Dolar je ove sedmice oštro pao prema korpi valuta, jer su napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU) oko Grenlanda izazvale pad povjerenja u američku valutu.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je 1,9 odsto na 97,45 bodova.
Pritom je dolar prema evropskoj valuti pao 1,95 odsto, pa je kurs eura skočio na 1,1825 USD, prenosi Hrportflio.
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 1,5 odsto, pa je cijena dolara zaronila na 155,70 jena (JPY).
Najveći sedmični gubitak dolara od juna posljedica je novih prijetnji carinskim ratom predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Tramp je zaprijetio uvođenjem carina na uvoz iz osam evropskih zemalja, ako ne prihvate njegov plan o kupovini Grenlanda, kojeg smatra važnim za sigurnost SAD-a.
&nbsp;Tramp je kazao da će za osam evropskih zemalja od 1. februra uvesti carine od deset odsto, a da će ih od 1. juna povećati na 25 odsto, ako se do tada ne postigne dogovor o kontroli SAD-a nad Grenlandom.
&nbsp;Danska i lideri Grenlanda, autonomnog područja Danske, poručili su da ostrvo nije na prodaju, a osam evropskih zemalja poslalo je tamo vojno osoblje.
Osim toga, EU je najavila protivmjere, ako Tramp zaista uvede carine.
Zbog toga je dolar bio pod snažnim pritiskom. Nije se uspio oporaviti ni nakon što je Tramp u srijedu, nakon sastanaka na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, kazao da je postignut okvirni dogovor o Grenlandu i da neće uvoditi nove carine.
- Slabost dolara posljedica je gubitka kredibiliteta i prestiža SAD-a - kazao je analitičar u firmi Capital.com Kajl Roda.
&nbsp;Dolar decenijama slovi za sigurnije utočište za kapital u nesigurna vremena, pa čak i u krizama u koje su uključene SAD.
&nbsp;No, čini se da postupno gubi taj status, pa ulagači utočište traže u drugim valutama i zlatu.
&nbsp;Zbog toga se cijena zlata ove sedmice prvi put u istoriji probila iznad 4,9 hiljada američkih dolara po unci.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dolar oštro pao prema korpi valuta zbog grenlandske situacije

Dolar je ove sedmice oštro pao prema korpi valuta, jer su napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU) oko Grenlanda izazvale pad povjerenja u američku valutu.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je 1,9 odsto na 97,45 bodova.&nbsp;
Pritom je dolar prema evropskoj valuti pao 1,95 odsto, pa je kurs eura skočio na 1,1825 dolara, prenosi Hrportflio.
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 1,5 odsto, pa je cijena dolara zaronila na 155,70 jena (JPY).
Najveći sedmični gubitak dolara od juna posljedica je novih prijetnji carinskim ratom predsjednika SAD-a Donalda Trampa.&nbsp;
Tramp je zaprijetio uvođenjem carina na uvoz iz osam evropskih zemalja, ako ne prihvate njegov plan o kupovini Grenlanda, kojeg smatra važnim za sigurnost SAD-a.
Tramp je kazao da će za osam evropskih zemalja od 1. februra uvesti carine od deset odsto, a da će ih od 1. juna povećati na 25 odsto, ako se do tada ne postigne dogovor o kontroli SAD-a nad Grenlandom.
Danska i lideri Grenlanda, autonomnog područja Danske, poručili su da ostrvo nije na prodaju, a osam evropskih zemalja poslalo je tamo vojno osoblje.
Osim toga, EU je najavila protivmjere, ako Tramp zaista uvede carine.
Zbog toga je dolar bio pod snažnim pritiskom. Nije se uspio oporaviti ni nakon što je Tramp u srijedu, nakon sastanaka na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, kazao da je postignut okvirni dogovor o Grenlandu i da neće uvoditi nove carine.&nbsp;
- Slabost dolara posljedica je gubitka kredibiliteta i prestiža SAD - &nbsp;kazao je analitičar u firmi Capital.com, Kyle Rodda.
Dolar decenijama slovi za sigurnije utočište za kapital u nesigurna vremena, pa čak i u krizama u koje su uključene SAD.&nbsp;
No, čini se da postupno gubi taj status, pa ulagači utočište traže u drugim valutama i zlatu.
Zbog toga se cijena zlata ove sedmice prvi put u istoriji probila iznad 4,9 hiljada dolara &nbsp;po unci.

Dolar pao zbog grenlandske situacije

Dolar je ove sedmice oslabio prema korpi valuta, najviše prema japanskom jenu, pa je na putu gubitka u ovoj godini više od devet odsto.
&nbsp;Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 0,7 odsto na 98,05 bodova.
&nbsp;Pritom je dolar prema evropskoj valuti oslabio 0,5 odsto, pa je kurs eura dostigao 1,1770 USD.
&nbsp;Američka valuta oslabila je i u odnosu na japansku, 0,8 odsto, pa je cijena dolara skliznula na 156,55 jena (JPY), prenosi Hina.
&nbsp;Pad dolara prema jenu posljedica je prijetnji japanskih vlasti da će intervenisati na tržištu kako bi se zaustavilo slabljenje jena.
&nbsp;Naime, premda je japanska centralna banka nedavno povećala kamatne stope na najviši nivo u 30 godina i poručila da je naredne godine zbog visoke inflacije moguće dalje povećanje kamata, jen je bio pod pritiskom zbog najave izuzetno podsticajne fiskalne politike.
&nbsp;Kako bi podstakla rast privrede, Vlada premijerke Sanae Takaichi predložila je rekordnu budžetsku potrošnju u narednoj fiskalnoj godini, uz ograničavanje daljeg zaduživanja.
&nbsp;To je na tržištu izazvalo zabrinutost zbog previše ekspanzivne fiskalne politike, pa su jedino prijetnje intervencijom mogle zaustaviti pad jena.
&nbsp;S druge strane, dolar se našao pod pritiskom u odnosu na euro i još neke važne valute, jer se na tržištu procjenjuje da će američka centralna banka naredne godine još u dva navrata smanjiti kamatne stope.
&nbsp;A kako su evropska i neke druge centralne banke pri kraju ciklusa smanjenja kamata, tako će se smanjiti razlika između kamata u SAD-u i tim zemljama.
&nbsp;Kako su u ovoj godini Federalne rezerve (Fed) smanjile kamate u tri navrata za po 0,25 procentnih poena, dolar je već mjesecima pod pritiskom. Tim više što ulagače već duže vrijeme zabrinjava neizvjesna carinska politika američkog predsjednika Donalda Trumpa.
&nbsp;Zbog toga je od početka godine dolarov indeks pao više od devet odsto, što je njegov najveći godišnji gubitak od 2003.

Dolar na putu gubitka u ovoj godini više od devet odsto

Vrijednost dolara u odnosu na korpu valuta ove sedmice je na svjetskim je tržištima znatno pala, jer ulagači vjeruju da će američka centralna banka u decembru dodatno smanjiti ključne kamatne stope.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je ove sedmice 0,7 odsto na 99,47 bodova. Pritom je dolar prema evropskoj valuti oslabio 0,7 odsto, pa je kurs eura dostigao 1,1595 dolara, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 0,15 odsto na 156,15 JPY.
Nakon snažnog rasta prethodne sedmice, pri čemu je dostigao najviši nivo u pet i po mjeseci, dolarov indeks je ove sedmice znatno pao. To je posljedica uvjerenja ulagača da će Fed u decembru dodatno smanjiti kamatne stope 0,25 procentnih bodova, kao što je učinio u septembru i oktobru.
Još nedavno šanse da će Fed to učiniti iznosile su samo oko 40 odsto, ali ove sedmice su porasle na 85 odsto.
Naime, ove sedmice objavljeni podaci ukazuju na usporavanje rasta američke privrede, pa su neki čelnici Feda poručili da su spremni dodatno da smanje kamate, jer je rizik od slabljenja tržišta rada veći od rizika od inflacije.
Kurs eura ojačao je u odnosu na dolar, jer će se, ako Fed smanji kamate, smanjiti razlika između kamatnih stopa u SAD-u i eurozoni.
Dolar je oslabio i prema jenu, jer ulagači ne žele da riskiraju, s obzirom na to da su nakon nedavnog jačanja dolara japanske vlasti zaprijetile intervencijom ako se nastave velike oscilacije kursa i spekulacije usmjerene na slabljenje japanske valute.
Pad kursa dolara prema jenu s najvišeg nivoa u deset mjeseci posljedica je procjena da bi japanska centralna banka mogla povećati kamatne stope jer inflacija u Japanu raste.

Dolar pao u odnosu na korpu valuta

Na svjetskim tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta prošle sedmice je porasla, najviše prema jenu jer se očekuje da će vlada premijerke Sanae Takaiči voditi vrlo podsticajnu fiskalnu politiku.
&nbsp;Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošle sedmice 0,4 odsto, na 98,93 boda. Pritom je dolar prema evropskoj valuti ojačao 0,3 odsto, pa je kurs eura skliznuo na 1,1625 USD, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Američka valuta je ojačala i u odnosu na japansku, i to 1,5 odsto, pa je cijena dolara skočila na 152,85 jena (JPY). Slabljenje jena traje od utorka, kada je japanski parlament podržao novu čelnicu Liberalno-demokratske stranke, za prvu premijerku u istoriji te zemlje, Sanae Takaiči. Takaiči je najavila vrlo podsticajnu fiskalnu politiku, a vjeruje se i da će pokušati uticati na centralnu banku da ne zaoštrava monetarnu politiku, uprkos visokoj inflaciji.
&nbsp;Sve to pozitivno utiče na tržište dionica, pa je prošle sedmice japanski Nikkei indeks dostigao rekordan nivo, ali to negativno utiče na japansku valutu. Podršku dolaru pružile su i vijesti o popuštanju trgovinskih napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine. Bijela kuća saopštila je da će se naredne sedmice predsjednik SAD-a Donald Tramp tokom turneje po Aziji sastati s kineskim predsjednikom Si Đinpingom. To je podstaklo nadu ulagača u popuštanje trgovinskih tenzija, pa je popustio i pritisak na dolar.
&nbsp;Međutim, u petak je američka valuta izgubila dio prethodnih dobitaka, nakon što je objavljeno da su potrošačke cijene u SAD-u u septembru porasle 0,3 odsto na mjesečnom, a tri odsto na godišnjem nivou. Premda je to nešto veća inflacija nego mjesec prije, manja je nego što su analitičari očekivali.

Dolar ojačao prema korpi valuta

Dolar je prema korpi valuta ove sedmice blago pao, što je posljedica trgovinskog rata između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine, kao i očekivanja da će američke Federalne rezerve (Fed) nastaviti sa smanjenjem kamatnih stopa.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 0,3 odsto na 98,54 boda.&nbsp;
Pritom je dolar prema evropskoj valuti oslabio 0,3 odsto, pa je kurs eura dostigao 1,1655 dolara, prenosi Hrportfolio.
Američka valuta oslabila je i u odnosu na japansku, 0,4 odsto, pa je cijena dolara skliznula na 150,6 jena (JPY).&nbsp;
Dolar je pod pritiskom od kada je prije prije desetak dana predsjednik SAD-a, Donald Trump, zaprijetio uvođenjem 100-procentnih carina Kini od 1. novembra, kao i drugim mjerama, nakon što je Kina ograničila izvoz rijetkih zemnih minerala.
Kina je najavila protivmjere ako Trump provede svoje najave, no posljednjih dana Trump ublažuje retoriku.
Dolar je oslabio i zbog naznaka problema u američkim regionalnim bankama.
Uz to, očekuje se da će, nakon reza u septembru, američka centralna banka do kraja godine još u dva navrata smanjiti kamatne stope za po 0,25 procentnih poena, jer američko tržište rada nije baš u najboljoj formi.&nbsp;
Na taj način smanjiće se razlika između kamata u SAD-u i eurozoni, s obzirom na to da je u proteklih godinu Evropska centralna banka (ECB) kamate smanjila oštrije nego Fed.
Euro se stabilizovao i zbog djelimičnog popuštanja političke krize u Francuskoj, nakon nedavne neočekivane ostavke Vlade.

Dolar u blagom padu

Na svjetskim tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta prošle sedmice je pala zbog prekida rada državnih službi i očekivanja da će američka centralna banka. Federalne rezerve (Fed) nastaviti sa smanjenjem kamatnih stopa.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je prošle sedmice 0,5 odsto, na 97,71 bod.
Pritom je dolar prema evropskoj valuti skliznuo 0,3 odsto, pa je kurs eura dostigao 1,174 USD, prenosi Hina.
Američka valuta oslabila je i u odnosu na japansku, 1,4 odsto, pa je cijena dolara pala na 147,45 jena (JPY).
Nakon dvije sedmice rasta, dolar je prošle sedmice oslabio jer su savezne službe privremeno zatvorene, s obzirom na to da republikanci i demokrate u Kongresu ne uspijevaju postići dogovor o daljem finansiranju tih službi.
- Prekid rada saveznih službi produbio je zabrinutosti u vezi sa privredom. Kako nema makroekonomskih izvještaja, mi smo slijepi, ne znamo što se događa u privredi. Potraje li ovaj prekid rada duže, ulagači će biti sve zabrinutiji u vezi uticaja toga na privredu - objasnio je valutni strateg u firmi TD Securities, Jayati Bharadway.&nbsp;
Dolar je pod pritiskom i zbog toga što se očekuje da će američka centralna banka nastaviti smanjivati ključne kamatne stope.
Naime, svi posljednji podaci pokazuju da američko tržište rada slabi, što je i glavni razlog nedavnog smanjenja kamata Feda za 0,25 postotnih bodova.
Ulagači očekuju da će centralna banka do kraja godine još u dva navrata, u oktobru i decembru, dodatno smanjiti kamate za po 0,25 postotnih bodova.
U javnim istupima neki čelnici Feda podržavaju tu tezu, a neki poručuju da ne bi trebalo žuriti sa smanjenjem kamata jer se inflacija i dalje kreće znatno iznad ciljanih nivoa od oko dva odsto.

Dolar oslabio

Dolar je ove sedmice, druge zaredom, porastao prema korpi valuta, jer se čini da američka centralna banka neće žuriti s daljim smanjenjem kamatnih stopa.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je 0,55 odsto na 98,18 bodova.
&nbsp;Pritom je dolar prema evropskoj valuti ojačao 0,35 odsto, pa je kurs eura skliznuo na 1,1705 dolara, prenosi Hrportfolio.
&nbsp;Američka valuta ojačala je i u odnosu na japansku, 1,05 odsto, pa je cijena dolara dostigla 149,5 jena (JPY).&nbsp;
Jačanje dolara drugu sedmicu zaredom zahvaljuje se dobrim ekonomskim podacima koji sugerišu da Federalne rezerve (Fed) ne treba da žure sa smanjenjem kamata.
Ove sedmice je saopšteno da je američka ekonomija u drugom tromjesečju porasla 3,8 odsto na godišnjem nivou, brže nego što je pokazivala prva procjena.&nbsp;
Osim toga, broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima pao je za 14 hiljada, na 218 hiljada, niže nego što su analitičari očekivali.
Snažan rast privrede i relativno stabilno tržište rada, navode na zaključak da američka centralna banka ne bi trebalo da žuri s daljim smanjenjem kamatnih stopa.
&nbsp;Fed je prije desetak dana smanjio kamate za 0,25 procentnih poena zbog slabosti tržišta rada, a ulagači su se nadali da će banka žurno nastaviti sa smanjenjem cijene novca do kraja godine.
&nbsp;No, posljednji ekonomski podaci to dovode u pitanje.

Dolar ojačao drugu sedmicu zaredom

Na svjetskim tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta prošle sedmice je blago pala, drugu sedmicu zaredom, jer je sve sigurnije da će američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) naredne sedmice smanjiti kamatne stope.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je prošle sedmice 0,1 odsto, na 97,61 bod.
Pritom je kurs eura ojačao 0,15 odsto, na 1,1735 USD, prenosi Hina.
Međutim, američka valuta je ojačala u odnosu na japansku, 0,15 odsto, pa je cijena dolara dosegnula 147,65 jena (JPY).
Dolar je pod pritiskom već sedmicama jer svi posljednji podaci pokazuju da američko tržište rada slabi, pa se očekuje da će na sjednici naredne sedmice američka centralna banka smanjiti kamatne stope 0,25 postotnih bodova.
Nakon što su nedavni podaci pokazali da je u avgustu broj zaposlenih porastao znatno manje nego što su analitičari očekivali, prošle sedmice je objavljeno da je broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima u prethodnoj sedmici porastao više nego što se očekivalo, na 263 hiljade, najviši nivo u gotovo četiri godine.
Zbog slabosti tržišta rada, ulagači su uvjereni da će čelnici Feda na sjednici naredne sedmice smanjiti kamatne stope 0,25 postotnih bodova.
Neki analitičari procjenjivali su da bi Fed mogao kamate srezati i oštrije, 0,5 postotnih bodova.
Međutim, te su špekulacije splasnule jer su novi podaci pokazali da su u avgustu potrošačke cijene porasle 0,4 odsto na mjesečnom nivou, više nego što se očekivalo.
Na godišnjem nivou inflacija je dostigla 2,9 odsto, najviši nivo od januara, pa se čini da su carine, koje je nedavno uveo predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp, podržale rast inflacije.
Temeljna stopa inflacije, iz koje su isključene cijene hrane i energije, dostigla je u avgustu 3,1 odsto.
A rast inflacije ne ostavlja centralnoj banci puno prostora za smanjenje kamatnih stopa, a obzirom na njen ciljani nivo inflacije od oko dva odsto.

Dolar oslabio drugu sedmicu zaredom

&nbsp;Vrijednost dolara prema korpi valuta pala je i prošle sedmice, treće zaredom, jer su ojačala očekivanja da će američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) smanjiti ključne kamatne stope.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je prošle sedmice 0,1 odsto, na 97,73 boda. Pritom je kurs eura ojačao 0,15 odsto, na 1,1715 USD.
Američka valuta oslabila je 0,15 odsto i u odnosu na japansku, pa je cijena dolara skliznula na 146,95 jena (JPY).
Gotovo cijele sedmice dolarov indeks kretao se iznad nivoa od 98 bodova, dok su ulagači čekali govor predsjednika Feda Jeromea Powella na tradicionalnom godišnjem skupu centralnih bankara u američkom gradiću Jackson Holeu, prenosi SEEbiz.
Najvažnije pitanje na tržištima bilo je hoće li Powell signalizirati smanjenje kamata ili će ponoviti ono što poručuje već duže vrijeme – da Fed ne treba žuriti sa smanjenjem kamata dok se ne vidi kako je povećanje carina na uvoz u SAD uticalo na inflaciju.
Posljednji podaci pokazuju da američko tržište rada slabi, što predstavlja glavni razlog za smanjenje kamata. S druge strane, posljednji podaci pokazuju i da je inflacija i dalje povišena, što ne ostavlja puno prostora za takav potez Feda. I, konačno, u petak je Powell kazao da su sada rizici u privredi uravnoteženi i da se bliži vrijeme za prilagođavanje monetarne politike.
To je na tržištu protumačeno kao signal da će Fed na sjednici 17. septembra smanjiti kamate 0,25 postotnih bodova, pa je vrijednost dolara prema korpi valuta u petak potonula gotovo jedan odsto i tako zabilježila pad treću sedmicu zaredom.

Pad vrijednosti dolara

Crnogorski reprezentativac Marko Perović danas je i zvanično postao član Atletiko Madrida.
On je u Madrid stigao iz Almerije, kao pozajmljen igrač, sa opcijom otkupa ugovora.
- Veoma sam srećan i uzbuđen što započinjem novo poglavlje u ovom sjajnom klubu - kazao je Perović za sajt Atletika.
Perović će u početku igrati za drugi tim "jorgandžija", koji se tamčiči u Trećoj ligi.
On je ove sezone igrao šest mečeva za Almeriju u La Ligi 2.
Dva meča odigrao je i u Kupu Kralja.
Za reprezentaciju Crne Gore odigrao je četiri meča.

Marko Perović i zvanično u Atletiku

Crnogorski košarkaš Petar Popović igraće do kraja sezone za Perspektivu Iliriju, nakon što je sporazumno raskinuo ugovor sa Igokeom.
Dvadesetdevetogodišnji bek u Iliriju dolazi sa ozbiljnim iskustvom regionalne košarke i jasnim profilom igrača koji može da donese stabilnost, prje svega u defanzivi.
Najveći dio karijere vezao je za KK Budućnost, gdje je igrao i kao bek, ali i kao plej pa čak i na poziciji trojke.
Sa "plavo-bijelima" je osvojio titulu ABA lige, bio jedan od igrača od zadatka tadašnjeg trenera Aleksandra Džikića.
Nosio je dresove FMP-a i Igokee.
Visina, iskustvo i izraženo razumijevanje igre razlozi su zbog kojih u Iliriji vjeruju da su dobili igrača koji može da napravi razliku u nastavku sezone i da donese dodatni kvalitet timu iz Ljubljane u njihovoj prermijernoj sezoni u ABA ligi.

Popović novi košarakaš Ilirije

Ne moraš mijenjati granice da bi promijenio državu! Politika tzv. „srpskog sveta“ u potpunoj je suprotnosti s evropskim vrijednostima, jer se ne može graditi politika na negiranju jedne nacije, jedne države i njenog identiteta - poručila je specijalna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske Vanda Babić Galić gostujući u emisiji Građanski ugao na Televiziji E.
Srbi u Crnoj Gori, kako je naglasila, imaju svoja prava i slobode, no istovremeno postoji i temeljna obveza svake manjine da djeluje u interesu države u kojoj živi.
- S politikama „srpskog sveta“ nije moguće ući u Evropsku uniju. U interesu je svima da Crna Gora, sa svojim vrijednostima i identitetom, takva kakva jeste, postane dio evropske porodice. Crna Gora pripada zapadnom svijetu - jasna je Babić Galić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLnjFrvuJvHY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Babić Galić: S politikama „srpskog sveta“ nije moguće ući u EU, Crna Gora pripada zapadnom svijetu

Zajednica opština Crne Gore (ZOCG) uputila je Parlamentu amandman na Predlog zakona o dopuni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kako bi bila korigovana odredba važećeg zakonskog teksta kojom se propisuju koeficijenti za obračun zarada gradonačelnika i predsjednika opština, a koja je već osporena pred Ustavnim sudom.
Prema osporenoj odredbi, koeficijenti za zaradu gradonačelnika i predsjednika opštine propisani su u rasponu od 15,56 do 21,62, u zavisnosti od broja stanovnika u lokalnoj samoupravi. U Zajednici opština ocijenjeno je da rješenje koje utvrđuje različitu zaradu u zavisnosti od broja stanovnika, pri identičnim poslovima, ovlašćenjima i odgovornostima na najznačajnijim pozicijama u opštini, predstavlja grubu povredu ustavnog načela ravnopravnosti i jednakosti građana pred Ustavom i zakonom.
– Napominjemo da je predsjednik opštine inokosni izvršni organ koji ima iste nadležnosti u svakoj opštini bez obzira na broj stanovnika, kao i personalizovanu krivičnu, prekršajnu, materijalnu i svaku drugu odgovornost za obavljanje funkcije. Stoga je sporni koeficijent za obračun njegove zarade ne samo protivustavan, već i krajnje neobjektiviziran. Ovo iz razloga što je koeficijent predsjednika opštine do 10.000 stanovnika izjednačen sa koeficijentom člana Disciplinske komisije ili zamjenika šefa kabineta predsjednika Vlade, a koeficijent predsjednika opštine koja ima od 10.000 do 50.000 stanovnika (17,29) sa koeficijentom docenta na univerzitetu, uz napomenu da je ovaj koeficijent značajno manji od koeficijenta ljekara specijaliste ili sekretara DIK-a. Takođe, njegov koeficijent u opštini koja ima preko 100.000 stanovnika izjedanačen je sa koeficijentom naučnog savjetnika ili predsjednika Upravnog suda. U tu grupu spada i koeficijent gradonačelnika Glavnog grada koji čini trećinu Crne Gore – navodi se u obrazloženju amandmana.
Predlog Zajednice je da se uvede jedinstven koeficijent za obračun zarada gradonačelnika/predsjednika opštine nezavisno od broja stanovnika, u visini koeficijenata za obračun zarade ministara i poslanika.
– Ovo iz razloga što predsjednik opštine predlaže i izvršava lokalnu politiku u velikom broju različitih upravnih oblasti iz nadležnosti opštine, dok ministar vrši slične poslove u okviru ograničenog broja svojih resora. Iz ovog se može zaključiti da predsjednik opštine ima veći obim raznorodnih nadležnosti u odnosu na ministra, te je izjednačavanje njihovih koeficijenata opravdano – stoji u obrazloženju.
Budući da važećim zakonom nisu utvrđeni koeficijenti ostalih lokalnih funkcionera i visoko-rukovodnog kadra, već se određuju na opsnovu instrukcija Ministarstva finansija, ovim amandmanom su predloženi odgovarajući koeficijenti, čime se stvara pravna sigurnost, jer se isključuje primjena različitih instrukcija i mišljenja.
Amandman sadrži i odredbu po kojoj nadležni organ lokalne samouprave koja nije u mogućnosti da obezbijedi dovoljno sredstava za isplatu zarada u skladu sa zakonom, može da umanji koeficijente do 20 odsto.
Predlog zakona je na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za 2. februar, a u dopisu koji je generalna sekretarka ZOCGMišela Manojlovićuputila predsjedniku ParlamentaAndriji Mandićuizražava se očekivanje da poslanici prepoznaju značaj ovog pitanja i u skladu sa svojim nadležnostima predlože amandman koji im je dostavljen.

Tag: dolar