kopirani od strane velikih kreatorskih imena, jer oni misle da to neće baš toliko da se sazna, međutim sve se &nbsp;sazna u eri digitalizacije i interneta, za sekundu se provali šta je ko i odakle maznuo - rekao je Milićević.
Zahvalan je Crnoj Gori, kaže Milićević, jer je napravio toliko divnih stvari na primorju i po divnim gradovima i lokacijama.
- U Kanadi postoji jedna fashion monografija gdje sam cijelu kampanju radio u Crnoj Gori, i potpisano je svako mjesto, sve gdje je snimano, i to ostaje za sva vremena. Ovo je još jedna velika zahvalnost predivnoj zemlji, predivnom narodu ovdje - zaključio je Milićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIkVM4pQVEFQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Milićević: Velika zahvalnost Crnoj Gori, divnoj zemlji i divnim ljudima

Evropsko proljeće u Nikšiću, dočekujemo danas ponosno, u velikoj nadi da će 13. aprila za naš grad krenuti bolji dani - poručio je Željko Nikčević iz Crnogorske evropske partije (CEP) koji je kandidat za odbornika na listi Evropskog saveza na nikšićkim izborima.
Nikčević je poručio da su spremni da sa Evropskim savezom, ovaj ponosni crnogorski grad usprave i izvuku iz godina beznađa.
- Koje su mu navukle vojvode i šubare evo gotovo pola decenije - dodao je on.
On je istakao uvjerenje da su ovi lokalni izbori predsudna borba za Nikšić svih građana.
- To se mora radi Ljuba, koji nas opominje i gleda sa onoga našeg trga. Ovog puta nema se izbora sem jednog da se preuzme gradska uprava našim glasovima. Zato, kao dio liste Evropskog saveza očekujem da ćemo vratiti Nikšić, iz lijepih priča iz prošlosti, koji zna raditi i koji neće živjeti od tuđih para i donacija. Zato 13. aprila glasajte za Evropski savez i broj 8 - Najbolje što možeš - Ivan Radojičić - zaključio je on.

Nikčević i CEP: Ovoga puta jedan je izbor za Nikšić - i to Evropski savez

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković danas je na početku sjednice Vlade povukao prijedlog da se Milošu Rajkoviću produži v.d. mandat u Upravi za gazdovanje šummama i lovištima.
To je Portalu ETV nezvanično potvrđeno iz Vlade.
Rajković, koji je inače kadar Socijalističke narodne partije (SNP), je na mjesto v.d. direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima postavljen 11. aprila prošle godine.

Rajkoviću nije produžen v.d. mandat u Upravi za gazdovanje šumama

Fast tim Interpola Podgorica uhapsio je u Budvi državljanina Turske S.K. (46) koji je osuđen za ubistvo.
On je uhapšen po naredbi Višeg suda u Podgorici.
- A potražuje se radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od 10 godina i 10 mjeseci na koju je osuđen zbog izvršenog krivičnog djela namjerno ubistvo iz Krivičnog zakonika Republike Turske - kazali su u policiji.
S.K. će u zakonskom roku biti sproveden sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici.

U Budvi uhapšen državljanin Turske koji je osuđen za ubistvo

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: dom-zdravlja-podgorica