Nevladino Udruženje Dijabetes Ekipa-DOB je, povodom obilježavanja 14. novembra – Međunarodnog dana osoba oboljelih od dijabetesa, realizovalo donaciju Domu zdravlja Pljevlja, s ciljem unapređenja zdravstvenih usluga za pacijente oboljele od dijabetesa.
U ime NVU Dijabetes Ekipa-DOB Danica Strunjaš je ovoj zdravstvenoj ustanovi donirala 50 komada CLO Selfkertridz testova za glikozilirani hemoglobin (HbA1c), vrijednosti 187,25 eura.&nbsp;
- Ovi testovi imaju važnu ulogu u praćenju regulacije šećera u krvi i predstavljaju značajan doprinos kvalitetnijoj i dostupnijoj dijagnostici za sve pacijente koji se bore sa dijabetesom - ističu iz ovog NVU.
Ovom donacijom, Udruženje Dijabetes Ekipa-DOB želi da pruži podršku zdravstvenim radnicima i doprinese unapređenju uslova u pružanju redovnih i kvalitetnih usluga osobama oboljelim od dijabetesa.
NVU Dijabetes Ekipa-DOB se zahvalila Domu zdravlja Pljevlja na dosadašnjoj saradnji i istakla da će i ubuduće nastaviti sa aktivnostima usmjerenim na podršku osobama koje žive sa dijabetesom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Podrška osobama sa dijabetesom: Domu zdravlja Pljevlja testovi za mjerenje šećera u krvi

Rudnik uglja Pljevlja donirao je 60.000 eura za Dom zdravlja Pljevlja (DZ Pljevlja) i Opštu bolnicu Pljevlja (OB Pljevlja), saopšteno je iz ove kompanije.
Izvršni direktor Nemanja Laković kazao je da su bez razmišljanja i sa punim uvjerenjem podržali ovu inicijativu kako bi omogućili bolje uslove za boravak pacijenata i rad zdravstvenih radnika, a samim tim stvorili i pretpostavke za kvalitetnije pružanje zdravstvenih usluga.&nbsp;
- Vjerujemo da modernizacija i unapređenje zdravstvene infrastrukture direktno doprinosi kvalitetu života svih građana. Ovakve inicijative ne samo da poboljšavaju standarde u zdravstvu, već podižu i nivo povjerenja u institucije. Nastavićemo da budemo pouzdan partner lokalnom zdravstvenom sistemu - naglasio je Laković.
Sredstva namijenjena OB Pljevlja biće iskorišćena za kupovinu ergometrijske trake i EKG aparata, čime će se upotpuniti dijagnostičke usluge u kabinetu za kardiologiju.&nbsp;
Direktor OB Pljevlja Saša Grbović istakao je da će ova donacija značajno doprinijeti boljoj dijagnostici i liječenju kardioloških pacijenata.
Doma zdravlja Pljevlja sredstva će usmjeriti za adaptaciju prostorija, što će omogućiti kvalitetnije uslove rada i pružanje usluga pacijentima objasnio je direktor DZ Pljevlja &nbsp;Marko Terzić.

1250x600

1084x550

RUP donirao za Dom zdravlja i Opštu bolnicu u Pljevljima 60.000 eura

Pljevljak Emir Lojo, heroj koji je 24. oktobra prošle godine sigurne smrti spasio ljekara neuropsihijatra Ilhana Tursumovića, kojeg je u ordinaciji nožem napao šezdesetpetogodišnji sugrađanin Dušan Vukašinović u namjeri da ga ubije, dobio je posao u pljevaljskom Domu zdravlja i počeo je da radi – potvrdio je Portalu ETV predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš. - U dogovoru sa ministrom zdravlja Vojislavom Šimunom našli smo model da se gospodinu Loju pronađe posao, koji je čekao punih dvije decenije. Moramo cijeniti hrabrost i požrtvovanost svakog našeg građanina i takve primjere isticati i javno pohvaliti – kazao je Vraneš za naš portal. Krajem novembra objavili smo da će Lojo dobiti posao u lokalnom domu zdravlja, što je dogovoreno tada tokom posjete Šimuna Pljevljima, gdje je prisustvovao svečanom otvaranju adaptiranih prostorija jedinice Hitne medicinske pomoći. Lojo je, kako smo pisali, diplomirani ekonomista i od 2019. godine u Pljevljima uzaludno traga za poslom, a konkurisao je i na oglase sa nižim kvalifikacijama, međutim, uvijek je odbijan. I tog 24. oktobra, objavili smo ranije, u Domu zdravlja čekao je da ovjeri ljekarsko uvjerenje za oglas za posao vozača u Domu starih, kada je iz ordinacije doktora Tursumovića istrčala medicinska sestra dozivajući upomoć. Obratila se i Loju kada ga je ugledala, a on je bez razmišljanja utrčao u ambulantu i savladao napadača koji je doktoru držao nož pod grlom. - To je slika koju nikada neću zaboraviti. Napadač je doktoru držao nož tačno pod grkljanom, a doktor sav u lokve od krvi – ispričao je ranije Lojo za naš portal.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250123200136_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250123200136_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Dom zdravlja Pljevlja"><figcaption>Dom zdravlja Pljevlja</figcaption></figure>  Da je Lojo sigurne smrti spasio doktora Tursumovića javnost nijesu obavijestili, u saopštenjima kojima su se oglasili povodom ovog teškog incidenta, ni policija, ni tužilaštvo, ni Ministarstvo zdravlja, već je Portal ETV 26. oktobra izvijestio javnost o njegovom herojskom činu. Do informacije smo došli zahvaljujući Fejsbuk objavi lokalnog građanskog aktiviste Pavla Čolovića koji je apelovao na državne i lokalne vlasti da zaposle ovog mladića. Doktor Tursumović, poznati pljevaljski neuropsihijatar, imao je više ubodnih rana na leđima, grudnom košu i po rukama. Napadač Dušan Vukašinović okrivljen je za krivična djela - ubistvo u pokušaju u sticaju sa krivičnim djelom nasilničko ponašanje. On je ambulantu došao naoružan nožem s namjerom da se obračuna sa doktorom koji je dan ranije odbio da mu izda ljekarsko uvjerenje za oružni list. - Začuo se krik. Bila je to medicinska sestra koja je radila sa doktorom Tursumovićem... Vikala je: „Upomoć, neka mi neko pomogne! Čovjek je nožem napao doktora Tursumovića!“... Onda je zavikala: „Lojo, molim Vas, pomozite“! I ja sam pojurio. Ušao u prostoriju i imao sam što vidjeti. Bez razmišljanja sam krenuo prema napadaču i uhvatio ga za ruku. Nekako mu oteo nož, savladao ga i bacio na krevet. U to su još dvojica momaka ušla da mi pomognu da ga zadržim. On je samo ponavljao: „Pustite me da ga zakoljem! Pustite me da ga zakoljem!“... Vikao je: „Polomi mi ruku!... Pustite me, pustite me!“... To je trajalo jedno pet-šest minuta, a meni je to bila vječnost. To je scena koja će mi za čitav život ostati. Držali smo ga dok je došla policija. Nož sam spustio na radijator. Sav od krvi – ispričao je ranije Lojo za Portal ETV prisjećajući se dogašaja u pljevaljskom Domu zdravlja.

Kaćuša Krsmanović

Heroj iz Pljevalja dobio posao u Domu zdravlja

Heroj iz Pljevalja Emir Lojo, koji je 24. oktobra sigurne smrti spasio ljekara neuropsihijatra Ilhana Tursumovića, kojeg je u ordinaciji nožem napao šezdesetpetogodišnji sugrađanin Dušan Vukašinović u namjeri da ga ubije, narednih dana dobiće posao u pljevaljskom Domu zdravlja – potvrdio je Portalu ETV predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš. &nbsp;- Tokom današnje posjete ministra zdravlja Vojislava Šimuna dogovorili smo način da se gospodinu Loju riješi pitanje zapošljenja u najskorije vrijeme – kazao je Vraneš. Dodao je da će direktorica Doma zdravlja dr Branka Stanković već sjutra obaviti razgovor sa Lojom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112519118_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024112519118_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="LOJO USKORO POČINJE DA RADI: Dom zdravlja Pljevlja"> <figcaption>LOJO USKORO POČINJE DA RADI: Dom zdravlja Pljevlja</figcaption> </figure>  Šimun je juče boravio u Pljevljima gdje je prisustvovao svečanom otvaranju adaptiranih prostorija jedinice Hitne medicinske pomoći. Vraneš je 28. oktobra primio Loja da mu zahvali na hrabrom činu kada mu je obećao da će mu biti obezbijeđen posao. - Ovaj čin je primjer kako pojedinac može da utiče na život drugih. Tvoja hrabrost zaslužuje sve pohvale, i mi smo ponosni što imamo ovakve ljude u našem gradu - rekao je tada Vraneš. Prošle sedmice kazao je za naš portal da „herojski čin Emira Loja nije zaboravljen“ i da če, „kao društveno odgovorna institucija, u dogovoru sa ministrom zdravlja Vojislavom Šimunom“ pronaći posao ovom mladiću. Lojo je, kako smo pisali, diplomirani ekonomista i od 2019. godine u Pljevljima uzaludno traga za poslom. Porno je konkurisao i na oglase sa nižim kvalifikacijama, ali je uvijek odbijan.&nbsp; I tog 24. oktobra u Domu zdravlja čekao je da ovjeri ljekarsko uvjerenje za oglas za posao vozača u Domu starih, kada je iz ordinacije doktora Tursumovića istrčala medicinska sestra dozivajući upomoć. Obratila se i lično Loju kada ga je ugledala, a on je bez razmišljanja utrčao u ambulantu i savladao napadača koji je doktoru držao nož pod grlom.&nbsp; - To je slika koju nikada neću zaboraviti. Napadač je doktoru držao nož tačno pod grkljanom, a doktor sav u lokve od krvi – ispričao je ranije Lojo za naš portal. Institucije kao da su htjele da sakriju činjenicu da je Lojo heroj koji je spasio dr Tursumovića, pa ga u saopštenjima niko ni riječju nije pomenuo – od policije i tužilaštva, do Ministarstva zdravlja. Portal ETV 26. oktobra prenio je pravu informaciju o dešavanjima u Domu zdravlja tog 24. oktobra, kada smo ispričali priču o herojskom činu Emira Loja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112519118_b12dff01d64ad4e32c0072c53d6c1b480eec1d85ec927730ed7bfa268d167642.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024112519118_b12dff01d64ad4e32c0072c53d6c1b480eec1d85ec927730ed7bfa268d167642" data-rendition-name="original" width="768" height="446" loading="lazy" alt="Ministar Šimun juče u Pljevljima prisustvovao svečanom otvaranju adaptiranih prostorija Hitne pomoći "> <figcaption>Ministar Šimun juče u Pljevljima prisustvovao svečanom otvaranju adaptiranih prostorija Hitne pomoći </figcaption> </figure>  Do te informacije došli smo zahvaljujući Fejsbuk objavi lokalnog građanskog aktiviste Pavla Čolovića koji je apelovao na državne i lokalne vlasti da zaposle ovog mladića. Doktor Tursumović, poznati pljevaljski neuropsihijatar, uspješno se oporavlja od užasnog napada. Imao je više ubodnih rana na leđima, grudnom košu i po rukama. Napadač Dušan Vukašinović je u pritvoru, a okrivljen je za krivična djela - ubistvo u pokušaju u sticaju sa krivičnim djelom nasilničko ponašanje. U ambulantu je došao naoružan nožem s namjerom da se obračuna sa doktorom koji je dan ranije odbio da mu izda ljekarsko uvjerenje za oružni list. - Začuo se krik. Bila je to medicinska sestra koja je radila sa doktorom Tursumovićem... Vikala je: „Upomoć, neka mi neko pomogne! Čovjek je nožem napao doktora Tursumovića!“... Onda je zavikala: „Lojo, molim Vas, pomozite“! I ja sam pojurio. Ušao u prostoriju i imao sam što vidjeti. Bez razmišljanja sam krenuo prema napadaču i uhvatio ga za ruku. Nekako mu oteo nož, savladao ga i bacio na krevet. U to su još dvojica momaka ušla da mi pomognu da ga zadržim. On je samo ponavljao: „Pustite me da ga zakoljem! Pustite me da ga zakoljem!“... Vikao je: „Polomi mi ruku!... Pustite me, pustite me!“... To je trajalo jedno pet-šest minuta, a meni je to bila vječnost. To je scena koja će mi za čitav život ostati. Držali smo ga dok je došla policija. Nož sam spustio na radijator. Sav od krvi – ispričao je ranije Lojo za Portal ETV što se tog dana desilo u pljevaljskom Domu zdravlja.

Vraneš ispunio obećanje, Lojo će početi da radi u Domu zdravlja

Edukativni centar Skupštine Crne Gore organizovaće naredna dva dana program simulacije rada parlamenta pod nazivom Parlament mladih, u kojem će učestvovati učenici iz devet crnogorskih srednjih škola.
Iz Skupštine je saopšteno da će dvodnevni program otvoriti predsjednik parlamenta Andrija Mandić.
&nbsp;- U programu će učestvovati 41 učenik i učenica iz devet srednjih škola iz Crne Gore, koji će kroz praktičan rad i simulaciju parlamentarne procedure steći uvid u način funkcionisanja najvišeg zakonodavnog doma - rekli su iz Skupštine.
&nbsp;Kako su naveli, Parlament mladih predstavlja jednu u nizu aktivnosti Edukativnog centra, kroz koju se učenicima omogućava praktično upoznavanje sa parlamentarnim procesima, doprinoseći boljem razumijevanju principa demokratskog odlučivanja i višem stepenu transparentnosti i otvorenosti rada Skupštine Crne Gore.

Srednjoškolci naredna dva dana u parlamentu

Švedska Vlada je u petak predložila izmjene Ustava koje bi omogućile oduzimanje državljanstva nekim vođama kriminalnih bandi, kao dio rada na suzbijanju raširenog organizovanog kriminala.
U januaru je međustranački parlamentarni odbor predložio ustavne izmjene koje bi omogućile oduzimanje pasoša osobama sa dvostrukim državljanstvom osuđenim za špijunažu ili izdaju, ali nije predlagao mjere usmjerene na organizovani kriminal.
- Vlada je odlučila ići dalje od prijedloga odbora upravo kako bi bilo moguće oduzeti državljanstvo, na primjer, vođama bandi koji su počinili veoma, veoma ozbiljnu štetu društvu - rekao je ministar pravde Gunar Stromer na konferenciji za novinare.
On je naveo da nacrt zakona koji je u petak predat parlamentu uključuje prijedlog koji bi omogućio oduzimanje pasoša osobama sa dvostrukim državljanstvom osuđenim za krivična djela koja ozbiljno ugrožavaju vitalne nacionalne interese, poput teškog kriminala bandi.
Švedska je decenijama suočena s nasiljem povezanim s organizovanim kriminalom.
Vlada i njeni saveznici, krajnje desničarska i antiimigrantska stranka Švedskih demokrata, pobijedili su na izborima 2022. godine sa obećanjem da će smanjiti imigraciju i kriminal bandi za koje tvrde da su povezani, a izbori slijede sljedeće godine.
Kako navode švedski portali, ukoliko bi se usvojio ovaj zakon, bilo bi riječi o osobama koje su državljanstvo pribavile putem prevare, prijetnji ili mita, ali i o osobama koje ozbiljno ugrožavaju vitalne interese države.
Ovo može obuhvatiti zločine koji ozbiljno ugrožavaju sigurnost Švedske ili određene ozbiljne prijetnje sistemu povezane s kriminalom bandi.

Švedska predložila oduzimanje državljanstva nekim vođama kriminalnih bandi

Evropske zemlje su, od 2022. do ove godine, izgubile do 1,6 biliona eura zbog sankcija koje su uvele protiv Rusije, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova.
Oni su dodali da je, uprkos sankcijama, ruska ekonomija pokazala izuzetnu otpornost i sposobnost prilagođavanja, kao i da je nastavila stabilan rast, prenose Nezavisne novine.
U saopštenju povodom Međunarodnog dana borbe protiv jednostranih prisilnih mjera, naglašeno je da su ekonomski pritisci, koje su zapadne zemlje uvele Rusiji, izazvali ozbiljnu štetu i samim inicijatorima tih sankcija, pišu RIA Novosti.
- Ove mjere predstavljaju ključni alat neokolonijalne politike 'kolektivnog Zapada', koja ima za cilj da zadrži opadajuće dominiranje i ograniči suverena prava drugih zemalja na politički izbor i tehnološki razvoj - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Ministarstvo navodi i da su zbog pomenutih sankcija cijene energenata, goriva i hrane u Evropi i SAD-u porasle, kao i da se zbog toga "sve češće" postavlja pitanje opravdanosti sankcija u tim zemljama.

Rusija: Evropa izgubila do 1,6 biliona eura zbog sankcija

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever” su na teritoriji Rožaja i Plava oduzeli više od kilograma narkotika, tri puške, pištolj, kao i 54 komada municije različite vrste i kalibra, te procesuirali dvije osobe, saopšteno je iz Uprave policije.
Akcija je izvedena, kako se navodi u saopštenju, u nastavku pojačanih aktivnosti na suzbijanju svih oblika kriminaliteta, sa posebnim akcentom na suzbijanje nasilja, ilegalnog posjedovanja oružja i zloupotrebe narkotika, a u skladu sa nacionalnim prioritetima,&nbsp;
- Postupajući po operativnim informacijama da se u objektu u vlasništvu S. Ć. iz Rožaja nalazi određena količina psihoaktivnih supstanci, policijski službenici su preduzeli aktivnosti koje su rezultirale hapšenjem jedne osobe. Brzom i efikasnom reakcijom policijskih službenika A. N, koji je pokušao iz ovog objekta da izmjesti psihoaktivne supstance koje su se tamo nalazile, u tome je spriječen i uhapšen. Radi se o sedam pakovanja materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana ukupne težine 712 grama, kao i 10 pakovanja sa sadržajem praškaste materije za koju se sumnja da je opojna droga kokain, ukupne težine 343 grama - precizirano je u saopštenju.
A. N. se sumnjiči za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i on će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju na dalju nadležnost.
Policija, kako dodaju, u saradnji sa višim državnim tužiocem iz Bijelog Polja, preduzima dalje mjere i radnje sa ciljem prikupljanja dodatnih dokaza i identifikovanja eventualno povezanih lica koja djeluju u okviru ove mreže ulične prodaje narkotika.
- Policija je izvršila i pretres stana i drugih prostorija koje koristi S. C. iz Plava gdje je pronađen i oduzet pištolj marke Češka zbrojovka, kalibra 7,65 mm, lovački karabin, dvije lovačke puške i 54 komada municije različite vrste i kalibra, sve bez adekvatne, odnosno važeće dokumentacije. Tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu koji je upoznat sa događajem naložio je da se protiv S. C. podnese krivična prijava u redovnom postupku zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - navodi se u saopštenju.
Službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever” nastavljaju pojačane aktivnosti iz svoje nadležnosti, sa posebnim fokusom na aktivnosti usmjerene na suzbijanje krivičnih djela i prekršaja iz oblasti zloupotrebe narkotika i oružja, a sve sa ciljem sprečavanja nasilja, otkrivanja izvršilaca nelegalnih aktivnosti i podizanja nivoa bezbjednosti u društvu.

Procesuirane dvije osobe: Oduzeto više od kilograma narkotika, četiri komada oružja i 54 komada municije

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Tag: dom-zdravlja-pljevlja