Vrijednost dolara prema korpi valuta ove sedmice oštro je pala, pri čemu je kurs eura u odnosu na američku valutu skočio više od četiri odsto, najviše u posljednjih 16 godina.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je ove sedmice 3,4 odsto na 103.90 bodova, najniži nivo od novembra, prenosi SEEbiz.
Kurs eura prema dolaru skočio je 4,4 odsto na 1.0830 USD.
Američka valuta oslabila je i prema japanskoj, 1,7 odsto, pa je njen kurs skliznuo na 148,04 JPY.
Najveći sedmični pad dolarovog indeksa od novembra 2022. godine posljedica je znakova slabljenja američke valute i nesigurnosti ulagača u vezi trgovinske politike predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
U utorak je Tramp uveo carine od 25 odsto na uvoz iz Kanade i Meksika, a povećao carine na uvoz kineskih proizvoda za dodatnih deset posto, na ukupno 20 odsto. Kanada i Kina odmah su uzvratile istom mjerom.
Samo dan kasnije Tramp je odlučio da će na mjesec odložiti carine na automobile uvezene iz Kanade i Meksika, a potom je na mjesec odložio carine na svu robu koja je obuhvaćena odredbama sjevernoameričkog trgovinskog sporazuma.
Takvi nagli zaokreti uznemirili su ulagače.
S druge strane, zbog visoke inflacije, američka centralna banka mogla bi da zadrži kamatne stope na sadašnjim nivoima duže nego što se očekivalo.
Doduše, ulagači se nadaju da će Fed uskoro nastaviti da smanjuje kamate, jer većina posljednjih podataka ukazuje na usporavanje rasta privrede. Predsjednik Feda Džeroum Pauel poručio je da centralna banka ne treba da žuri s popuštanjem monetarne politike i da će čekati pokazatelje kako Trampove politike utiču na ekonomiju i inflaciju.
Najviše je prošle sedmice u odnosu na dolar ojačao euro – 4,4 odsto, što je njegov najveći sedmični dobitak od marta 2009. godine.
I to, iako je Evropska centralna banka prošle sedmice smanjila kamatne stope dodatnih 0,25 procentnih bodova kako bi podstakla rast privrede eurozone.
Smanjenje kamata obično negativno utiče na valutu, no u ovom slučaju euro je ojačao zahvaljujući vijesti da su u Njemačkoj stranke koje će najvjerovatnije formirati novu vladu dogovorile popuštanje fiskalnih pravila kako bi se podstaknuo rast privrede i povećala ulaganja u odbranu.
Golema budžetska sredstva koje bi njemačka Vlada investirala u privredu trebalo bi da ubrzaju rast.
Osim toga, euro je ojačao, jer se smatra da je ECB pri kraju s ciklusom smanjenja kamata, dok bi američki Fed u idućem periodu trebalo nastaviti smanjivati kamatne stope.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Euro prema dolaru ostvario najveći sedmični rast u 16 godina

Na valutnim tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta pala je i ove sedmice, druge zaredom, pri čemu je kurs eura skočio više od 1,5 odsto jer bi uskoro mogao završiti rat između Rusije i Ukrajine.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 1,2 odsto na 106,80 bodova, prenosi Hrportfolio.
Kurs eura prema dolaru skočio je 1,6 odsto, na 1,0490 USD.
Američka valuta je ojačala prema japanskoj, 0,6 odsto, pa je njen kurs dostigao 152,30 JPY.
Snažan rast eura prema dolaru najviše se zahvaljuje nadi ulagača da bi uskoro mogao završiti rat između Rusije i Ukrajine, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp razgovarao s predsjednicima obje zemlje i najavio mirovne pregovore.
Smirivanju tržišta doprinijelo je i odlaganje uvođenja carina
Naime, nedavno je Tramp najavio uvođenje carina na uvoz iz svih zemalja koje naplaćuju carine na uvoz američkih proizvoda.
Očekivalo se da će to učiniti ove sedmice, ali Bijela kuća je poručila da se još analizira kojim bi zemljama trebalo uvesti ili povećati carine te da će zaključci biti poznati uskoro.

Euro prema dolaru skočio više od 1,5 odsto

Američke kompanije koje nastavljaju poslovanje u Rusiji uplatile su više od milijardu američkih dolara poreza Moskvi u 2023. godini, prema podacima Instituta Kijevske škole ekonomije (KSE) i organizacije B4Ukraine.
Američke firme uplatile su 2023. godine Rusiji 1,2 milijarde američkih dolara na ime poreza na dobit, čime su Sjedinjene Američke Države (SAD) postale najveći strani poreski obveznik u Rusiji, što je bivši visoki američki diplomata Majkl Mekfol nazvao "sramotnim", navodi američki nedjeljnik Njuzvik.
Nakon napada Rusije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, mnoge zapadne kompanije širom svijeta napustile su Rusiju kako bi izrazile moralno protivljenje ratu i izvršile ekonomski pritisak na Moskvu, prenosi B92.
Međutim, mnoge su ostale. Istraživanje Yale School of Management procjenjuje da 123 velike američke kompanije i dalje posluju u Rusiji, dok KSE, koji uključuje i manje firme, procjenjuje da ih je ukupno oko 328.
Među kompanijama koje su najviše uplatile poreza Rusiji 2023. nalaze se: Philip Morris International sa 220 miliona USD, PepsiCo sa 135 miliona, Mars 99 miliona, Procter &amp; Gamble 67 miliona, Mondelez 62 miliona, Citigroup 53 miliona, Cargill 50 miliona, Johnson &amp; Johnson 42 miliona, Coca-Cola Hellenic 34 miliona i Weatherford 32 miliona.
Philip Morris International saopštio je da je obustavio planirane investicije i smanjio proizvodnju u Rusiji kada je izbio rat. Ipak, u februaru 2023. godine, izvršni direktor te kompanije, Jacek Olzak, izjavio je da ne želi da proda poslovanje pod uslovima koje diktira Kremlj, zbog finansijskog gubitka koji bi to izazvalo.
Mondelez je ostao u Rusiji, tvrdeći da investitorima „moralno nije bitno“ da li kompanije tamo posluju. Coca-Cola je prestala da prodaje svoja pića u Rusiji, ali regionalni punilac Coca-Cola Hellenic prodaje proizvod pod nazivom Dobry Cola.
PepsiCo, Mars, Procter &amp; Gamble, Cargill i Weatherford smanjili su poslovne aktivnosti, ali nastavili proizvodnju osnovnih proizvoda. U septembru prošle godine, Citigroup je objavio da zatvara poslovanje u Rusiji.

Uplatili više od milijardu američih dolara poreza Moskvi

Dolar je ove sedmice, druge zaredom, ojačao prema korpi valuta, dok je euro oslabio nakon što je Evropska centralna banka (ECB) ponovno smanjila ključne kamatne stope. 
 
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je 0,9 odsto na 106,94 boda. 
 
Pritom je kurs eura prema dolaru skliznuo 0,6 odsto na 1,0505 dolara (USD), prenosi Hina. 
 
Američka valuta ojačala je i prema japanskoj, 2,4 odsto, pa je njen kurs dostigao 153,65 jena (JPY). 
 
U fokusu ulagača bile su sjednice niza centralnih banaka u svijetu. Popuštanje inflacije omogućava im smanjenje kamatnih stopa, kako bi podstakle rast ekonomije. 
 
Švajcarska centralna banka smanjila je ključne kamatne stope 0,5 procentnih poena, a monetarnu politiku olabavila je i kanadska centralna bankka. 
 
ECB je smanjila kamate već četvrti put ove godine, za dodatnih 0,25 procentnih poena. 
 
No, kako je inflacija u eurozoni i dalje povišena, očekuje se usporavanje tempa smanjenja kamata ECB-a, pa je euro oslabio prema američkom dolaru. 
 
Doduše, inflacija je povišena i u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Izvještaj o potrošačkim cijenama pokazao je da je inflacija u novembru porasla na 2,7 odsto na godišnjem niovu, s 2,6 odsto mjesec ranije. 
 
Da je inflacija i dalje značajno iznad planiranih vrijednosti Federalnih rezervi (Fed), potvrdili su i podaci o proizvođačkim cijenama. 
 
Te su cijene u novemrbu porasle 0,4 odsto na mjesečnom, a tri odsto na godišnjem nivou, više nego što su analitičari očekivali. 
 
A povišena inflacija mogla bi navesti Fed da uspori, ili čak i prekine, ciklus smanjenja kamatnih stopa. 
 
Iako čelnici Fed-a već sedmicama ponavljaju da bi se mogao usporiti tempo povećanja kamata, na tržištu se očekuje da će na dvodnevnoj sjednici od 17. do 18. decembra Fed smanjiti kamate treći put ove godine, za dodatnih 0,25 procentnih poena. 
 
I dok većina centralnih banaka u svijetu smanjuje kamate i postupno popušta monetarnu politiku, japanske monetarne vlasti mogle bi uskoro da povećaju kamatne stope, jer inflacija u toj zemlji posljednjih mjeseci jača.

Dolar ojačao prema korpi valuta

Vrijednost dolara prema korpi valuta prošle sedmice oštro je pala, nakon tri sedmice rasta, dok je kurs eura porastao i tako se odmaknuo od najnižih nivoa u dvije godine. 
 
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošle sedmice 1,6 odsto, na 105,8 bodova, prenosi SEEbiz. 
 
Pritom je kurs eura prema dolaru porastao 1,5 odsto, na 1,0575 USD, pa se odmaknuo od najnižeg nivoa u dvije godine. Američka valuta je oslabila i prema japanskoj, 3,2 odsto, pa je njen kurs potonuo na 149,75 jena (JPY). Nakon tri sedmice rasta tokom kojih je dostigao najviše nivoe u dvije godine, dolarov indeks prošle sedmice je oštro pao. 
 
Američka valuta je najviše oslabila prema japanskoj, što je posljedica rasta inflacije u Japanu zbog čega su ojačale špekulacije da bi japanska centralna banka ovog mjeseca mogla povećati kamatne stope. 
 
S druge strane, euro je ojačao nakon poruke iz Evropske centralne banke da bi mogla usporiti tempo smanjenja kamatnih stopa. U fokusu ulagača bili su prošle sedmice i novi makroekonomski podaci iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) koji su pokazali da privreda i dalje stabilno raste, a da je tržište rada čvrsto. 
 
To znači da američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) ne treba žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa. Tim više što su i novi podaci pokazali da inflacija ne popušta tako brzo kako su se ulagači nadali, pa se i dalje kreće iznad ciljanih nivoa Feda od dva odsto.

Dolar oslabio nakon tri sedmice rasta

Vrijednost dolara prema korpi valuta porasla je prošle sedmice, druge zaredom, jer bi američka centralna banka Fed mogla usporiti tempo smanjenja kamatnih stopa. 
 
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 1,6 odsto na 106,67 bodova, prenosi SEEbiz. 
 
Pritom je kurs eura prema dolaru pao 1,7 odsto na 1,0540 USD, blizu najnižeg nivoa u godini. 
 
Američka valuta je ojačala i prema japanskom jenu, 1,1 odsto, pa je njen kurs dostigao 154,3 JPY. Tokom sedmice dolarov indeks probio se, prvi put nakon godinu, i iznad nivoa od 107 bodova. 
 
To je posljedica poruke da bi Fed mogao usporiti tempo popuštanja monetarne politike. 
 
Naime, predsjednik Feda Džeroum Pauel kazao je na jednom skupu da ekonomija i dalje stabilno raste, da je tržište rada solidno, a da je inflacija i dalje iznad ciljanih dva odsto, pa da centralna banka može pažljivo razmatrati smanjivanje kamatnih stopa. 
 
- Ekonomija ne šalje nikakve signale da bi trebalo žuriti sa smanjenjem kamata - poručio je Pauel.

Dolar nastavio trend rasta

Na valutnim tržištima dolar je ojačao i prošle sedmice, dok je euro oslabio nakon što je Evropska centralna banka (ECB) već treći put ove godine smanjila kamatne stope. 
 
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošle sedmice 0,5 odsto, na 103,46 bodova, blizu najvišeg nivoa u dva i po mjeseca, prenosi Biznis.ba. 
 
Pritom je kurs eura prema dolaru skliznuo 0,65 odsto, na 1,0866 USD. 
 
Američka valuta ojačala je i prema japanskom jenu, 0,25 odsto, pa je njen kurs dostigao 149,5 jena (JPY). 
 
Jačanje dolara treću sedmicu zaredom je posljedica procjena da će američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) ciklus smanjenja kamata nastaviti sporijim tempom nego što se nedavno očekivalo. 
 
Podršku dolaru pružili su prošle sedmice i novi makroekonomski podaci, koji su otklonili bojazni od recesije u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). 
 
Potrošnja u maloprodaji u septembru je porasla 0,4 odsto, nešto više nego što se očekivalo, dok je broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima neočekivano pao. Ti podaci pokazuju da najveća svjetska ekonomija stabilno raste i da tržište rada ne slabi. 
 
Zbog toga se učvrstila teza da će ekonomija izbjeći recesiju, ali i da Fed neće nastaviti s oštrim smanjenjem kamatnih stopa, nakon što ih je nedavno srezala agresivnih 0,5 postotnih bodova. 
 
Na tržištu se sada procjenjuje da postoji oko 90 odsto izgleda da će Fed u novembru kamate smanjiti 0,25 postotnih bodova, a oko deset odsto da ih uopšte neće mijenjati. 
 
S druge strane, euro je oslabio nakon što je Evropska centralna banka dodatno smanjila kamatne stope 0,25 postotnih bodova, već treći put ove godine. 
 
Prostor za smanjenje kamata otvorilo je popuštanje inflacije u eurozoni, koja je u septembru skliznula ispod ciljanog nivoa od dva odsto. S druge strane, ekonomija sporo raste, pa su mu potrebni podsticaji u vidu labavije monetarne politike. 
 
Nakon novog poteza ECB-a, povećana je razlika između kamatnih stopa Feda i ECB-a, s obzirom na to da je Fed ove godine smanjio kamate 0,5, a ECB 0,75 postotnih bodova.

Dolar ojačao treću sedmicu zaredom

Na valutnim tržištima dolar je prema korpi valuta ove sedmice snažno porastao, jer se smatra sigurnim utočištem za kapital u nesigurna vremena i jer su splasnule špekulacije da će američka centralna banka oštro smanjiti kamatne stope. 
 
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, skočio je prošle sedmice 2,1 odsto na 102,49 bodova, blizu najvišeg nivoa u mjesec i po, prenosi Hrportfolio. 
 
Pritom je kurs eura prema dolaru pao 1,7 odsto, na 1,0975 USD. Američka valuta ojačala je i prema japanskom jenu, 4,6 odsto, pa je njen kurs skočio na 148,70 JPY. 
 
Nakon četiri sedmice pada, vrijednost dolara prema korpi valuta ove sedmice je zabilježila najveći sedmični skok od septembra 2022. godine. 
 
Podršku dolaru pružala je eskalacija sukoba na Bliskom istoku, nakon što je u utorak Iran ispalio salvu raketa na Izrael kao odmazdu za izraelski pohod protiv teheranskih saveznika Hezbolaha u Libanu. 
 
Izrael je poručio da će odgovoriti Iranu, dok je predsjednik SAD-a Joe Biden podržao Izrael, ali poručio da ne podržava napad na iranske nuklearne lokacije kao odgovor na raketni napad Irana. 
 
Odgovor Izraela i dalje se čeka, a ta napetost podržava dolar, jer se američka valuta smatra sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena. 
 
Dodatni podsticaj dolaru pružili su snažni podaci s američkog tržišta rada. U petak je objavljeno da je u septembru broj zaposlenih porastao 254 hiljade, znatno više nego što se očekivalo, pri čemu je stopa nezaposlenosti skliznula na 4,1 odsto. 
 
Nakon izvještaja o zapošljavanju splasnule su špekulacije o smanjenju kamata u novembru 0,5 procentnih bodova. Tim više što je predsjednik Feda Jerome Powell na jednom skupu ekonomista poručio da nema potrebe da centralna banka žuri sa smanjenjem kamata. 
 
Sve to podržalo je tečaj američke valute. 
 
Euro je, međutim, oslabio nakon što su podaci Eurostata pokazali da je inflacija u eurozoni u septembru skliznula na 1,8 odsto, ispod ciljanog nivoa Evropske centralne banke od dva odsto. 
 
To ECB-u otvara prostor za nastavak ciklusa smanjenja kamata, a nakon podataka koji pokazuju da ekonomija eurozone nije baš u zavidnoj formi, ulagači vjeruju da će ECB uskoro dodatno smanjiti kamate, već treći put ove godine. 
 
Oštar pad cijene jena prema dolaru posljedica je komentara novog premijera Shigera Ishibe da trenutna situacija u privredi ne podržava dalje povećanje kamatnih stopa. 
 
Ishiba je inače često kritikovao popustljivu monetarnu politiku japanske centralne banke, pa se očekivalo da će nakon preuzimanja vlasti insistirati na zaoštravanju monetarne politike. 
 
Ishiba je nakon sastanka s čelnicima centralne banke promijenio „ploču“, što je izazvalo oštar pad kursa jena.

Kurs dolara prema euru je ove sedmice pao, jer je američka centralna banka smanjila kamatne stope agresivnije nego što se očekivalo. 
 
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je 0,4 odsto na 100,74 boda, blizu najniže vrijednosti za period od godinu. 
 
Pritom je kurs dolara prema euru pao 0,8 odsto, pa je cijena eura dostigla 1,1160 USD, prenosi Hrportfolio. 
 
No, američka valuta je ojačala prema japanskom jenu, 2,1 odsto, pa je njen kurs kočio na 143,85 jena (JPY). 
 
Kurs dolara prema euru značajno je pao, jer su Federalne rezerve (Fed), u prvom popuštanju monetarne politike nakon četiri godine, smanjile kamate više nego što se očekivalo. 
 
Na tržištu se, naime, procjenjivalo da će centralna banka kamate smanjiti 0,25 procentnih poena, no njeni čelnici odlučili su cijenu novca srezati za agresivnih 0,5 procentnih poena, u rasponu od 4,75 do pet odsto. 
 
Čelnici Fed-a poručili su nakon redovne sjednice da se inflacija postupno spušta prema planiranoj vrijednosti od dva odsto i da su sada rizici po njihove ciljeve u vezi sa tržištom rada i inflacijom uravnoteženi. 
 
Nakon što su godinama povećavali kamatne stope kako bi suzbili inflaciju, čelnici Feda procjenjuju da će, nakon ovog agresivnog reza, do kraja godine dodatno smanjiti kamate 0,5 procentnih poena, a u narednoj godini za cijeli procentni poen. 
 
I dok je prema euru oslabio, dolar je prema japanskom jenu snažno porastao. 
 
Japanska valuta našla se pod pritiskom, jer je centralna banka te zemlje ostavila kamatne stope nepromijenjene, dok je dio ulagača očekivao dalje zaoštravanje monetarne politike, zbog jačanja inflacije.

Euro ojačao prema dolaru nakon smanjenja kamata

Vrijednost dolara prema korpi valuta prošle sedmice je pala jer je gotovo sigurno da će američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) ovog mjeseca, nakon višegodišnjeg vođenja restriktivne monetarne politike, smanjiti kamatne stope. 
 
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, prošle sedmice je oslabio 0,5 odsto, na 101.19 bodova, prenosi SEEbiz. 
 
Pritom je kurs dolara prema euru skliznuo 0,3 odsto, pa je cijena eura dostignula 1.1085 USD. 
 
Američka valuta je oslabila i prema japanskom jenu, 2,6 odsto, pa je njen kurs potonuo na 142,3 jena (JPY). Svi posljednji podaci pokazuju da inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) slabi, kao i tržište rada, dok rast privrede usporava. 
 
Zbog toga se Fed-u otvara prostor za smanjenje kamatnih stopa, pa je dolar pod pritiskom. Nakon izjava niza čelnika Feda, gotovo je sigurno da će centralna banka već na sjednici u septembru smanjiti kamatne stope. Pitanje je samo za koliko. 
 
Većina analitičara očekuje smanjenje kamata 0,25 postotnih bodova, ali ima i onih koji očekuju rez za oštrijih 0,5 postotnih bodova. Japanski jen je snažno ojačao jer je zbog povišene inflacije u Japanu moguće da će tamošnja centralna banka uskoro dodatno zaoštriti monetarnu politiku. 
 
Od Evropske centralne banke očekuje se dalje smanjenje kamata u septembru, drugi put od juna. Gotovo svi podaci pokazuju da inflacija u eurozoni postupno popušta, što otvara prostor ECB-u za smanjenje kamata. S druge strane, privreda eurozone sporo raste, pa su mu monetarni podsticaji nužni.

Pad vrijednosti dolara

Službenici policije u Podgorici rasvijetili su krađu na štetu jednog marketa i uhapsili četiri osobe.
- Policija je lišila slobode D.K.(23) i S.M.(26) zbog sumnje da su počinili krivično djelo krađa na štetu pravnog lica-jednog marketa u Podgorici, i lica A.K.(24) i D.K.(22) zbog sumnje da su počinili krivično djelo prikrivanje. &nbsp;Kako se sumnja, u periodu od 22.03.2025. godine pa do 03.04.2025. godine, osumnjičeni D.K. i S.M. su iz magacinskog prostora pomenutog objekta, u 12 navrata otuđili alkoholno piće i razne energetske napitke u ukupnoj vrijednosti od 5.154 eura, a zatim ih prodavali licima A.K. i D.K. vlasnicima jednog poslovnog objekta, kod kojih je pronađen dio otuđene robe dok su drugi dio robe prodali, i pored kako se sumnja, saznanja da roba potiče iz krivičnog djela- kazali su iz UP.
Pronađena roba će biti vraćena oštećenom licu.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica preduzimaju svakodnevne intenzivne aktivnosti na efikasnom rasvjetljavanju imovinskih delikata i procesuiranju izvršilaca krivičnih djela u cilju zaštite imovine građana Glavnog grada- zaključuju u saopštenju.

Podgorica: Uhapšene četiri osobe, krali pa prodavali razne vrste pića vrijednosti više od 5.000 eura

U prostorijama Vlade Republike Kosovo je održan sastanak između predsjednice Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj i predsjednice Evropske platforme žena dijaspore Crne Gore, Emine Čolović, i zamjenice premijera Republike Kosovo i predsjednice Nove demokratske stranke, Emilije Redžepi, na kojem je razgovarano o značaju dijaspore kao snažnog mosta koji povezuje narode u različitim državama i doprinosi jačanju međudržavne saradnje.&nbsp;
Istaknuto je da bogatstvo različitosti, multietnički karakter i posvećenost evroatlantskim integracijama predstavljaju ključni zamajac koji pokreće zajednice i države ka putu razvoja i napretka.
- Dijaspora predstavlja most koji povezuje naše narode i doprinosi jačanju međudržavne saradnje. Njeno bogatstvo različitosti i posvećenost evropskim integracijama ključni su pokretači razvoja naših zajednica - poručila je Emina Čolović.
Sagovornice su se saglasile da je neophodno nastaviti sa osnaživanjem regionalne saradnje i uključivanjem dijaspore u procese koji doprinose stabilnosti, razumijevanju i integracijama Zapadnog Balkana.

Čolović: Dijaspora predstavlja most koji povezuje naše narode i doprinosi jačanju međudržavne saradnje

Dan opštine Ulcinj, koji se obilježava prve subote u aprilu, umjesto svečanom sjedncom Skupštine opštine, obilježavaju na Maloj plaži gdje su se građani i gradska uprava okupili u podne kako bi protestovali protiv odluke Vlade Crne Gore i Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, po kojem će vrlo vjerovatno, cijela Velika plaža biti izdata u zakup od 99 godina investitoru iz UAE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405120456_1da34fe1d57cd7f6c93fc5cead7d210ecd8d601ad35ff831775f32bc86441b70.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405120456_1da34fe1d57cd7f6c93fc5cead7d210ecd8d601ad35ff831775f32bc86441b70" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Ulcinj protest"> </figure>  Na protest su građane pozvali predsjednik Opštine Genci Nimanbegu i predstavnici svih političkih partija čiji stav je ujedinjen – Ulcinj niije na prodaju, ne trebaju mu megalomanski projekti i zajednica se mora pitati i odlučivati. Veliki broj Ulcinjana okupio se na Maloj plaži da poruče da neće dozvoliti da se Ulcinj i Velika plaža devastiraju i pretvore u kompleks hotela i stanova, tržni centar, što bi trajno uništilo i bogat biodiverzitet u okolini Ulcinja, gdje se nalazi i Solana, Šasko jezero, i Jadransko more. Predsjednica Skupstine opštine Ulcinj Ivana Jančić Popović saopštila je da otvara protest jer nema svečanosti tamo gdje se ignoriše volja građana. - Ovo danas nije sjednica, ovo je izraz dostojanstvenog otpora, okupljanje građana koji ne žele da budu nijemi posmatrači, već aktivni učesnici u odbrani, ovdje među ljudima, među svojim sugrađanima, osjećamo pravi smisao javne službe. Ovdje ne govorim iz udaljenoasti već iz blizine, ovdje ne donosimo odluke za druge već zajedno sa drugima. Ovdje kada obilježavamo dan opštine Ulcinj imamo posebnu odgovornost da se okupimo da podsjetimo i da pgoledamo unazad i unaprijed, jer nijedan grad ne postoji samo u sadašnjosti, svaki grad nosi svoju prošlost kao temelj, a svoju budućnost kao obavezu- poručila je Jančić Popović. Predsjednik &nbsp;GP URA Dritan Abazović takođe se obratio sugrađanima. - U ovom trenutku, u najnestransparentnijem procesu ikada, vi ste u pravu. Mnogi će reći, izgubili smo u posljednjih 30 godina, izgubili smo Valdanos, jedva smo gra vratili, izgubili smo Solanu, jedva smo je vratili ali je još nijesmo ubacili u pogon. Nikad se nije dešavalo da grupa prevaranata, mafijaša, diletanata bezobraznika, bahataih ministara i premijera pokuša da uzme najljepši biser Crne Gore u samo mjesec i po dva dana, e znate kad će vam to proći- Nikad!- poručio je Abazović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405130444_3744d358362f9fce082d97e31d697c3698237606049a0b936506f9537f100a3d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405130444_3744d358362f9fce082d97e31d697c3698237606049a0b936506f9537f100a3d" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Jelena Marković na protestu u Ulcinju"> </figure>  Kandidatkinja za predsjednicu opštine na lokalnim izborima u Nikšiću, Jelena Marković, dok je Abazović držao govor na protestu, ispred bine je razvila transparent sa porukom: ''Ne može obalu crnogorsku da brani onaj koji je teritoriju Crne Gore i 1000 godina istorije jednim potpisom velikodušno predao Beogradu'', aludirajući na potpisivanje Temljnog ugovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405120456_649da4739b6ff18ea9e5707bdc73acdfa2a71e888565ae9b34793aec454db92a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405120456_649da4739b6ff18ea9e5707bdc73acdfa2a71e888565ae9b34793aec454db92a" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Ulcinj protest"> </figure>  Podsjećamo, prtehodnih dana građani Crne Gore imali su priliku da potpišu peticiju za očuvanje i spas Velike plaže, koju je potpisalo već 7000 ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040513040_c0285ed247f66c782a8457b11cd16cbcdf4d35a52253eee6b876a47008acf1d4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025040513040_c0285ed247f66c782a8457b11cd16cbcdf4d35a52253eee6b876a47008acf1d4" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Ulcinj protest"> </figure>  Vlada Crne Gore donijela je naknadnu odluku da o usvajanju Sporazuma na kraju odluči Skupština Crne Gore.

Ulcinjani poručili premijeru: Ulcinj nije tvoj emirat Spajiću

Tokom godišnjeg Zajedničkog sastanka, koji je organizovala Vlada Crne Gore, Razvojna banka Savjeta Evrope (CEB) odobrila je aplikaciju za kredit u iznosu od 83 miliona eura za podršku Vladinoj Strategiji razvoja zdravstva za period 2023–2027. saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Ključni infrastrukturni projekti koji će biti finansirani ovim kreditom uključuju izgradnju potpuno novih objekata kako bi se unaprijedile zdravstvene usluge širom Crne Gore su vezani &nbsp;za Opštu bolnicu u Pljevljima, koja će zamijeniti zastarjele postojeće kapacitete i služiti stanovništvu sjevernog regiona zemlje.
Takođe je predviđena izgradnja aDom zdravlja u City Kvartu u Podgorici, sa ciljem unapređenja primarne zdravstvene zaštite u glavnom gradu.
Klinika za hematologiju u okviru Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici će proširiti dostupnost specijalizovane zdravstvene zaštite.
Pored infrastrukture, projekat će podržati modernizaciju zdravstvenog sistema na nacionalnom nivou, uključujući ulaganja u najsavremeniju medicinsku opremu – poput MRI i CT skenera.
- Iskreno smo zahvalni na kontinuiranoj saradnji i podršci Razvojne banke Savjeta Evrope. Uticaj ovih projekata na građane Crne Gore biće nemjerljiv – kako u oblasti primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, tako i u oblasti savremene dijagnostike. Posebno važan segment je izgradnja Klinike za hematologiju i uvođenje PET-CT dijagnostike u okviru ovog projekta, imajući u vidu da Crna Gora trenutno ne posjeduje PET-CT skener i da pacijente za ovu vrstu dijagnostike upućuje u inostranstvo. Ovim projektom postavljamo temelje za moderan, dostupan i kvalitetan zdravstveni sistem u našoj zemlji- saopštio je ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun.
Guverner CEB-a, Karlo Montičeli kazao je da kreditna aplikacija koja je danas odobren potvrđuje snažnu posvećenost CEB-a unapređenju dostupnosti kvalitetne zdravstvene zaštite za sve građane Crne Gore. Finansiranjem savremene medicinske infrastrukture i digitalnih rješenja pomažemo u izgradnji otpornijeg i inkluzivnijeg zdravstvenog sistema.&nbsp;
Modernizacija zdravstvenog sistema Crne Gore doprinijeće jačanju kapaciteta, unapređenju pružanja usluga i prevazilaženju postojećih nedostataka, omogućavajući bolji odgovor na sve složenije potrebe. Takođe, poboljšaće uslove rada medicinskog osoblja i time omogućiti kvalitetniju zdravstvenu zaštitu.
CEB u sve svoje projekte ugrađuje tzv. „vulnerability lens“ (perspektivu ranjivih grupa) kako bi osigurao da investicije donesu korist ranjivim i nedovoljno zastupljenim grupama stanovništva, uključujući domaćinstva sa niskim prihodima, ruralne zajednice, raseljena lica i osobe sa invaliditetom. Smanjenjem nejednakosti u pristupu zdravstvenoj zaštiti, projekat će pomoći u jačanju socijalne pravde i kohezije u Crnoj Gori.
- Pored ove kreditne aplikacje za zdravstvo, CEB je odobrio i mikrofinansijski projekat u iznosu od 10 miliona eura za širenje finansijske inkluzije za ranjive grupe- navodi se iz Ministarstva zdravlja.

MZ: Razvojna banka Savjeta Evrope odobrila aplikaciju za kredit od 83 miliona eura za jačanje zdravstvenog sistema Crne Gore

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: dolar

Euro prema dolaru ostvario najveći sedmični rast u 16 godina

Euro prema dolaru skočio više od 1,5 odsto

Uplatili više od milijardu američih dolara poreza Moskvi

Dolar ojačao prema korpi valuta

Dolar oslabio nakon tri sedmice rasta

Dolar nastavio trend rasta

Dolar ojačao treću sedmicu zaredom

Dolar ojačao prema korpi valuta

Euro ojačao prema dolaru nakon smanjenja kamata

Pad vrijednosti dolara

Podgorica: Uhapšene četiri osobe, krali pa prodavali razne vrste pića vrijednosti više od 5.000 eura

Čolović: Dijaspora predstavlja most koji povezuje naše narode i doprinosi jačanju međudržavne saradnje

Ulcinjani poručili premijeru: Ulcinj nije tvoj emirat Spajiću

MZ: Razvojna banka Savjeta Evrope odobrila aplikaciju za kredit od 83 miliona eura za jačanje zdravstvenog sistema Crne Gore

PRATITE TVe UŽIVO