U Opštini Berane tokom prethodne godine stvoreni su uslovi za realizaciju projekata vrijednih oko 53,5 miliona eura, što predstavlja rekordna ulaganja u toj lokalnoj samoupravi, a u narednom periodu fokus će biti na razvoju projekata koji otvaraju nova radna mjesta i jačaju privredu. To je, u intervjuu za PR Centar, saopštio predsjednik Opštine Berane, Đole Lutovac.
On je ocijenio da je rad lokalne samouprave u prethodnom periodu bio odgovoran i transparentan, ističući da je aktuelna vlast nakon preuzimanja dužnosti zatekla veliki broj nagomilanih problema, koji su, kako kaže, godinama čekali na rješavanje.
_ Naslijedili smo jedan pregršt problema usljed političke situacije koja je bila prije toga. Mnogi problemi nijesu riješeni i samo su se gomilali. Trebalo je vremena da se sve posloži, detektuju prioriteti i krene u rješavanje - rekao je Lutovac, navodeći da se u narednim danima navršava godina dana od kada je nova uprava na funkciji.
On je ocijenio da je godina iza lokalne uprave bila teška, ali da rezultati daju osnov za zadovoljstvo.
- Kad čovjek sa sobom razgovara i sagleda prethodnu godinu, mogu da budem potpuno zadovoljan. Uvijek može i mora bolje, i trudićemo se da ove godine bude još bolje i da rezultati budu vidljiviji - poručio je Lutovac.
Prema njegovim riječima, posebna pažnja u prethodnom periodu bila je usmjerena na rješavanje infrastrukturnih problema u gradu, od putne, sportske i komunalne infrastrukture, do unapređenja socijalnih politika.
- Reakcije građana su takve da su zadovoljni radom lokalne samouprave. Postoje segmenti koje ćemo unaprijediti u ovoj godini - dodao je Lutovac.
On je, kao ključni rezultat u prvoj godini mandata, izdvojio sređivanje finansijske slike Opštine Berane, naglašavajući da je zatečen dug iznosio 18,4 miliona eura.
- Postavili smo čvrste temelje za rješavanje tog duga. Već smo opredijelili sredstva u budžetu za njegovo vraćanje, a dug se najvećim dijelom odnosi na obaveze prema državi, poreze i doprinose. Odgovorno rukovođenje budžetom predstavlja moje najveće zadovoljstvo - istakao je Lutovac.
Smatra da je opština ove godine među najspremnijima dočekala kapitalni budžet države i obezbijedila najveća sredstva iz tog izvora.
- Te dvije stavke stvaraju osnov za stabilan i dalji razvoj opštine - poručio je Lutovac.
Govoreći o budžetu za ovu godinu, Lutovac je rekao da opštinski budžet iznosi nešto manje od 20 miliona eura, uz rekordna ulaganja u kapitalne projekte.
- Izdvojili smo 4,5 miliona eura za kapitalno ulaganje, plus pola miliona kroz opštinsko preduzeće Agenciju za izgradnju i razvoj, ukupno pet miliona eura. To je rekordan procenat izdvajanja za kapitalni budžet - naglasio je Lutovac.
Kako je dodao, opština je povećala izdvajanja za ustanove i preduzeća, što je, kako je pojasnio, omogućeno boljom naplatom poreza i lokalnih taksi.
- Volio bih da već naredne godine dodatno povećamo budžet i još veći procenat izdvojimo za kapitalna ulaganja. To je građanima najpotrebnije, najbrže se vidi i direktno utiče na kvalitet života - rekao je Lutovac.
Podsjetio je da je u prethodnom periodu završen projekat obaloutvrde u centru grada, koji je, kako je ocijenio, jedan od najljepših i najznačajnijih projekata u Beranama u posljednjim decenijama.
- Izgrađena je obaloutvrda od mosta kod hotela Berane do Talumskog mosta u predviđenom roku. Projekat je promijenio sliku grada, od zapuštenog dijela stvoreno je atraktivno građevinsko zemljište, a lokacija je postala najpopularnija u gradu - rekao je Lutovac.
Istakao je da projekat ima višestruke benefite, od primarne zaštite od poplava do ekonomskih efekata, zbog povećanog interesovanja investitora.
Projekat je realizovan uz pomoć Svjetske banke, iz kredita u vrijednosti oko 4,7 miliona eura, dok je druga faza u pripremi i procijenjena je na oko 3,5 miliona eura.
- Druga faza nastavlja se od Talumskog mosta prema postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda. Sa prvom fazom imaćemo ukupno dva kilometra uređene obale. Posebno je važno što se u tom području nalazi naselje romske populacije koje godinama trpi štetu od izlivanja Lima - naglasio je Lutovac.
Govoreći o projektima koji se finansiraju kroz kredit Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Lutovac je naveo da je riječ o ulaganjima vrijednim više od 20 miliona eura, uz posebnu zahvalnost državi koja je obezbijedila garancije za zaduženje.
- Među projektima su: izgradnja reciklažnog dvorišta i nabavka komunalne opreme (4,5 miliona eura), izgradnja treće faze obaloutvrde uzvodno uz Lim (od mosta kod hotela Berane prema službi zaštite i spašavanja), ugradnja SCADA sistema u Vodovodu i kanalizaciji i digitalnih vodomjera i izgradnja trećeg mosta u Beranama - kazao je Lutovac.
On je naglasio da će izgradnja trećeg mosta otvoriti mogućnost širenja grada na opštinskom zemljištu preko Lima.
- Cilj nam je da otvorimo prostor za jedan novi dio grada, sa svim sadržajima: parkovima, sportskom infrastrukturom, stambeno-poslovnim prostorima i centralnim djelatnostima. Odgovorno prostorno planiranje zahtijeva dobru plansku dokumentaciju - poručio je Lutovac.
On je najavio da će fokus u narednom periodu biti na razvoju kvalitetnih projekata koji će otvoriti nova radna mjesta, ojačati privredu i povećati učešće lokalnih preduzeća u realizaciji investicija.
- Ne baziramo se samo na realizaciju, već i na razvoj sporta i turizma. Posebno vidimo potencijal u sportskom turizmu i ljetnjem planinskom turizmu. Iz godine u godinu raste broj posjetilaca na našim planinama - rekao je Lutovac.
Kada su u pitanju privatne investicije, Lutovac je ukazao da postoji interesovanje, ali da opština neće izlaziti sa najavama prije nego što investicije budu potpuno sigurne.
- Građani su se godinama naslušali obećanja koja se ne realizuju. Nećemo ići tim putem, već tek kada budemo sigurni 100 odsto, izaći ćemo pred građane - rekao je Lutovac.
Istakao je i potencijal namjenske industrije, odnosno vojne fabrike, koja bi prema njegovim riječima mogla proširiti kapacitete i povećati broj zaposlenih.
Lutovac je naveo da kapitalni budžet dodijeljen Beranama ove godine iznosi oko 13,5 miliona eura, uz projekte kao što su: izgradnja tržnice (povezana i sa dolaskom Lidla, uz uklanjanje privremenih objekata na toj lokaciji), saobraćajnica od hotela Berane prema Lugama (5,5 miliona eura), izgradnja puta prema Petnjici kroz MZ Budimlja, rekonstrukcija objekta Kliničko-bolničkog centra sa nabavkom hiperbarične komore.
Pored toga, naveo je da su u toku i projekti iz prethodnih godina koji sada ulaze u realizaciju, uključujući vodovod Buče (oko 500.000 eura), kao i završene procedure za vodovod Zagrad i Dapsićko-Polički vodovod.
Najavio je i izgradnju vrtića sa pristupnom saobraćajnicom u vrijednosti oko 5,2 miliona eura.
Kada se saberu kapitalni budžet države, opštinski kapitalni budžet i podrška kroz amandmane poslanika, Lutovac tvrdi da su tokom prethodne godine stvoreni uslovi za realizaciju projekata vrijednih oko 53,5 miliona eura.
- To su rekordna i istorijska ulaganja u naš grad. Vlada je konačno prepoznala značaj i potencijal Berana, i stavljeni smo u fokus razvoja sjeveroistočnog regiona - rekao je Lutovac.
Poručio je da je cilj da Berane zauzme mjesto koje mu pripada, kao centar sjeveroistoka Crne Gore.
Lutovac je najavio intenzivniju saradnju sa institucijama zdravstva, bezbjednosti i prosvjete, uz plan da se u Berane vrate pojedine institucije ili podignu na nivo koji, kako je kazao, zaslužuju.
- Godinama i decenijama Berane su zapostavljane, dozvoljavalo se da se institucija po institucija seli ili da se smanjuje njihov institucionalni položaj. To nećemo više dozvoliti. U svim segmentima društva radićemo da Berane pretvorimo u ozbiljan grad - zaključio je Lutovac.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Lutovac: Prioritet projekti za zapošljavanje i snažniju privredu

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Miraš Dušević

Đole Lutovac: Opština Berane nema veze sa spomenikom Pavlu Đurišiću — poštujemo Ustav i zakon

U Crnoj Gori oslobođenoj od &nbsp;racionalnog vođenja politika na svim nivoima, jedino nas svakojaki skandali ne mogu iznenaditi. Od političkih, preko bezbjednosnih, pa sve do ekonomskih i kulturnih.
Šta drugo očekivati u zemlji u kojoj se demokratijom naziva podređivanje apsolutno svega partijskim ciljevima, raspodjeli političkog plijena i spoljnim agendama, čiji eksponenti sa svih strana nesmetano i slavodobitno mešetare lijepom nam državom.
U moru skandala, jedna izjava ne bi nam smjela proći ispod radara. Tek da poslije ne bude – nijesmo znali.
Radi se, naime, o reakciji predsjednika opštine Berane Đola Lutovca, nakon što je poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč najavila da će skupovi te partije, između ostalog, početi u Beranama. Možda bi se izjava Lutovca i mogla progutati kao stav jednog lokalnog funkcionera, da nije riječ o prvom čovjeku grada, koji se, paralisan strahom od Crkve Srbije u Gornjem Zaostru zalud dodvoravao Metodiju Ostojiću i da ona, po automatizmu nije objavljena na zvaničnom X kanalu PES-a. Dakle, radi se o zvaničnom stavu partije. A budući da je tako, nameće se sasvim logično pitanje – da li je odgovor poslanici Vuković Kuč zaista napisao Lutovac, ili je to, pak, učinio neko drugi, a njegov potpis iskorišćen kao nekakvo žrtveno oruđe?
Kako god bilo, fenomen da se vladajuća partija definiše kao građanska, a državu u biti posmatra sasvim suprotno navedenoj definiciji, nezabilježen je u političkoj teoriji, a vjerovatno i u praksi. Još jedan udžbenički primjer idealan za studiju slučaja, koje više ne možemo ni pobrojati. Mada ih je PES, shodno svom potpunom nerazumijevanju političkih uloga i djelanja na vlasti iznjedrio ponajviše.
Dio citata koji se uči na prvoj godini političkih nauka glasi „Svaka vlast kvari“... PES se, izgleda i finalno pokvario.
Kad čitamo izjavu Lutovca, čujemo cvrkut ptičica koje pjevaju glasom Andrije Mandića. Jer kao što je Skupština Crne Gore samo u Mandićevom izvrnutom univerzumu narodna skupština, tako je i Crna Gora, u izvrnutom univerzumu PES-a država konstitutivnih naroda. Iako je Ustavom proklamovana kao građanska. Čak se radi o prvom ustavnom principu, pa i najneznaveniji ne bi morali gubiti previše vremena na čitanje.
PES papazjanija konačno je razotkrivena. Ako jedna partija nije jasno ideološki obojena, ne znači da njen dominantan dio nije zadojen retrogradnim ideologijama. To nam pokazuje i pomenuto saopštenje. U suprotnom, neko od zdravorazumskih glasova, koji se mogu izbrojati na prste jedne ruke, ogradio bi se od skaredne konstrukcije o Srbima kao konstitutivnom narodu i podjele na opštine sa manjinskim i većinskim stanovništvom.
Da je bilo više reakcija, optužili bi nas da smo izjavu istrgli iz konteksta, kao onomad, kad je takođe beranska funkcionerka i ljekarka povodom proslave Dana nezavisnosti napisala sasvim prostu i nadasve prijeteću rečenicu „krv prolivali“. Ni tada se nijesu ogradili. Počastili su nas političkom blamažom i neznanjem šta je uopšte kontekst.
U saopštenju Lutovca brkaju se narativi, i politički i naučno utemeljeni pojmovi. Najprije, srbofobija je narativ, koji, još od Garašaninovog projekta ima za cilj da Srbe prikaže kao većinski narod, diskriminisan od strane manjina. Politički fašizam je strategija koalicionih partnera PESa, na kojoj su očito, i formalno nakalemljeni.
Predstavljanje Srba kao konstitutivnog naroda u državi u kojoj takvi narodi ne postoje, potvrđuje nam jasan plan. Podjela opština po etničkom ključu postepeno se manifestuje kao zvaničan obrazac političkog djelovanja, koji, čak ni ne zavisi od statistike, već od ideoloških preferencija struktura na vlasti.
Nadalje, nemojmo se začuditi ako nam, kao dio ustavnih izmjena u paketu reformske agende pokušaju protivustavno nametnuti i koncept konstitutivnosti. Saopštenje PES-a upravo djeluje kao priprema terena za ono na šta odavno upozoravamo – pretvaranje građanske Crne Gore u državu naroda, a opština, ili pak djelova državne teritorije u entitete.
Dok premijer ne zna šta će sa sopstvenim imidžom, a kamoli sa Vladom, njegova partija čvrsto je prigrlila koncept etnofederalizacije. I nije čudno što je protivljenje bilo kakvom opozicionom otporu najizraženije baš u Beranama. Ne zaboravimo da tamo Danilo Romanov stražari nad statuom zločinca, a crkva Srbije pastvu podučava da se, umjesto svecu, mole bronzanom Pavlu. Romanov se, na jedvite jade bori s policijskim kordonima, ali Pavle ostaje na sigurnom. I nije isključeno da će prošetati još koji krug po Beranama, dok se tužilaštvo i sud kobajagi spore o njegovoj sudbini.
Partije koje birače mame populističkim mantrama, najštetnije su po državu i najsigurnije se osjećaju pod skutima nacifašističkih i četničkih drugara. No, kako se čini da PES kao jedini način za izlazak iz vrtloga koji vodi ka političkom nestanku vidi bacanje mamca DF biračima, jer su podršku suverenističkih mahom izgubili, odnosi unutar većine daleko su od bajnih. I koliko god PES svirao po DF i crkvenim notama, njihov gubitnički put je nezaustavljiv. No, ipak nam udice za prosrpske birače ne bi smjele prolaziti gotovo neopaženo.
Na kraju, nedostatak jasne strategije, opozicionog jedinstva, učešća građanskih aktivista, NVO sektora, akademske zajednice i nezavisnih intelektualaca obesmišljava svaki vid otpora. Ako znamo protiv kakvih opasnih politika i diletanata se borimo, imajmo i to na umu.
Dok ratne zločince čuvaju po crkvama, državne nagrade pod plaštom etničkih krilatica dobijaju najistaknutiji mrzitelji države, bezbjednosni sektor služi za partijske igrice, a vlast nabudženim brojkama bezuspješno prikriva finansijski kolaps, zajedništvo nam je nikad potrebnije. Bez toga, otpor je samo simboličke prirode, ali bez učinkovitog i praktičnog efekta.
&nbsp;

1250x600

Konstitutivnost sad

Branislav Jokić, šef Kluba odbornika DPS-a u SO Berane, reagovao je na nedavne postupke predsjednika Opštine Berane, Đoleta Lutovca, ističući da je njegov odnos prema poslanici Aleksandri Vuković-Kuč još jednom pokazao pravi karakter Lutovca.
- Reagovanjem prema poslanici, Lutovac je potvrdio da je klasični beskičmenjak. Ne samo da je ostao nijem pred razjarenim četničkim hordama u Gornjem Zaostru, već sada i potpisuje tuđa saopštenja koja, kako se čini, ni sam ne zna pravilno da pročita - navodi Jokić.
On ističe da je smiješno i žalosno kada Lutovac govori o građanskom karakteru društva i države, dok je, kako tvrdi, zarobljen u političkim okovima Andrije Mandića i Metodija Ostojića. Jokić podsjeća da je Lutovac jedva smio progovoriti dok se u Beranama podizao spomenik četničkom koljaču Pavlu Ðurišiću, jednom od najvećih zlotvora u istoriji Crne Gore.&nbsp;
- Njegovo ponašanje nas ne iznenađuje. Razumijemo da, kao bivši glasač DPS-a, mora da se dokaže svojim novim političkim mentorima i da bestidno pljuje po politici kojoj je godinama pripadao. Sa naše strane, zadovoljstvo je što Lutovac i njemu slični više nijesu dio naše partije i što su svojim postupcima pokazali pravo lice i beranskoj i crnogorskoj javnosti - poručuje Jokić.
On dodaje da će građani na narednim izborima, prema njegovim riječima, pokazati koliko je Lutovac politički propao, te da će njegova „sezonska politička pojava“ biti poslana u političku prošlost.&nbsp;
- Tada će mu biti jasno da oni bez stava i karaktera, neminovno bivaju progutani od velikosrpskog nacionalizma - zaključuje Jokić.

Jokić: Lutovac još jednom pokazao politički beskičmenjakluk, zadovoljstvo nam što više nije naš glasač

Srpstvo je preživjelo mnoga zla, a sada se sa najgorim bori, kazala je poslanica Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković-Kuč na mreži Iks, reagujući na pređašnje saopštenje predsjednika Opštine Berane Đola Lutovca u kojem navodi da "srbofobija DPS-a prelazi u oblike političkog fašizma".
- Kvazibraniči srpstva, nemoćni da ga odbrane od velikosrpstva svojih političkih vlasnika, Andrije Mandića i i onih sljedbenika Pavla Đurišića, ne stide se da lažu i podmeću. I kad je od PES-a zvanog „što to bjehu politika, ideologija i stav“, mnogo je - istakla je Vuković-Kuč.&nbsp;
Prema njenim riječima, u Beranama će nići cvijet pobune i odbrane pristojne, građanske Crne Gore i svih njenih nacija i vjera.&nbsp;
- I onih Srba kojima su ovi politički i plaćeni velikosrbi nedorasli. A takvi Srbi su većina u odnosu na najamnike gazde Vučića - zaključila je Vuković-Kuč.&nbsp;

Vuković-Kuč: U Beranama će nići cvijet pobune i odbrane građanske Crne Gore svih njenih nacija i vjera

Izjava poslanice DPS-a Aleksandre Vuković-Kuč, da će njihova partija „početi skupove tamo gdje je država najugroženija – u Beranama, Pljevljima, Nikšiću, Herceg Novom i drugim gradovima“, još jednom potvrđuje nastavak politike te partije usmjerene ka targetiranju sredina sa većinskim srpskim stanovništvom, saopštio je predsjednik Opštine Berane i funkcioner PES-a Đole Lutovac.
Prema njegovim riječima, takva retorika predstavlja kontinuitet otvorene srbofobije DPS-a, koja sve više poprima obrise političkog fašizma.&nbsp;
- Jasno je da DPS nikada nije bio, niti jeste, građanska partija – uprkos višegodišnjem insistiranju da se tako predstavi. Podsjećam da su Srbi konstitutivan narod u Crnoj Gori – narod koji je neraskidivo vezan za ovu zemlju, koji je branio i gradio, i koji će je uvijek doživljavati kao svoj dom - poručuje Lutovac.
Berane je, kako dodaje, čvrsto u Crnoj Gori i nijedna izjava, niti pokušaj etiketiranja, ne može promijeniti činjenicu da je ovo grad slobodnih ljudi.&nbsp;
- Ako DPS zaista traži „mjesto gdje je Crna Gora najugroženija“, neka počnu od svojih partijskih prostorija – jer upravo se iz njih godinama urušavala, potkradala i ugrožavala Crna Gora - zaključuje Lutovac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 60.3502%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvukovic-kuc-skupovi-dps-a-u-gradovima-u-kojima-je-drzava-najugrozenija-beranama-pljevljima-niksicu-herceg-novom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Lutovac: Srbofobija DPS-a prelazi u oblike političkog fašizma

Međunarodni sekretar Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza, Miloš Đuričković, uputio je poruku podrške Đolu Lutovcu putem mreže X.
- Podrška za Đola Lutovca. Izdrži, brate u Hristu - napisao je Đuričković.
On je dodao da Lutovcu, kako je naveo, njegova podrška i nije potrebna „kad ima takvu podršku od kolega iz PES-a i premijera“.
- Zaslužuješ i da ambasade Kvinte stanu uz tebe. Tvoj će primjer učiti pjevača kako treba s besmrtnošću zborit. Hvala ti što sačuva mir! Hvala ti što sačuva evropski put! Vile će se kroz vjekove grabit da ti vijence dostojne sapletu - poručio je Đuričković.

Đuričković: Podrška za Đola Lutovca, izdrži brate u Hristu

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac saopštio je da je nakon saznanja o postavljanju spomenika četničkom komandantu i zločincu Pavlu Đurišiću u selu Gornje Zaostro odmah reagovao, te da je po nalogu Ministarstva kulture i medija pokrenuta procedura uklanjanja.
Kako je naveo, rješenje o uklanjanju spomenika uručeno je Opštini i njemu lično, a sve službe su koordinisale rad zbog složenosti situacije i informacija da su na lokaciji prisutna lica povezana sa službama iz regiona. Na lice mjesta izašli su u noći između 7. i 8. avgusta, gdje su ih sačekali okupljeni građani.
- Razgovor je vođen u mirnoj atmosferi, bez tenzija. Zamolio sam sveštenike Milenka Ralevića i Miloša Mizića, kao i predstavnike bezbjednosnih službi, da pokušamo naći rješenje. Jasno sam istakao da živimo u sekularnoj državi, da se zakoni moraju poštovati i da njihovo sprovođenje ne može zavisiti od bilo čije riječi, pa ni od crkvenih poglavara - kazao je Lutovac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmetodije-meni-drzava-uskracuje-osnovna-prava-lutovac-i-radevic-zele-progon-srpskog-naroda-i-crkve&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodao je da je, nakon konsultacija sa kolegama iz Odjeljenja bezbjednosti Berane, procijenio da se građani neće povući dobrovoljno i da bi uklanjanje spomenika bilo moguće jedino uz upotrebu sile. Kako je kazao, to je odbacio kao opciju, ne želeći da se primijeni sila prema okupljenima ili njihovoj imovini. Građanima je saopštio da do narednog dana moraju osloboditi prilaz kako bi službe realizvoale rješenje, što su okupljeni prihvatili i sami uklonili spomenik.
- Najodgovorniji sam za ono što se te noći desilo - jer sam smirio tenzije, izbjegao primjenu sile, nova hapšenja i sukobe. Istina je potpuno suprotna tvrdnjama Mitropolita Metodija. Spreman sam to da potvrdim i na poligrafu i pred sudom - istakao je Lutovac dodajući da je posebno zahvalan svešteniku Milenku Raleviću „na konstruktivnom i smirujućem pristupu“.
On je kazao i da je nakon događaja kontaktirao porodicu uhapšenog Dobrašinovića iz moralnih razloga, želeći da iskaže brigu za njegovo zdravlje.
- Život i zdravlje svake osobe moraju biti zaštićeni. Zakoni se moraju poštovati, ali institucije su dužne da ih sprovode pravedno i nepristrasno - rekao je on.
Lutovac je odbacio i tvrdnje da je direktor jednog opštinskog preduzeća Ivan Radević imao bilo kakvu drugu ulogu osim što je, na njegov zahtjev, obezbijedio mašinu za izvršenje rješenja.
- Pojedinci pokušavaju da uklanjanje nelegalno podignutog spomenika iskoriste za politički obračun, a plasira se i neistinit narativ da se zbog toga Srbi hapse po Crnoj Gori. Jasno poručujem da nikoga ne hapsim - to nije moja nadležnost, niti motiv. Sačuvao sam narod i postupio po zakonu - naglasio je predsjednik Opštine Berane.

Lutovac: Neistinite tvrdnje Metodija, smirio sam tenzije i izbjegao primjenu sile, hapšenja i sukobe

Mitropolit SPC Metodije ističe kako je za dešavanja na imanju porodice Dobrašinović u Gornjem Zaostru, gdje je postavljan spomenik ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, najodgovorniji predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac, te da on i predsjednik OO SNP Berane Ivan Radević žele "progon srpskog naroda, istorije i crkve".
Zapravo, on Lutovca krivi za to što su nadležni, prve večeri nakon postavljanja tog obilježja, željeli da ga uklone.
Kaže kako je neistina da su novinari Pobjede i Vijesti, koji su tog dana bili napadnuti, bili nezaštićeni, te da nije tačno da je policija "samo posmatrala" incident.
Ističe i kako su prve večeri u Gornjem Zaostru dva puta pokušali da uklone spomenik.
- Pritisak na narod je bio strašan i neprimjeren. Gradonačelnik Berana umjesto da smiruje tenzije i upravlja krizom, umjesto da zaštiti svoje mještane bez obzira na nacionalnu, vjersku i političku pripadnost, on je u potpunosti konflikt proizveo i podgrijavao - dodaje on.&nbsp;
Kako kaže Metodije, njegov posao su te duge i mučne noći preuzeli parohijski sveštenici zauzevši se da umire situaciju koja je prijetila da eskalira, uvjerivši u dva navrata policijske snage da nema potrebe za nasilnim rušenjem i produbljivanjem nesloge i razdora.
- Nažalost, kako je noć odmicala sve je bivalo jasnije da je gradonačelnik Lutovac brutalno sprovodio planiran i namjeren posao, po svojoj pameti ili tuđem nalogu, na vama je da utvrdite, nasrćući na mještane sela i utjerujući im strah. Gradonačelnik je te noći i djelom i riječju potvrdio odsustvo dobre namjere prema srpskom narodu i srpskoj crkvi i na mirotvorna uvjeravanja sveštenstva da će mojim dolaskom spomenik biti uklonjen, a samim tim ispunjeni zahtjevi Tužilaštva, izazvao opštu sablazan i burnu reakciju prisutnog naroda javno sumnjičivši moju riječ i postupanje. Sjutrašnji događaji su ga demantovali, spomenik je bez rušenja uklonjen. Ali su posljedice njegovog nedjelanja i nedjela mještane odvele u pritvor na 30 dana - dodao je on.
Kaže kako su "Lutovac i koalicioni mu partner Radević na čelu policijskih snaga koji su potpuno promašili opis svoga radnog mjesta i u potpunosti izdali i iznevjerili narod koji ih je izabrao na te visoke pozicije, a sebe otpisali iz reda pristojnog svijeta".
Rekao je i kako mu Crna Gora uskraćuje osnovna prava "ne samo kao pravoslavnom episkopu, nego i kao čovjeku i građaninu".
- Konkretno, Ustavom Crne Gore je predviđeno da Crna Gora jemči i štiti prava i slobode. Postavljam pitanje kako je moguće da budem "izviđan" i pozivan drugi put u 30 dana da praktično po istoj stvari dajem izjavu policijskim službenicima, ako se jemči pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti, zbog čega sam po drugi put pozvan i obavezan da se izjašnjavam o svojim vjerskim i drugim uvjerenjima, iako je to suprotno Ustavu? Zbog čega se flagrantno ograničava moja sloboda ispoljavanja uvjerenja, ako svako ima pravo na slobodu izražavanja govorom, pisanom riječju, slikom ili na drugi način, i ako u Crnoj Gori nema cenzure i ako se to pravo može ograničiti samo izuzetno i na osnovu sudske odluke - pita on.

Metodije: Meni država uskraćuje osnovna prava, Lutovac i Radević žele progon srpskog naroda i crkve

Podizanje i otkrivanje spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, koji nije ništa drugo do spomenik fašizmu i zločinu, predstavlja posljednji alarm za lokalne i državne funkcionere da odlučno stanu na put istorijskom revizionizmu i spriječe dalje veličanje ratnih zločinaca – poručio je šef Kluba odbornika DPS-a u Skupštini opštine Berane, Branislav Jokić.
On je naglasio da reakcije na ovaj čin ne smiju ostati samo na verbalnom nivou.
– Potrebno je jasno utvrditi odgovornost svih nadležnih institucija i pojedinaca, i njihova smjena bi bila jedina poruka da Crna Gora ne toleriše anticivilizacijsko i protivzakonito djelovanje. Vrijeme je da država pokaže da se zakon primjenjuje jednako na sve – pa i na crkvena lica – i da sankcioniše veličanje ratnih zločinaca poput Pavla Đurišića, naveo je Jokić.
On je podsjetio i na dugogodišnji stav Demokratske partije socijalista prema Temeljnom ugovoru.
– Danas je, nadam se, i onima koji su to tada osporavali jasnije zašto je DPS bio protiv Temeljnog ugovora u kojem su objekti Crkve Srbije praktično izuzeti iz važećih crnogorskih zakona. Zahvaljujući tome, danas zločinac Đurišić „stoluje“ u jednom od crkvenih objekata, istakao je Jokić.
Posebnu odgovornost, prema njegovim riječima, snosi predsjednik Opštine Berane, Đole Lutovac.
– Ne treba da čudi ni to što Lutovac ćuti. Kao pulen Crkve Srbije, pristao je na ovakve trule kompromise zarad fotelja. Time je još jednom potvrdio da je svaki glas za PES – glas za Andriju Mandića. Lutovac mora da zna da će funkcije i privilegije proći, ali će na njegovom obrazu ostati ova fašistička mrlja koju vrijeme ne pere, poručio je Jokić.
On je zaključio da je Lutovac imao moralnu i političku obavezu da se javno ogradi od ovakvih postupanja svojih koalicionih partnera.
– Ako se već predstavlja kao funkcioner građanske i antifašističke države, morao je jasno da upozori koalicione partnere i izađe iz njihovog zagrljaja. U suprotnom, potvrđuje da dijeli njihovu poraženu četničku ideologiju. Ćutanje je njihova ideologija. No pasaran!, zaključio je Jokić.

Jokić: Lutovcu da bude jasno – funkcije prolaze, ali fašistička mrlja ostaje

Crnogorski naučnici Vesna Mačić i Aleksandar Joksimović sa Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore sjutra kreću nazad za Crnu Goru, nakon gotovo dva i po mjeseca boravka na Antarktiku. Tamo su učestvovali u međunarodnoj istraživačkoj ekspediciji ispitivanja mikroplastike u morskom ekosistemu. Poručuju da su klimatske promjene vidljive i da je 5 do 12 za očuvanje naše planete.
Izolovani od svijeta, već gotovo dva i po mjeseca naši naučnici, Vesna Mačić i Aleksandar Joksimović, žive na naučno-istraživačkom brodu i svakodnevno obavljaju uzorkovanja mora.
- Proteklih dana smo uzorkovali morske organizme sa dna, kao i uzorke za analizu mikroplastike, tako da će ti uzorci po povratku broda u našu zemlju biti dalje analizirani. Inače, ovo je jedinstvena prilika da sa ovakvog udaljenog prostora dobijemo uzorke i uključimo se u zajednicu naučnika koji se bave izučavanjem ovog najmanje poznatog kontinenta - kazala je naučnica Vesna Mačić sa Instituta za biologiju mora .
Na južnoj hemisferi trenutno je ljeto, ali vremenski uslovi su zahtjevni i izazovni za rad. Temperatura bude oko nule. Međutim, kada je vjetar, subjektivni osjećaj je da je minus 15 stepeni. No, sve je to zanemarljivo pored ljepote Antarktika.
- Za mene kao naučnika, biti na antarktičkom kontinentu, družiti se sa naučnicima iz raznih zemalja i istraživati ovaj još uvijek netaknuti kontinent iskonske ljepote i prirode, zaista predstavlja veliki izazov, a i krunu moje naučne karijere. Biti u društvu pingvina, foka i kitova zaista je iskustvo za pamćenje - kazao je naučnik Aleksandar Joksimović sa Instituta za biologiju mora.
Naučnica Mačić je kazala da je poseban doživljaj raditi na ovako udaljenom području zajedno sa ostalim naučnicima i posadom bugarskog broda Sveti Kiril i Metodije.
- Jednostavno, ta međunarodna saradnja se ovdje itekako osjeća – ljudi su povezani jedni sa drugima i nekako bi to trebalo da bude poruka za čitav svijet - rekla je ona.
Iako važi za jedan od najnetaknutijih predjela na planeti, Antarktik ipak nije pošteđen otpada ljudskog porijekla, u šta su se uvjerili naši naučnici. Zato poručuju da je 5 do 12 da sačuvamo planetu.
- Ovih gotovo dva i po mjeseca ovdje zaista su dali drugačiju sliku svijeta u kojem živimo, i čini mi se da poruka koju ćemo poslati odavde kao naučnici treba da bude jasna i glasna: Sačuvajmo Antarktik kao mjesto koje zaista mnogo znači našoj planeti - kazao je Joksimović.
Naučnica Mačić kaže da je Antarktik prije svega najvažniji za očuvanje klime kakva jeste na našoj planeti, ali naravno, važno je i da ga očuvamo još uvijek netaknutog, za razliku od ostalog dijela naše planete.
Antarktik, kao nenaseljeni kontinent, isključivo je namijenjen naučnim istraživanjima, i tokom ljetnje sezone na njemu boravi oko 4.000 naučnika u okviru približno 80 istraživačkih stanica.
Tako su Mačićeva i Joksimović upisani u listu naučnika koji su kročili na antarktički kontinent, dali svoj doprinos da ovaj dio planete bude sačuvan za buduće generacije i da se zastava Crne Gore zavijori na Bijelom kontinentu.

Crnogorski naučnici završavaju istraživanje na Antarktiku: 5 do 12 za očuvanje planete

Pristalice Srpske napredne stranke (SNS) napale su večeras u Novom Sadu i povrijedile najmanje tri osobe, među kojima je i novinar.
Napad se dogodio ispred Srpskog narodnog pozorišta (SNP), gdje se večeras održava svečana akademija povodom 200 godina od osnivanja Matice srpske.
Kako javlja Beta, jednom mladiću je povrijeđena glava, djevojci je povrijeđena ruka, a novinar Žarko Bogosavljević je dobio udarac u lice i izbili su mu telefon iz ruke.
Hitna pomoć je na licu mjesta i ukazuje pomoć povijređenima.
Pristalice SNS-a okupljene ispred SNP-a prethodno su vrijeđale građane Novog Sada i uzvikivali im "ustaše!", a građani su im uzvraćali sa "ruke su vam krvave".
Ispred SNP-a od popodne su primjetne veće grupe ljudi a novinarima je potvrđeno da su zaposleni u javnim i komunalnim preduzećima dobili naredbu da "uveličaju skup" ispred SNP-a.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBlokadaPFNS%2Fstatus%2F2023476964565336522%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2023476964565336522%7Ctwgr%5E5d70f7b54e8c0143a6c2ce865405ada62736cdad%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Novi Sad: Najmanje troje povrijeđenih, među njima i novinar, napale ih pristalice SNS-a

Izraelski tužioci saopštili su u ponedjeljak da planiraju da podignu optužnicu protiv jednog doseljenika zbog ubistva palestinskog aktiviste tokom sukoba koji je zabilježen na video-snimku, čime je pokrenut rijedak krivični postupak zbog nasilja koje počine jevrejski doseljenici na okupiranoj Zapadnoj obali.
Napadi doseljenika i rušenja kuća od strane vlasti dramatično su porasli u posljednje dvije godine, ali je smrt Avdaha Hatalina u julu privukla posebnu pažnju zbog njegovog učešća u filmu No Other Land, koji je 2025. osvojio Oskara i prikazuje borbu palestinskih seljana da ostanu na svojoj zemlji. Slučaj se dodatno izdvaja jer je sukob između Palestinaca i Jinona Levija, na međunarodnom nivou sankcionisanog doseljenika, snimljen iz više uglova.
Na jednom snimku, za koji članovi porodice tvrde da ga je napravio sam Hatalin, vidi se kako Levi puca u pravcu osobe koja drži kameru. Na drugom snimku Levi ispaljuje dva hica, ali se ne vidi gdje su meci završili.
Izraelski sudija je prije šest mjeseci pustio Levija iz pritvora, navodeći da nema dovoljno dokaza da je upravo on ispalio hice koji su usmrtili Hatalina.
Kancelarija državnog tužioca Izraela potvrdila je u ponedjeljak u saopštenju da je pokrenula postupak podizanja optužnice protiv Levija. Nije precizirano za koje krivično djelo.
Eitan Peleg, advokat porodice Hatalin, kazao je da ih je tužilaštvo obavijestilo da planira da podigne optužnicu protiv Levija za ubistvo iz nehata, čime počinje procedura koja Leviju omogućava da ospori optužbe prije nego što budu zvanično podnesene.
- Primjena zakona u ovakvim slučajevima u koje su uključeni Palestinci na Zapadnoj obali veoma je rijetka, tako da je ovo jedinstven slučaj - rekao je Peleg za agenciju Asošiejted pres u ponedjeljak.
Izraelska vojska uputila je pitanja o optužnici policiji, koja se još nije oglasila. Obje institucije sprovode zakon na tom području.
Na okupiranoj Zapadnoj obali i u istočnom Jerusalimu, teritorijama koje je Izrael zauzeo 1967. i koje Palestinci vide kao osnovu buduće države, živi više od 3,4 miliona Palestinaca i 700.000 Izraelaca. Međunarodna zajednica gotovo jednoglasno smatra da je izgradnja izraelskih naselja na tim prostorima nezakonita i prepreka miru.
Palestinci i organizacije za ljudska prava tvrde da vlasti sistematski izbjegavaju procesuiranje doseljenika ili da ih rijetko pozivaju na odgovornost za nasilje. Pod Nacionalnim bezbjednosnim ministrom Itamarom Ben Gvirom, istrage o napadima doseljenika naglo su opale, navodi izraelska organizacija za ljudska prava Ješ Din.
Halil Hatalin, Avdahov brat, kazao je da je porodica zadovoljna što se makar u nekoj mjeri teži pravdi, ali smatra da je kvalifikacija krivičnog djela kao „ubistvo iz nehata“ nedovoljna.
- To je bilo namjerno ubistvo usred bijela dana, sa prethodnom namjerom i predumišljajem - rekao je on.
Levijev advokat Avičaj Hajbi u ponedjeljak je odbio da komentariše najavljenu optužnicu, navodeći da je još nije dobio. Nakon pucnjave rekao je za Asošiejted pres da je Levi djelovao u samoodbrani, ne ulazeći u detalje. Levi se u ponedjeljak nije javljao na telefonske pozive.
Video-snimak koji je prošle godine objavila izraelska organizacija za ljudska prava B’Tselem prikazuje Levija kako puca u pravcu osobe koja snima. U trenutku za koji B’Tselem tvrdi da se Hatalin srušio, snimak postaje podrhtan, ali se čuju jauci bola. Organizacija navodi da je snimak dobila od porodice Hatalin, koja tvrdi da ga je on sam snimio.
Dodatni snimci koje je AP dobio prošle godine prikazuju Levija kako maše pištoljem tokom sukoba u selu Um el-Kair sa grupom Palestinaca zbog bagera koji je ranije tokom dana skliznuo iz obližnjeg naselja i oštetio palestinsku imovinu.
Ala Hatalin, rođak koji je snimao sukob, rekao je tada za AP da je prišao Leviju kako bi mu rekao da je grupa nenaoružana i da zaustavi rušenje.
Na snimku se čuje kako jedan Palestinac vrijeđa Levija, a drugi ga izaziva da puca. Levi gura nekoga izvan kadra, zahtijeva da zna ko je bacao kamenje, a zatim ispaljuje hitac, naizgled dalje od grupe. Potom puca ponovo i viče prema okupljenima da se sklone od bagera.
Snimak ne prikazuje gdje su meci završili, ali drugi rođaci tvrde da su vidjeli kako se Avdah Hatalin odmah srušio nakon pucnjeva.
Levi je uhapšen, a potom pušten u kućni pritvor. I ta mjera je kasnije ukinuta.
Levi je bio među izraelskim doseljenicima koje su Sjedinjene Američke Države i druge zapadne zemlje sankcionisale zbog navoda o nasilju nad Palestincima 2024. godine. Predsjednik Donald Tramp ukinuo je američke sankcije nakon što je naredne godine preuzeo dužnost.
Aktivisti i članovi ekipe filma No Other Land kažu da su se napadi doseljenika na selo prikazano u filmu pojačali otkako je ostvarenje osvojilo Oskara.
Hamdan Balal, jedan od reditelja filma, rekao je da je porodična kuća njegove porodice u Um el-Kairu bila meta novog napada u nedjelju. Tokom sukoba uhapšena su četvorica njegovih rođaka, naveo je.
Balal je kazao da je jedan vojnik, koji je u kuću došao u pratnji još jednog vojnika i doseljenika-stočara, uhvatio njegovog brata za vrat i pokušao da ga uguši. Ni vojska ni policija nijesu odgovorile na zahtjeve za komentar o incidentu.
- Godinu nakon što sam dobio Oskara, napadi su se značajno pojačali. Svakog dana doseljenici dolaze i uništavaju polja, drveće, usjeve oko kuće - rekao je on.
Dok tužioci rade na podizanju optužnice protiv Levija, a nasilje širom Zapadne obale se nastavlja, Izrael istovremeno sprovodi mjere kojima dodatno učvršćuje kontrolu nad zemljom na okupiranoj teritoriji.
U nedjelju je najavljeno da će se obnoviti proces registracije zemljišta širom Zapadne obale, kojim se od svih koji polažu pravo na posjed traži da podnesu dokumenta kao dokaz vlasništva. Organizacije za ljudska prava upozoravaju da bi taj postupak mogao oduzeti Palestincima zemlju na kojoj žive i koju obrađuju generacijama, te velike površine prenijeti u vlasništvo izraelske države.
Izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da su ti koraci odgovor na napore Palestinske uprave da registruje zemlju u područjima u kojima Izrael ima civilnu i vojnu kontrolu.
Mjere dolaze nakon godina optužbi Palestinaca da akcije doseljenika i vojske – kampanje nasilja, uznemiravanja i rušenja – tjeraju ljude sa njihove zemlje.
Odluke su izazvale široku osudu kao kršenje međunarodnog prava, uključujući i od zemalja uključenih u proces postizanja primirja u Pojasu Gaze i Trampovog Odbora za mir.
Saudijsko Ministarstvo vanjskih poslova u saopštenju u ponedjeljak navelo je da su ove mjere dio nastojanja Izraela da nametne „novu pravnu i administrativnu realnost“ koja potkopava izglede za mir i stabilnost. Egipatsko Ministarstvo vanjskih poslova taj je potez nazvalo „flagran­tnim kršenjem“ međunarodnog prava, upozoravajući da će dodatno podići tenzije na palestinskim teritorijama i u cijeloj regiji.

Tužilaštvo u Izraelu optužuje izraelskog doseljenika za ubistvo palestinskog aktiviste na Zapadnoj obali

Odluka o neradnoj nedjelji je donijeta i poštovaće se, ali je, prije svega, trebalo otvoriti socijalni dijalog i insistirati na tome da institucije rade po zakonu i omoguće slobodan dan svakom zaposlenom. Sasvim je moguće i da ovo zakonsko rješenje bude ukinuto od strane Ustavnog suda, jer je Unija poslodavaca Crne Gore najavila da će ponovo inicirati ocjenu ustavnosti nove odluke, rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
U Skupštini Crne Gore danas je izglasano da je nedjelja ponovo neradan dan, nakon prethodne odluke Ustavnog suda o neustavnosti rješenja iz 2019. godine, koje je i tada osporavala Unija poslodavaca Crne Gore.
Crna Gora se oslanja na turizam, koji generiše više od 30 odsto prihoda, te neradna nedjelja predstavlja luksuz za crnogorski turizam, ocijenio je Mulešković.
- Trebalo je šest godina da Ustavni sud donese odluku o ustavnosti zakona i bilo je očekivano da će doći do ovakvog epiloga, jer je tadašnje rješenje donijeto na način koji je bio diskriminatoran prema određenim poslodavcima. Postoji bojazan da će i novo rješenje proći isto, budući da je Unija poslodavaca najavila novu inicijativu pred Ustavnim sudom. Bilo je neophodno otvoriti dijalog. Socijalni partneri, kojima po Ustavu i međunarodnim pravilima pripada odgovornost za ovakve odluke, već su imali dogovorene modalitete mogućeg rada nedjeljom tokom ljetnje i zimske turističke sezone -naveo je Mulešković.
Dodao je da je šest godina dug period tokom kojeg su promijenjene navike, pa većini poslodavaca radna nedjelja više ne odgovara.
- Moramo imati zakonodavstvo koje se jednako odnosi na sve. Uvođenje radne nedjelje povećalo bi troškove privrednih subjekata i moglo dovesti do rasta cijena. Takođe, u međuvremenu je izražen i nedostatak radne snage, što može otežati implementaciju bilo kog rješenja. Zbog toga je bilo važno čuti stav Socijalnog savjeta, koji čine Unija poslodavaca, sindikati i Vlada - istakao je Mulešković.
Mulešković smatra da je nedostatak radne snage jedan od ključnih problema turističkog sektora, te da zakonska rješenja kojima se reguliše status stalnog sezonskog radnika mogu doprinijeti njegovom ublažavanju.
- Najavljivano je da će taj zakon biti usvojen još prošle godine, ali je tek sada predložen. Kašnjenje sa usvajanjem važnih rješenja ostaje problem. Ideja je da se sezonski radnici zadrže na domaćem tržištu rada i time obezbijedi stabilnost radne snage u turizmu - rekao je Mulešković.
On očekuje da će bolja avio-povezanost ove godine riješiti dio izazova turističke sezone, naglašavajući da mala ekonomija poput crnogorske mora biti kvalitetno saobraćajno povezana.
Kao glavne probleme u predstojećoj sezoni izdvojio je visoke cijene i hroničan nedostatak radne snage, uz potrebu intenzivnije promocije crnogorskog turizma.
- Neophodna je i znatno bolja putna infrastruktura. Očekujem da će veliki infrastrukturni projekti biti završeni do početka ljetnje turističke sezone, jer su radovi na magistralama prošle godine izazivali gužve i stvarali negativnu sliku o Crnoj Gori - kazao je Mulešković.
Poručio je da je Evropska unija strateški put Crne Gore i da je u ovoj godini neophodno učiniti sve kako bi se zatvorila pregovaračka poglavlja i omogućilo članstvo do 2028. godine.
- Nakon referenduma i članstva u NATO-u, to je najvažniji korak za Crnu Goru. Članstvo u EU donijeće velike benefite građanima i privredi, otvaranje velikog tržišta i potvrdu da je Crna Gora uređena država, što će doprinijeti privlačenju kvalitetnih i održivih investicija - zaključio je Mulešković.

Tag: dole-lutovac