Pacijenti sa programa hemodijalize u Budvi već treći dan su prinuđeni da terapiju primaju u Kotoru, bez, kako tvrde, jasnog i zvaničnog objašnjenja. Ogorčeni, za Portal ETV navode da pored zdravstvenih muka dodatno trpe i zbog svakodnevnih putovanja, saobraćajnih gužvi i cjelodnevnog iscrpljujućeg čekanja.
– Krećemo iz Budve u 10.45 ujutro, a vraćamo se tek oko 19 sati uveče. To je užasno naporno i psihički i fizički – kažu pacijenti, naglašavajući da im se „ovako otežava ionako težak život“.
Direktor Doma zdravlja Budva Blažo Radoman za Portal ETV potvrđuje da pacijenti dijalizu primaju u Kotoru zbog „tehničkog problema“ na tom odjeljenju.
– Potpuno razumijem njihovo nezadovoljstvo. To su pacijenti koji su svakog drugog dana u zdravstvenoj ustanovi i to je samo po sebi teško, ali ovo je stvar tehničke prirode. Procijenili smo da je, zbog njihove bezbjednosti, privremeno sigurnije da terapiju primaju u Domu zdravlja Kotor. Nadam se da će problem biti otklonjen već sjutra, kako bi od ponedjeljka terapiju ponovo primali u Budvi – kazao je Radoman, dodajući da se čekaju rezultati određenih testiranja.
Radoman je istakao da se sve radi u cilju profesionalnije zaštite i poboljšanja uslova u korist pacijenata, te da je u planu rekonstrukcija kompletnog odjeljenja hemodijalize.
- Ona će se raditi u skladu sa savremenim standardima i to se može očekivati u narednih godinu dana. I u tom periodu ćemo, najvjerovatnije, biti prinuđeni da ponovo organizujemo transport pacijenata za Kotor - poručio je Radoman.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.7848%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpesalj-optuzuje-zdravstveni-sistem-za-manipulaciju-lazi-sa-ministarskim-potpisom&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Podsjećamo, Portal ETV je u više navrata pisao o neuslovnom načinu primanja terapije i propustima na koje su pacijenti sa Odjeljena hemodijalize godinama upozoravali. Pacijentkinja Sanja Pešalj pokrenula je i sudski postupak protiv Doma zdravlja Budva, optužujući instituciju za nesavjestan rad i prikrivanje stvarnog stanja.
Nakon višemjesečnih javnih istupa i dopisa Ministarstvu zdravlja, Pešalj je nedavno dobila izvještaj Interne komisije Ministarstva, potpisan od strane ministra Vojislava Šimuna, u kojem se tvrdi da su „tehnički, kadrovski i organizacioni uslovi za hemodijalizu u potpunosti zadovoljeni“.
Takav nalaz izazvao je ogorčenje pacijentkinje, koja je optužila zdravstveni sistem za manipulacije i lažne navode. nakon čega je pokrenula tužbu zbog zataškavanja i zaštite sopstvenih kadrova. 
Portal ETV će nastaviti da prati razvoj događaja, i u vezi sa aktuelnim tehničkim problemima, i u vezi sa sudskim postupkom koji je pokrenut protiv Doma zdravlja Budva.

Danijela Jovanović

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Pacijenti Doma zdravlja Budva ogorčeni zbog odlaska na hemodijalizu u Kotor; Radoman: Tehnički problem će biti brzo saniran

Nakon višemjesečnih upozorenja, javnih istupa i dopisa upućenih Ministarstvu zdravlja, o čemu je Portal ETV u više navrata pisao, pacijentkinja sa programa hemodijalize, Sanja Pešalj iz Budve, dobila je i zvaničan odgovor – izvještaj Interne komisije Ministarstva zdravlja Crne Gore o kontroli sprovedenoj u Domu zdravlja Budva. Ipak, umjesto razjašnjenja i potvrde njenih tvrdnji o ozbiljnim propustima u zbrinjavanju tokom dijalize, odgovor institucija, sa potpison ministra zdravlja dr Vojislava Šimuna, izazvao je dodatno ogorčenje i duboko razočaranje. Komisija je, prema zvaničnom izvještaju, utvrdila da su tehnički, kadrovski i organizacioni uslovi za hemodijalizu u Domu zdravlja Budva "u potpunosti zadovoljeni", te da je Sanji Pešalj „pružena adekvatna zdravstvena zaštita“. Dodaje se i da je pacijentkinji, koja je 14. marta prijavila jake bolove, ordinirana terapija po nalogu dežurnog ljekara dr Marije Mališić-Korać, kao i da joj je predložen pregled nakon završene dijalize – na šta se ona navodno nije odazvala. <h2>"Kako znaju da su to bili grčevi, kad me niko nije pregledao?"</h2> Na ove tvrdnje, Sanja Pešalj odgovara oštro, optužujući članove medicinskog osoblja za iznošenje neistina u izjavama datim Komisiji i Ministarstvu: – U rješenju piše da sam imala grčeve, ali ko je to procijenio kad nijedan doktor nije došao da me pogleda? Glavna sestra mi je, potpuno samoinicijativno, bez prisustva ljekara, dala analgin. Nije se čula ni sa kim. To je čista izmišljotina – kaže Pešalj za Portal ETV. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.3333%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpesalj-mislila-sam-da-cu-umrijeti-u-sred-dana-u-javnoj-zdravstvenoj-ustanovi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Posebno je povrijeđena tvrdnjom da joj je ponuđen pregled nakon dijalize, za šta, kako navodi, nema nikakvog dokaza. – Da je dr Mališić stvarno željela da me pregleda, mogla je sići 30 metara do Odjeljenja hemodijalize. Umjesto toga, sada u izvještaju piše kako je „bila spremna“ da me pregleda – ako sam ja tražila?! To je zamjena teza. Ja sam tražila ljekara više puta tokom dijalize, ali niko nije došao - ističe Pešalj. <h2>„Vrana vrani oči ne vadi“</h2> Slučaj je, kako ističe, još jedan primjer zataškavanja sistemskih propusta u zdravstvu. – Niko iz Komisije me nije kontaktirao. Niko me ništa nije pitao. A ja sam bila direktni svjedok događaja. Umjesto toga, odlučili su da vjeruju kolegama – jer, naravno, vrana vrani oči ne vadi – poručuje Pešalj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250623220656_b78721978e4054edeca6e657db3ab49723e04b06c399a0427facb838e569d63f.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250623220656_b78721978e4054edeca6e657db3ab49723e04b06c399a0427facb838e569d63f" data-rendition-name="original" width="355" height="532" loading="lazy" alt="doc"> </figure>  U znak protesta zbog, kako tvrdi, izostanka nepristrasne kontrole i prikrivanja stvarnog stanja, najavljuje pravne korake. – Pokrećem tužbu protiv Doma zdravlja Budva. Moj advokat će zatražiti vještačenje mog telefona, gdje čuvam sve poruke i dokaze – poruke koje potvrđuju da su ljekari i sestre govorili jedno meni, a sasvim drugo Internoj komisiji. Ako bude trebalo, ići ću i do Strazbura – poručuje ona. <h2>Komisija bez iskaza glavnog svjedoka – pacijentkinja isključena iz postupka</h2> Zapanjujuća je i činjenica, tvrdi Pešalj, da Komisija tokom vanredne kontrole nije razgovarala sa njom, niti sa jednim pacijentom iz njene smjene hemodijalize, iako se u izvještaju navodi da su "svi pacijenti izrazili zadovoljstvo". – Apsurdno je da donosite zaključke bez da čujete osobu koja je sve ovo pokrenula i sa svim pacijentima tog odjeljenja. Oni su razgovarali sa pacijentima jedne smjene i zaključili da su "svi zadovoljni" – kaže kroz gorčinu Pešalj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250623220656_3ec0a98eb7615e51e7dff12144fe5297d2f143ae84b9cc5c1feb3b99485ec892.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250623220656_3ec0a98eb7615e51e7dff12144fe5297d2f143ae84b9cc5c1feb3b99485ec892" data-rendition-name="original" width="369" height="527" loading="lazy" alt="doc"> </figure>  Pored osporavanja izvještaja, Pešalj naročito ukazuje na povrijeđenost i iznevjerenost od strane osoblja, koje je jedno govorilo njoj a drugačije iskaze dalo Komisiji. – Tako zaboli taj neiskren odnos. Ne dolazimo na dijalizu da budemo prevareni ili izigrani. Dolazimo da preživimo. Ja ću se boriti do kraja – i za sebe, i za sve druge koji ćute iz straha – poručuje Pešalj.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.3333%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpesalj-sve-vise-djeluje-kao-da-se-ceka-da-neko-ozbiljno-strada-da-bi-se-stvari-promijenile&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

500x500

1084x550

Pešalj optužuje zdravstveni sistem za manipulaciju: Laži sa ministarskim potpisom

Uprkos ponovljenim upozorenjima, medijskim objavama i direktnim apelima pacijenata, stanje na Odjeljenju hemodijalize Doma zdravlja Budva ostaje alarmantno nepromijenjeno. 
Nakon objavljivanja drugog teksta na Portalu ETV, činilo se da su stvari krenule nabolje – makar prividno. Gospođi Sanji Pešalj, nakon upornih pritužbi, zamijenjen je bolnički krevet.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.3333%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpesalj-sve-vise-djeluje-kao-da-se-ceka-da-neko-ozbiljno-strada-da-bi-se-stvari-promijenile&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ali, kako Pešalj navodi, tu su se svi „pomaci“ i završili.
Od najavljene interne kontrole, koja je prema njenim saznanjima formirana još 9. maja, nema nikakvih konkretnih rezultata niti saopštenja. Kako tvrdi, u posljednjih dvadesetak dana uputila je više od 20 poziva i elektronskih poruka Ministarstvu zdravlja i generalnoj direktorici Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unapređenje ljudskih resursa, Ireni Šubarić. Ni na jedan od tih poziva i mejlova, kako ističe, odgovor nije dobila.
– Niko se ne oglašava. Kao da se svi trude da zataškaju slučaj. Zvala sam ih na preko 20 brojeva u Ministarstvu zdravlja – niko se ne javlja. Slala sam gospođi Šubarić nekoliko mejlova – bez odgovora. Zadnja informacija koju sam dobila je da je komisija formirana 9. maja, ali od tada ništa. Da su pješke krenuli iz Podgorice, više bi stigli – ogorčeno izjavljuje Pešalj za Portal ETV.
Pešalj, koja se nalazi na listi čekanja za transplantaciju bubrega, sve je zabrinutija zbog situacije u kojoj se nalazi, ne samo zbog trenutne neadekvatne medicinske brige, već i zbog opasnosti koju ovakva institucionalna nebriga nosi za njen život i živote ostalih pacijenata.
– Na dijalizu ne dolazimo da tražimo posebne privilegije. Dolazimo da se liječimo. A sistem nas tretira kao da smo privremeni problem koji će nestati sam od sebe. Ali neću stati. Makar došla i do predsjednika države, neću odustati od borbe za bolje uslove liječenja – poručuje odlučno Pešalj.
Pešalj poziva nadležne institucije da prestanu sa ignorisanjem ovog problema i hitno preduzmu konkretne mjere kako bi se osigurala stalna, stručna i odgovorna zdravstvena zaštita za sve pacijente na dijalizi u Budvi, jer, kako zaključije, svaki novi dan bez odgovora i djelovanja je dan povećanog rizika za najugroženije građane.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.3333%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpesalj-mislila-sam-da-cu-umrijeti-u-sred-dana-u-javnoj-zdravstvenoj-ustanovi&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pešalj: Tišina iz Ministarstva zdravlja ukazuje da neko želi da zataška slučaj

Uprkos brojnim upozorenjima i apelima pacijenata, stanje na Odjeljenju hemodijalize Doma zdravlja Budva ostaje nepromijenjeno. Pacijenti ističu da i dalje nemaju stalno prisutnog ljekara koji bi bio zadužen isključivo za njihovu njegu i svakodnevno praćenje.
Umjesto toga, na odjeljenju se povremeno pojavljuju ljekari opšte prakse, bez jasne odgovornosti i kontinuiteta u liječenju hroničnih pacijenata. Ovakva praksa, prema riječima pacijenata, izaziva osjećaj nesigurnosti, napuštenosti i dubokog nepovjerenja u sistem.
Portal ETV nedavno je izvijestio o incidentu koji se dogodio 14. marta 2025. godine, tokom redovne dijalize pacijentkinje Doma zdravlja u Budvi, Sanje Pešalj, a koji je pokrenuo niz pitanja o funkcionisanju Odjeljenja hemodijalize u ovoj ustanovi, kao i o širem sistemskom odgovoru nadležnih institucija.
Prema navodima Pešalj, tog dana je tokom terapije osjetila snažne bolove i zatražila lijek Buscopan. Ustanova, kako tvrdi, lijek nije imala na raspolaganju, a dodatni problem predstavljao je izostanak dežurnog ljekara. Lijek joj je, izvan medicinskog protokola, aplikovala medicinska sestra, bez prisustva ljekara, u prisustvu tehničara.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.3333%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpesalj-mislila-sam-da-cu-umrijeti-u-sred-dana-u-javnoj-zdravstvenoj-ustanovi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako Pešelj danas kaže za naš portal, pacijenti su jedinstveni u zahtjevu da se briga o njima povjeri dr Andrić, jedinoj ljekarki koja pokazuje, kako navodi, istinsku posvećenost i razumijevanje njihove svakodnevne borbe.
– Jutros se dr Andrić pojavila tokom vizite, ali se odmah povukla. Provjerom rasporeda saznali smo da je formalno u prvoj smjeni, ali na opštoj praksi. Takođe, rečeno nam je da je dr Drobnjak raspoređena na naše odjeljenje, ali dolazi samo po pozivu. Kada sam je tražila, morala sam da je čekam, što znači da nije bila prisutna na licu mjesta – ističe Pešalj.
Pacijenti upozoravaju da ih sistem tretira kao "privremeni zadatak", iako se radi o osobama sa ozbiljnim hroničnim oboljenjima kojima je potreban stalni medicinski nadzor.
– Na dijalizu dolazimo s opterećenjem da ćemo, osim borbe sa sopstvenim zdravljem, morati da se borimo i sa sistemom. Sve više djeluje kao da se čeka da neko ozbiljno strada da bi se stvari promijenile – upozorava Pešalj.
Portal ETV će nastaviti da prati razvoj situacije i apeluje na nadležne da hitno reaguju kako bi se obezbijedila adekvatna zdravstvena zaštita za najugroženije pacijente.

Pešalj: Sve više djeluje kao da se čeka da neko ozbiljno strada da bi se stvari promijenile

Milionsko ulaganje u zdravstvo u Budvi donijeće bolji kvalitet i dostupnost usluga za građane i turiste, kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun na otvaranju renovirane jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć.
Iz Ministarstva zdravlja saopštili su da je vrijednost radova oko 240 hiljada eura.
Šimun je, kako se dodaje, obišao i radove u Domu zdravlja (DZ) Budva, nakon čega je sa predsjednikom opštine Nikolom Jovanovićem razgovarao o ulaganjima i saradnji lokalne samouprave sa zdravstvenim sistemom u susret turističkoj sezoni.
Navodi se da je Šimun izrazio zadovoljstvo novim vrijednostima koje dobija zdravstvena usluga u Budvi kroz milionsko ulaganje, projekte koji su završeni, one koji su u toku, kao i one čija je realizacija izvjesna u doglednom periodu.
- Što se tiče konkretno DZ, uvjerio sam se da se adekvatno planu odvija projekat rekonstrukcije prvog sprata koji se finansira iz kapitalnog budžeta i vrijednost mu je oko 1,1 miliona eura - dodao je Šimun.
On je naveo da je rok za izvođenje radova godinu, a, kako je dodao, građani Budve će sa renoviranim segmentom DZ, koji ima površinu oko hiljadu metara kvadratnih, dobiti nove vrijednosti i mnogo veći kvalitet zdravstvene zaštite.
Šimun je kazao da se u okviru tog projekta planira i nova epidemiološka služba, kao i služba interne medicine i ginekologija, centar za mentalno zdravlje, ali i određene druge specijalnosti poput medicine rada, oftalmologije i dermatovenerologije.
Kao metropola turizma i grad koji je posebno opterećen tokom sezone, očekivanja su, kako se navodi, da će ulaganja u budvanski DZ povećati kapacitete za zbrinjavanje pacijenata, ali i zadovoljstvo zdravstvenih radnika, angažovanih u toj ustanovi.
Šimun je podsjetio da je u DZ prošle godine otvorena savremena mikrobiološka laboratorija, vrijedna oko 300 hiljada eura, koju je finansirala Evropska unija.
On se, kako se dodaje, posebno osvrnuo na ulaganja i odnos lokalne samouprave prema zdravstvenim ustanovama na teritoriji opštine Budva.
- U kvalitetnoj saradnji sa lokalnom samoupravom dodijeljena su dva sanitetska vozila, odnosno, kupila ih je opštine Budva, vrijednosti od oko 100 hiljada eura, a moramo izvijestiti i građane Budve da je u planu da lokalna samouprava uskoro kupi i digitalni 3D mamograf, vrijednosti oko 130 hiljada eura - dodao je Šimun.
On je najavio i nove projekte, koji se, kako je saopšteno, prije svega odnose na uspostavljanje biohemijske laboratorije, kao i odjeljenja za fizikalnu medicinu.
Šimun je naglasio da je projekat za odjeljenja za fizikalnu medicinu završen i, kako se dodaje, izrazio očekivanje da će ući u kapitalni budžet za narednu godinu.
- Dakle, samo tokom ove godine država praktično ulaže u budvanski zdravstveni sistem, DZ i hitnu medicinsku pomoć, oko milion i 400 hiljada eura - naveo je Šimun.
On je dodao da zahvaljujući lokalnoj samoupravi, taj iznos ide skoro i do dva miliona eura.
- Što je praktično tri do četiri puta više nego što je uloženo u prethodnih pet godina - zaključio je Šimun.
Direktor DZ Budva, Blažo Radoman, zahvalio je Šimunu , ali i lokalnim vlastima na podršci koja se ogleda u višemilionskom ulaganju u ustanovu kojom rukovodi, a koje će kao krajnji cilj imati bolju, kvalitetniju i dostupniju uslugu kako za građane tako i za turiste.
On je kazao da će turisti, Budvu između ostalog, birati i kao destinaciju koja se izdvaja kvalitetom zdravstvene njege.
Radoman je kazao da je Opština Budva posljednjih nekoliko godina prepoznata kao opština koja stavlja akcenat na zdravstvenu zaštitu, koja je svjesna šta njen kavalitet znači, ne samo za građane Budve nego i za turiste.
- Ostale lokalne samouprave mogu da se ugledaju na Opštinu Budva. Ovo je primjer kako treba da izgleda odnos zdravstva i lokalnih vlasti u cijeloj Crnoj Gori - zaključio je Radoman.
Šimun je tokom razgovora sa Jovanovićem zahvalio na posvećenom odnosu prema zdravstvenim ustanovama i ulaganjima za koja je Opština opredijelila značajna sredstva.
Navodi se da je na sastanku posebno bilo riječi o angažovanju tokom otvaranja turističkih ambulanti tokom ljetnje sezone, koje zahtijavaju dodatni angažman i ljekarskog osoblja, ali i infrastrukture.
Jovanović je informisao ministra da je opština ove godine opredijelila 30 odsto više sredstava za otvaranje turističkih ambulanti i da umjesto dosadašnjih oko 150 hiljada eura, ove godine ta cifra iznosi oko 200 hiljada.
Dodaje se da su sagovornici razgovarali i o izgradnji stacionara u okviru DZ, koji bi imao određeni broj postelja za pacijente.
Navodi se da je Šimun posebno zahvalio zbog iskazane spremnosti Jovanovića da ustupi određeni broj stambenih jedinica koje su u vlasništvu opštine, ljekarima koji će biti angažovani u ovom gradu tokom sezone.
Šimun je najavio i mogućnost sradnje kroz dodjelu parcele za izgradnju stambenih jedinica za ljekare i medicinsko osoblje u sradnji sa lokalnom samoupravom i stambenom zadrugom „Zdravstvo“.
Jovanović je, kako se dodaje, zahvalio Šimunu na posjeti i pohvalio napore u pogledu unapređenja zdravstvene zaštite u Budvi.
On je rekao da će Opština Budva uvijek sa zadovoljstvom izdvojiti sredstva iz budžeta građana kako bi jedan dio uložila u zdravstveni sistem.
- Jer smatramo da ulaganjem u zdravstvo je upravo i ulaganje u turizam i poboljšanje kvaliteta života svih naših građana i da je to, iako ne možda primarna, jeste sigurno jedna od važnijih obaveza naše lokalne samouprave - kazao je Jovanović.

Portal ETV

Šimun: Milionsko ulaganje u zdravstvo u Budvi donijeće bolji kvalitet i dostupnost usluga

Više državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu s prijedlogom za produženje pritvora L.B. zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Optužnica je, kako se dodaje, dostavljena Višem sudu u Podgorici na postupanje.
- Optužnicom se okrivljenom stavlja na teret da je dana 4. oktobra u Ulcinju, neovlašćeno radi prodaje držao opojnu drogu kokain, na način što je u vozilu kojim je upravljao držao jednu pvc kesicu sa opojnom drogom kokain količine 73,32 grama, koju je odbacio iz vozila kojim je upravljao, u čemu je otkriven od strane ovlašćenih policijskih službenika - zaključuju iz VDT-a.&nbsp;

Podignuta optužnica zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga

Bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić nije dužna da nadoknadi štetu državi nastalu nakon pravosnažnih presuda po tužbama direktora škola koje je smijenila tokom svog mandata.
To je presuda sudije podgoričkog Osnovni suda Nikole Boškovića.
U presudi u koju su Vijesti imale uvid piše da se odbija zahtjev kojim je traženo da se Bratić obaveže da državi isplati iznos od 15.281 euro na ime naknade štete koju je država pretrpjela plaćanjem parničnih troškova u postupcima po tužbama bivših direktora.
Bratić je, tokom 2021. godine, smijenila više od 140 direktora vaspitno-obrazovnih ustanova, uz obrazloženje da su povrijedili radne obaveze, jer nijesu formirali školske odbore.
Većina direktora koji su odlučili da tuže državu zbog smjene za vrijeme mandata Bratić, dobili su spor na osnovnim sudovima.

Osnovni sud: Bratić ne mora da vrati državi više od 15.000 eura

Predstavnici mještana Botuna, koji se protive gradnji postorjenja za prečišćavanje optadnih voda u njihovom naselju, ušli su u 10 sati u prostorije Delegacije Evropske unije u Podgorici gdje će razgovarati sa ambasadorom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom. Juče je održan referendum u Zeti na kojem se 98 odsto građana izjasnilo protiv izgradnje postrojenja. U Botunu je za danas najavljen i zbor mještana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121510128_4a7fa6bc21c9a0684b29de9e1174296965288dfb41b19458015cc4a9c5c9ee58.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121510128_4a7fa6bc21c9a0684b29de9e1174296965288dfb41b19458015cc4a9c5c9ee58" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Mještani Botuna ispred Delegacije EU"> <figcaption>Mještani Botuna ispred Delegacije EU(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja. Komunalna inspekcija je više puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora. Botunjani su demontirali šatore, ali su postavili nove na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija. U Delegaciji Evropske unije ranije su za Televiziju E rekli da su svjesni su zabrinutosti određenog broja mještana u vezi sa lokacijom, ali su poručili projekat koji je spreman za realizaciju već prošao kroz sveobuhvatna ispitivanja, projektovanje i ugovaranje kako bi se izgradilo moderno, bezbjedno postrojenje. - Postrojenje ne predstavlja prijetnju za obližnje zajednice, već naprotiv, pruža ključnu zaštitu za javno zdravlje i životnu sredinu - uvjeravaju iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. U Delegaciji EU su podsjetili da je Evropska unija obezbijedila gotovo 33 miliona eura bespovratnih sredstava za novi kanalizacioni sistem i Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za Podgoricu, pokrivajući više od 40 odsto ukupne investicije, uz dodatnu podršku kroz kredit od KfW banke. Ovo je najveći ekološki projekat koji je EU do sada podržala u Crnoj Gori.

(FOTO) Botunjani na sastanku sa Satlerom

Državljanka Srbije A.R. (28) uhapšena je jer je iz privrednog objekta u kojem je zapošljena ukrala 1.300 eura, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
- Službenicima Odjeljenja bezbjednosti Tivat je vlasnik jednog ugostiteljskog objekta prijavio da je iz toga objekta otuđen pazar u iznosu od oko 1.300 eura od strane jednog zaposlenog lica - navode iz UP.&nbsp;
Kako se dodaje, policijski službenici tivatske policije preduzeli su aktivnosti iz svoje nadležnosti i u službenim prostorijama prikupili obavještenja od prijavljene A.R. iz Republike Srbije.
- Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji se izjasnio da se u radnjama A.R. stiču elementi krivičnog djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju i da se ovo lice liši slobode. A.R. je uz krivičnu prijavu u zakonskom roku privedena postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Uhapšena državljanka Srbije zbog krađe novca u iznosu od 1.300 eura

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Damjanović: Novović da objasni kako su ''Vijesti'' dobile informacije sa saslušanja Ubovića

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Tag: dom-zdravlja-budva