Dolar je ove sedmice oštro pao prema korpi valuta, jer su napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU) oko Grenlanda izazvale pad povjerenja u američku valutu.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je 1,9 odsto na 97,45 bodova.
Pritom je dolar prema evropskoj valuti pao 1,95 odsto, pa je kurs eura skočio na 1,1825 USD, prenosi Hrportflio.
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 1,5 odsto, pa je cijena dolara zaronila na 155,70 jena (JPY).
Najveći sedmični gubitak dolara od juna posljedica je novih prijetnji carinskim ratom predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Tramp je zaprijetio uvođenjem carina na uvoz iz osam evropskih zemalja, ako ne prihvate njegov plan o kupovini Grenlanda, kojeg smatra važnim za sigurnost SAD-a.
&nbsp;Tramp je kazao da će za osam evropskih zemalja od 1. februra uvesti carine od deset odsto, a da će ih od 1. juna povećati na 25 odsto, ako se do tada ne postigne dogovor o kontroli SAD-a nad Grenlandom.
&nbsp;Danska i lideri Grenlanda, autonomnog područja Danske, poručili su da ostrvo nije na prodaju, a osam evropskih zemalja poslalo je tamo vojno osoblje.
Osim toga, EU je najavila protivmjere, ako Tramp zaista uvede carine.
Zbog toga je dolar bio pod snažnim pritiskom. Nije se uspio oporaviti ni nakon što je Tramp u srijedu, nakon sastanaka na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, kazao da je postignut okvirni dogovor o Grenlandu i da neće uvoditi nove carine.
- Slabost dolara posljedica je gubitka kredibiliteta i prestiža SAD-a - kazao je analitičar u firmi Capital.com Kajl Roda.
&nbsp;Dolar decenijama slovi za sigurnije utočište za kapital u nesigurna vremena, pa čak i u krizama u koje su uključene SAD.
&nbsp;No, čini se da postupno gubi taj status, pa ulagači utočište traže u drugim valutama i zlatu.
&nbsp;Zbog toga se cijena zlata ove sedmice prvi put u istoriji probila iznad 4,9 hiljada američkih dolara po unci.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dolar oštro pao prema korpi valuta zbog grenlandske situacije

Dolar je ove sedmice oštro pao prema korpi valuta, jer su napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU) oko Grenlanda izazvale pad povjerenja u američku valutu.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je 1,9 odsto na 97,45 bodova.&nbsp;
Pritom je dolar prema evropskoj valuti pao 1,95 odsto, pa je kurs eura skočio na 1,1825 dolara, prenosi Hrportflio.
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 1,5 odsto, pa je cijena dolara zaronila na 155,70 jena (JPY).
Najveći sedmični gubitak dolara od juna posljedica je novih prijetnji carinskim ratom predsjednika SAD-a Donalda Trampa.&nbsp;
Tramp je zaprijetio uvođenjem carina na uvoz iz osam evropskih zemalja, ako ne prihvate njegov plan o kupovini Grenlanda, kojeg smatra važnim za sigurnost SAD-a.
Tramp je kazao da će za osam evropskih zemalja od 1. februra uvesti carine od deset odsto, a da će ih od 1. juna povećati na 25 odsto, ako se do tada ne postigne dogovor o kontroli SAD-a nad Grenlandom.
Danska i lideri Grenlanda, autonomnog područja Danske, poručili su da ostrvo nije na prodaju, a osam evropskih zemalja poslalo je tamo vojno osoblje.
Osim toga, EU je najavila protivmjere, ako Tramp zaista uvede carine.
Zbog toga je dolar bio pod snažnim pritiskom. Nije se uspio oporaviti ni nakon što je Tramp u srijedu, nakon sastanaka na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, kazao da je postignut okvirni dogovor o Grenlandu i da neće uvoditi nove carine.&nbsp;
- Slabost dolara posljedica je gubitka kredibiliteta i prestiža SAD - &nbsp;kazao je analitičar u firmi Capital.com, Kyle Rodda.
Dolar decenijama slovi za sigurnije utočište za kapital u nesigurna vremena, pa čak i u krizama u koje su uključene SAD.&nbsp;
No, čini se da postupno gubi taj status, pa ulagači utočište traže u drugim valutama i zlatu.
Zbog toga se cijena zlata ove sedmice prvi put u istoriji probila iznad 4,9 hiljada dolara &nbsp;po unci.

Dolar pao zbog grenlandske situacije

Dolar je ove sedmice oslabio prema korpi valuta, najviše prema japanskom jenu, pa je na putu gubitka u ovoj godini više od devet odsto.
&nbsp;Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 0,7 odsto na 98,05 bodova.
&nbsp;Pritom je dolar prema evropskoj valuti oslabio 0,5 odsto, pa je kurs eura dostigao 1,1770 USD.
&nbsp;Američka valuta oslabila je i u odnosu na japansku, 0,8 odsto, pa je cijena dolara skliznula na 156,55 jena (JPY), prenosi Hina.
&nbsp;Pad dolara prema jenu posljedica je prijetnji japanskih vlasti da će intervenisati na tržištu kako bi se zaustavilo slabljenje jena.
&nbsp;Naime, premda je japanska centralna banka nedavno povećala kamatne stope na najviši nivo u 30 godina i poručila da je naredne godine zbog visoke inflacije moguće dalje povećanje kamata, jen je bio pod pritiskom zbog najave izuzetno podsticajne fiskalne politike.
&nbsp;Kako bi podstakla rast privrede, Vlada premijerke Sanae Takaichi predložila je rekordnu budžetsku potrošnju u narednoj fiskalnoj godini, uz ograničavanje daljeg zaduživanja.
&nbsp;To je na tržištu izazvalo zabrinutost zbog previše ekspanzivne fiskalne politike, pa su jedino prijetnje intervencijom mogle zaustaviti pad jena.
&nbsp;S druge strane, dolar se našao pod pritiskom u odnosu na euro i još neke važne valute, jer se na tržištu procjenjuje da će američka centralna banka naredne godine još u dva navrata smanjiti kamatne stope.
&nbsp;A kako su evropska i neke druge centralne banke pri kraju ciklusa smanjenja kamata, tako će se smanjiti razlika između kamata u SAD-u i tim zemljama.
&nbsp;Kako su u ovoj godini Federalne rezerve (Fed) smanjile kamate u tri navrata za po 0,25 procentnih poena, dolar je već mjesecima pod pritiskom. Tim više što ulagače već duže vrijeme zabrinjava neizvjesna carinska politika američkog predsjednika Donalda Trumpa.
&nbsp;Zbog toga je od početka godine dolarov indeks pao više od devet odsto, što je njegov najveći godišnji gubitak od 2003.

Dolar na putu gubitka u ovoj godini više od devet odsto

Vrijednost dolara u odnosu na korpu valuta ove sedmice je na svjetskim je tržištima znatno pala, jer ulagači vjeruju da će američka centralna banka u decembru dodatno smanjiti ključne kamatne stope.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je ove sedmice 0,7 odsto na 99,47 bodova. Pritom je dolar prema evropskoj valuti oslabio 0,7 odsto, pa je kurs eura dostigao 1,1595 dolara, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 0,15 odsto na 156,15 JPY.
Nakon snažnog rasta prethodne sedmice, pri čemu je dostigao najviši nivo u pet i po mjeseci, dolarov indeks je ove sedmice znatno pao. To je posljedica uvjerenja ulagača da će Fed u decembru dodatno smanjiti kamatne stope 0,25 procentnih bodova, kao što je učinio u septembru i oktobru.
Još nedavno šanse da će Fed to učiniti iznosile su samo oko 40 odsto, ali ove sedmice su porasle na 85 odsto.
Naime, ove sedmice objavljeni podaci ukazuju na usporavanje rasta američke privrede, pa su neki čelnici Feda poručili da su spremni dodatno da smanje kamate, jer je rizik od slabljenja tržišta rada veći od rizika od inflacije.
Kurs eura ojačao je u odnosu na dolar, jer će se, ako Fed smanji kamate, smanjiti razlika između kamatnih stopa u SAD-u i eurozoni.
Dolar je oslabio i prema jenu, jer ulagači ne žele da riskiraju, s obzirom na to da su nakon nedavnog jačanja dolara japanske vlasti zaprijetile intervencijom ako se nastave velike oscilacije kursa i spekulacije usmjerene na slabljenje japanske valute.
Pad kursa dolara prema jenu s najvišeg nivoa u deset mjeseci posljedica je procjena da bi japanska centralna banka mogla povećati kamatne stope jer inflacija u Japanu raste.

Dolar pao u odnosu na korpu valuta

Na svjetskim tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta prošle sedmice je porasla, najviše prema jenu jer se očekuje da će vlada premijerke Sanae Takaiči voditi vrlo podsticajnu fiskalnu politiku.
&nbsp;Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošle sedmice 0,4 odsto, na 98,93 boda. Pritom je dolar prema evropskoj valuti ojačao 0,3 odsto, pa je kurs eura skliznuo na 1,1625 USD, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Američka valuta je ojačala i u odnosu na japansku, i to 1,5 odsto, pa je cijena dolara skočila na 152,85 jena (JPY). Slabljenje jena traje od utorka, kada je japanski parlament podržao novu čelnicu Liberalno-demokratske stranke, za prvu premijerku u istoriji te zemlje, Sanae Takaiči. Takaiči je najavila vrlo podsticajnu fiskalnu politiku, a vjeruje se i da će pokušati uticati na centralnu banku da ne zaoštrava monetarnu politiku, uprkos visokoj inflaciji.
&nbsp;Sve to pozitivno utiče na tržište dionica, pa je prošle sedmice japanski Nikkei indeks dostigao rekordan nivo, ali to negativno utiče na japansku valutu. Podršku dolaru pružile su i vijesti o popuštanju trgovinskih napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine. Bijela kuća saopštila je da će se naredne sedmice predsjednik SAD-a Donald Tramp tokom turneje po Aziji sastati s kineskim predsjednikom Si Đinpingom. To je podstaklo nadu ulagača u popuštanje trgovinskih tenzija, pa je popustio i pritisak na dolar.
&nbsp;Međutim, u petak je američka valuta izgubila dio prethodnih dobitaka, nakon što je objavljeno da su potrošačke cijene u SAD-u u septembru porasle 0,3 odsto na mjesečnom, a tri odsto na godišnjem nivou. Premda je to nešto veća inflacija nego mjesec prije, manja je nego što su analitičari očekivali.

Dolar ojačao prema korpi valuta

Dolar je prema korpi valuta ove sedmice blago pao, što je posljedica trgovinskog rata između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine, kao i očekivanja da će američke Federalne rezerve (Fed) nastaviti sa smanjenjem kamatnih stopa.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 0,3 odsto na 98,54 boda.&nbsp;
Pritom je dolar prema evropskoj valuti oslabio 0,3 odsto, pa je kurs eura dostigao 1,1655 dolara, prenosi Hrportfolio.
Američka valuta oslabila je i u odnosu na japansku, 0,4 odsto, pa je cijena dolara skliznula na 150,6 jena (JPY).&nbsp;
Dolar je pod pritiskom od kada je prije prije desetak dana predsjednik SAD-a, Donald Trump, zaprijetio uvođenjem 100-procentnih carina Kini od 1. novembra, kao i drugim mjerama, nakon što je Kina ograničila izvoz rijetkih zemnih minerala.
Kina je najavila protivmjere ako Trump provede svoje najave, no posljednjih dana Trump ublažuje retoriku.
Dolar je oslabio i zbog naznaka problema u američkim regionalnim bankama.
Uz to, očekuje se da će, nakon reza u septembru, američka centralna banka do kraja godine još u dva navrata smanjiti kamatne stope za po 0,25 procentnih poena, jer američko tržište rada nije baš u najboljoj formi.&nbsp;
Na taj način smanjiće se razlika između kamata u SAD-u i eurozoni, s obzirom na to da je u proteklih godinu Evropska centralna banka (ECB) kamate smanjila oštrije nego Fed.
Euro se stabilizovao i zbog djelimičnog popuštanja političke krize u Francuskoj, nakon nedavne neočekivane ostavke Vlade.

Dolar u blagom padu

Na svjetskim tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta prošle sedmice je pala zbog prekida rada državnih službi i očekivanja da će američka centralna banka. Federalne rezerve (Fed) nastaviti sa smanjenjem kamatnih stopa.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je prošle sedmice 0,5 odsto, na 97,71 bod.
Pritom je dolar prema evropskoj valuti skliznuo 0,3 odsto, pa je kurs eura dostigao 1,174 USD, prenosi Hina.
Američka valuta oslabila je i u odnosu na japansku, 1,4 odsto, pa je cijena dolara pala na 147,45 jena (JPY).
Nakon dvije sedmice rasta, dolar je prošle sedmice oslabio jer su savezne službe privremeno zatvorene, s obzirom na to da republikanci i demokrate u Kongresu ne uspijevaju postići dogovor o daljem finansiranju tih službi.
- Prekid rada saveznih službi produbio je zabrinutosti u vezi sa privredom. Kako nema makroekonomskih izvještaja, mi smo slijepi, ne znamo što se događa u privredi. Potraje li ovaj prekid rada duže, ulagači će biti sve zabrinutiji u vezi uticaja toga na privredu - objasnio je valutni strateg u firmi TD Securities, Jayati Bharadway.&nbsp;
Dolar je pod pritiskom i zbog toga što se očekuje da će američka centralna banka nastaviti smanjivati ključne kamatne stope.
Naime, svi posljednji podaci pokazuju da američko tržište rada slabi, što je i glavni razlog nedavnog smanjenja kamata Feda za 0,25 postotnih bodova.
Ulagači očekuju da će centralna banka do kraja godine još u dva navrata, u oktobru i decembru, dodatno smanjiti kamate za po 0,25 postotnih bodova.
U javnim istupima neki čelnici Feda podržavaju tu tezu, a neki poručuju da ne bi trebalo žuriti sa smanjenjem kamata jer se inflacija i dalje kreće znatno iznad ciljanih nivoa od oko dva odsto.

Dolar oslabio

Dolar je ove sedmice, druge zaredom, porastao prema korpi valuta, jer se čini da američka centralna banka neće žuriti s daljim smanjenjem kamatnih stopa.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je 0,55 odsto na 98,18 bodova.
&nbsp;Pritom je dolar prema evropskoj valuti ojačao 0,35 odsto, pa je kurs eura skliznuo na 1,1705 dolara, prenosi Hrportfolio.
&nbsp;Američka valuta ojačala je i u odnosu na japansku, 1,05 odsto, pa je cijena dolara dostigla 149,5 jena (JPY).&nbsp;
Jačanje dolara drugu sedmicu zaredom zahvaljuje se dobrim ekonomskim podacima koji sugerišu da Federalne rezerve (Fed) ne treba da žure sa smanjenjem kamata.
Ove sedmice je saopšteno da je američka ekonomija u drugom tromjesečju porasla 3,8 odsto na godišnjem nivou, brže nego što je pokazivala prva procjena.&nbsp;
Osim toga, broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima pao je za 14 hiljada, na 218 hiljada, niže nego što su analitičari očekivali.
Snažan rast privrede i relativno stabilno tržište rada, navode na zaključak da američka centralna banka ne bi trebalo da žuri s daljim smanjenjem kamatnih stopa.
&nbsp;Fed je prije desetak dana smanjio kamate za 0,25 procentnih poena zbog slabosti tržišta rada, a ulagači su se nadali da će banka žurno nastaviti sa smanjenjem cijene novca do kraja godine.
&nbsp;No, posljednji ekonomski podaci to dovode u pitanje.

Dolar ojačao drugu sedmicu zaredom

Na svjetskim tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta prošle sedmice je blago pala, drugu sedmicu zaredom, jer je sve sigurnije da će američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) naredne sedmice smanjiti kamatne stope.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je prošle sedmice 0,1 odsto, na 97,61 bod.
Pritom je kurs eura ojačao 0,15 odsto, na 1,1735 USD, prenosi Hina.
Međutim, američka valuta je ojačala u odnosu na japansku, 0,15 odsto, pa je cijena dolara dosegnula 147,65 jena (JPY).
Dolar je pod pritiskom već sedmicama jer svi posljednji podaci pokazuju da američko tržište rada slabi, pa se očekuje da će na sjednici naredne sedmice američka centralna banka smanjiti kamatne stope 0,25 postotnih bodova.
Nakon što su nedavni podaci pokazali da je u avgustu broj zaposlenih porastao znatno manje nego što su analitičari očekivali, prošle sedmice je objavljeno da je broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima u prethodnoj sedmici porastao više nego što se očekivalo, na 263 hiljade, najviši nivo u gotovo četiri godine.
Zbog slabosti tržišta rada, ulagači su uvjereni da će čelnici Feda na sjednici naredne sedmice smanjiti kamatne stope 0,25 postotnih bodova.
Neki analitičari procjenjivali su da bi Fed mogao kamate srezati i oštrije, 0,5 postotnih bodova.
Međutim, te su špekulacije splasnule jer su novi podaci pokazali da su u avgustu potrošačke cijene porasle 0,4 odsto na mjesečnom nivou, više nego što se očekivalo.
Na godišnjem nivou inflacija je dostigla 2,9 odsto, najviši nivo od januara, pa se čini da su carine, koje je nedavno uveo predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp, podržale rast inflacije.
Temeljna stopa inflacije, iz koje su isključene cijene hrane i energije, dostigla je u avgustu 3,1 odsto.
A rast inflacije ne ostavlja centralnoj banci puno prostora za smanjenje kamatnih stopa, a obzirom na njen ciljani nivo inflacije od oko dva odsto.

Dolar oslabio drugu sedmicu zaredom

&nbsp;Vrijednost dolara prema korpi valuta pala je i prošle sedmice, treće zaredom, jer su ojačala očekivanja da će američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) smanjiti ključne kamatne stope.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je prošle sedmice 0,1 odsto, na 97,73 boda. Pritom je kurs eura ojačao 0,15 odsto, na 1,1715 USD.
Američka valuta oslabila je 0,15 odsto i u odnosu na japansku, pa je cijena dolara skliznula na 146,95 jena (JPY).
Gotovo cijele sedmice dolarov indeks kretao se iznad nivoa od 98 bodova, dok su ulagači čekali govor predsjednika Feda Jeromea Powella na tradicionalnom godišnjem skupu centralnih bankara u američkom gradiću Jackson Holeu, prenosi SEEbiz.
Najvažnije pitanje na tržištima bilo je hoće li Powell signalizirati smanjenje kamata ili će ponoviti ono što poručuje već duže vrijeme – da Fed ne treba žuriti sa smanjenjem kamata dok se ne vidi kako je povećanje carina na uvoz u SAD uticalo na inflaciju.
Posljednji podaci pokazuju da američko tržište rada slabi, što predstavlja glavni razlog za smanjenje kamata. S druge strane, posljednji podaci pokazuju i da je inflacija i dalje povišena, što ne ostavlja puno prostora za takav potez Feda. I, konačno, u petak je Powell kazao da su sada rizici u privredi uravnoteženi i da se bliži vrijeme za prilagođavanje monetarne politike.
To je na tržištu protumačeno kao signal da će Fed na sjednici 17. septembra smanjiti kamate 0,25 postotnih bodova, pa je vrijednost dolara prema korpi valuta u petak potonula gotovo jedan odsto i tako zabilježila pad treću sedmicu zaredom.

Pad vrijednosti dolara

Kanada i Francuska otvaraju danas konzulate u glavnom gradu Grenlanda, u znak snažne podrške lokalnoj vladi, a nakon prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da će SAD preuzeti tu dansku autonomnu teritoriju.
Delegacija visokih kanadskih zvaničnika, uključujući generalnu guvernerku Meri Simon i ministarku spoljnih poslova Anitu Anand, doputovaće u Nuk kako bi formalno otvorila konzulat, u pratnji broda kanadske obalske straže, prenosi BBC.
Prije putovanja, Simon je rekla da Kanada "čvrsto stoji uz narod Grenlanda koji će sam odrediti svoju budućnost".
Kako se navodi, kanadska i francuska misija predstavljaju istorijsko proširenje stranog angažmana na Grenlandu i dodaje da su do ove nedjelje samo Island i SAD imale diplomatske konzulate u Nuku.
Novoimenovani francuski konzul je Žan-Noel Poarije, koji je ranije bio ambasador u Vijetnamu, prenosi Mond.
Predsjednik organizacije koja predstavlja kanadske Inuite "Inuit Tapiriit Kanatamija" Natan Obed rekao je za BBC da je konzulat rezultat višegodišnjeg zalaganja njegove zajednice za uspostavljanje bližih veza, kao i da će oko 50 kanadskih Inuita stići iznajmljenim avionom iz Montreala u Nuk kako bi prisustvovali ceremoniji.
Grenland ima diplomatske odnose sa Evropskom unijom od 1992. godine, sa Vašingtonom od 2014. i sa Islandom od 2017. godine.
Island je otvorio svoj konzulat u Nuku 2013. godine, dok su Sjedinjene Države, koje su imale konzulat u glavnom gradu Grenlanda od 1940. do 1953. godine, ponovo otvorile svoju misiju 2020. godine.
Evropska komisija je otvorila svoju kancelariju 2024. godine.

Francuska i Kanada danas otvaraju konzulate na Grenlandu

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, poručio je da se prava radnika moraju zaštititi i da će inicirati to već u ponedjeljak kroz ustavnu regulaciju.
- Zabrinut sam jer će mnogi radnici biti uskraćeni za neradnu nedjelju i praznike. Ad hoc rješenja nijesu održiva. Već u ponedeljak ću predložiti da se ovo pravo trajno riješi Ustavom, uz izuzetke za djelatnosti od javnog interesa. Vrijeme je da zaštitimo prava radnika- kazao je Milatović u objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F2019849918693929346%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Prava radnika se moraju zaštititi, iniciraću ustavnu promjenu

U Glavnom gradu se ponovo otvara pitanje rada Skupštine, nakon što su odbornici DNP-a najavili odsustvo sa narednih sjednica. Predsjednica Skupštine Jelena Borovinić Bojović u Jutarnjem programu <a href="https://gradski.me/video-borovinic-bojovic-rok-za-novo-zasijedanje-skupstine-glavnog-grada-ocekuje-se-8-marta/">RTV PG </a>ističe da su izborni procesi u posljednje tri godine predstavljali ozbiljnu opstrukciju rada lokalne uprave, te upozorava da bi odlaganje sjednica moglo uticati na usporavanje evropskih integracija.
Redovno zasijedanje parlamenta je zakonska obaveza i preduslov za nesmetano funkcionisanje grada, istakla je Borovinić Bojović.
- Nažalost, imamo trenutnu situaciju gdje je jasno da su odbornici i odbornice DNP-a najavili odsustvo sa narednih sjednica Skupštine Glavnog grada zbog novonastale političke situacije i u tom smislu Skupština Glavnog grada se nalazi u određenom izazovu- navela je Borovinić-Bojović.
Rok za novo zasijedanje Skupštine očekuje se 8. marta, jer je posljednje održano početkom decembra.
- Na lokalnim samoupravama ustvari bitiše 70 posto zakona evropske legislative. Da bi bilo koje kočenje lokalnih zajednica bilo u principu indirektno, pa možemo slobodno reći i direktno kočenje evropskih integracija- poručila je Borovinić-Bojović.
Dva izborna procesa u poslednje 3 godine su ozbiljna opstrukcija redovnog funkcionisanja Glavnog grada, ocjenjuje Bojović.
- Praviti saveze sa onima protiv kojih ste se borili i protiv agende za koju ste se borili zaista meni nije razumno i nije mi jasno ali u svakom slučaju ono što ja moram da kažem i da naglasim da je gospodin gradonačelnik zaista od prvog dana te svoje pozicije bio krajnje korektan i odgovoran- istakla je Borovinić-Bojović.
Uprkos izazovima, planirano je sprovođenje brojnih inicijativa, među kojima je i unapređenje bezbjednosti djece u digitalnom okruženju u saradnji sa Vladom Crne Gore.
- Mi smo u finalnoj fazi izrade akcionog plana u saradnji sa Sekretarijatom za socijalno staranje i NVO sektorom odnosno svim onim organizacijama koje se bave zaštitom žena, koja će biti platforma, direktni akcioni plan sa konkretnim koracima koji će se baviti prevencijom nasilja generalno, a sa druge strane sa Ministarstvom prosvete upravo u narednih 10 dana započinjemo pilot projekat- navela je Borovinić-Bojović.
Poseban fokus biće usmjeren na jačanju sistema zaštite, kroz konkretne mjere i zajednički rad sa relevantnim institucijama i civilnim sektorom, kao i kroz pilot aktivnosti koje bi uskoro trebalo da počnu u školama.

Borovinić-Bojović: Izborni procesi u posljednje tri godine predstavljali ozbiljnu opstrukciju rada lokalne uprave

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je da je vraćanjem zakona u skupštinsku proceduru želio da jasno ukaže na one koji, kako je ocijenio, koče evropski put države. U izjavi za TVCG naglasio je da je u Crnoj Gori na snazi – raspad sistema – u Skupštini, Vladi, bezbjednosnom i pravosudnom sektoru.
Milatović je kazao da su glavne poruke sa njegovih sastanaka sa američkim zvaničnicima u Vašingtonu bile usmjerene na jačanje strateškog partnerstva, dijaloga i unapređenje ekonomske saradnje.
Istakao je da su Sjedinjene Američke Države posebno zainteresovane za uticaj Kine u regionu, kao i za borbu protiv organizovanog kriminala.
– Iskoristio sam sastanak u Stejt departmentu da zatražim podršku u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno imajući u vidu da su u Crnoj Gori pobjegla dva lica koja su trebalo da završe u zatvoru. To nijesu dobre vijesti, ali dobra vijest je da će Amerika pomoći kada je riječ o vladavini prava u Crnoj Gori – kazao je Milatović.
Govoreći o zakonima koje je vratio u skupštinsku proceduru, predsjednik je poručio da su građani svjedočili neozbiljnom radu institucija, prije svega Skupštine i poslanika.
– Nije ispravno glasati za zakone prije nego što se pročitaju. Slobodno mogu reći da je ovo raspad sistema u Skupštini, Vladi, bezbjednosnom i pravosudnom sektoru, što je loše za građane. Pozvao sam na odgovornost i izveo na čistac poslanike i Vladu. Sve je to bilo isplanirano kako bi se pokazalo ko u Crnoj Gori koči naš evropski put – a to su neozbiljna Vlada i neodgovorna parlamentarna većina – poručio je Milatović.

Tag: dolar