Hrvatski narod u Crnoj Gori živi u posebnim okolnostima zbog političkih turbulencija kroz koje zemlja prolazi. Često se javlja strah od vladajuće strukture koja promoviše velikosrpsku ideologiju – kroz podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, sada i najavljenog Puniše Račića, kao i kroz ideje koje su zaostale u 19. vijeku. To čini autohtonog hrvatskog čovjeka nesigurnim, što je jedan od razloga zašto odlazi, povlači se ili postaje tiši, kazala je posebna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske, profesorica Vanda Babić-Galić u emisiji „Globalna Hrvatska“ na HRT-u.&nbsp; <h2>Odnos Hrvatske i Crne Gore u kontekstu političkih promjena&nbsp;</h2> Babić-Galić ističe da su odnosi ove dvije države sadržajni i složni, te da su promjene već postale konstanta jer je kontinuitet od 2020. godine donio određene pomake.&nbsp; - Ne možemo govoriti o nekim novim promjenama, već eventualno o nešto boljim ili nešto lošijim odnosima. Ono o čemu sigurno možemo govoriti jeste da postoje stalni razgovori o važnim, otvorenim pitanjima koja opterećuju dvije države, kao i o brizi za hrvatsku nacionalnu manjinu, koja u Boki Kotorskoj čuva više od 60 odsto hrvatske baštine. Tu baštinu smo dužni da čuvamo i mi u Hrvatskoj, ali i Crna Gora, koja tu baštinu ima na svojoj teritoriji - ukazala je Babić-Galić.&nbsp; Kada govorimo o otvorenim pitanjima, Babić-Galić smatra da je najvažnije krenuti od početka.&nbsp; - Vidjeli ste Hrvatski dom (Dom kulture "Josip Marković") - konačno mogu da kažem da je on u vlasništvu Republike Hrvatske. Nedavno je potvrđeno da je Republika Hrvatska upisana u katastar. To znači da više niko nikada neće moći da istjera hrvatsku zajednicu iz kuće koju je ta zajednica gradila još između 1920. i 1922. godine. Ostala pitanja se rješavaju i u fazi su „brušenja“ - pojasnila je ona.&nbsp; Babić-Galić je podvukla veoma važan sporazum o odšteti logorašima, za koji smatra i očekuje da će uskoro biti riješen.&nbsp; - Tu su i pitanja vlasništva školskog broda „Jadran“, zatim naziva bazena koji bi trebalo promijeniti, granice na moru, kao i pitanje oduzete imovine – tema koja je možda nedavno ponovo postala aktuelna, ali je u razgovorima prisutna već dugo, još od 2017. godine – dodala je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Rješavanje imovinskih pitanja u fokusu hrvatske diplomatije</h2> Kako ukazuje, pedest i jedna porodica od 2014. godine čeka na upis u katastar, bez obzira na pravosnažne sudske odluke.&nbsp; - Porodice Dabinović i Tripković su devedesetih godina, blago rečeno, doživjele pljačku sopstvene imovine. Postoji i porodica u Perastu koja je ostala bez svoje imovine uprkos sudskim presudama. Takođe, u Budvi postoji Palata Medin, što je još jedno problematično pitanje kojim ćemo se baviti – navela je Babić-Galić.&nbsp; Babić-Galić dodaje da to nijesu jednostavna, a ni laka pitanja – već pitanja koja predstavljaju i moralnu obavezu Republike Hrvatske prema svojoj nacionalnoj manjini, ali i brigu da ta manjina ima pravo, kao i svaka druga osoba, na svoje vlasništvo.&nbsp; - Činimo sve što možemo. Kada sam pomenula 2017. godinu, htjela sam da kažem da je to bilo pitanje međuvladinog savjeta Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o manjinama – hrvatskoj manjini u Crnoj Gori i crnogorskoj u Hrvatskoj. Tada smo govorili o povraćaju crkvene i civilne imovine. Sada smo dobili svu dokumentaciju od 51 hrvatske porodice i imamo razloga i načina da učinimo sve kako bi tih 51 porodica dobilo svoju zemlju – zemlju svojih predaka. Svaka nepravda prema našem narodu na autohtonom prostoru Boke mora biti ispravljena. Na koji način će to Crna Gora učiniti, o tome se pregovara u različitim resorima i na različitim nivoima. Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske učiniće sve da ovo pitanje bude riješeno na pozitivan način – poručila je ona.&nbsp; Prema riječima Babić-Galić, temelj evropskih vrijednosti jeste pravo na imovinu – pravo na vlasništvo, zemlju, dom i svoje ognjište. <h2>„Jadran” je oteti brod koji bi Crna Gora trebala vratiti pravim vlasnicima&nbsp;</h2> Kako je pojasnila Babić-Galić, Republika Hrvatska jasno ističe da je „Jadran“ hrvatski školski brod, a njegova luka baziranja je Split.&nbsp; - U svakom trenutku spremni smo da iznesemo nepobitne dokaze pred bilo koji sud – počev od Suda za prava mora u Hamburgu, ili bilo gdje drugo. O tom pitanju ćemo razgovarati - brod, kao i čovjek, može imati samo jednog vlasnika – naglasila je ona.&nbsp; S obzirom na to da su Crna Gora i Republika Hrvatska članice NATO saveza, vjeruje da postoje prijateljska i konstruktivna rješenja za pitanje broda „Jadran“ - „Jadran“ je uznik – to je brod koji je otet i koji bi Crna Gora trebalo da vrati svojim pravim vlasnicima, Republici Hrvatskoj – poručila je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Hrvata u Crnoj Gori sve manje - Boka Kotorska „zaliv svetaca“&nbsp;</h2> Babić-Galić smatra da brojevi obično nijesu mjerilo snage jednog naroda.&nbsp; - Kada bismo govorili šire, morali bismo da priznamo da nas ima manje i u Hrvatskoj, da je manje Evropljana uopšte, što nas dovodi do demografskih pitanja i migracija – ali to nije pravi odgovor – dodala je ona.&nbsp; Babić-Galić objašnjava da Hrvata u Crnoj Gori ima nešto manje od jedan odsto, te da su dobro su organizovani i imaju veliku kulturnu baštinu.&nbsp; - Radije bih da umjesto brojanja, svi postanemo svjesni da je Boka Kotorska „zaliv svetaca“, da tamo imamo ogromnu kulturnu baštinu koju treba obnoviti, obići, upoznati – jer je to dragulj hrvatske kulture, možda manje poznat u Hrvatskoj nego što bi trebalo – naglasila je ona.&nbsp; Prema njenim riječima, Hrvatska uvijek štiti i stoji iza svoje hrvatske manjine u Crnoj Gori – kao i svuda gdje Hrvati žive, u ukupno 12 evropskih zemalja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101231128_8475eec2e3a213ca72b5c0efe29159475ee4bd6baf78884b15fcdd51928690c7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251101231128_8475eec2e3a213ca72b5c0efe29159475ee4bd6baf78884b15fcdd51928690c7" data-rendition-name="original" width="1048" height="588" loading="lazy" alt="Popis Hrvata u CG "> </figure>  <h2>Crna Gora mora proći katarzu</h2> Kako je navela Babić-Galić, Republika Hrvatska mnogo pomaže i nastaviće da pomaže našoj državi.&nbsp; - Mi smo joj prijatelji i mentori. Hrvatska otvara Crnoj Gori puteve – kroz zakone, iskustva i sve ono što je sama prošla. Ali Crna Gora mora sama da pronađe snagu, da proživi katarzu i da prođe kroz procese sazrijevanja kako bi konačno stigla do željenog cilja – zaključila je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Mnoga pitanja ostaju neriješena</h2> Predsjednik Hrvatske građanske alijanske (HGI) Adrijan Vuksanović je istakao da se stanje pogoršalo 2020. godine, dolaskom prosrpske koalicije na vlast.&nbsp; - To i ne čudi ako u sadašnjoj vlasti imamo one koji nose i diče se titulom četničkih vojvoda. Ako imamo one koji su bili protiv članstva Crne Gore u NATO-u, ako imamo one koji danas kažu da bi se isčlanili iz NATO-a, ili one koji veličaju ratne zločine iz devedesetih. Potpuno je očekivano da dođe do zaoštravanja – dodaje Vuksanović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217081248_0fe7b2439f2f479517c5c75f37fb681bf2052d772c6698f13d2a0c543a595b87.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217081248_0fe7b2439f2f479517c5c75f37fb681bf2052d772c6698f13d2a0c543a595b87" data-rendition-name="original" width="1046" height="592" loading="lazy" alt="Adrijan Vuksanović"> <figcaption>Adrijan Vuksanović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Hrvatska procjenjuje da joj Crna Gora samo za otetu imovinu duguje više od dva miliona dolar, ali, kako kaže ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, ovoj državi je zapravo najmanje važan taj iznos.&nbsp; - Važno je priznanje i satisfakcija za logoraše preživjele i njihove porodice. Svjedoci su živa stradanja dubrovačkog primorja, pljačkanja, bombardovanja, tako da o tim stvarima moramo otvoreno govoriti – istakao je Radman. Ministar vanjskih poslova Crne Gore, Ervin Ibrahimović, kada je u pitanju obeštećenje, ima svoje viđenje.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251015161024_de9136ab44df3d391ba9980034f9f6dae7a3760865cf6814e165601cc32f71c0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251015161024_de9136ab44df3d391ba9980034f9f6dae7a3760865cf6814e165601cc32f71c0" data-rendition-name="original" width="4663" height="3260" loading="lazy" alt="Ervin Ibrahimović"> <figcaption>Ervin Ibrahimović(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  - Kada je u pitanju obeštećenje, ja to gledam s druge strane – gledam da Crna Gora ima jasnu evropsku viziju, da postane sljedeća članica Evropske unije. Dio toga je i suočavanje s prošlošću – pojasnio je Ibrahimović. <h2>Nejednak tretman vjerskih objekata u Crnoj Gori</h2> Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković je naveo da samo u Kotoru postoji deset katoličkih crkava koje su danas u državnom vlasništvu, dodajući da ne postoji nijedna pravoslavna crkva u cijeloj Crnoj Gori da je državna institucija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101231136_b93d43fa30eacbc5cd7b3d8e4df81af39cdd7bb22d4ddbe3b2e566d01491ecb4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251101231136_b93d43fa30eacbc5cd7b3d8e4df81af39cdd7bb22d4ddbe3b2e566d01491ecb4" data-rendition-name="original" width="828" height="1472" loading="lazy" alt="Crkve "> <figcaption>Dvostruki aršini države: Katedrala SV.Tripuna i Crkva Svetog Nikole (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Samo primjenom elementarne logike dolazimo do određenih zaključaka – poručio je Deković.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Političke turbulencije i velikosrpska ideologija čine autohtone Hrvate nesigurnim

Najbolje ćemo čuvati naš Dom kulture, čuvajući svoj hrvatski identitet i svoju Crnu Goru. A, čuvaćemo i rješenje kojim se nalaže da "oslobodimo prostor od ljudi i stvari", kojim su mislili da nas istjeraju iz onoga i s onoga što su naši preci, prije više odvijeka, sagradili za potrebe Hrvatske čitaonice Ljudevit Gaj i Hrvatskog sokola, poručio je lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović.
Vuksanović je to naveo, komentarišuću potpisivanje ugovora između vlada Crne Gore i Hrvatske o poklanjanju Doma kulture "Josip Marković" u Tivtu. Kazao je da ne trijumfuju, ali su ponosni i radosni.
- Nismo vođeni mržnjom prema onima koji je ispoljavaju prema nama, već smo posvećeni novim paradigmama koje su pred nama. Zbog toga, iako malobrojni, nismo mali. Najbolje ćemo čuvati naš Dom kulture, čuvajući svoj hrvatski identitet i svoju Crnu Goru. A, čuvaćemo i rješenje kojim se nalaže da "oslobodimo prostor od ljudi i stvari", kojim su mislili da nas istjeraju iz onoga i s onoga što su naši preci, prije više od vijeka, sagradili za potrebe Hrvatske čitaonice Ljudevit Gaj i Hrvatskog sokola. Među njima je bio i moj prađede Tripo Ucović, vođa upravo Hrvatskog sokola s početka 20. vijeka - naveo je Vuksanović u obraćanju.
Zahvaljujući, kako je rekao, zajedništvu s Hrvatskom i premijerom Andrejom Plenkovićem, kao i brojnim crnogorskim građanima, koji su tih dana iskazali spremnost da brane Dom kulture od nekulture, nije došlo do oslobađanja "prostora od stvari i ljudi".&nbsp;
- Ostali smo i ostaćemo svoji na svome, ostaćemo Hrvati u svojoj Crnoj Gori - poručio je Vuksanović.
On je rekao da je u telefonskoj komunikaciji zahvalio premijeru Plenkoviću na svemu, i ljudski i politički. Razumijevanje i podrška Hrvatske je, ističe Vuksanović, snaga Hrvata u Crnoj Gori.
- Juče sam razgovarao i s premijerom Milojkom Spajićem i zahvalio mu na naporu koji je uložio, a što je dovelo do pravednog rješenja statusa našeg Doma. Mnogo sam ga puta do sada napadao zbog neslaganja i pojedinih odluka, ali kako vodimo objektivnu politiku, juče je bio dan za pohvalu. Uvijek smo tako nastupali i ostaćemo dosljedni - dodao je Vuksanović.
On se zahvalio i ministrima vanjskih poslova dvije zemlje Gordanu Grliću Radmanu i Ervinu Ibrahimoviću koji su svojim potpisom i angažmanom okončali ovaj proces.
- Dragi Gordane, hvala ti što si bio s nama u mučninama borbe, za koju smo znali da ćemo je izvesti do pobjedničkog kraja, do pravde. Dragi Ervine, danas te optužuju da si nešto poklonio i dao ono što nije tvoje onima čije to nije. Ne treba očekivati od njih da uvažavaju prava manjina, kad ne uvažavaju pravo ni na vlastiti dignitet. Isporučili su ga drugome, kao što žele isporučiti i svoju domovinu Crnu Goru. To je za njih prirodno. Zahvalni su ti, dragi Ervine, Hrvati u Crnoj Gori i sama evropska Crna Gora. Na kraju, ali i na početku, nemjerljiva zasluga za jučerašnji dan pripada čovjeku koji je pretrpio mnogo da bi se on i dogodio. On je Zvonimir Deković, moj prijatelj i politički suborac. Znam da se juče radovao, danas već manje. Obuzet je novim planovima i ciljevima. Hvala mu - zaključio je Vuksanović.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Vuksanović: Dom kulture ćemo najbolje čuvati čuvajući hrvatski identitet i svoju Crnu Goru

Evropski parlamentarac Tomislav Sokol prokomentarisao je na mreži X potpisivanje ugovora između vlada Crne Gore i Hrvatske o poklanjanju Doma kulture "Josip Marković" u Tivtu.
- Korak u dobrom smjeru - poručio je kratko na Sokol.
Ugovor o poklanjanju Doma kulture danas su u Tivtu potpisali ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i njegov hrvatski kolega Gordan Grlić Radman.
Tom prilikom Ibrahimović je rekao da je Crna Gora danas ponovo pokazala da baštini građanski, međuetnički i međuvjerski sklad kao temeljne vrijednosti koje pokazuje da naša država zaslužuje da bude naredna članica Evropske unije.
Potpisivanjem ovog ugovora Crna Gora je, kako je istakao, jasno pokazala da želi da njeguje i gradi prijateljske i partnerske odnose, ali i povjerenje sa našom prijateljskom državom Hrvatskom.
- Hrvatska jeste naš saveznik, a isto tako hrvatska zajednica u Crnoj Gori neodvojivi je dio mozaika našeg društva - istakao je Ibrahimović.
Grlić Radman rekao je da je ovo istorijski čin, te da je dobro podsjetiti da Hrvati u Crnoj Gori decenijama pokušavaju regulisati imovinsko-pravni status ovog važnog objekta koji je simbol njihovih predaka, očeva i đedova koji su od 1920. do 1922. gradili ovaj objekat.
- Ovo je važan civilizacijski iskorak sa ovim domom i mislim da sada možemo otvoriti put i za sva ostala otvorena pitanja koja opterećuju naše odnose, a zapravo su više nasljeđe prošlosti - kazao je hrvatski ministar.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTomislavSokol%2Fstatus%2F1936364547419353259&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sokol o poklanjanju Doma kulture "Josip Marković" Hrvatskoj: Korak u dobrom smjeru

Ovo je važan civilizacijski iskorak sa ovim domom i mislim da sada možemo otvoriti put i za sva ostala otvorena pitanja koja opterećuju naše odnose, a zapravo su više nasljeđe prošlosti - kazao je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman nakon što je ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem stavio potpis na ugovor o poklanjanju Doma kulture "Josip Marković" u Tivtu.
On je, odgovarajući na pitanje novinara, istakao da je, kada je u pitanju hrvatska podrška evropskom putu Crne Gore, ona bezuslovna u smislu njihovih zalaganja, vrijednosti integracije i svega onoga što zapravo odražava naš evropski put.
- To su dobrosusjedski odnosi, integracija u punom smislu i kulturološka, ali i u svim aspektima dijeljenja evropskih vrijednosti - vladavine prava, ljudskih prava, temeljnih slobodi - naveo je Grlić Radman.
Na pitanje da li to znači da će Hrvatska 27. juna deblokirati zatvaranje poglavlja 31 odgovorio je da nikada ne govore u tim kategorijama blokade i deblokade.
- Mi smo do sada Crnoj Gori snažno pokazivali spremnost kada je u pitanju evropski put. Sjećate da smo se snažno zalagali za članstvo u NATO-u, za vrijeme hrvatskog predsjedavanja 2020. otvoreno je posljednje poglavlje (8), a zatvorena su tri poglavlja.. S naše strane podrška je bezuslovna. Sve ostalo treba gledati u vrijednosnim kategorijama, a ne određenoj matematičkoj veličini, jer ulaziti u jedan klub zahtijeva i određeni napor. Kao što je Hrvatska prolazila taj put pregovora sa EU, jer morate ispuniti određene uslove, tako ćemo pomoći i Crnoj Gori na tom putu - poručio je Grlić Radman.
Hrvatska, kada je u pitanju opredijeljenost Crne Gore, kako je istakao, podržava proevropske snage i proevropske političke lidere, prije svega ovu Vladu na čelu sa Milojkom Spajićem, kao i suverenističke lidere koji su okrenuti prema evropskom putu.
- A evropski put je logično da ide preko Hrvatske, jer smo posljednja članica koja je prije 12 godina ušla u EU. Raspolažemo znanjem, iskustvom i ekspertizom i mi već sada pomažemo Crnoj Gori na tom putu. Hrvatska će nastaviti podržavati Crnu Goru. Pitanje datuma i poglavlja - ne treba sada time da se okupiramo ili bavimo, to nije nikakva ni prekretnica niti nešto što bi trebalo zamarati političku javnost, ali i građane - ocijenio je Grlić Radman.
Crnogorski građani, prema njegovim riječima, moraju biti svjesni da imaju aktivnog zagovornika i prijatelja, a to je Hrvatska.
Na pitanje na čemu će Hrvatska još insistirati odgovorio je da pregovaraju o svim pitanjima koja su nasljeđe prošlosti.
- Postoji katalog pitanja. Ustanovili smo zajednički pregovaračke grupe i komisije. S naše strane to vodi državni sekretar Frano Matušić. Komisije se redovno sastaju, imali su već tri sastanka u Hrvatskoj, jedan u Crnoj Gori. Sa tim ćemo nastaviti. Tu je i povrat školskog broda "Jadran". Mislim da je i u interesu grada Kotora i Crne Gore i zbog budućih prvenstava u vaterpolu da se promijeni ime bazena, jer nas podsjeća na jedno teško i traumatično razdoblje, s obzirom na to da je aktuelno ime vezano za zloglasni logor Morinj - naveo je Grlić Radman.
Odgovarajući na pitanje da li su blizu dogovora vezano za isplate za logoraše Morinja, te da li je tačno da se radi o sumi od 17 miliona, kazao je da je Hrvatskoj najmanje važan iznos.
- Hrvatskoj je važno priznanje i satisfakcija logoraša preživjelih i njihovih porodica. Oni su bili od 30. rujna 1991. do 18. kolovoza 1992. godine zatočeni u tom logoru, koji je bio sabirni centar. Znači neko je njih doveo. To je bila agresija na Republiku Hrvatsku, to su potvrdili međunarodni sudovi. Znate kako je stradao grad Dubrovnik. Uvijek to ističem, dužan sam za neke koji se možda ne sjećaju, ali mi koji znamo to i svjedoci su stradanja dubrovačkog primorja, pljačkanja.. O svim tim stvarima moramo otvoreno govoriti i suočiti se s prošlošću, da bismo mogli graditi bolju budućnost - kategoričan je Grlić Radman.
Nove generacije, kako dodaje, moraju biti upoznate s onim što je bilo, kako se tako nešto ne bi ponovilo.
- Mi smo naslonjeni jedni na druge. Sudbinski naš put ide prema Evropi. Hrvatska je ostvarila sve svoje vanjsko-političke ciljeve. Želimo stabilnost Crne Gore i Zapadnog Balkana. Sve ovo što radimo s Vladom Crne Gore zapravo je poruka i Zapadnom Balkanu, jer je dobar primjer saradnje, prepoznat u Briselu i ova naša saradnja dobija podrška i EU - naveo je Grlić Radman.
U Hrvatskoj se, kako je rekao, nadaju da je Crna Gora predvodnik svim zemljama Zapadnog Balkana, te da je najviše predana ispunjavanju svih kriterijuma i mjerila i najbolji primjer zemljama regiona kako se može napredovati i ostvariti članstvo.
Ibrahimović je na pitanje o odšteti logorašima i potencijalnom iznosu istakao važnost toga što su uspjeli poslije pet godina da počnu političke i biletaralne konsultacije.
- Šteta što smo pet godina propustili da nastavimo političke konsultacije, ali smo od januara već napravili ogroman pomak. Jedan razlog je to što smo i danas ovdje. Kada je u pitanju obeštećenje, gledam to s druge strane - da Crna Gora ima jasnu evropsku viziju da bude sljedeća članica EU. Dio toga je suočavanje s prošlošću i dobri bilateralni odnosi. Vjerujem da ovdje ne treba da se opterećujemo da li je Vlada spremna ili ne. Vlada na čelu sa Spajićem je poslala jasnu poruku - da treba da unapređujemo odnose sa nama prijateljskom državom Hrvatskom - istakao je Ibrahimović.
Važnije od toga je, prema njegovim riječima, da imamo vrlo jasne poruke za građane obje države, te da će se ostalo za stolom dogovoriti.
Na pitanje da li postoji spremnost da se promijeni ime bazena u Kotoru, koji je sporan za Hrvatsku, odgovorio je da misli da imaju dobar ritam.
- Mislim da je Vlada jasna - doći ćemo do svih rješenja na dobrobit obje države - rekao je Ibrahimović.
Odgovarajući na pitanje o školskom brodu "Jadran" naveo je da on dolazi sa sjevera, te da je mnogo bolji na kopnu nego na moru.
- Ovo odgovaram u duhu ovog lijepog dana - naravno da sam optimističan da ćemo i tu naći rješenje. Crna Gora ima svoj pogled na to, Hrvatska ima, ali vjerujem da u dobrom duhu da sva pitanja možemo riješiti i vjerujem da će "Jadran" imati istu sudbinu - kazao je Ibrahimović.
Na pitanje da li Dom kulture "Josip Marković" potpisivanjem ugovora dobija eksteritorijalnost Grlić Radman je rekao da se to smatra kada postoji otvoreno diplomatsko predstavništvo, a da je ovaj objekat dom i ima posebnu namjenu.
- Prethodi uknjižba, ali je u ugovoru navedeno da postoji obaveza davanja hrvatskoj autohtonoj manjini na korišćenje i raspolaganje, poštujući crnogorske zakone - naveo je Grlić Radman i dodaje da je eksteritorijalnost u međunarodnom pravu drugačije regulisano.

Jasmina Beharovic

Grlić Radman: Mislim da sada možemo otvoriti put i za sva ostala otvorena pitanja koja opterećuju naše odnose; Ibrahimović: Doći ćemo do svih rješenja na dobrobit obje države

Crna Gora je danas ponovo pokazala da baštini građanski, međuetnički i međuvjerski sklad kao temeljne vrijednosti koje pokazuje da naša država zaslužuje da bude naredna članica Evropske unije - kazao je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović nakon potpisivanja ugovora između vlada Crne Gore i Hrvatske o poklanjanju Doma kulture "Josip Marković" u Tivtu.
Potpisivanjem ovog ugovora Crna Gora je, kako je istakao, jasno pokazala da želi da njeguje i gradi prijateljske i partnerske odnose, ali i povjerenje sa našom prijateljskom državom Hrvatskom.
- Hrvatska jeste naš saveznik, a isto tako hrvatska zajednica u Crnoj Gori neodvojivi je dio mozaika našeg društva - istakao je Ibrahimović.
Sve manjine su, prema njegovim riječima, neodvojivi dio Crne Gore, sva njihova kultura, identitet i jezik su bogatstvo Crne Gore.
Hrvatskoj manjinskoj zajednici želi da se u Domu kulture "Josip Marković" u Tivtu okupljaju i tu stvaraju dobre stvari za njihovu zajednicu, ali i za Crnu Goru i da još brže stignemo do Brisela.
- Kao što su do sada bili vjerni čuvari Crne Gore, ali i najbolji most prema našoj prijateljskoj državi Hrvatskoj - naveo je Ibrahimović.
Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman rekao je da je ovo istorijski čin, te da je dobro podsjetiti da Hrvati u Crnoj Gori decenijama pokušavaju regulisati imovinsko-pravni status ovog važnog objekta koji je simbol njihovih predaka, očeva i đedova koji su od 1920. do 1922. gradili ovaj objekat.
- U istorijskom kontekstu i burnoj prošlosti različith režima i državnih zajednici, konačno je uspjelo ovoj Vladi na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem i posebnom zalaganju kolege Ibrahimovića. Ovo je civilizacijski iskorak, zahvaljujem Vladi Crne Gore što je omogućila Hrvatima Crne Gore i Boke da konačno ovdje aktivno mogu njegovati kulturni sadržaj, voditi sve aktivnosti, jer ne treba zaboraviti da su Hrvati Boke autohtona, starosjedilačka zajednica, hrvatska manjina koju Vlada Hrvatske snažno podržava - istako je Grlić Radman.
Drago im je što će ovaj Dom kulture biti prostor za čitaonice i radionice, te da će podsjećati na minula vremena.
- Svakako da bi njihovi preci bili srećni da vide da je ovaj objekat ponovo vraćen u njihove ruke - naveo je Grlić Radman.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ftomislavsokol%2Fstatus%2F1936364547419353259%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ibrahimović: Crna Gora pokazala da zaslužuje da bude naredna članica EU, Grlić Radman: Ovo je civilizacijski iskorak

Crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i njegov hrvatski kolega Gordan Grlić Radman potpisaće danas ugovor između vlada Crne Gore i Hrvatske o poklanjanju Doma kulture „Josip Marković“, u Tivtu.
Kako je saopšteno iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova, ugovor će dvojica ministara potpisati u 11 sati u Domu kulture „Josip Marković“.
Vlada Crne Gore je u četvrtak usvojila izvještaj o završenim pregovorima za zaključivanje ugovora između crnogorske i hrvatske vlada i o poklanjanju Doma kulture „Josip Marković“.
Oni su naveli da usaglašeni ugovor predviđa da Vlada Crne Gore hrvatskoj Vladi, bez ikakvih dodatnih saglasnosti i odobrenja, poklanja navedenu nepokretnost, shodno čemu će biti izvršen upis u odgovarajućim registrima.

Danas potpisivanje ugovora o poklanjanju Doma kulture Josip Marković

Ministri vanjskih poslova (MVP) Crne Gore i Hrvatske, Ervin Ibrahimović i Gordan Grlić Radman, potpisaće sjutra u Tivtu ugovor kojim se Dom kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi zvanično poklanja Republici Hrvatskoj, saopšteno je iz MVP.&nbsp;
Riječ je o objektu čije je ustupanje Hrvatska tražila ranije, a Vlada Crne Gore je krajem prošle godine donijela odluku da se ovaj kulturni prostor prenese u vlasništvo susjedne države.
Dom kulture će, kako je predviđeno, služiti za realizaciju kulturnih programa i aktivnosti, te očuvanje identiteta i nasljeđa hrvatske zajednice u Crnoj Gori. Time će, poručeno je ranije iz nadležnih institucija, biti dodatno osnažena saradnja i prijateljstvo između dvije zemlje.
Ugovor će biti potpisan u okviru zvanične posjete hrvatskog šefa diplomatije Tivtu.

Vlada Crne Gore sjutra će Hrvatskoj pokloniti Dom kulture "Josip Marković"

Delegacija Vlade Republike Hrvatske na čelu sa ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom boraviće u subotu u Crnoj Gori.
Prema informacijama Televizije E, planirano je da crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović tokom susreta u Tivtu svečano uruči hrvatskom kolegi na potpisivanje ugovor kojim se, bez ikakvih dodatnih saglasnosti i odobrenja, poklanja Dom kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi.
Prema izvještaju sa današnje sjednice Vlade Crne Gore, nakon što bude upisana kao vlasnik objekta, Vlada Hrvatske se shodno ugovoru obavezuje da će poklonjenu nepokretnost koristiti za okupljanje i promociju kulturnih sadržaja i očuvanja nasljeđa autohtone hrvatske manjine u Crnoj Gori.
Potez Vlade Milojka Spajića je istovremeno i pokušaj da, nakon svega, Hrvatska odblokira zatvaranje Poglavlja 31 - vanjska bezbjednost i odbrambena politika.
Usvajanje Rezolucije o Jasenovcu, kao i niz nedemokratskih izjava povodom sporenja oko sportskog broda "Jadran", uslovilo je da Republika Hrvatska blokira zatvaranje ovog Poglavlja.
Izvori Televizije E ističu da je ustupanje Doma kulture u Tivtu pozitivan pomak Crne Gore, ali da problem predstavljaju nove, vrlo uredljive poruke iz državnog vrha Crne Gore prema hrvatskim predstavnicima u Evropskom parlamentu, posebno nedavne salve uvreda prema Tomislavu Sokolu.
T.K.

Grlić Radman i Ibrahimović u Tivtu potpisuju ugovor o poklanjanju Doma kulture „Josip Marković“

Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Izvještaj o završenim pregovorima za zaključivanje ugovora između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Hrvatske o poklanjanju nepokretnosti – Doma kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi, Tivat.
Usaglašeni Ugovor predviđa da dvije vlade, bez ikakvih dodatnih saglasnosti i odobrenja, poklanja ovu nepokretnost, shodno čemu će biti izvršen upis u odgovarajućim registrima.
- Vlada Republike Hrvatske se obavezuje da će poklonjenu nepokretnost koristiti za okupljanje i promociju kulturnih sadržaja, i očuvanje nasljeđa autohtone hrvatske manjine u Crnoj Gori, čime se dodatno jačaju bilateralni odnosi između dviju prijateljskih država i njihovih građana - navedeno je u saopštenju Vlade.

Vlada Crne Gore poklanja Hrvatskoj Dom kulture „Josip Marković“

Dom kulture "Josip Marković" u Donjoj Lastvi u Tivtu biće ustupljen Hrvatskoj, saopšteno je iz Vlade Crne Gore. 
 
Navodi se da je Vlada, sa ciljem afirmacije i promocije vrijednosti i nasljeđa hrvatske zajednice u Crnoj Gori, na današnjoj telefonskoj sjednici donijela odluku o uređenju imovinsko pravnih odnosa sa Opštinom Tivat za Dom kulture „Josip Marković“.
- Dom kulture "Josip Marković" u Donjoj Lastvi prepoznat je kao sjedište aktivnosti organizacija sa hrvatskim nacionalnim predznakom i mjesto spajanja. Jačanje dobrosusjedskih odnosa i saradnje predstavlja jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih prioriteta Crne Gore. U tom kontekstu, odnosi sa Republikom Hrvatskom, našim susjedom i članicom Evropske unije, zauzimaju posebno mjesto - navodi se u dokumentu Vlade.
Hrvatska je, kao veliki promoter evropske i evroatlantske integracije Crne Gore i regiona Zapadnog Balkana, kako ističu, od ključnog značaja za ostvarenje naših strateških ciljeva.
- Crna Gora, kao građanska i multietnička drzava, dosljedno vodi politiku koja osigurava da se svi njeni građani, bez obzira na vjersku, etničku ili drugu pripadnost, osjećaju ravnopravno i zaštićeno. U tom smislu, hrvatska manjina u Crnoj Gori ima poseban značaj kao most saradnje između naših dviju država. Slično tome, crnogorska zajednica u Republici Hrvatskoj dodatno osnažuje veze između Crne Gore i Hrvatske, doprinoseći očuvanju i afirmaciji multikulturalnog karaktera obje države - piše u dokumentu.
Poseban nacionalni, ali i javni interes Crne Gore, ogleda se u afirmaciji i očuvanju identiteta hrvatske manjine, koja je sastavni dio našeg društva.
- Viada Cme Gore posvećena je obezbjeđivanju adekvatih uslova za očuvanje i razvoj kulturnog, jezičkog i identitetskog bogatstva hrvatske zajednice. Dokaz ovome jeste dugogodišnje korišćenje ovog Doma kulture od organizacija sa hrvatskim nacionalnim predznakom. Imajući ovo u vidu, nesporan je javni interes, te opravdan zahtjev da se predmetna nepokretnost vrati Vladi Crne Gore, imajući u vidu da ista ima namjeru da ispuni obaveze prema hrvatskoj manjini, koja treba da dobije savremeno i adekvatno mjesto za okupljanje, promociju kulturnih sadržaja i očuvanje svog nasljeđa. Na taj način, ne samo da će se afirmisati hrvatska zajednica u Croj Gori, već će se i dodatno ojačati bilateralni odnosi sa prijateljskom Hrvatskom - ocijenili su iz Vlade.
Posvećenošću ovim ciljevima doprinose, kako dodaju, ne samo jačanju dobrosusjedskih odnosa, već i osiguravanju stabilnosti i prosperiteta u širem regionu.
- O ovom kao i svim drugim pitanjima od zajedničkog interesa, Crna Gora i Hrvatska nastaviće da vode otvoren i konstruktivan dijalog, kroz intenzivnu diplomatsku saradnju i prijateljske odnose, u duhu zajedničkih evropskih vrijednosti i ciljeva - navedeno je u dokumentu.

Dom kulture "Josip Marković" u Tivtu se ustupa Hrvatskoj

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: dom-kulture-josip-markovic