Valorizacija prirodnih resursa mora biti prioritet odgovorne ekonomske politike, saopštio je ministar rudarstva, nafte i gasa i koordinator radom Ministarstva energetike Admir Šahmanović.
On je danas boravio u radnoj posjeti Opštini Berane, gdje je sa njenim predsjednikom Đolom Lutovcem razgovarao o razvojnim planovima i projektima koje lokalna samouprava razvija.
- Ova posjeta predstavlja prvu zvaničnu posjetu predstavnika Vlade nakon formiranja nove lokalne vlasti u Beranama, čime je, kako je ocijenjeno, dodatno ojačana institucionalna saradnja između lokalne i državne uprave - navodi se u saopštenju.
Lutovac je naglasio značaj ove posjete u kontekstu budućih investicionih aktivnosti.
- Posjeta Šahmanovića prva je posjeta predstavnika Vlade od formiranja nove lokalne vlasti, što za nas predstavlja važan signal i dodatni podstrek da intenzivnije razmišljamo o razvojnim i investicionim potencijalima Opštine Berane. Lokalna administracija je spremna da pruži punu podršku svim inicijativama koje vode ka otvaranju novih privrednih perspektiva - rekao je Lutovac.
U fokusu sastanka bile su mogućnosti ponovnog pokretanja rada rudnika mrkog uglja, koji već duži niz godina ne funkcioniše, iako postoje značajne rezerve ovog energenta, kao i interesovanje investitora.
Međutim, do sada nije bilo konkretnih koraka ka realizaciji tog procesa.
Na poziv Šahmanovića, sastanku je prisustvovao i vlasnik rudnika mrkog uglja, a sve u cilju sagledavanja realnog stanja i poslovnih planova kompanije koja je vlasnik rudnika.
Šahmanović je saopštio da odgovorna država mora na pravi način upravljati svojim resursima.
- Naš zadatak je da napravimo detaljan presjek trenutnog stanja, sagledamo sve mogućnosti i u saradnji sa lokalnom samoupravom pripremimo hodogram narednih koraka, kako bi stvorili uslove za ponovno pokretanje ovog značajnog privrednog pogona. Ministarstvo će biti konstruktivan partner u svim fazama ovog procesa - dodao je Šahmanović.
Na kraju sastanka zaključeno je da će službe lokalne samouprave i resorno ministarstvo u narednom periodu intenzivirati saradnju kako bi se stvorile pretpostavke za konkretnu realizaciju planiranih aktivnosti, posebno u oblasti rudarstva i energetike.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Šahmanović: Valorizacija prirodnih resursa prioritet

U toku su završni pregovori sa predstavnicima Lidla i vlasnicima privremenih objekata o produženju roka za njihovo uklanjanje do 1. oktobra, kako bi im se omogućila još jedna poslovna sezona, kazao je Đole Lutovac, predsjednik Opštine Berane.
Lutovac je kazao da Opština Berane obezbjeđuje fer tranziciju za privremene objekte.
Istakao je da će Opština Berane pružiti podršku vlasnicima objekata prilikom preseljenja, u mjeri mogućeg, vodeći računa o njihovim potrebama i djelatnostima.
- Cilj je odgovorno i plansko rješavanje svih koraka, kako bi se obezbijedio dolazak Lidla uz očuvanje lokalne poslovne zajednice. Berane ide u korak s razvojem, otvarajući prostor za velike investicije i bolje uslove za građane - naveo je predsjednik Opštine Berane.

Lutovac: Lidl dolazi u Berane

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitao je Đoletu Lutovcu stupanje na dužnost predsjednika Opštine Berane.
- Preuzimanje ove odgovorne funkcije predstavlja veliku čast, ali i izazov, jer podrazumijeva posvećenost, mudro vođenje i donošenje odluka na dobrobit svih građanki i građana opštine Berane. Uvjeren sam da ćete svojom vizijom i energijom, uspjeti da pokrenete projekte i inicijative koje će doprinijeti daljem razvoju Berana i stvaranju boljih uslova za život svih njegovih stanovnika - naveo je Milatović u čestitki.
On je istakao da Berane, bogato brojnim potencijalima, zaslužuje liderstvo koje će obezbijediti kontinuiran i održiv razvoj, ujedno doprinoseći sveukupnom razvoju crnogorskog sjevera.
- Takođe, uvjeravam Vas da u meni kao predsjedniku Crne Gore imate partnera za sve konstruktivne ideje i aktivnosti, koje će poboljšati kvalitet života svih građanki i građana Berana. U to ime, još jednom Vam najiskrenije čestitam stupanje na dužnost predsjednika opštine i želim puno uspjeha u daljem radu - navedeno je u čestitki predsjednika Milatovića.

1250x600

1084x550

Milatović čestitao Lutovcu: Berane zaslužuje liderstvo koje će obezbijediti kontinuiran i održiv razvoj

Na čelu Opštine Berane biće nosilac liste PES-SNP Đole Lutovac, mjesto predsjednika Skupštine opštine pripašće koaliciji Za budućnost Berana, dok će po jedan potpredsjednik Opštine biti iz Socijalističke narodne partije i Demokrata. To je, kako nezvanično saznaje TVCG, dogovoreno na sastanku partija "avgustovske većine" o formiranju vlasti u tom gradu, a koji je održan večeras.
Kako saznaje RTCG večeras nije bilo razgovora o tome da li će vlast činiti i Bošnjačka stranka.. 
Vanredni izbori u Beranama održani su 8. decembra, a na jednom biračkom mjestu ponovljeni 21. decembra.
Na tim učestvovalo je deset partija ili koalicija od kojih je sedam steklo parlamentarni status. 
Najviše mjesta u lokalnom parlamentu koji će brojati 34 odbornika imaće Koalicija „Berane na prvom mjestu“ PES – SNP. Od dvanaest mandata po šest će imati i jedan i drugi konstituent ove koalicije. 
Demokratski front će imati 8 mjesta u lokalnom parlamentu, a od toga NSD je pripalo 4, DNP 3 i Ujedinjenoj Crnoj Gori jedno mjesto. 
Demokaratska partija socijalsita, koja je ovog puta nastupila samostalno, odnosno bez tradicionalnih koalicionih partnera treća je po jačini sa pet odborničkih mjesta. 
Demokratska Crna Gora osvojila je na ovim izborima 4 mandata, dok su po 2 mandata uspjeli da uzmu Bošnjačka stranka, kao i Građanska lista „Zato što volim Berane“. 
Nakon ponavljanja izbora na biračkom mjestu broj 40 u selu Gornje Zaostro, parlamentarni status sa jednim mjestom je stekla i lista Slobodna Crna Gora, Vladislava Dajkovića. 
Dajković na tom mjestu u prvom krugu je imao samo jedan glas da bi na ponovljenom glasanju njegova partija bila najača sa 39 glasova, što je iz Opštinskog odbora Socijalističke narodne partije ocijenjeno kao izborni inženjering. 
Cenzus na lokalnim izborima nisu uspjeli da prođu Građanska lista Milanka Šćekića, Evropski savez i Stranka pravde i pomirenja.
Iz OO SNP su ranije saopštili da su sa svojim koalicinim partnerom, Pokretom Evropa sad, većdogovorili da se brzo pristupi formiranju vlasti, kako je rečeno, „na osnovu izbornog rezultata i bez ucjenjivanja“. 
Nakon poznate višemjesečne političke krize i blokade Opštine i opštinskih preduzeća, Vlada Crne Gore je raspustila 4. septembra SO Berane i odredila odbor povjerenika, a dan kasnije predsjednik države raspisao je vanredne lokalne izbore. 
Odbor povjerenika je potom izabrao za predsjednika opštine Boža Premovića (Demokrate) i ubrzo usvojio rebalans budžeta za 2024. godinu, omogućivši funkcionisanje i normalan rad Opštine. 
Na sjednici Odbora povjerenika prije četiri dana donijeta je odluka o privremenom finansiranju do kraja marta. Budžet za 2025. godinu je bio spreman i projektovan na 15,9 miliona eura, ali je je u Odboru prevladalo mišljenje da sa tim treba sačekati formiranje nove vlasti.
Nova vlast se smatra formiranom kada se konstituiše Skupština opštine i izabere predsjednik SO. Sagovornik Portala RTCG je rekao da iako predsjednik lokalnog parlamenta ne bude izabran 24. januara, nova postkoaliciona većina će ubrzati pregovore koliko god je to moguće.
Za razliku od drugih gradova u kojima su održani lokalni izbori i gdje su vlasti tijesno formirane poslije dugih pregovora, ili uopšte nisu kao u Budvi, u Beranama bi od 34 odbornika vlast moglo činiti 24 odbornika, ili 26 ako i Bošnjaka stranka pristupi postkoalicinoj većini. 
Ono što je izvjesno, i što je još u izbornoj noći jasno saopšteno, novi predsjednik opštine biće nosilac koalicione liste „Berane na prvom mjestu“ PES – SNP) Đole Lutovac iz Pokreta Evropa sad.

Lutovac na čelu Berana, predsjednik Skupštine iz koalicije ZBB

Ovo je bio pravi timski rad i fenomenalna kampanja. U Beranama smo otpočeli naše nove pobjede – poručio je nosilac liste Pokreta „Evropa sad“ i Socijalističke narodne partije (SNP) Đole Lutovac.
Vrlo brzo će, navodi on, krenuti s rješavanjem nagomilanih problema i unaprjeđenja životnog standarda svih građana Berana.
- Ono što smo obećali u kampanji ćemo i ispuniti. Obećavamo da ćemo brlo brzo krenuti da rješvamo sve probleme – dodao je Lutovac.

Lutovac: Ovo je bio pravi timski rad, u Beranama smo otpočeli nove pobjede

Francuski predsjednik Emanuel Makron ocijenio je da Rusija hitno treba da prestane sa taktikom odlaganja i prihvati bezuslovni prekid vatre koji je predložio predsjednik SAD Donald Tramp u Ukrajini.
- Prošlo je skoro mjesec kako Rusija ne samo da je to odbacila, već je pojačala bombardovanje civila sa dodatnim tragičnim gubicima prije nekoliko dana u Ukrajini - rekao je Makron tokom posjete Kairu.
Predsjednik Francuske je rekao da podržava cilj okončanja rata, cilj kojem teži predsjednik Tramp i dodao da je potreban „čvrst i trajan mir koji garantuje, bezbjednost Ukrajine i svih Evropljana“.
- Zbog toga je sada hitno da Rusija prekine taktiku odlaganja i prihvati bezuslovni prekid vatre koji je bio prijedlog predsjednika Trampa, prijedlog sa kojim se predsjednik (Ukrajine Volodimir) Zelenski složio u Džedi 11. marta - dodao je Makron.
Zelenski je u nedjelju izrazio žaljenje zbog odsustva američkog „odgovora“ na „odbijanje“ Putina da prihvati potpuni i bezuslovni prekida vatre u Ukrajini, poslije najnovijijh smrtonosnih napada, posebno u Kijevu.

Makron: Rusija da prestane sa taktikom odlaganja i prihvati primirje sa Ukrajinom

Broj poginulih u zemljotresu koji je prije deset dana pogodio Mjanmar, porastao je na 3.515, a za 210 ljudi se i dalje traga, saopštila je mjanmarska vojna vlast.
Nastavak rada spasilačkih službi otežavaju snažne kiše i vjetrovi koji su oštetili šatore i spoljne bolnice međunarodnih timova, prenosi Hina.
Meteorolozi upozoravaju na mogućnost poplava i klizišta zbog nadolazeće kišne sezone.
Vlasti su proglasile kraj operacija spašavanja i promijenile fokus na oporavak i čišćenje ruševina.
Zbog mnogih naknadnih zemljotresa, dio stanovnika strahuje se vratiti u svoje domove, pa spavaju na otvorenom.
Humanitarna situacija ostaje teška, prvenstveno za ranjive grupe u toj zemlji pogođenoj unutrašnjim sukobima.

Broj poginulih u zemljotresu na Mjanmaru porastao na preko 3,5 hiljada

Premijer Milojko Spajić kazao je da računa, po inicijalnim reakcijama, i na podršku dijela opozicije Sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. - Jako je bitno da jedan ovakav projekat podrži što više poslanika. Oko ovoga treba da postoji konsenzus, ekonomski interes je jako bitan za našu zemlju. Očekujem i veliku podršku opozicije - rekao je Spajić na konferenciji za medije nakon sastanka sa visokom predstavnicom Evropske unije (EU) za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije Kajom Kalas.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407130444_6ec0bbb6ec70952c16d6e7438a9a1472ba442eedea3465f68a37d91fda73e812.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250407130444_6ec0bbb6ec70952c16d6e7438a9a1472ba442eedea3465f68a37d91fda73e812" data-rendition-name="original" width="2500" height="1663" loading="lazy" alt="Kaja Kalas"> <figcaption>Kaja Kalas(Photo: Vlada Crne Gore)www.emilsabotic.com</figcaption> </figure>  Sa druge strane, Kalas je rekla da je važno da se u ovom slučaji ispoštuju svi zakoni i preuzete obaveze prema Evropskoj uniji i da postoji konkurentnost, odnosno jednaki uslovi za sve. - Ekonomski razvoj Crne Gore u interesu EU. Očekujemo da vaša Skupština pomno posmatra Sporazum. Za nas je važno da se svi zakoni i preuzete obaveze prema EU ispoštuju i da evropski investitori imaju ista prava kada su u pitanju investicije u Crnu Goru - istakla je Kalas.

Spajić: Očekujem veliku podršku opozicije Sporazumu sa UAE; Kalas: Važno da se svi zakoni i preuzete obaveze ispoštuju

Premijer Milojko Spajić kazao je da Crna Gora želi da nastavi tempom reformi i da se nada da će do kraja godine država zatvoriti neka od otvorenih poglavlja na putu ka Evropskoj uniji. Visoka predstavnice Evropske unije za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije Kaja Kalas poručila je da do EU nema prečica, te da su za proces pristupanja potrebne veoma kompleksne reforme.
Spajić je na konferenciji za medije, nakon susreta sa Kalas, poručio da Crna Gora nema dilemu - strateški cilj je put u Evropsku uniju.
- Mi smo zemlja predvodnica u ovom procesu i to predstavlja obavezu i nešto na šta računamo. Želimo da nastavimo tempom reformi. Prošla godina je bila izuzetno uspješno, odnosno najuspješnija u integracijama. Radujemo se mjesecima u kojima će biti održana Međuvladina konferencija - rekao je Spajić.
Spajić je potvrdio stopostotnu posvećenost vanjskoj politici EU.
- Bez obzira na to ko predstavlja većinu, ko je u Vladi, stopostotna posvećenost vanjskoj politici EU se ne dovodi u pitanje - poručio je Spajić.
Kalas je ponovila punu podršku Crnoj Gori na putu ka Evropskoj uniji i pozdravila posvećeneost reformama.
- Znamo da su za proces pristupanja potrebne kompleksne reforme. Znamo da nema prečica, potrebno je sprovoditi reforme i pozdravljam sporazum sa opozicijom koja dozvoljava Skupštini da nastavi sa funkcionisanjem - naglasila je Kalas.
<h2>Uplata 26 miliona tokom aprila</h2>
Kalas je najavila i da će prva preduplata od nešto više od 26 miliona eura u okviru Plana rasta za EU biti uplaćena Crnoj Gori tokom aprila. Posebno je istakla saradnju u oblasti bezbjednosti, posebno nabavku vojne i medicinske opreme.
Ona je rekla da još puno toga još treba da se uradi, te da fokus treba da ostane na reformama. Poručila je da je EU tu da podrži Crnu Goru.&nbsp;
- Mogu da vas uverim da smo tu za vas, na svakom koraku - kazala je Kalas.
Kalas je zahvalna što je Crna Gora podržava Rezoluciju Ujedinjenih nacija o Ukrajini i što poštuje njen teritorijalni integritet.
- Vrlo je važno da se držimo tih vrijednosti. Znamo da možemo da računamo na podršku Crne Gore - rekla je Kalas.
Ona se zahvalila i Crnoj Gori na posvećenosti miru i stabilnosti u regionu. Posjetiće i Sarajevo i istakla međunarodnu podršku sigurnosti BiH, napominjući da se ne smije dozvoliti bezbjednosni vakuum.
- Ne može se tolerisati napad na jedinstvo i konstitutuivni poredak BiH. Za evropsku budućnost te zemlje je važno da političari ne produbljuju podjele - naglasila je Kalas.
<h2>Radi se na konsenzusu oko Poglavlja 31</h2>
Na pitanje što se može učiniti da se zatvori Poglavlje 31 koje je blokirala Hrvatska, Kalas je rekla da se predano radi na tome da se postigne konsenzus po ovom pitanju.
- Važno je za nas da Crna Gora zaista nastavi na evropskom putu i napredak sa naše strane zavisi od svake države članice. To je veoma komplikovan proces i svaki korak mora biti podržan glasovima svih država članica. Trenutno nema konsenzusa po pitanju Poglavlja 31. Predano radimo na tome - naglasila je Kalas.
Ona je istakla da je ukazala Spajiću da razvoj dobrih odnosa sa susjednim državama pomaže na ovom putu.&nbsp;
- Optimistična sam, nadam se da sa naše strane možemo da završimo sve što je potrebno kako bismo zatvrali poglavlja kako se proces nastavlja i kako bi se Crna Gora pridružila Evropskoj uniji - poručila je Kalas.
<h2>Teško boriti se protiv stranog uplitanja</h2>
Na pitanje o lokalnim izborima u Nikšiću i Herceg Novom i priču o uvezenim glasačima iz regiona, Kalas je rekla da stranja uplitanja postoje u raznim procesima i da je zbog toga posmatranje izbora važno.&nbsp;
- Vrlo je teško boriti se protiv stranih uplitanja, moramo što bolje da razvijamo pravila za posmatranje izbora. Sa evropske strane dosta radimo da podijelimo najbolju praksu - kada vidimo da postoji mogućnost stranog uplitanja da informišemo ljude i tada postaje lakše da se borimo protiv toga. Svuda je teško - konstatovala je Kalas.

Spajić: Stopostotna posvećenost vanjskoj politici EU bez obzira ko je u Vladi; Kalas: Nema prečica, fokus mora biti na reformama

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

Bivši direktor Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“ Borislav Ivanković, kojeg je u novembru prošle godine nezakonito smijenio Odbor direktora ove državne kompanije na čijem je čelu Zoran Lakušić, uputio je juče otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću i ministarki rada i socijalnog staranja Naidi Nišić ističući da im se obraća „kako bi zbog nezakonitog imenovanja Krsta Radovića na mjesto izvršnog direktora, a koji ne ispunjava uslove, pitanje pravnog puča u Regionalnom vodovodu bilo konačno riješeno“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021907020_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025021907020_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c" data-rendition-name="original" width="1080" height="721" loading="lazy" alt="Borislav Ivanković"><figcaption>NEZAKONITO SMIJENJEN: Borislav Ivanković(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  - U međuvremenu, kako nezvanično saznajem, dogodilo se još nešto – naime, gospodin Radović počeo je da preuzima zaposlene i postavlja ih, mimo bilo kakvih procedura, na različita šefovska mjesta. U saznanju sam, takođe, da pojedini novozaposleni nemaju odgovarajuću školsku spremu za rukovodeća mjesta na koja su postavljeni. Kako bi time mogla biti nanijeta nova šteta privrednom društvu, moram se zapitati da li takav odnos postaje neko pravilo ili moda da se u RVCP od nezakonitog imenovanja zapošljavaju ljudi bez odgovarajućeg iskustva ili odgovarajuće školske spreme – upozorio je Ivanković. Podsjeća da je inspektorka rada Haida Jevrić Osmanović rješenjem konstatovala i naložila otklanjanje nepravilnosti, zbog toga što Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora. - Nema pet godina radnog iskustva na rukovodećim pozicijama sa VII1 stepenom stručne spreme, budući da je diplomu nostrifikovao prije par mjeseci, a diplomirao je krajem 2020. godine. Na takvo rješenje Odbor direktora Regionalnog vodovoda uložio je žalbu i čeka se odluka Ministarstva kao drugostepenog organa, a koja sigurno ne može biti drugačija od one koju je konstatovala inspektorka Jevrić Osmanović. Jasno je da se gospodinu Radoviću matematički ne mogu dodati godine radnog iskustva sa srednjom školom u odnosu na period od nostrifikacije diplome od 04. 11. 2024. godine sa VII1 stepenom stručne spreme. Ili on sad možda preko Biroa rada odrađuje pripravnički staž na mjestu izvršnog direktora – naglasio je Ivanković. U otvorenom pismu ističe i „činjenicu da je Odbor direktora i dalje u istom sastavu na čelu sa Zoranom Lakušićem, koji je, prema saznanjima, podnio ostavku prije tri mjeseca, a što još niko nije ni demantovao“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>VEDRI I OBLAČI: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  - Zakon o privrednim društvima, Član 171 stav 1, jasan je da je apsolutni rok za promjenu OD maksimum 60 dana od podnošenja ostavke – upozorio je on. Citrao je i član 171 Zakona koji definiše prestanak članstva u odboru direktora. Stav 1 precizira da mandat člana odbora direktora prestaje: 1) istekom perioda na koji je imenovan; 2) kada prestane da ispunjava uslove za članstvo u odboru direktora iz člana 157 ovog zakona; 3) podnošenjem ostavke; 4) razrješenjem od strane skupštine akcionara. Zakonom je dalje precizirano da „prestanak članstva u odboru direktora registruje se u CRPS, u roku od 15 dana od dana nastupanja okolnosti iz stava 1 ovog člana“, te da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava 1 ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. - Kako nezvanično saznajem, ljudi koji upravljaju ovako značajnom kompanijom, hvale se da će političkim pritiskom možda i poništiti rješenje prvostepenog organa, pa Vas molim kao drugostepeni organ da odluku donesete profesionalno u skladu sa Zakonom budući da čovjek bez radnog iskustva upravlja privrednim društvom vrijednim preko 140 miliona eura, a koje direkno utiče na skoro 30% BDP-a Crne Gore i neposredno odlučuje o sudbini 80 porodica. Ovo govorim jer znam da je već počelo nezakonito raspoređivanje zaposlenih (što je potvrđeno spovedenim nalazima inspekcije) i zapošljavanje lica bez adekvatne stručne spreme, pokretanje izmišljenih disciplinskih postupaka protiv zaposlenih koji ne popustaju pod pritiskom rukovodioca ovog Društva – upozorio je Ivanković. Istakao je i da ima informacije „da je u posljednjih par mjeseci sportskim klubovima isplaćeno skoro 20.000 € (kakvo rasipanje novca, ovo je posao i za Tužilaštvo), a to je skoro iznos koji sam zaposlenima isplatio za čitavu godinu dana njihovog rada i zalaganja da sistem besprijekorno funkcioniše“. - Ističem da nikada nije bilo prekida isporuke vode, u dvije i po godine mog upravljanja i stalnog poboljšavanja uplavljanja sistemom, poboljšavanja poslovanja kao i stanja novčanih sredstava na računu kada sam smijenjen. Mene je Zoran Lakušić putem medija (čitajte dijela OD iza kojih se sakrio saopštenjem) prozvao za isplatu oko 23.000 € zaposlenim za varijalbilu u odnosu na ukupne godišnje neto isplaćene plate zaposlenim od preko 1.300.000 € za posljednjih 12 mjeseci mog upravljanja – podsjetio je on. Naglasio je da se uspješnim poslovanjem ne može pohvaliti i Krsto Radović, upozoravajući da od kada je on na čelu kompanije, „u zadnjih par mjeseci cijev je pucala na gradilištima minimum sedam puta, a Tivat i Kotor od nedelje ne dobijaju vodu iz RVCP, što se može lako provjeriti“. Krsto Radović kadar je Demokrata Alekse Bečića.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381" data-rendition-name="original" width="1600" height="1000" loading="lazy" alt="Krsto Radocić"><figcaption>NEZAKONITO IMENOVAN: Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević)</figcaption></figure>  Ivanković je nedavno, u razgovoru za Portal ETV, kazao da ga je Odbor direktora, predvođen Lakušićem, smijenio nezakonito, i dali mu otkaz dok je bio na bolovanju, podsjećajući da je on oveć već treći izvršni direktor kojeg Lakušić i ovo upravljačko tijelo u nepunih četiri godine nezakonito smjenjuju. Lakušić je, kako smo pisali, bivši nastavnik u Srednjoj mašinskoj školi u Podgorici, kadar je nekadašnjeg Demokratskog fronta, odnosno Demokratske narodne partije Milana Kneževića, a na funkciju predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda imenovan je u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020. Već u junu smijenio je tadašnjeg izvršnog direktora Gorana Jevrića, kojeg je zamijenio Josip Đurašković, kadra Demokrata Alekse Bečića, da bi se i njega riješio poslije 11 mjeseci i smijenio ga, kada je za vršioca dužnosti imenovan Borislav Ivanković, a onda i u punom mandatu. - Tražio je da ja za sve odgovaram, a on da se za sve pita. Pokušao je da uđe u moja ovlašćenja. Očekivao je od mene da njemu prepuštim rukovođenje kompanijom i da ja samo potpisujem to što on dogovori. Od kada sam imenovan bio sam pod njegovim konstantnim pritiskom. I ja i moj tim. Umjesto podrške bili smo izloženi njegovim stalnim opstrukcijama – rekao je tada Ivanković za Portal ETV. Kategoričan je da bi postupanjem Lakušića trebalo da se pozabavi ne samo Inspekcija rada, nego i privredni kriminal, a možda bi posla bilo, kako je kazao, i za Specijalno tužilaštvo.

Ivanković: Radović preuzima radnike i postavlja na šefovska mjesta mimo procedura

Hiljade Amerikanaca spremaju se danas da demonstriraju širom SAD, kao i u samom Vašingtonu, protiv politike predsjednika Donalda Trampa &nbsp;i smanjenja javnog budžeta koje forsira milijarder Ilon Mask, prenosi Danas. 
 
Niz ljevičarskih građanskih pokreta pozvao je na demonstracije širom zemlje protiv republikanskog predsjednika. Tramp se od povratka u Bijelu kuću 20. januara pozivao na legitimitet naroda koji ga je izabrao, pokušavajući da opravda svoje postupke.
- Donald Tramp i Ilon Mask misle da im zemlja pripada. Uzimaju sve što im dođe pod ruku i izazivaju svijet ako želi da ih zaustavi- navodi se saopštenju objavljenom na sajtu jednog od pokreta koji organizuje demonstracije „Indivisible“.
Poručili su da u subotu, 5. aprila, izlaze na ulice širom zemlje da pruže otpor sa jasnom porukom – ''ruke dalje od nas“.
Jedan od glavnih protesta planiran je u blizini Bijele kuće, gdje će govoriti nekoliko demokratskih zvaničnika, među kojima član Predstavničkog doma Kongresa Džejmi Raskin.
Amerikanci su najnezadovoljniji zbog smanjenja socijalne pomoći, ugrožavanja obrazovanja i naučnog istraživanja, kao i zbog otpuštanje nekoliko hiljada službenika iz državnih preduzeća.
Mnogi simpatizeri Demokratske stranke kritikuje demokrate da su „nečujni i nemoćni“ pred napadima Trampove administracije.
Tramp je tokom svoje predizborne kampanje obećao da će smanjiti troškove savezne države i smanjiti federalnu potrošnju. Zadužio je svog multimilijarderskog saveznika Maska da sprovede taj program.

Tag: dole-lutovac