Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đole Lutovac: Opština Berane nema veze sa spomenikom Pavlu Đurišiću — poštujemo Ustav i zakon

U Crnoj Gori oslobođenoj od &nbsp;racionalnog vođenja politika na svim nivoima, jedino nas svakojaki skandali ne mogu iznenaditi. Od političkih, preko bezbjednosnih, pa sve do ekonomskih i kulturnih.
Šta drugo očekivati u zemlji u kojoj se demokratijom naziva podređivanje apsolutno svega partijskim ciljevima, raspodjeli političkog plijena i spoljnim agendama, čiji eksponenti sa svih strana nesmetano i slavodobitno mešetare lijepom nam državom.
U moru skandala, jedna izjava ne bi nam smjela proći ispod radara. Tek da poslije ne bude – nijesmo znali.
Radi se, naime, o reakciji predsjednika opštine Berane Đola Lutovca, nakon što je poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč najavila da će skupovi te partije, između ostalog, početi u Beranama. Možda bi se izjava Lutovca i mogla progutati kao stav jednog lokalnog funkcionera, da nije riječ o prvom čovjeku grada, koji se, paralisan strahom od Crkve Srbije u Gornjem Zaostru zalud dodvoravao Metodiju Ostojiću i da ona, po automatizmu nije objavljena na zvaničnom X kanalu PES-a. Dakle, radi se o zvaničnom stavu partije. A budući da je tako, nameće se sasvim logično pitanje – da li je odgovor poslanici Vuković Kuč zaista napisao Lutovac, ili je to, pak, učinio neko drugi, a njegov potpis iskorišćen kao nekakvo žrtveno oruđe?
Kako god bilo, fenomen da se vladajuća partija definiše kao građanska, a državu u biti posmatra sasvim suprotno navedenoj definiciji, nezabilježen je u političkoj teoriji, a vjerovatno i u praksi. Još jedan udžbenički primjer idealan za studiju slučaja, koje više ne možemo ni pobrojati. Mada ih je PES, shodno svom potpunom nerazumijevanju političkih uloga i djelanja na vlasti iznjedrio ponajviše.
Dio citata koji se uči na prvoj godini političkih nauka glasi „Svaka vlast kvari“... PES se, izgleda i finalno pokvario.
Kad čitamo izjavu Lutovca, čujemo cvrkut ptičica koje pjevaju glasom Andrije Mandića. Jer kao što je Skupština Crne Gore samo u Mandićevom izvrnutom univerzumu narodna skupština, tako je i Crna Gora, u izvrnutom univerzumu PES-a država konstitutivnih naroda. Iako je Ustavom proklamovana kao građanska. Čak se radi o prvom ustavnom principu, pa i najneznaveniji ne bi morali gubiti previše vremena na čitanje.
PES papazjanija konačno je razotkrivena. Ako jedna partija nije jasno ideološki obojena, ne znači da njen dominantan dio nije zadojen retrogradnim ideologijama. To nam pokazuje i pomenuto saopštenje. U suprotnom, neko od zdravorazumskih glasova, koji se mogu izbrojati na prste jedne ruke, ogradio bi se od skaredne konstrukcije o Srbima kao konstitutivnom narodu i podjele na opštine sa manjinskim i većinskim stanovništvom.
Da je bilo više reakcija, optužili bi nas da smo izjavu istrgli iz konteksta, kao onomad, kad je takođe beranska funkcionerka i ljekarka povodom proslave Dana nezavisnosti napisala sasvim prostu i nadasve prijeteću rečenicu „krv prolivali“. Ni tada se nijesu ogradili. Počastili su nas političkom blamažom i neznanjem šta je uopšte kontekst.
U saopštenju Lutovca brkaju se narativi, i politički i naučno utemeljeni pojmovi. Najprije, srbofobija je narativ, koji, još od Garašaninovog projekta ima za cilj da Srbe prikaže kao većinski narod, diskriminisan od strane manjina. Politički fašizam je strategija koalicionih partnera PESa, na kojoj su očito, i formalno nakalemljeni.
Predstavljanje Srba kao konstitutivnog naroda u državi u kojoj takvi narodi ne postoje, potvrđuje nam jasan plan. Podjela opština po etničkom ključu postepeno se manifestuje kao zvaničan obrazac političkog djelovanja, koji, čak ni ne zavisi od statistike, već od ideoloških preferencija struktura na vlasti.
Nadalje, nemojmo se začuditi ako nam, kao dio ustavnih izmjena u paketu reformske agende pokušaju protivustavno nametnuti i koncept konstitutivnosti. Saopštenje PES-a upravo djeluje kao priprema terena za ono na šta odavno upozoravamo – pretvaranje građanske Crne Gore u državu naroda, a opština, ili pak djelova državne teritorije u entitete.
Dok premijer ne zna šta će sa sopstvenim imidžom, a kamoli sa Vladom, njegova partija čvrsto je prigrlila koncept etnofederalizacije. I nije čudno što je protivljenje bilo kakvom opozicionom otporu najizraženije baš u Beranama. Ne zaboravimo da tamo Danilo Romanov stražari nad statuom zločinca, a crkva Srbije pastvu podučava da se, umjesto svecu, mole bronzanom Pavlu. Romanov se, na jedvite jade bori s policijskim kordonima, ali Pavle ostaje na sigurnom. I nije isključeno da će prošetati još koji krug po Beranama, dok se tužilaštvo i sud kobajagi spore o njegovoj sudbini.
Partije koje birače mame populističkim mantrama, najštetnije su po državu i najsigurnije se osjećaju pod skutima nacifašističkih i četničkih drugara. No, kako se čini da PES kao jedini način za izlazak iz vrtloga koji vodi ka političkom nestanku vidi bacanje mamca DF biračima, jer su podršku suverenističkih mahom izgubili, odnosi unutar većine daleko su od bajnih. I koliko god PES svirao po DF i crkvenim notama, njihov gubitnički put je nezaustavljiv. No, ipak nam udice za prosrpske birače ne bi smjele prolaziti gotovo neopaženo.
Na kraju, nedostatak jasne strategije, opozicionog jedinstva, učešća građanskih aktivista, NVO sektora, akademske zajednice i nezavisnih intelektualaca obesmišljava svaki vid otpora. Ako znamo protiv kakvih opasnih politika i diletanata se borimo, imajmo i to na umu.
Dok ratne zločince čuvaju po crkvama, državne nagrade pod plaštom etničkih krilatica dobijaju najistaknutiji mrzitelji države, bezbjednosni sektor služi za partijske igrice, a vlast nabudženim brojkama bezuspješno prikriva finansijski kolaps, zajedništvo nam je nikad potrebnije. Bez toga, otpor je samo simboličke prirode, ali bez učinkovitog i praktičnog efekta.
&nbsp;

Portal ETV

1250x600

1084x550

Konstitutivnost sad

Branislav Jokić, šef Kluba odbornika DPS-a u SO Berane, reagovao je na nedavne postupke predsjednika Opštine Berane, Đoleta Lutovca, ističući da je njegov odnos prema poslanici Aleksandri Vuković-Kuč još jednom pokazao pravi karakter Lutovca.
- Reagovanjem prema poslanici, Lutovac je potvrdio da je klasični beskičmenjak. Ne samo da je ostao nijem pred razjarenim četničkim hordama u Gornjem Zaostru, već sada i potpisuje tuđa saopštenja koja, kako se čini, ni sam ne zna pravilno da pročita - navodi Jokić.
On ističe da je smiješno i žalosno kada Lutovac govori o građanskom karakteru društva i države, dok je, kako tvrdi, zarobljen u političkim okovima Andrije Mandića i Metodija Ostojića. Jokić podsjeća da je Lutovac jedva smio progovoriti dok se u Beranama podizao spomenik četničkom koljaču Pavlu Ðurišiću, jednom od najvećih zlotvora u istoriji Crne Gore.&nbsp;
- Njegovo ponašanje nas ne iznenađuje. Razumijemo da, kao bivši glasač DPS-a, mora da se dokaže svojim novim političkim mentorima i da bestidno pljuje po politici kojoj je godinama pripadao. Sa naše strane, zadovoljstvo je što Lutovac i njemu slični više nijesu dio naše partije i što su svojim postupcima pokazali pravo lice i beranskoj i crnogorskoj javnosti - poručuje Jokić.
On dodaje da će građani na narednim izborima, prema njegovim riječima, pokazati koliko je Lutovac politički propao, te da će njegova „sezonska politička pojava“ biti poslana u političku prošlost.&nbsp;
- Tada će mu biti jasno da oni bez stava i karaktera, neminovno bivaju progutani od velikosrpskog nacionalizma - zaključuje Jokić.

Jokić: Lutovac još jednom pokazao politički beskičmenjakluk, zadovoljstvo nam što više nije naš glasač

Srpstvo je preživjelo mnoga zla, a sada se sa najgorim bori, kazala je poslanica Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković-Kuč na mreži Iks, reagujući na pređašnje saopštenje predsjednika Opštine Berane Đola Lutovca u kojem navodi da "srbofobija DPS-a prelazi u oblike političkog fašizma".
- Kvazibraniči srpstva, nemoćni da ga odbrane od velikosrpstva svojih političkih vlasnika, Andrije Mandića i i onih sljedbenika Pavla Đurišića, ne stide se da lažu i podmeću. I kad je od PES-a zvanog „što to bjehu politika, ideologija i stav“, mnogo je - istakla je Vuković-Kuč.&nbsp;
Prema njenim riječima, u Beranama će nići cvijet pobune i odbrane pristojne, građanske Crne Gore i svih njenih nacija i vjera.&nbsp;
- I onih Srba kojima su ovi politički i plaćeni velikosrbi nedorasli. A takvi Srbi su većina u odnosu na najamnike gazde Vučića - zaključila je Vuković-Kuč.&nbsp;

Vuković-Kuč: U Beranama će nići cvijet pobune i odbrane građanske Crne Gore svih njenih nacija i vjera

Izjava poslanice DPS-a Aleksandre Vuković-Kuč, da će njihova partija „početi skupove tamo gdje je država najugroženija – u Beranama, Pljevljima, Nikšiću, Herceg Novom i drugim gradovima“, još jednom potvrđuje nastavak politike te partije usmjerene ka targetiranju sredina sa većinskim srpskim stanovništvom, saopštio je predsjednik Opštine Berane i funkcioner PES-a Đole Lutovac.
Prema njegovim riječima, takva retorika predstavlja kontinuitet otvorene srbofobije DPS-a, koja sve više poprima obrise političkog fašizma.&nbsp;
- Jasno je da DPS nikada nije bio, niti jeste, građanska partija – uprkos višegodišnjem insistiranju da se tako predstavi. Podsjećam da su Srbi konstitutivan narod u Crnoj Gori – narod koji je neraskidivo vezan za ovu zemlju, koji je branio i gradio, i koji će je uvijek doživljavati kao svoj dom - poručuje Lutovac.
Berane je, kako dodaje, čvrsto u Crnoj Gori i nijedna izjava, niti pokušaj etiketiranja, ne može promijeniti činjenicu da je ovo grad slobodnih ljudi.&nbsp;
- Ako DPS zaista traži „mjesto gdje je Crna Gora najugroženija“, neka počnu od svojih partijskih prostorija – jer upravo se iz njih godinama urušavala, potkradala i ugrožavala Crna Gora - zaključuje Lutovac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 60.3502%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvukovic-kuc-skupovi-dps-a-u-gradovima-u-kojima-je-drzava-najugrozenija-beranama-pljevljima-niksicu-herceg-novom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Lutovac: Srbofobija DPS-a prelazi u oblike političkog fašizma

Međunarodni sekretar Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza, Miloš Đuričković, uputio je poruku podrške Đolu Lutovcu putem mreže X.
- Podrška za Đola Lutovca. Izdrži, brate u Hristu - napisao je Đuričković.
On je dodao da Lutovcu, kako je naveo, njegova podrška i nije potrebna „kad ima takvu podršku od kolega iz PES-a i premijera“.
- Zaslužuješ i da ambasade Kvinte stanu uz tebe. Tvoj će primjer učiti pjevača kako treba s besmrtnošću zborit. Hvala ti što sačuva mir! Hvala ti što sačuva evropski put! Vile će se kroz vjekove grabit da ti vijence dostojne sapletu - poručio je Đuričković.

Đuričković: Podrška za Đola Lutovca, izdrži brate u Hristu

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac saopštio je da je nakon saznanja o postavljanju spomenika četničkom komandantu i zločincu Pavlu Đurišiću u selu Gornje Zaostro odmah reagovao, te da je po nalogu Ministarstva kulture i medija pokrenuta procedura uklanjanja.
Kako je naveo, rješenje o uklanjanju spomenika uručeno je Opštini i njemu lično, a sve službe su koordinisale rad zbog složenosti situacije i informacija da su na lokaciji prisutna lica povezana sa službama iz regiona. Na lice mjesta izašli su u noći između 7. i 8. avgusta, gdje su ih sačekali okupljeni građani.
- Razgovor je vođen u mirnoj atmosferi, bez tenzija. Zamolio sam sveštenike Milenka Ralevića i Miloša Mizića, kao i predstavnike bezbjednosnih službi, da pokušamo naći rješenje. Jasno sam istakao da živimo u sekularnoj državi, da se zakoni moraju poštovati i da njihovo sprovođenje ne može zavisiti od bilo čije riječi, pa ni od crkvenih poglavara - kazao je Lutovac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmetodije-meni-drzava-uskracuje-osnovna-prava-lutovac-i-radevic-zele-progon-srpskog-naroda-i-crkve&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodao je da je, nakon konsultacija sa kolegama iz Odjeljenja bezbjednosti Berane, procijenio da se građani neće povući dobrovoljno i da bi uklanjanje spomenika bilo moguće jedino uz upotrebu sile. Kako je kazao, to je odbacio kao opciju, ne želeći da se primijeni sila prema okupljenima ili njihovoj imovini. Građanima je saopštio da do narednog dana moraju osloboditi prilaz kako bi službe realizvoale rješenje, što su okupljeni prihvatili i sami uklonili spomenik.
- Najodgovorniji sam za ono što se te noći desilo - jer sam smirio tenzije, izbjegao primjenu sile, nova hapšenja i sukobe. Istina je potpuno suprotna tvrdnjama Mitropolita Metodija. Spreman sam to da potvrdim i na poligrafu i pred sudom - istakao je Lutovac dodajući da je posebno zahvalan svešteniku Milenku Raleviću „na konstruktivnom i smirujućem pristupu“.
On je kazao i da je nakon događaja kontaktirao porodicu uhapšenog Dobrašinovića iz moralnih razloga, želeći da iskaže brigu za njegovo zdravlje.
- Život i zdravlje svake osobe moraju biti zaštićeni. Zakoni se moraju poštovati, ali institucije su dužne da ih sprovode pravedno i nepristrasno - rekao je on.
Lutovac je odbacio i tvrdnje da je direktor jednog opštinskog preduzeća Ivan Radević imao bilo kakvu drugu ulogu osim što je, na njegov zahtjev, obezbijedio mašinu za izvršenje rješenja.
- Pojedinci pokušavaju da uklanjanje nelegalno podignutog spomenika iskoriste za politički obračun, a plasira se i neistinit narativ da se zbog toga Srbi hapse po Crnoj Gori. Jasno poručujem da nikoga ne hapsim - to nije moja nadležnost, niti motiv. Sačuvao sam narod i postupio po zakonu - naglasio je predsjednik Opštine Berane.

Lutovac: Neistinite tvrdnje Metodija, smirio sam tenzije i izbjegao primjenu sile, hapšenja i sukobe

Mitropolit SPC Metodije ističe kako je za dešavanja na imanju porodice Dobrašinović u Gornjem Zaostru, gdje je postavljan spomenik ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, najodgovorniji predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac, te da on i predsjednik OO SNP Berane Ivan Radević žele "progon srpskog naroda, istorije i crkve".
Zapravo, on Lutovca krivi za to što su nadležni, prve večeri nakon postavljanja tog obilježja, željeli da ga uklone.
Kaže kako je neistina da su novinari Pobjede i Vijesti, koji su tog dana bili napadnuti, bili nezaštićeni, te da nije tačno da je policija "samo posmatrala" incident.
Ističe i kako su prve večeri u Gornjem Zaostru dva puta pokušali da uklone spomenik.
- Pritisak na narod je bio strašan i neprimjeren. Gradonačelnik Berana umjesto da smiruje tenzije i upravlja krizom, umjesto da zaštiti svoje mještane bez obzira na nacionalnu, vjersku i političku pripadnost, on je u potpunosti konflikt proizveo i podgrijavao - dodaje on.&nbsp;
Kako kaže Metodije, njegov posao su te duge i mučne noći preuzeli parohijski sveštenici zauzevši se da umire situaciju koja je prijetila da eskalira, uvjerivši u dva navrata policijske snage da nema potrebe za nasilnim rušenjem i produbljivanjem nesloge i razdora.
- Nažalost, kako je noć odmicala sve je bivalo jasnije da je gradonačelnik Lutovac brutalno sprovodio planiran i namjeren posao, po svojoj pameti ili tuđem nalogu, na vama je da utvrdite, nasrćući na mještane sela i utjerujući im strah. Gradonačelnik je te noći i djelom i riječju potvrdio odsustvo dobre namjere prema srpskom narodu i srpskoj crkvi i na mirotvorna uvjeravanja sveštenstva da će mojim dolaskom spomenik biti uklonjen, a samim tim ispunjeni zahtjevi Tužilaštva, izazvao opštu sablazan i burnu reakciju prisutnog naroda javno sumnjičivši moju riječ i postupanje. Sjutrašnji događaji su ga demantovali, spomenik je bez rušenja uklonjen. Ali su posljedice njegovog nedjelanja i nedjela mještane odvele u pritvor na 30 dana - dodao je on.
Kaže kako su "Lutovac i koalicioni mu partner Radević na čelu policijskih snaga koji su potpuno promašili opis svoga radnog mjesta i u potpunosti izdali i iznevjerili narod koji ih je izabrao na te visoke pozicije, a sebe otpisali iz reda pristojnog svijeta".
Rekao je i kako mu Crna Gora uskraćuje osnovna prava "ne samo kao pravoslavnom episkopu, nego i kao čovjeku i građaninu".
- Konkretno, Ustavom Crne Gore je predviđeno da Crna Gora jemči i štiti prava i slobode. Postavljam pitanje kako je moguće da budem "izviđan" i pozivan drugi put u 30 dana da praktično po istoj stvari dajem izjavu policijskim službenicima, ako se jemči pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti, zbog čega sam po drugi put pozvan i obavezan da se izjašnjavam o svojim vjerskim i drugim uvjerenjima, iako je to suprotno Ustavu? Zbog čega se flagrantno ograničava moja sloboda ispoljavanja uvjerenja, ako svako ima pravo na slobodu izražavanja govorom, pisanom riječju, slikom ili na drugi način, i ako u Crnoj Gori nema cenzure i ako se to pravo može ograničiti samo izuzetno i na osnovu sudske odluke - pita on.

Metodije: Meni država uskraćuje osnovna prava, Lutovac i Radević žele progon srpskog naroda i crkve

Podizanje i otkrivanje spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, koji nije ništa drugo do spomenik fašizmu i zločinu, predstavlja posljednji alarm za lokalne i državne funkcionere da odlučno stanu na put istorijskom revizionizmu i spriječe dalje veličanje ratnih zločinaca – poručio je šef Kluba odbornika DPS-a u Skupštini opštine Berane, Branislav Jokić.
On je naglasio da reakcije na ovaj čin ne smiju ostati samo na verbalnom nivou.
– Potrebno je jasno utvrditi odgovornost svih nadležnih institucija i pojedinaca, i njihova smjena bi bila jedina poruka da Crna Gora ne toleriše anticivilizacijsko i protivzakonito djelovanje. Vrijeme je da država pokaže da se zakon primjenjuje jednako na sve – pa i na crkvena lica – i da sankcioniše veličanje ratnih zločinaca poput Pavla Đurišića, naveo je Jokić.
On je podsjetio i na dugogodišnji stav Demokratske partije socijalista prema Temeljnom ugovoru.
– Danas je, nadam se, i onima koji su to tada osporavali jasnije zašto je DPS bio protiv Temeljnog ugovora u kojem su objekti Crkve Srbije praktično izuzeti iz važećih crnogorskih zakona. Zahvaljujući tome, danas zločinac Đurišić „stoluje“ u jednom od crkvenih objekata, istakao je Jokić.
Posebnu odgovornost, prema njegovim riječima, snosi predsjednik Opštine Berane, Đole Lutovac.
– Ne treba da čudi ni to što Lutovac ćuti. Kao pulen Crkve Srbije, pristao je na ovakve trule kompromise zarad fotelja. Time je još jednom potvrdio da je svaki glas za PES – glas za Andriju Mandića. Lutovac mora da zna da će funkcije i privilegije proći, ali će na njegovom obrazu ostati ova fašistička mrlja koju vrijeme ne pere, poručio je Jokić.
On je zaključio da je Lutovac imao moralnu i političku obavezu da se javno ogradi od ovakvih postupanja svojih koalicionih partnera.
– Ako se već predstavlja kao funkcioner građanske i antifašističke države, morao je jasno da upozori koalicione partnere i izađe iz njihovog zagrljaja. U suprotnom, potvrđuje da dijeli njihovu poraženu četničku ideologiju. Ćutanje je njihova ideologija. No pasaran!, zaključio je Jokić.

Jokić: Lutovcu da bude jasno – funkcije prolaze, ali fašistička mrlja ostaje

Rukovodstvo beranske opštine sinoć je odustalo od realizacije odluke o uklanjanju spomenika Pavlu Đurišiću, nezvanično saznaje Antena M.
Tačnost ove informacije nije bilo moguće zvanično potvrditi jer predsjednik opštine Đole Lutovac nije odgovorio na pozive i poruke Antene M.
Izvor Antene M tvrdi da čelni ljudi Berana očekuju da do 15 sati spomenik ratnom zločincu Pavlu Đurišiću uklone građani koji su ga postavili?
Vladika Crkve Srbije/SPC Metodije (Ostojić) agresivni glorifikator lika i djela Pavla Đurišića i četničkog pokreta služi liturgiju u Gornjem Zaostru, u blizini juče postavljenog spomenika jednom od, na ovom prostoru, najpoznatijih kolaboracionista sa okupatorima u Drugom svjetskom ratu.
Okupljeni građani, uglavnom obučeni u odjeću sa četničkim obilježjima poručuju da će oni, a ne policija, ukloniti spomenik.
Navodno, takva odluka opštinskog rukovodstva svojevrstan je politički kompromis unutar vladajuće koalicije u tom gradu, kako bi se spriječila teža kompromitacija pročetničkih stranaka u vlasti pred njenimk biračima.

Opština neće ukloniti spomenik Pavlu Đurišiću, očekuju da to urade građani?!

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: dole-lutovac