Direktor preduzeća “Vodovod i kanalizacija Podgorica” Aleksandar Nišavić kazao je da zemljište na kojem se planira izgradnja Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda pripada industrijskoj zoni KAP-a, kao i da se zbog svoje kontaminiranosti to zemljište ne može koristiti za bilo koju drugu namjenu osim za industrijsku.
On je istakao da izvođač radova radi na pripremi dokumentacije, ali i predočio građanima da će se realizacijom ovog projekta riješiti komunalni problemi i poboljšati zdravlje i ljudi i okoline.
- Zemljište na kojem se planira postrojene za prečišćavanje otpadnih voda se nalazi u industrijskoj zoni KAPa- Podgorice i ne pripada dijelu naselja ni Botun, ni Dajbabe, već pripada industrijskoj zoni - kazao je Nišavić, gostujući u Dnevniku na RTV Podgorica.
Naveo je da zemljište, zbog kontaminacije, nije moguće koristiti za bilo koju drugu svrhu osim za industriju.
- Radili smo ospežna istraživanja samog zemljišta i njenog kvaliteta i ono ne može da se koristi ni za koju drugu upotrebu osim za industriju, nakon određenog procesa remilijacije - ističe Nišavić.
Nišavić je kazao da izvođač radova priprema dokumentaciju za prijavu gradnje.
- Neophodna je polisa osiguranja i sve ostalo što ide uz potrebnu dokumentaciju za prijavu gradnje. Nakon toga, nadležnom građevinskom inspketoru bićemo u mogućnosti da predamo cjelokupnu dokumentaciju zajedno sa nedavno dobijenom građevinskom dozvolom, čime se stiču uslovu za početak radova - istakao je on.
On je istakao da se radi o kontaminiranoj zoni i po prvi put nakon desetina godina, na inicijativu Glavnog grada, neko radi nešto povodom ovog problema.
- Građani Botuna i Zete po prvi put dobijaju nekoga ko kontkretno želi da riješi ovaj problem i ko želi da se bavi ovim problema. Nema razloga da iko bude protiv ovog projekta i da ga na bilo koji način sabotira, jer u slučaju da se projekat ne realizuje, doći ćemo u situaciju da moramo da vratimo sva sredstva kreditnoj instituciji i da obeštetimo izvođača, tako da sva ona sredstva koja su planirana za rješavanje ovog i ostalih pitanja, moraće da budu usmjerena na obeštećenje izvođača i kredita i mislim da nema nijedan razlog da ne dođe do početka ovog projekta upravo zbog mještana Botuna, Zete i Podgorice - kazao je Nišavić.
Nišavić smatra da se građanima Botuna i Omerbožovića, koji protestuju zbog izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kao i peta sanitarna kada u Tuzima – manipuliše.
- U pitanju su projekti koji rješavaju najvažnije komunalne probleme, kako u samoj deponiji, tako i za odvođenje komunalnih otpadnih voda. Ovim projektima se rješavaju problemi Podgorice, Tuzi, Zete i dobrog dijela Crne Gore, tako da nema razloga i ne bi smjela politika da se miješa u sve ovo. Pozivam građane da budu na strani rješavanja svojih najvažniji komunalnih problema koji opterećuju sve nas toliko godina unazad, a da spašavanje određenih političkih grupacija i pojedinaca bude po strani, jer ovo nisu pitanja u koja treba da uplivava politika, već da budemo na strani svog zdravlja, porodice i da rješavamo probleme koji su ključni za adekvatno zdravlje – tretman otpadnih voda i adekvatno skladištenje otpada koji svi proizvodimo - kazao je Nišavić.
Govoreći o šatoru koji su građani postavili, Nišavić je kazao da se on nalazi na jednoj od katastarskih parcela koje čine urbanističku parcelu na kojoj je predviđena izgradnja postrojenja.
Na tvrdnje Botunjana da je u posljednja dva dana, uprkos izmirivanju računa, gašena voda, Nišavić je kazao da to nije tačno.
- Naplata potraživanja se odnosi na cjelokupnu opštinu. Vodovod Podgorica i dalje snadbijeva Zetu. Svi stanovnici opštine Zeta se snadbijevaju sa vodoizvorišta koja se nalaze na teritoriji Podgorice. To radimo uredno i kvalitetno, jednako kao i prema svakom građaninu, jednako tako se moramo ophoditi i kada su obaveze tih građana u pitanju i iz tog razloga, u prethodnih nekoliko dana, vršene su mjere naplate potraživanja, kako od građana Podgorice, tako i od građana Zete. Konačno imamo situaciju u kojoj su svi potrošači jednaki, tako da su i ti potrošači sankcionisani, odnosno prema njima su preduzete mjere kao prema svim onima koji ne izmiruju svoje obaveze - istakao je Nišavić.
<h2>"Trudimo se da riješi problem zamućenosti Mareze"</h2>
O zamućenosti Mareze zbog obilnih kiša, Nišavić je kazao da se Vodovod trudi da riješi problem.
- Čišćenje kanala koji, odnosno dio kanala koji je u nadležnosti Vodovoda i Glavnog grada je odrađen. Ići ćemo dalje. Očistićemo sve kanale kako bi voda brže opticala i mutnoća što brže prolazila. Svjedoci smo da je u prethodnih sedam dana pala tolika količina kiše da u nekoliko gradova u Crnoj Gori imamo situaciju da voda nije za piće. U pitanju su velike jedinice zamućenosti. Kod nas imamo sreću da je samo vodoizvorište Mareza ugroženo sa mutnoćom i to u manjim jedinicama. Gledamo da riješimo taj problem na najbrži i najbolji mogući način - zaključio je Nišavić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Nišavić: Zemljište za postrojenje u industrijskoj zoni Podgorice, priprema se dokumentacija za početak izgradnje

Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nije vodila dosije u odnosu na vlasnika i glavnog i odgovornosnog urednika Dana Duška Jovanovića i ne posjeduju dokumentaciju za njegovo ubistvo, navedeno je u dopisu dostavljenom Anketnom odboru koji se bavi slučajevima navodno politički motivisanih ubistava i napada na novinare i druge slobodne intelektualce.
Dopis, koji potpisuje direktor ANB-a Ivica Janović, je na početku današnje sjednice pročitao predsjedavajući Odbora Andrija Nikolić.
Informacije povodom slučaja ubistva Duška Jovanovića i drugih detalja u posjedu ANB zatražio je poslanik Demokrata Momčilo Leković.
- ANB je odgovorio da na osnovu raspoloživog dokumentacionog fonda, koji obuhvata i period bivše službe džavne bezbjednosti nije vodio dosije u odnosu na vlasnika i glavnog i odgovornosnog urednika Dana Duška Jovanovića i da ne posjeduju dokumentaciju za ubistvo koje se desilo 27. maja 2004. - pročitao je Nikolić odgovor Janovića.
T.K.

Janović: ANB nije vodio dosije, niti ima dokumentaciju za ubistvo Duška Jovanovića

Uprava carina saopštila je da su brodski materijali za plovila u dolasku i odlasku iz Luke Bar i njihova prateća dokumentacija izuzeti u pet navrata od Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), i to 575 brodskih manifesta u periodu 2019-2022. godine.
Iz Uprave carina to su saopštili povodom javnih istupa izvršne direktorice Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanje Ćalović Marković u kojima su iznešene tvrdnje da joj nisu dostavljeni podaci o ulasku i izlasku robe iz Luke Bar. Tvrde da bi dostavljanje i objavljivanje dokumenata bilo kršenje zakona, jer je sva dokumentacija u SPO.
- Radi tačnog informisanja javnosti i očuvanja transparentnosti rada Uprave carina i sprečavanja pogrešnih tumačenja i interpretacija u javnosti, u odnosu na dokumentaciju koja je u posjedu ovog organa, saopštavamo da bi dostavljanje i objavljivanje dokumenata o plovilima u dolasku i odlasku iz Luke Bar bilo kršenje Zakona o carinskoj službi. Shodno članu 101 stav 4 Zakona o carinskoj službi, pojedinačni podaci o fizičkim i pravnim licima sadržani u carinskim deklaracijama, kao i podaci potrebni za utvrđivanje i provjeru carinske vrijednosti robe, u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuju carinski poslovi i odredbama zakona kojim se uređuje zvanična statistika i sistem zvanične statistike, smatraju se službenom tajnom i ne smiju se od strane carinskog organa dalje saopštavati bez izričite saglasnosti lica ili ovlašćenih organa koji su ih dali - navedeno je u saopštenju Uprave carina.
Ističu da Uprava carina nijedan podatak ne može dostavljati bez prethodne saglasnosti pravnih i fizičkih lica čija roba ulazi i izlazi iz Luke Bar.
- Navedeni carinski propis je usaglašen sa evropskim zakonodavstvom i carinski organ ne može javno objavljivati podatke koje pribavlja u vršenju svojih nadležnosti što je potvrđeno od strane Evropske komisije - dodaje se u saopštenju.
Uprava carina saopštava da su brodski manifesti za plovila u dolasku i odlasku iz „Luke Bar“ i njihova prateća dokumentacija izuzeti u pet navrata od Specijalnog policijskog odjeljenja, i to 575 brodskih manifesta u periodu 2019-2022. godine.
- Shodno zakonskim ovlašćenjima, jedini koji je u posjedu navedene dokumentacija je Specijalno policijsko odjeljenje, koje postupa u skladu sa istom. Uprava carina ostaje posvećena zakonitom i transparentnom radu u okviru svojih nadležnosti - zaključuje se u saopštenju.

Uprava carina: Sva dokumentacija o ulasku i izlasku robe iz Luke Bar je u SPO

Američka vlada objavila je oko 10.000 stranica dokumentacije vezane za ubistvo sentatora Roberta F. Kenedija 1968. godine, čime je u skladu sa naređenjem predsjednika Donalda Trampa nastavljeno objavljivanje dokumenta držanih pod oznakom tajnosti.
Direktorka Nacionalne obaveštajne službe Talsi Gabard rekla je da će objavljivanje dokumenata vezano za ubistvo Roberta Kenedija „uprijeti dugo čekano svjetlo na istinu“.
- Gotovo 60 godina poslije tragičnog atentata na senatora Roberta F. Kenedija američki narod će prvi put imati mogućnost da preispita istragu savezne vlade zahvaljujući vođstvu predsjednika Trampa - napisala je Gabard.
Američka Uprava za nacionalnu arhivu i dokumentaciju objavila je oko 229 fajlova sa tim stranicama na svom vebsajtu.
Pedsjednik SAD Donald Tramp je u januaru potpisao izvršnu naredbu o skidanju oznake tajnosti nad preostalim saveznim dokumentima vezanim za ubistva predsjednika Džona F. Kendija, senatora Roberta F. Kenedija i Martina Lutera Kinga Mlađeg.
Američka vlada počela je sredinom marta da objavljuje preostale povjerljive dokumenate o ubistvu predsjednika Džona F. Kenedija, 1963. godine u Dalasu.

SAD objavila oko 10.000 strana dokumenata o ubistvu Roberta Kenedija

Više javno tužilaštvo u Novom Sadu saopštilo je 26. januara da je u nedjelju na svom sajtu objavilo preostalu dokumentaciju u okviru postupka koji vodi za pad nadstrešnice sa novosadske Željezničke stanice 1. novembra, kada je poginulo 15 osoba, a dvije su teško povrijeđene.
- Više javno tužilaštvo u Novom Sadu obavještava javnost da je, zaključno sa 26. januarom 2025. godine, postavljanjem dokumenta pod nazivom "Preostala dokumentacija 3. dio", stavilo na uvid cjelokupnu dokumentaciju sa kojom raspolože, kao i informacije prikupljene tokom predistražnog i istražnog postupka vođenog pred Višim javnim tužilaštvom u Novom Sadu, kao i druge dokaze kojima se potkrepljuje opravdana sumnja da su optužena lica izvršila krivična djela koja im se stavljaju na teret - navodi se u saopštenju.
Tužilaštvo navodi da je dokumentacija objavljena iz opravdanog interesa javnosti, te da je "izuzeta medicinska dokumentacija koja uključuje fotografije, snimke i zapisnike koji se tiču preminulih i povrijeđenih".
Nakon pritiska javnosti i zahtjeva studenata u blokadi, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je polovinom decembra 2024. najavio objavljivanje dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice.
Dio dokumentacije sukcesivno je objavljivan na sajtu Vlade Srbije, nakon čega su studenti u blokadi i predstavnici stručne javnosti u više navrata ukazali da ona nije kompletna.
Dio dokumentacije je nakon toga, krajem decembra, objavljen na sajtu Vlade, kao i na sajtu Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu.
Međutim, i nakon toga su studenti u blokadi i predstavnici struke nastavili da insistiraju na tome da u objavljenim spisima nedostaje ključna dokumentacija neophodna za utvrđivanje krivične odgovornosti lica koja su rukovodila rekonstrukcijom Željezničke stanice i bila na njoj angažovana.
Oni su u saopštenju ukazali da cilj njihovog zahtjeva nije samo da se dokumentacija učini dostupnom javnosti, već da se podstakne tužilaštvo da je u okviru svog sistema funkcionisanja pregleda, a da nakon toga preduzme zakonom predviđene korake.
U padu betonske nadstrešnice na rekonstruisanoj Željezničkoj stanici poginulo je 15, a teško povrijeđeno dvije osobe.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je povodom pada nadstrešnice u tom gradu 30. decembra podiglo optužnicu protiv 13 ljudi.
Među optuženima su bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić i njegova pomoćnica Anita Dimoski, kao i bivša direktorka javnog preduzeća "Infrastrukture željeznice Srbije" Jelena Tanasković.
U pritvoru je 10 optuženih, Vesić je na slobodi, dok su Tanasković i Dimoski u kućnom pritvoru.

Tužilaštvo u Novom Sadu objavilo "preostalu dokumentaciju" o padu nadstrešnice

Premijer Srbije Miloš Vučević najavio je danas da će vrlo brzo na sajtu Vlade Srbije biti objavljena dodatna dokumentacija sa kojom se raspolaže u vezi sa padom nadstrešnice u Novom Sadu.
Vučević je podsjetio da je na sajtu dostupno oko 600 linkova prema dokumentaciji sa nekoliko hiljada stranica, a da su poslije saopštenja Građevisnkog fakulteta razgovarali sa predsjednikom Republike o tome da treba da budu objavljeni dodatni dokumenti.
- Vrlo brzo ćemo ono s čime Vlada, Ministarstvo građevinarstva i Infrastrukture željeznica raspolažu objaviti na sajtu vlade - rekao je Vučević za Tanjug.
Vučević je dodao da ništa nije sakriveno niti uništeno.
- Nema šta da se krije. Kako je rekao predsjednik juče, tako će biti urađeno u vrlo kratkom vremenu - rekao je Vučević.

Vučević: Uskoro objavljivanje dodatne dokumentacije o padu nadstrešnice

Vlada Srbije saopštila je na današnjoj sjednici odluku da Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u naredna 24 sata "učini javno dostupnim dokumentaciju koja se tiču mogućeg izvršenja krivičnog djela uslijed obrušavanja nadstrešnice na staničnoj zgradi u Novom Sadu, dana 1. novembra 2024. godine".
U padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu je poginulo 15 ljudi, dok se dvoje teško ranjenih, više od mjesec dana kasnije, i dalje bori za život. Stanica je svečano otvorena u julu nakon trogodišnje rekonstrukcije.
U saopštenju od 12. decembra se dodaje da je Vlada na istoj sjednici donijela odluku da se iznos sredstava za materijalne troškove visokoškolskih ustanova utvrđen Zakonom o budžetu Srbije za 2025. godinu uveća za 20 odsto u odnosu na iznos sredstava utvrđen Zakonom o budžetu Arbije za 2024. godinu.
Odluka Vlade dolazi manje od 24 sata nakon što je predsednik Srbije 11. decembra u obraćanju medijima u zgradi Predsjedništva u Beogradu najavio ove poteze.
Dok se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obraćao medijima, ispred zgrade Predsjedništva protestovao je jedan broj studenata koji blokira fakultete insistirajući na ispunjenju zahtjeva, među kojima su objavljivanje cjelokupne dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice u Novom Sadu i veća izdvajanja za materijalne troškove visokoškolskih ustanova.
Blokade visokoškolskih ustanova traju od kraja novembra nakon napada na studente tokom protesta zbog nesreće na Željezničkoj stanici u Novom Sadu. Više od 40 fakulteta i viših škola u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu, Nišu i Subotici se priključilo blokadama.
Predstavnici vlasti osuđuju blokade i proteste.

Vlada Srbije donijela odluku da se objavi dokumentacija u vezi sa padom nadstrešnice u Novom Sadu

Vlada Crne Gore je 1. juna 2023. godine odobrila 220.000 eura Eparhiji budimljanko-nikšićkoj za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću.
Državna revizorska institucija je prilikom revizije ustanovila da nema priložene propratne dokumentacije, kao i da nije navedena obaveza izvještavanja o utrošku navedenih sredstava.
U obrazloženju Vlade je bilo navedeno da je novac dodijeljen jer Crkva Svetog Vasilija u Nikšiću ujedno ima i status kulturnog dobra pod državnom zaštitom.
- Ulaganje je krajnje neophodno, radi očuvanja ovog izuzetnog dobra naše kulturne baštine i ujedno moralna obaveza... - navodi se u odluci kojom se zadužuje Ministarstvo finansija da uplati novac na račun Eparhije budimljansko-nikšićke Srpske pravoslavne crkve.
Moralna obaveza Vlade da očuva kulturnu baštinu ovom odlukom nije definisala i obavezu Eparhije da izvještava o tome kako se novac troši, niti je Vlada poštovala svoju obavezu da sagleda svu neophodnu dokumentaciju, kako je navedeno u izvještaju DRI.
U konačnom izvještaju Državne revizorske institucije o reviziji Prijedloga zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2023. godinu piše da je Ministarstvo pravde tek 1. 7. 2024. godine dostavilo na uvid dopis Eparhije budimljansko-nikšićke u kom je navedeno da je do 1. jula 2024. godine, utrošen iznos od 60.000, dok će se preostali iznos (od 160.000) utrošiti u narednom periodu.
- Navedene isplate nijesu izvršene u skladu sa tačkom 3 Pravilnika o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora – ističe se u izvještaju DRI.
Revizori ističu da isplata nije izvršena u skladu sa pravilnikom i uputstvom o radu državnog trezora kojim je definisano ovjeravanje i odobravanje plaćanja od strane potrošačkih jedinica.
- Vlada i resorna ministarstva su dužni da prije usvajanja zaključaka i plaćanja iz tekuće budžetske rezerve obezbijede relevantnu dokumentaciju kojom se vrši pravdanje odobrenog iznosa, kako je i predviđeno aktom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora – ističe se u izvještaju.
U situacijama kada nije obezbijeđena propratna dokumentacija, u prijedlogu zaključka treba navesti okvirni iznos za koji se traži saglasnost, a isplatu izvršiti nakon što resorno ministarstvo potvrdi Ministarstvu finansija opravdanost isplate na bazi relevantne dokumentacije, preporučili su iz DRI.
<h2>Procvat od 2017. godine</h2>
Eparhija Budimljansko nikšićka je, prema podacima portala Moj novac Instituta Alternativa, od 31. januara 2011. godine do danas dobila gotovo dva miliona eura iz budžeta, preciznije 1.992.206,52 eura.
Od tog novca je 936.000 opisano kao „ostali transferi institucijama“, 360.000 je iz Ministarstva pravde po odlukama Vlade. Pod stavkom transferi političkim partijama i udruženjima iz budžeta je Eparhija za to vrijeme dobila 236.195.83, pod „ostalo“ se vodi 148.897,97 eura. Transferi institucijama kulture i sporta iznose 99.000, za stručno osposobljavanje invalidnih lica 81.124,65, a za javni rad 31.920 eura. Iz budžeta je od 2011. godine ovoj Eparhiji pod stavkom subvencije poslodavcima za zapošljavanje lica sa invaliditetom uplaćeno 29.806,97, a transferi ostalim institucijama, po odlukama vlade 24.344,82...
Navedene su i subvencije za prozvodnju, transferi političkim partijama, strankama i udruženjima, subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, odluke komisije za budžet pomoć pravnim licima, ostale usluge, vodovodi, konsultantske usluge.
Na grafikonu sajta Moj novac primjetno je da je Eparhija najviše novca dobila 2023. godine - 458.395,03 eura.
Rast iznosa koji ta Eparhija dobija iz budžeta počinje od 2017. godine kada je za njene potrebe izdvojeno 109.946,48 eura, a naredne 2018. godine 261.876,45. Oko 312. 000 je dobila 2019. godine, a 2020. je uslijedio značajan pad – svega 74.222 eura.
Već naredne 2021. godine Vlada je bila izdašnija pa je ovom ogranku SPC namijenila 303.577 eura. Trend je nastavljen i 2022, kada je iz budžeta Eparhiji dato nešto preko 253.000.
Ovu godinu završava primanjima iz budžeta sa 84.000 eura koliko je trenutno prikazano na portalu Instituta Alternativa Moj novac.
To su znatno veći izdaci države za Srpsku pravoslavnu crkvu, u odnosu na prethodne godine, koje prati portal. Od 2011. godine do 2017, iznosi su bili znatno skromniji.
Tako je Eparhija 2011. godine primila nešto preko 26.000 eura, 2012. je dobila iz budžeta svega 9.442 eura, a naredne 2013. godine 13.278. Država je Eparhiji budimljansko-nikšićkoj za 2014. godinu izdvojila 24,920, naredne 2015. godine je dobila 28,962. Tokom 2016. godine joj je dato 30.910 eura.
<h2>Neregulisano finansiranje</h2>
U godini 2023, kada je dato 200.000 eura Eparhiji budimljansko-nikšićkoj, Vlada je dala i 900.000 eura za srednju vjersku školu „Sveti Sava“, i 800.000 eura za Medresu „Mehmed Fatih“. Vjerske škole se finansiraju od 2019. godine, a nakon nalaza DRI da su novac dobijale nezakonito, Centar za građansko obrazovanje je podnio krivičnu prijavu, pa se sada time bavi i Specijalno državno tužilaštvo.
DRI je nedavno u izvještaju o finansiranju vjerskih zajednica navela podatak da je od 2019. do 2023. godine iz budžeta Crne Gore, po više osnova, uplaćeno 8,75 miliona eura na račune svih vjerskih zajednica i to: za finansiranje vjerskih zajednica 1,97 miliona eura, za finansiranje srednjih vjerskih škola 4,9 miliona eura i po drugim osnovama 1,87 miliona eura.
Predmetna sredstva su uplaćena na račune sedamnaest vjerskih zajednica koje su upisane u Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica i dvije srednje vjerske škole.
DRI je tada utvrdila da nije uspostavljen odgovarajući normativni okvir koji reguliše finansiranje vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore.
- Postojeći normativni okvir koji je u primjeni ne obezbjeđuje u dovoljnoj mjeri predvidljivost i pravednost u regulisanoj oblasti. Finansiranje srednjih vjerskih škola vršeno je na način koji nije u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju - saopštio je DRI.
Na osnovu Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica i Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, finansirane su vjerske zajednice u periodu 2019-2023, u ukupnom iznosu od 1,97 miliona eura.
U periodu 2021-2023, vjerske organizacije su finansirane iz budžeta Crne Gore na osnovu Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Iznos sredstava kojima se finansiraju vjerske zajednice određivao se na osnovu diskrecionih odluka resornog ministra, jer nijesu utvrđeni odgovarajući kriterijumi na osnovu kojih se vrši odobravanje sredstava i procjena potreba vjerskih zajednica prilikom odobravanja.
Kolegijum DRI je, saglasno sprovedenoj reviziji i utvrđenom činjeničnom stanju, izradio preporuke tako da je Ministarstvu pravde preporučeno da inicira donošenje normativnog okvira kojim će se regulisati finansiranje vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore, a posebno u dijelu propisivanja kriterijuma za odobravanje i procjenu potreba vjerskih zajednica prilikom odobravanja sredstava, kao i način praćenja i izvještavanja o namjenskoj upotrebi javnih sredstava za finansiranje vjerskih zajednica.
 
&nbsp;

Eparhiji budimljansko-nikšićkoj 220.000 eura, bez dokumentacije i obaveze da pravda trošenje

Protiv N.C. (66) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je kao investitor u Plužinama od 2020. do 2023. godine izgradio tri objekta bez prijave i dokumentacije za građenje.
To je saopšteno iz Uprave policije.
Prijavu protiv njega su podnijeli službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“, Odjeljenja bezbjednosti Nikšić i Stanice policije Plužine - u saradnji sa Urbanističko-građevinskom inspekcijom.

Krivična prijava osumnjičenom da je u Plužinama izgradio tri objekta bez prijave i dokumentacije

Danas je tačno dva mjeseca otkad je Specijalno državno tužilaštvo, preko svog sredstva, lansiralo patku o uređivačkim poduhvatima Aca Mijajlovića u grupi glasila, uključujući i Antenu M. (O drugima, možda, drugom prilikom, danas o nama.)
Na to sam, vodeći računa da budem jasan i da adresi čuvam obraz kao što ga čuva ona meni, odgovorio da - SDT laže!
Dva mjeseca u Crnoj Gori traju duže nego iđe, pa, ako je neko zaboravio, rekoh - da podsjetim. I na podvalu i na odgovor.
Jer, nama je ovo jako važno, zato nikako ne bih da ovu stvar koja stoji između Antene M i SDT popadne prašina. Ili da ispadnemo pristalice maksime - "u ćutanju je sigurnost". Takvoga sadržaja nije bilo u našem programu 31 godinu, neće ni sad. 
Istina, u prethodna dva mjeseca, na tu su pravnu paškvilu sa pozajmljenim potpisnicima, za račun SDT, podsjećali neki "novinari" i neki političari. Ali, na to kevtanje ne reagujem. Nijesam ja šef šinterske službe, nego glavni urednik Antene M. 
Elem, ni pisma, ni razglednice, iako je zvanični portparol SDT najavio poziv na saslušanje. U svojstvu svjedoka, ako dobro pamtim. Subjektivno, davno je to bilo.
Pravilno, dakle, zaključujete da nestrpljivo iščekujem susret sa kreatorima podvale o uređivačkom uticaju Aca Mijajlovića na Antenu M.
Prvo, zbog ljudske potrebe da im u lice kažem šta mislim o tužiocima koji djelove privatne telefonske komunikacije manipulativno pakuju s ciljem da uprljaju kritičare njihovoga rada. (A junački ćute dok se, na njihove oči i uši, fašizam izliva po Crnoj Gori, koje sve manje ima.) 
Drugo, da konačno mogu da tužim Miroslava Turkovića, Ivanu Petrušić Vukašević i Jovana Vukotića, tužioce koji su stavili potpis ispod Naredbe za sprovođenje istrage. Pa taj džak perja uvalili u prljave, za klevetu višestruko osuđivane ruke i naredili da se pušta niz (v)etar. 
Svezali oni svoje kerove ili im nastavili bacati koske, isto im se hvata, posljednju riječ o ovom slučaju daće sud. A sud, još uvijek, čak i u Crnoj Gori, sudi na osnovu dokaza, a ne na osnovu ukaza.

Čekajući poziv SDT

Milan je samo prosječan glumac u predstavi “Milan još nije izašao iz Vlade, a ka' će ne znamo”, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, reagujući na odgovor lidera Demokratske narodne partije (DNP) na poziv da napusti vlast.
Knežević je juče poručio Milatoviću da, umjesto što zaustavlja kamione smrznute piletine na Bulevaru Revolucije jer mu smrde pileća krilca, treba da dođe u ujčevinu "da sa ovim časnim, poštenim narodom brani njihovo pravo na zdravu životnu sredinu".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.6539%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fknezevic-milatovicu-umjesto-sto-zaustavljas-kamione-smrznute-piletine-jer-ti-smrde-krilca-dodi-u-ujcevinu-da-branis-pravo-na-zdravu-zivotnu-sredinu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Milatović je na mreži X naveo da lista DF-a koju je na parlamentarnim izborima predvodio upravo Knežević ima 13 poslanika u Skupštini, te da u potpunosti kontroliše postupke Vlade Crne Gore. 
- Upravo od njih zavisi izgradnja kolektora u Botunu. Ako je Milan Knežević istinski protiv izgradnje kolektora u Botunu, zašto ne iskoristi tu svoju moć - upitao je Milatović.
On je pozvao Kneževića da odgovori Botunjanima zašto umjesto patetičnih govora koje svakodnevno drži ne uradi nešto u okviru institucija koje kontroliše? 
- Zašto je upravo njegova Vlada usvojila prostorni plan koji predviđa izgradnju kolektora? Zašto je upravo njegova Vlada dala saglasnost na gradnju kolektora, protiv kojeg se on navodno bori? Ili je njegovo ponašanje samo dio već viđene političke igre i trgovine? Iste one kao kad se kleo u Sv. Vasilija da će napustiti Vladu do kraja prošle godine ukoliko Bošnjačka stranka ne raskine koaliciju sa DPS-om u Bijelom Polju. Niti je Bošnjačka stranka raskinula koaliciju sa DPS-om, niti je Milan izašao iz Vlade. 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1997227884130275455%3Fs%3D48&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović o Kneževiću: On je samo prosječan glumac u predstavi “Milan još nije izašao iz Vlade, a ka' će ne znamo”

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pozvao je sve građane Zete da se upute ka Botunu, navodeći da policija očigledno priprema intervenciju prema mještanima koji ne dozvoljavaju gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. - Pozivam sve Zećane da se hitno upute ka Botunu. Policija je zaustavila saobraćaj za teretna vozila i očigledno priprema intervenciju nad stanovnicima Botuna. Ko je Zećanin i zetskoga roda danas mora biti u Botunu. Odbranimo Zetu - no pasaran - poručio je Knežević na Fejsbuku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120610124_ce6cf2c5ca578e75f25c951ed119638be40fdbbe21fc16e5118d52f11ba4f3de.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120610124_ce6cf2c5ca578e75f25c951ed119638be40fdbbe21fc16e5118d52f11ba4f3de" data-rendition-name="original" width="758" height="725" loading="lazy" alt="keneževićeva objava"> </figure>  Podršku su putem onlajn platformi zatražili i Botunjani koji su postavili šatore i izveli mehanizaciju na prostor predviđen za gradnju postrojenja. Pojedini mještani Botuna kazali su da je policijska patrola kružila u blizini postavljenih šatora, te da ih je legitimisala. - Zaustavljaju na raskrsnivi Botuna i Srspke. Tražili su ličnu u vozačku na uvid - kazali su neki od njih. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Knežević: Policija zaustavila saobraćaj za teretna vozila, očigledno priprema intervenciju u Botunu

Na predsjedničkim izborima u Hondurasu nazire se tijesna trka. U jednom trenutku razlika između dva najizglednija kandidata – centrističkog Salvadora Nasrale i desno-konzervativnog Nasrija Asfure – iznosila je svega oko 500 glasova. Za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država to je bio dovoljan razlog da još jednom snažno stane u odbranu svog favorita Asfure: „Izgleda da Honduras pokušava da manipuliše ishod predsedničkih izbora“, napisao je Donald Tramp na svojoj onlajn platformi Truth Social. U tom slučaju zapretio je ozbiljnim posljedicama: „Ako to učine, gorko će se pokajati!"
Već danima kruže glasine o izbornim manipulacijama – s obije strane. U Hondurasu to nije ništa novo: i izbori 2013. i 2017. bili su obilježeni teškim optužbama za prevaru. Osim toga, Honduras je mala zemlja, u svjetskim razmjerama relativno nevažna. Zašto onda ovako žestoka reakcija američkog predsjednika?
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTrumpDailyPosts%2Fstatus%2F1995700434086875547%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1995700434086875547%7Ctwgr%5E64059fdd63ad87dc8bf494c9d7efa2a1fc3b7114%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Razmišljanje u sferama interesa</h2>
Donald Tramp je očigledno zavolio ideju političkih sfera uticaja, konstatuje Katrin Klifer-Ešbruk, ekspertkinja za transatlantske odnose iz Fondacije Bertelsman.
- On sebe vidi u gotovo imperijalnoj ulozi u Bijeloj kući i voli kada svet igra po njegovim pravilima – naročito na zapadnoj hemisferi. I zaista treba da se naglasi: to su njegovi interesi, a ne interesi klasične američke spoljne politike - kazala je ona.
U okusu ove „politike sfera uticaja" je posebno Latinska Amerika. 
- Vojne akcije kod Venecuele, zastrašivanje kolumbijskog predsjednika, preporuka za glasanje u Hondurasu uz pretnje - nabraja Klifer-Ešbruk i ukazuje na valutni aranžman od 20 milijardi dolara s Argentinom, koji je Tramp omogućio da pomogne predsjedniku Havijeru Mileju da prevaziđe krizu likvidnosti. 
- Ovdje nastaje nova politika kakvu Amerika prema susjedima u Latinskoj i Južnoj Americi dugo nije vodila - rekla je ona.
<h2>Miješanje i u Evropi</h2>
I ne samo tamo: u Poljskoj je Tramp otvoreno podržao nacionalno-konzervativnog euroskeptika Karola Navrockog. U Mađarskoj stoji iza Viktora Orbana. U Njemačkoj američka vlada i djelimično ekstremno desna Alternativa za Njemačku(AfD) trenutno intenziviraju kontakte. A prije nekoliko dana SAD su uputile svoje diplomate da u Evropi lobiraju za restriktivniju migracionu politiku.
Organizacije bliske MAGA pokretu poput Heritedž fondacije vode kampanju protiv klimatskih propisa Evropske unije. A riječ je o fondaciji koja je objavila i tzv. „Projekat 2025“, dokument koji se smatra scenarijem za preuređenje američke države. (MAGA označava pokret „Make America Great Again“.)
U prvoj godini svog drugog mandata američki predsjednik radikalno mijenja spoljnu politiku; prekida s nepisanim pravilom neupuštanja u unutrašnje poslove savezničkih država kao malo koji njegov prethodnik.
<h2>Cilj: Izvoz američkog kulturnog rata</h2>
Pri tome su unutrašnja i spoljna politika za američkog predsjednika u suštini jedno, zaključila je još u maju 2025. autorka studije Evropskog savjeta za spoljne odnose (ECFR). Prema toj analizi, predsjednik SAD vidi spoljnu politiku prvenstveno kao međunarodni nastavak kulturnog rata koji bijesni unutar SAD. 
- Ljevica i demokrate su neprijatelj iznutra; Evropljani se smatraju njihovim produžetkom u inostranstvu - piše Silija Belin, autorka studije. 
Tramp EU vidi kao „parazita“ koji iskorišćava Ameriku, slično kao što optužuje američke demokrate da slabe zemlju.
- Ideologizacija američke spoljne politike već se jasno vidi u ključnim dokumentima Projekta 2025 - objašnjava i Katrin Klifer-Ešbruk. 
Prema tim papirima, američka spoljna politika treba da se još snažnije nego dosad zasniva na strogo konzervativnim vrijednostima.
U to se uklapa i nedavna izjava Trampovog bivšeg savjetnika i veterana MAGA pokreta, Stiva Benona, koji je u intervjuu Rusiju nazvao „pobožnom hrišćanskom nacijom“ i „tradicionalnim saveznikom“ SAD.
Time Trampova administracija ruši sve dosadašnje temelje američke spoljne politike i sprovodi „veliki ideološki zaokret“ – vođen „izrazito strateškim ambicijama".
<h2>Neprikriveno omalovažavanje Evrope</h2>
Evropljani pritom nisu redovno omalovažavani samo zbog pregovora o Ukrajini, kaže Klifer-Ešbruk. Prezir prema liberalnoj Evropi iz djelova američke administracije već je više puta bio očigledan.
Kao primjer navodi čet koji je procurio u magazinu The Atlantic o američkom napadu u Jemenu. U njemu je američki potpredsjednik Džej Di Vens navodno rekao da Evropljani nesrazmerno profitiraju od tog napada, na što je ministar odbrane Pit Hegset odgovorio: „Potpuno dijelim vaš prezir prema evropskom parazitiranju. To je jadno."
<h2>Ideološka borba kroz spoljnu politiku</h2>
Iz takvog načina razmišljanja proizlazi da je Evropa usred insceniranog kulturnog rata, konstatuje Pavel Zerka iz ECFR-a. Američka administracija vodi otvorenu ideološku borbu i u Evropi – oko vrijednosti poput migracija, klime, pretjerane političke korektnosti i slobode govora. Istovremeno Tramp gdje god može podržava „novu desnicu“ i normalizuje njene radikalne stavove. Strategije koje proizlaze iz MAGA ideologije uključuju aktivno miješanje u izbore u korist desnih i konzervativnih kandidata, izgradnju svojevrsne „MAGA Internacionale" kroz povezivanje desnih mreža i podršku desnim medijima, partijama ili konferencijama poput Konferencije akcije konzervativne politike (CPAC).
<h2>Može li Evropa da se odbrani?</h2>
Evropa bi, prema Zerki, bila pametna kada ne bi dala da je Trampova administracija vuče za nos. Umjesto da vidi samo svoju zavisnost od SAD, mora zajednički i suvereno zastupati svoje interese – i protiv pritiska iz Vašingtona. Većina država EU trenutno je još uvek proevropski orijentisana. Taj potencijal treba iskoristiti za jedinstven nastup, umjesto da se gubi u nacionalnim ili partijskim podjelama.
Katrin Klifer-Ešbruk vidi još jednu opasnost za Evropu.
- Posebno finansijski moćne organizacije, koje stoje i iza Heritedž fondacije i Projekta 2025, sada se spremaju da, između ostalog, putem partijskih donacija utiču na politiku - kazala je ona.
Ova politikološkinja iz Fondacije Bertelsman, isto kao i Inicijativa Lobbycontrol, upozorava da su zakoni o partijskom finansiranju u Njemačkoj i drugim evropskim zemljama previše slabi i predstavljaju „ulazna vrata za spoljne uticaje, posebno kroz državna ili državno preusmjerena sredstva iz SAD".

Zašto Donald Tramp utiče na unutrašnju politiku širom svijeta

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Tag: dokumentacija