<p>Uprava carina saopštila je da su brodski materijali za plovila u dolasku i odlasku iz Luke Bar i njihova prateća dokumentacija izuzeti u pet navrata od Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), i to 575 brodskih manifesta u periodu 2019-2022. godine.</p>
<p>Iz Uprave carina to su saopštili povodom javnih istupa izvršne direktorice Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) <b>Vanje Ćalović Marković </b>u kojima su iznešene tvrdnje da joj nisu dostavljeni podaci o ulasku i izlasku robe iz Luke Bar. Tvrde da bi dostavljanje i objavljivanje dokumenata bilo kršenje zakona, jer je sva dokumentacija u SPO.</p>
<p>- Radi tačnog informisanja javnosti i očuvanja transparentnosti rada Uprave carina i sprečavanja pogrešnih tumačenja i interpretacija u javnosti, u odnosu na dokumentaciju koja je u posjedu ovog organa, saopštavamo da bi dostavljanje i objavljivanje dokumenata o plovilima u dolasku i odlasku iz Luke Bar bilo kršenje Zakona o carinskoj službi. Shodno članu 101 stav 4 Zakona o carinskoj službi, pojedinačni podaci o fizičkim i pravnim licima sadržani u carinskim deklaracijama, kao i podaci potrebni za utvrđivanje i provjeru carinske vrijednosti robe, u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuju carinski poslovi i odredbama zakona kojim se uređuje zvanična statistika i sistem zvanične statistike, smatraju se službenom tajnom i ne smiju se od strane carinskog organa dalje saopštavati bez izričite saglasnosti lica ili ovlašćenih organa koji su ih dali - navedeno je u saopštenju Uprave carina.</p>
<p>Ističu da Uprava carina nijedan podatak ne može dostavljati bez prethodne saglasnosti pravnih i fizičkih lica čija roba ulazi i izlazi iz Luke Bar.</p>
<p>- Navedeni carinski propis je usaglašen sa evropskim zakonodavstvom i carinski organ ne može javno objavljivati podatke koje pribavlja u vršenju svojih nadležnosti što je potvrđeno od strane Evropske komisije - dodaje se u saopštenju.</p>
<p>Uprava carina saopštava da su brodski manifesti za plovila u dolasku i odlasku iz „Luke Bar“ i njihova prateća dokumentacija izuzeti u pet navrata od Specijalnog policijskog odjeljenja, i to 575 brodskih manifesta u periodu 2019-2022. godine.</p>
<p>- Shodno zakonskim ovlašćenjima, jedini koji je u posjedu navedene dokumentacija je Specijalno policijsko odjeljenje, koje postupa u skladu sa istom. Uprava carina ostaje posvećena zakonitom i transparentnom radu u okviru svojih nadležnosti - zaključuje se u saopštenju.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Uprava carina: Sva dokumentacija o ulasku i izlasku robe iz Luke Bar je u SPO

<p>Američka vlada objavila je oko 10.000 stranica dokumentacije vezane za ubistvo sentatora Roberta F. Kenedija 1968. godine, čime je u skladu sa naređenjem predsjednika <b>Donalda Trampa </b>nastavljeno objavljivanje dokumenta držanih pod oznakom tajnosti.</p>
<p>Direktorka Nacionalne obaveštajne službe<b> Talsi Gabard </b>rekla je da će objavljivanje dokumenata vezano za ubistvo Roberta Kenedija „uprijeti dugo čekano svjetlo na istinu“.</p>
<p>- Gotovo 60 godina poslije tragičnog atentata na senatora Roberta F. Kenedija američki narod će prvi put imati mogućnost da preispita istragu savezne vlade zahvaljujući vođstvu predsjednika Trampa - napisala je Gabard.</p>
<p>Američka Uprava za nacionalnu arhivu i dokumentaciju objavila je oko 229 fajlova sa tim stranicama na svom vebsajtu.</p>
<p>Pedsjednik SAD Donald Tramp je u januaru potpisao izvršnu naredbu o skidanju oznake tajnosti nad preostalim saveznim dokumentima vezanim za ubistva predsjednika Džona F. Kendija, senatora Roberta F. Kenedija i Martina Lutera Kinga Mlađeg.</p>
<p>Američka vlada počela je sredinom marta da objavljuje preostale povjerljive dokumenate o ubistvu predsjednika Džona F. Kenedija, 1963. godine u Dalasu.</p>

SAD objavila oko 10.000 strana dokumenata o ubistvu Roberta Kenedija

<p>Više javno tužilaštvo u Novom Sadu saopštilo je 26. januara da je u nedjelju na svom sajtu objavilo preostalu dokumentaciju u okviru postupka koji vodi za pad nadstrešnice sa novosadske Željezničke stanice 1. novembra, kada je poginulo 15 osoba, a dvije su teško povrijeđene.</p>
<p>- Više javno tužilaštvo u Novom Sadu obavještava javnost da je, zaključno sa 26. januarom 2025. godine, postavljanjem dokumenta pod nazivom "Preostala dokumentacija 3. dio", stavilo na uvid cjelokupnu dokumentaciju sa kojom raspolože, kao i informacije prikupljene tokom predistražnog i istražnog postupka vođenog pred Višim javnim tužilaštvom u Novom Sadu, kao i druge dokaze kojima se potkrepljuje opravdana sumnja da su optužena lica izvršila krivična djela koja im se stavljaju na teret - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Tužilaštvo navodi da je dokumentacija objavljena iz opravdanog interesa javnosti, te da je "izuzeta medicinska dokumentacija koja uključuje fotografije, snimke i zapisnike koji se tiču preminulih i povrijeđenih".</p>
<p>Nakon pritiska javnosti i zahtjeva studenata u blokadi, predsjednik Srbije <b>Aleksandar Vučić</b> je polovinom decembra 2024. najavio objavljivanje dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice.</p>
<p>Dio dokumentacije sukcesivno je objavljivan na sajtu Vlade Srbije, nakon čega su studenti u blokadi i predstavnici stručne javnosti u više navrata ukazali da ona nije kompletna.</p>
<p>Dio dokumentacije je nakon toga, krajem decembra, objavljen na sajtu Vlade, kao i na sajtu Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu.</p>
<p>Međutim, i nakon toga su studenti u blokadi i predstavnici struke nastavili da insistiraju na tome da u objavljenim spisima nedostaje ključna dokumentacija neophodna za utvrđivanje krivične odgovornosti lica koja su rukovodila rekonstrukcijom Željezničke stanice i bila na njoj angažovana.</p>
<p>Oni su u saopštenju ukazali da cilj njihovog zahtjeva nije samo da se dokumentacija učini dostupnom javnosti, već da se podstakne tužilaštvo da je u okviru svog sistema funkcionisanja pregleda, a da nakon toga preduzme zakonom predviđene korake.</p>
<p>U padu betonske nadstrešnice na rekonstruisanoj Željezničkoj stanici poginulo je 15, a teško povrijeđeno dvije osobe.</p>
<p>Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je povodom pada nadstrešnice u tom gradu 30. decembra podiglo optužnicu protiv 13 ljudi.</p>
<p>Među optuženima su bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture <b>Goran Vesić</b> i njegova pomoćnica <b>Anita Dimoski</b>, kao i bivša direktorka javnog preduzeća "Infrastrukture željeznice Srbije" <b>Jelena Tanasković</b>.</p>
<p>U pritvoru je 10 optuženih, Vesić je na slobodi, dok su Tanasković i Dimoski u kućnom pritvoru.</p>

Tužilaštvo u Novom Sadu objavilo "preostalu dokumentaciju" o padu nadstrešnice

<p>Premijer Srbije <b>Miloš Vučević</b> najavio je danas da će vrlo brzo na sajtu Vlade Srbije biti objavljena dodatna dokumentacija sa kojom se raspolaže u vezi sa padom nadstrešnice u Novom Sadu.</p>
<p>Vučević je podsjetio da je na sajtu dostupno oko 600 linkova prema dokumentaciji sa nekoliko hiljada stranica, a da su poslije saopštenja Građevisnkog fakulteta razgovarali sa predsjednikom Republike o tome da treba da budu objavljeni dodatni dokumenti.</p>
<p>- Vrlo brzo ćemo ono s čime Vlada, Ministarstvo građevinarstva i Infrastrukture željeznica raspolažu objaviti na sajtu vlade - rekao je Vučević za Tanjug.</p>
<p>Vučević je dodao da ništa nije sakriveno niti uništeno.</p>
<p>- Nema šta da se krije. Kako je rekao predsjednik juče, tako će biti urađeno u vrlo kratkom vremenu - rekao je Vučević.</p>

1084x550

Vučević: Uskoro objavljivanje dodatne dokumentacije o padu nadstrešnice

<p>Vlada Srbije saopštila je na današnjoj sjednici odluku da Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u naredna 24 sata "učini javno dostupnim dokumentaciju koja se tiču mogućeg izvršenja krivičnog djela uslijed obrušavanja nadstrešnice na staničnoj zgradi u Novom Sadu, dana 1. novembra 2024. godine".</p>
<p>U padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu je poginulo 15 ljudi, dok se dvoje teško ranjenih, više od mjesec dana kasnije, i dalje bori za život. Stanica je svečano otvorena u julu nakon trogodišnje rekonstrukcije.</p>
<p>U saopštenju od 12. decembra se dodaje da je Vlada na istoj sjednici donijela odluku da se iznos sredstava za materijalne troškove visokoškolskih ustanova utvrđen Zakonom o budžetu Srbije za 2025. godinu uveća za 20 odsto u odnosu na iznos sredstava utvrđen Zakonom o budžetu Arbije za 2024. godinu.</p>
<p>Odluka Vlade dolazi manje od 24 sata nakon što je predsednik Srbije 11. decembra u obraćanju medijima u zgradi Predsjedništva u Beogradu najavio ove poteze.</p>
<p>Dok se predsjednik Srbije <b>Aleksandar Vučić </b>obraćao medijima, ispred zgrade Predsjedništva protestovao je jedan broj studenata koji blokira fakultete insistirajući na ispunjenju zahtjeva, među kojima su objavljivanje cjelokupne dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice u Novom Sadu i veća izdvajanja za materijalne troškove visokoškolskih ustanova.</p>
<p>Blokade visokoškolskih ustanova traju od kraja novembra nakon napada na studente tokom protesta zbog nesreće na Željezničkoj stanici u Novom Sadu. Više od 40 fakulteta i viših škola u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu, Nišu i Subotici se priključilo blokadama.</p>
<p>Predstavnici vlasti osuđuju blokade i proteste.</p>

Vlada Srbije donijela odluku da se objavi dokumentacija u vezi sa padom nadstrešnice u Novom Sadu

<p>Vlada Crne Gore je 1. juna 2023. godine odobrila 220.000 eura Eparhiji budimljanko-nikšićkoj za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću.</p>
<p>Državna revizorska institucija je prilikom revizije ustanovila da nema priložene propratne dokumentacije, kao i da nije navedena obaveza izvještavanja o utrošku navedenih sredstava.</p>
<p>U obrazloženju Vlade je bilo navedeno da je novac dodijeljen jer Crkva Svetog Vasilija u Nikšiću ujedno ima i status kulturnog dobra pod državnom zaštitom.</p>
<p>- Ulaganje je krajnje neophodno, radi očuvanja ovog izuzetnog dobra naše kulturne baštine i ujedno moralna obaveza... - navodi se u odluci kojom se zadužuje Ministarstvo finansija da uplati novac na račun Eparhije budimljansko-nikšićke Srpske pravoslavne crkve.</p>
<p>Moralna obaveza Vlade da očuva kulturnu baštinu ovom odlukom nije definisala i obavezu Eparhije da izvještava o tome kako se novac troši, niti je Vlada poštovala svoju obavezu da sagleda svu neophodnu dokumentaciju, kako je navedeno u izvještaju DRI.</p>
<p>U konačnom izvještaju Državne revizorske institucije o reviziji Prijedloga zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2023. godinu piše da je Ministarstvo pravde tek 1. 7. 2024. godine dostavilo na uvid dopis Eparhije budimljansko-nikšićke u kom je navedeno da je do 1. jula 2024. godine, utrošen iznos od 60.000, dok će se preostali iznos (od 160.000) utrošiti u narednom periodu.</p>
<p>- Navedene isplate nijesu izvršene u skladu sa tačkom 3 Pravilnika o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora – ističe se u izvještaju DRI.</p>
<p>Revizori ističu da isplata nije izvršena u skladu sa pravilnikom i uputstvom o radu državnog trezora kojim je definisano ovjeravanje i odobravanje plaćanja od strane potrošačkih jedinica.</p>
<p>- Vlada i resorna ministarstva su dužni da prije usvajanja zaključaka i plaćanja iz tekuće budžetske rezerve obezbijede relevantnu dokumentaciju kojom se vrši pravdanje odobrenog iznosa, kako je i predviđeno aktom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora – ističe se u izvještaju.</p>
<p>U situacijama kada nije obezbijeđena propratna dokumentacija, u prijedlogu zaključka treba navesti okvirni iznos za koji se traži saglasnost, a isplatu izvršiti nakon što resorno ministarstvo potvrdi Ministarstvu finansija opravdanost isplate na bazi relevantne dokumentacije, preporučili su iz DRI.</p>
<h2>Procvat od 2017. godine</h2>
<p>Eparhija Budimljansko nikšićka je, prema podacima portala Moj novac Instituta Alternativa, od 31. januara 2011. godine do danas dobila gotovo dva miliona eura iz budžeta, preciznije 1.992.206,52 eura.</p>
<p>Od tog novca je 936.000 opisano kao „ostali transferi institucijama“, 360.000 je iz Ministarstva pravde po odlukama Vlade. Pod stavkom transferi političkim partijama i udruženjima iz budžeta je Eparhija za to vrijeme dobila 236.195.83, pod „ostalo“ se vodi 148.897,97 eura. Transferi institucijama kulture i sporta iznose 99.000, za stručno osposobljavanje invalidnih lica 81.124,65, a za javni rad 31.920 eura. Iz budžeta je od 2011. godine ovoj Eparhiji pod stavkom subvencije poslodavcima za zapošljavanje lica sa invaliditetom uplaćeno 29.806,97, a transferi ostalim institucijama, po odlukama vlade 24.344,82...</p>
<p>Navedene su i subvencije za prozvodnju, transferi političkim partijama, strankama i udruženjima, subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, odluke komisije za budžet pomoć pravnim licima, ostale usluge, vodovodi, konsultantske usluge.</p>
<p>Na grafikonu sajta Moj novac primjetno je da je Eparhija najviše novca dobila 2023. godine - 458.395,03 eura.</p>
<p>Rast iznosa koji ta Eparhija dobija iz budžeta počinje od 2017. godine kada je za njene potrebe izdvojeno 109.946,48 eura, a naredne 2018. godine 261.876,45. Oko 312. 000 je dobila 2019. godine, a 2020. je uslijedio značajan pad – svega 74.222 eura.</p>
<p>Već naredne 2021. godine Vlada je bila izdašnija pa je ovom ogranku SPC namijenila 303.577 eura. Trend je nastavljen i 2022, kada je iz budžeta Eparhiji dato nešto preko 253.000.</p>
<p>Ovu godinu završava primanjima iz budžeta sa 84.000 eura koliko je trenutno prikazano na portalu Instituta Alternativa Moj novac.</p>
<p>To su znatno veći izdaci države za Srpsku pravoslavnu crkvu, u odnosu na prethodne godine, koje prati portal. Od 2011. godine do 2017, iznosi su bili znatno skromniji.</p>
<p>Tako je Eparhija 2011. godine primila nešto preko 26.000 eura, 2012. je dobila iz budžeta svega 9.442 eura, a naredne 2013. godine 13.278. Država je Eparhiji budimljansko-nikšićkoj za 2014. godinu izdvojila 24,920, naredne 2015. godine je dobila 28,962. Tokom 2016. godine joj je dato 30.910 eura.</p>
<h2>Neregulisano finansiranje</h2>
<p>U godini 2023, kada je dato 200.000 eura Eparhiji budimljansko-nikšićkoj, Vlada je dala i 900.000 eura za srednju vjersku školu „Sveti Sava“, i 800.000 eura za Medresu „Mehmed Fatih“. Vjerske škole se finansiraju od 2019. godine, a nakon nalaza DRI da su novac dobijale nezakonito, Centar za građansko obrazovanje je podnio krivičnu prijavu, pa se sada time bavi i Specijalno državno tužilaštvo.</p>
<p>DRI je nedavno u izvještaju o finansiranju vjerskih zajednica navela podatak da je od 2019. do 2023. godine iz budžeta Crne Gore, po više osnova, uplaćeno 8,75 miliona eura na račune svih vjerskih zajednica i to: za finansiranje vjerskih zajednica 1,97 miliona eura, za finansiranje srednjih vjerskih škola 4,9 miliona eura i po drugim osnovama 1,87 miliona eura.</p>
<p>Predmetna sredstva su uplaćena na račune sedamnaest vjerskih zajednica koje su upisane u Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica i dvije srednje vjerske škole.</p>
<p>DRI je tada utvrdila da nije uspostavljen odgovarajući normativni okvir koji reguliše finansiranje vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore.</p>
<p>- Postojeći normativni okvir koji je u primjeni ne obezbjeđuje u dovoljnoj mjeri predvidljivost i pravednost u regulisanoj oblasti. Finansiranje srednjih vjerskih škola vršeno je na način koji nije u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju - saopštio je DRI.</p>
<p>Na osnovu Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica i Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, finansirane su vjerske zajednice u periodu 2019-2023, u ukupnom iznosu od 1,97 miliona eura.</p>
<p>U periodu 2021-2023, vjerske organizacije su finansirane iz budžeta Crne Gore na osnovu Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Iznos sredstava kojima se finansiraju vjerske zajednice određivao se na osnovu diskrecionih odluka resornog ministra, jer nijesu utvrđeni odgovarajući kriterijumi na osnovu kojih se vrši odobravanje sredstava i procjena potreba vjerskih zajednica prilikom odobravanja.</p>
<p>Kolegijum DRI je, saglasno sprovedenoj reviziji i utvrđenom činjeničnom stanju, izradio preporuke tako da je Ministarstvu pravde preporučeno da inicira donošenje normativnog okvira kojim će se regulisati finansiranje vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore, a posebno u dijelu propisivanja kriterijuma za odobravanje i procjenu potreba vjerskih zajednica prilikom odobravanja sredstava, kao i način praćenja i izvještavanja o namjenskoj upotrebi javnih sredstava za finansiranje vjerskih zajednica.</p>
<p><br/>
&nbsp;</p>

Eparhiji budimljansko-nikšićkoj 220.000 eura, bez dokumentacije i obaveze da pravda trošenje

<p>Protiv <b>N.C. </b>(66) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je kao investitor u Plužinama od 2020. do 2023. godine izgradio tri objekta bez prijave i dokumentacije za građenje.</p>
<p>To je saopšteno iz Uprave policije.</p>
<p>Prijavu protiv njega su podnijeli službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“, Odjeljenja bezbjednosti Nikšić i Stanice policije Plužine - u saradnji sa Urbanističko-građevinskom inspekcijom.</p>

Krivična prijava osumnjičenom da je u Plužinama izgradio tri objekta bez prijave i dokumentacije

<p>Bivši direktor Rudnika uglja i funkciner Nove srpske demokratije (NSD)<b> Milan Lekić</b> prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer je, u periodu od 19. aprila do 16. juna 2023. godine, istovremeno obavljao funkciju izvršnog direktora tog preduzeća i odbornika u Skupštini opštini Pljevlja. Takođe, Lekić u imovinskom kartonu za 2022. nije prijavio da posjeduje dva vozila - Volksvagen Pasat i Volvo.</p>
<p>To je konstatovano u odluci Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) koju je donijela 28. maja ove godine.</p>
<p>U odluci se navodi da je Lekić naveo da je kasnio sa podnošenjem ostavke na odborničku funkciju zbog, kako je naveo, činjenice da u prethodnom periodu izvršni direktori Rudnika uglja nijesu podnosili izvještaje jer se nijesu smatrali javnim funkcionerima.</p>
<p>On je naveo da Rudnik uglja nije u vlasništvu države već u stopostotnom Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić, dok sam zakon, kako je rekao, ne poznaje posredno vlasništvo države.&nbsp;</p>
<p>Lekić tvrdi i da nije želio da spori obavezu koju je ispunjavao i ranije kada je riječ o podnošenju izvještaja ASK-u, pa je podnio ostavku na mjesto odbornika.&nbsp;</p>
<p>Kada je riječ o navodima vezanim za neprijavljena putnička vozila, Lekić ističe da su osnovani iako, kako kaže, nisu bila u njegovom vlasništvu i prije 2022. godine, ali ih je odjavio kasnije.</p>
<p>Nakon ocjene dokaza, odnosno dijela baze podataka Ministarstva unutrašnjih poslova i Agencije i registra javnih funkcionera, ASK je utvrdila da je Milan Lekić prekršio Zakon o sprečavanju korupcije u oba slučaja.</p>
<p>Agencija je uzela u obzir i izjavu i opravdanje Lekića, ali je odbacila to obrazloženje jer je sam priznao da je podnio ostavku sa zakašnjenjem, a prema zakonu, imao je status javnog funkcionera s obzirom na to da je Rudnik u vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore, koja je gotovo u potpunosti državna firma (98,5429 odsto).</p>
<p>Milan Lekić postavljen je na čelo Rudnika uglja u aprilu 2021. Smijenjen je u avgustu 2023, a onda imenovan, opet zahvaljujući partiji, u Odbor direktora Rudnika i izabran za predsjednika ovog tijela.</p>
<p>Ostavku na tu funkciju bio je prinuđen da podnese poslije udesa koji je pijan izazvao u oktobru prošle godine, ali je ostao na poziciji još dva mjeseca, do smjene kompletnog Odbora direktora. Lekić i dalje radi u Rudniku, sada kao inženjer.</p>

Milan Lekić prekršio Zakon u dva navrata: "Zaboravio" da je javni funkcioner, nije prijavio vozila

<p><b>20.06.
13:28h</b></p>
<p>Moramo da, kao braća, vodimo računa o mnogo čemu. Pod uslovom da smo braća. Što znači da nijesmo jedno. Jer su braća - množina.</p>
<p>Mnogo toga je ova vlast mogla da smisli, ali ovo oko Fakulteta za crnogorski jezik i književnost je nedopustivo.</p>
<p>Nedržavno. Nemoguće i neodrživo.</p>
<p>Šta se time hoće kazati?</p>
<p>Smeta li ono - crnogorski?</p>
<p>Znam da bi mnogi i termin - crnogorsko primorje preimenovali u primorje građana Crne Gore.</p>
<p>Neće moći.</p>
<p>Toliko se daleko ide sa negiranjem, čak i pridjeva crnogorski, da je bilo riječi od strane jednog političara iz manjiskih stranaka, da se Skupština Crne Gore ne može zvati crnogorskom, jer je i ostalih, kako reče.</p>
<p>Doći ćemo izgleda do referenduma, kako bi se uz naziv ove države dodale i riječi - Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina.</p>
<p>Ovo zadnje nije neumjesna digresija, već logičan slijed stvari za koje neki misle da mogu i da pomisle.</p>
<p>A pomislili su.</p>
<p>Pustite Crnogorce da uče svoj jezik, na svoja slova, da imaju nacionalni narativ kakav oni smatraju ispravnim.</p>
<p>Šta nije tačno iz njihove vizure?</p>
<p>Zašto bi ste im vi pozajmljivali oči?</p>
<p>I hipotalamus.</p>
<p>P.S: Kad neko oskrnavi tuđu svetu stvar, brat će ga iznova zagrliti, ali mu više neće dati da čuva svetinje.</p>

Neće moći

<p>U vremenu sveprisutne društvene polarizacije i neprekidnih političkih tenzija, način na koji društvo reaguje na tragedije postaje ogledalo njegovih vrijednosti, empatije i spremnosti da prepozna ljudskost iznad identitetskih podjela. Nažalost, svjedoci smo sve češće prakse da se bol pojedinaca i zajednica – umjesto da bude povod za kolektivnu solidarnost i introspekciju – instrumentalizuje u svrhe političke propagande i nacionalističkih obračuna. </p>
<p>To je između ostalog zaključeno na panelu “Propaganda umjesto saosjećanja: Eksploatacija bola u službi nacionalizma“ u okviru Nacionalne platforme za sprečavanje nasilnog ekstremizma koju CDT organizuje uz podršku ambasade Nizozemske, a na kojem je govoreno o tome kako je tragedija na Cetinju ogolila društvo i podjele u njemu. </p>
<p><b>Danijela Lasica, </b>urednica u TV Vijesti, govoreći o izvještavanju o tragediji na Cetinju, kada je u noći masovnog ubistva 1. januara, stala pred kamere, kazala je da je bilo teško, ali da je ponosna na način na koji je to radila. Nije htjela zamjenu, već je kao Cetinjanka znala i smatrala da ona treba da odradi taj posao.</p>
<p>Dnevnik je, 1. januara, kako je kazala, uglavnom o tome gdje je ko proveo Novu godinu, gdje je ispaljen vatromet... Ipak, ovog puta je, rekla je, bilo potpuno drugačije. </p>
<p>- Imam dva dječaka, koja znam da su u to vrijeme na ulici. Imam starijeg brata, koji živi u jednoj od ulica u kojoj je pucnjava, a srednji brat je vatrogasac i znam da će biti na licu mjesta. Tako da, nije mi bilo jednostavno da izvještavam o tome, ja znam tu djecu, sretala sam ih na ulici. Nije svejedno, jer u trenutku izvještavanja još ne znate da li on ide po gradu i puca i gdje može da se pojavi, gdje ne. Tako da je to bilo dodatno stresno, ali morate o tome da izvijestite jer je to vaš posao, ali i da vodite računa o tome da ne povrijedite ljude iz tog grada, bilo kojom gestikulacijom ili gestom - kazala je Lasica. </p>
<p>Na pitanje da li je primjetila spekulacije o nacionalnim i vjerskim motivima ove tragedije, rekla je da su te priče krenule već sjutra ujutru nakon tragedija, što je kako kaže dodatno otežavalo već ogromnu tragediju. </p>
<p>Kazala je i da je imala sreću da se podigne na Cetinju, na kojem se nije osjećao nacionalni naboj, ali da nije sigurna da je Cetinje danas oslobođeno tog osjećaja. </p>
<p>Specijalista kliničke psihologije, <b>Nevenka Pavličić</b>, govoreći o zloupotrebi tragedije na Cetinju, kazala je da kao društvo koje ide ka EU i želi da bude demokratično, mi i dalje nijesmo u stanju da individualnu tragediju integrišemo kroz kolektivno biće našeg društva i učinimo ga jačim.</p>
<p>- Već naprotiv, idemo u vrstu atomiziranja sa ružnim porukama, inputima i kao profesionalac se pitate, šta uraditi, kada želite da pomažete ljudima i činite stvari boljima, onda mi je ovo bilo teško za prihvatiti. Bilo je izazovno za ljude sa kojima sam radila, jer smo shvatili da sistem nije u potpunoj mjeri spreman da pshički pomogne ljudima da izađu iz traume - rekla je Pavličić. </p>
<p>Direktor instituta Damar,<b> Vuk Čađenović</b>, kazao je da polarizacija društva postoji u kontinuitetu. </p>
<p>- Tačke polarizacije se dominantno odnose na političku preferenciju i sistem vrijednosti kojem pripadate, etničku pripadnost, pristupanje NATO, referendum... Ne bih rekao da smo u boljoj ili goroj situaciji u odnosu na period prije 30 godina, čini mi se da postoji latentna polarizacija koja je uvijek prisutna. Sa aspekta brojki, ne bih rekao da imamo pomjeranja, političari uvijek koriste zapaljivu retoriku, posebno u predizbornom periodu jer misle da će tako da motivišu birače, da im daju glas - rekao je Čađenović.</p>
<p>Iako nije mogao da otkrije detalje istraživanja, Čađenović je naglasio da je na Cetinju došlo do značajne promjene percepcije građana, kada govore o problemima sa kojima se suočavaju. </p>
<p>- Percipiranje bezbjednosti kao brige bila je ispod dvocifrenog broja, a danas daleko premašuje taj nivo. Percepcija brige se udesetostručila i bezbjednost je velika briga građana Cetinja - rekao je Čađenović.</p>
<p>Pavličić je kazala da su kroz psihološke debrifinge sa ljudima na Cetinju, došli do zaključka da su ljudi na Cetinju promijenili stil života i postali nesigurni.  </p>
<p>- Promijenili su rituale, ne šetaju u noćnim satima, ne možete da vidite djecu na sportskim terenima ako nisu u pratnji roditelja, ljudi su počeli da zaključavaju vrata, više se interesuju gdje su djeca, što ranije i nije bilo toliko izraženo... Ono što je meni ostalo u pamćenju je opis jedne od osoba koji nikada neću zaboraviti, koja je rekla da te večeri kada se to desilo, zapravo se nije čuo ni lavež pasa, niti bilo koji životinjski zvuk, sve je bilo utihnulo - rekla je Pavličić, navodeći da se ljudi na Cetinju ne osjećaju bezbjedno i da vlast treba da uradi sve što može da ti ljudi povrate stepen normalnosti života.  </p>
<p>Lasica je govoreći o odgovoru policije nakon tragedije na Cetinju, kazala da ne možemo reći da policija ima odgovornost za masovno ubistvo. </p>
<p>- Policija ne može da ih spriječi, mafijaška ubistva donekle može, ali ovo ne. Najveći problem je kako smo došli do ovoga. Ja živim na Cetinju, moji klinici i dalje idu sami na teren, idu na korzo, vratili smo se donekle... Ali građanima Cetinja treba psihoška pomoć, iako je kod nas i dalje prisutan stav da ne treba ići kod psihijatra ili psihologa. Svi smo znali da su počitinitelji masovnih ubistava imali psihičkih problema, ali nama je bitnije koje su vjere, u koju je kafanu išao, sa kim je bio u kafani - navela je Lasica.</p>
<p>Pavličić je, govoreći o društvenim mrežama i dezinformacijama koje su pratile tragediju na Cetinju, kazala da određene vrste političara, partija i niza drugih pojedinaca koje prikupljaju poene u svakom smislu su u stanju da konstruišu stvari i da ih prezentuju. </p>
<p>- Mladi kupe to sa društvenih mreža i ugledaju se, što je loše, jer na mrežama uglavnom nemate nekoga ko će da kaže da nije u redu biti neempatičan, svijetle primjere postupaka ljudi, da su uradili nešto na korist nekome, već uglavnom sve suprotno - navela je Pavličić.</p>
<p>Čađenović, upitan da li se kao društvo krećemo naprijed, kaže da ne mrdamo. </p>
<p>- Kvantitativno napredujemo, ali kvalitativno je upitno. Npr, danas više nego ikad imate ponudu medija, kao izvora informisanja. Sada imamo da biramo odakle ćemo da se informišemo, ali kad posmatramo povjerenje, danas nijedan medij nema preko 30 posto povjerenja. Iz oblasti kvaliteta sadržaja tih medija, oni su na daleko nižem nivou nego prije 20 ili 30 godina - zaključio je Čađenović. </p>

Tragedije ne integrišemo u kolektivno biće, već ih zloupotrebljavamo

<p>Od izbijanja neprijateljstva sa Iranom povrijeđeno je 2.517 Izraelaca, službeni su podaci koje je danas objavilo izraelsko Ministarstvo zdravlja.</p>
<p>Kako prenosi Anadolija, brojke uključuju 21 osobu u kritičnom stanju, 103 u umjerenom, 2.248 s lakšim povredama i 107 osoba koje pate od napada panike.</p>
<p>Prema službenim podacima, bolnice su primile 54 nove žrtve tokom noći i jutros rano.</p>
<p>Ministarstvo zdravlja dodalo je da je većina povrijeđena lakše dok su tražili sklonište i da im je bila potrebna psihološka pomoć.</p>
<p>Izrael je prošlog petka pokrenuo vazdušne napade na nekoliko lokacija širom Irana, uključujući vojne i nuklearne objekte, što je navelo Teheran da pokrene uzvratne napade.</p>
<p>Izraelske vlasti su saopštile da je od tada u iranskim raketnim napadima ubijeno najmanje 25 ljudi, a stotine povrijeđeno.</p>
<p>U međuvremenu, u Iranu je, prema izvještajima iranskih medija, u izraelskom napadu ubijeno 639 ljudi, a više od 1,3 ranjeno.</p>

U iranskim napadima na Izrael povrijeđeno više od 2,5 hiljada ljudi

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: dokumentacija