Neto platu veću od 4.000 eura u januaru je primilo 29 osoba u Crnoj Gori, a na prvom mjestu je ljekar subspecijalista u barskoj Opštoj bolnici sa zaradom od 4.962 eura.
To pokazuje dokument "1.000 najvećih neto zarada u januru 2025." koji je objavilo Ministarstvo finansija.
Drugu po redu najveću platu primio je vanredni profesor Filozofskog fakulteta (4.882 eura), dok je na trećem mjestu jedan od direktora Kliničkog centra Crne Gore sa 4.646 eura neto.
Na četvrtom mjestu je redovni profesor Pomorskog fakulteta u Kotoru sa platom od 4.585 eura, a odmah iza njega direktor Kliničko-bolničkog centra Berane Milorad Magdelinić sa zaradom od 4.397.
Prate ih dva načelnika iz Kliničkog centra Crne Gore sa 4.316, odnosno 4.238 eura, te ljekar specijalista iz Kliničko-bolničkog centra u Meljinama sa 4.221 eura, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu koji je u januaru imao 4.216 eura, a šef službe u Kliničko-bolničkom centru u beranama 4.206 eura.
<h2>Tužioci i sudije</h2>
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković je na 16. mjestu sa neto platom od 4.140 eura, dok je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović 47. sa 3.767.
Sudija u Višem sudu koji postupa u predmetima organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca, terorizma i ratnih zločina nalazi se na 86. mjestu sa platom od 3.515 eura, dok drugi prima platu od 3.341 euro, treći 3.152 eura...
Sudija Apelacionog suda koji se bavi istim predmetima prima platu od 3.155 eura.
Predsjednik Višeg suda u Bijelom Polju Milan Smolović je na 137. mjestu sa zaradom od 3.366 eura, dok je predsjednica Apelacionog suda Mirjana Popović na 147. mjestu sa platom od 3.334 eura.
<h2>Raonić zaokružuje prvih 100</h2>
Na listi je i generalni direktor Radio-televizije Crne Gore Boris Raonić sa 3.471 i on se nalazi na 100. mjestu na spisku Ministarstva finansija.&nbsp;
Raonićev pomoćnik za tehnologiju u Televiziji Crne Gore primio je platu od 2.773 eura, pomoćnik za korporativne poslove 2.651 euro, a onaj za razvoj programa 2.626 eura.
Urednik u Desku TV primio je u januaru platu od 2.500 eura.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Platu veću od 4.000 eura primilo 29 osoba, najveća ljekaru u barskoj bolnici

Treba snažno promovisati i povećati atraktivnost pedijatrijske struke u domu zdravlja. Vratiti sve finansijske i organizacione momente, koji čine atraktivnim javljanje specijalizacije za pedijatriju, jer je to osnova zdravstvenog sistema, u zemljama širom Evrope, ne samo kod na - kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, predsjednik Asocijacije za preventivnu pedijatriju dr Nebojša &nbsp;Kavarić.
Djeca u dobi od petnaest do osamnaest godina imaju pravo na svog izabranog ljekara, kaže Kavarić, kao i svaki drugi građanin Crne Gore, iz domena struke koji se razumije u, kako kaže, potrebe i probleme djece.
- Problem pedijatara ove grupe starijih tinejdžera ne može se posmatrati odvojeno od ukupne pedijatrijske zaštite, i činjenice da 45.000 djece, po popisu, u glavnom gradu, odnosno oko 11.000 adolescenata u glavnom gradu. Djece od 0 do 18 godina ima oko 150 000 u Crnoj Gori, od kojih se oko 30.000 odnosi na adolescente, odnosno na uzrast od 15 do 18 godina. Ne postoji dovoljan broj pedijatara za zdravlje adolescenata, zbog toga što ljekari po struci, po iskustvu, znanju edukovanom, ili doedukovanom je njih manjak. Već duži period je manjak pedijatara, i kolege koje su bile u penziji su radili jedno vrijeme kao dopunski rad, u trenutku kad su oni odlučili da konačno odu u penziju, ili da promijene lokaciju radnog mjesta, pojavio se od relativnog apsolutni manjak ljekara - rekao je Kavarić.
Iz profesionalne komunikacije sa Ministarstvom zdravlja, Kavarić kaže, zna da su oni svjesni problema nedostatka pedijatara i da su ga, dodaje on, identifikovali kao problem, a glavno rješenje je, kako navodi, dolazak novih ljekara pedijatara.&nbsp;
- Mi znamo, sve i da ljekari dobiju specijalizaciju sada, oni se vraćaju tek nakon pet, obično bude i šest i sedam godina, zato što su to obično koleginice,u većini slučajeva, &nbsp;i to je obično &nbsp;period kad &nbsp;one odluče da oforme porodicu. Na nove pedijatre se mora sačekati dok dođu, a drugi ljekari se moja prihvatiti, koji imaju bazično znanje iz unapređenja zdravlja adolescenata - naglasio je Kavarić.
Specifičnost adolescentskog doba u posljednje vrijeme, podsjeća Kavarić, je i u tome što se pojavio niz izazova, ističe on, vezanih za njihovo zdravlje.
- Nekad su adolescenti važili za najzdraviju populaciju koja praktično ne dolazi kod ljekara, zbog toga što su ti mladi ljudi izuzetno rijetko imali neka od oboljenja koja su, nažalost, posljednjih godina svakodnevna. Nekih sedam oblasti koje su značajno sistematizovanje, kod nas, u regionu, i u cijelom svijetu su prije svega mentalno zdravlje, poremećaj u ishrani i gojaznost, upotreba psihoaktivnih supstanci, seksualno i reproduktivno zdravlje, digitalna ovisnost i problemi sa snom, nasilje( vršnjačko i svako drugo),i ono što u posljednje vrijeme izlazi kao prioritet u interesovanju zdravstvenih sistema su rani mehanizmi za pojavu hroničnih oboljenja kod odraslih. Sve što sam nabrojao je vrlo osjetljiva i specifična skupina oblasti i tema, koje se tiču dominantno adolescenata. Iz ovoga proizilazi šta sve izabrani ljekari, &nbsp;kod kojih će ti adolescenti doći, u principu moraju da znaju i da budu edukovani kako da to sprovedu sa jednom vrlo osjetljivom, senzibilnom, obrazovanom, edukovanom, samosvojnom generacijom, kakvi su adolescenti - istakao je Kavarić.
Zdravlje adolescenata ne može da čeka, poručio je Kavarić, jer taj sistem zdravstvene zaštite treba unaprijediti i rješavati, dodaje on, akutne probleme sad, odmah i tu.
- Sem kolega specijalista porodične medicine, a apelovao bih na njih, naravno, oni to jako dobro znaju, prosto kroz specijalizaciju, da se konsultuju uvijek kad treba sa kolegom pedijatrom, koji je u susjednom dijelu doma zdravlja. Jedna od preporuka koje se pojavljuje je i zašto ne intezivirati saradnju sa privatnom pedijatrijskom zajednicom, koja je u pojedinim gradovima relativno brojna, kao ovdje u Podgorici. Potrebno je i raditi nove programe za promocije, edukacije i osvješćivanje adolescenata i njihovih roditelja, uraditi sve da oni dobiju zdravstvenu zaštitu kroz savjetovališni rad, kroz edukativne radionice i kroz obnavljanje znanja ljekara ostalih struka… Treba snažno promovisati i povećati atraktivnost pedijatrijske struke u domu zdravlja. Vratiti sve finansijske i organizacione momente, koji čine atraktivnim javljanje specijalizacije za pedijatriju, jer je to osnova zdravstvenog sistema, u zemljama širom Evrope, ne samo kod nas - zaključio je Kavarić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DEzzSkxvTvAk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

610x380

500x500

1084x550

Kavarić: Nekad su adolescenti važili za najzdraviju populaciju, koja praktično ne dolazi kod ljekara, sad je, nažalost, drugačije

Neki ljudi su tu bili korektni prema meni, ali bilo je onih koji su bili jako grubi, jer su očekivali od mene, osobe koja je izgubila sve reproduktivne organe u 28.godini života, da mogu da ustanem , da mogu sama da se vratim, da neke higijenske potrebe mogu sama da obavljam, komentarisali su to na jako ružan način - kazala je emisiji E uživo, na Televiziji E, Jasmina Halilović.
Godine 2019.ostaje u drugom stanju, prisjeća se Halilović, a na prvom pregledu joj doktor saopštava da je trudnoća visokorizična, da je ona sitna, dodaje Halilović, i da će uz adekvatno praćenje biti sve u redu.
- U 22. nedjelje na rutinskom pregledu saznajem da je jedan plod uginuo, ali, uz konsultacije sa više ljekara, rečeno mi je da nema problema da nastavim trudnoću, ukoliko ne želim da odstranim oba ploda, da za drugi plod nema šansi da može imati neke negativne posljedice po razvitak ploda, jer su u pitanju dvojajčani blizanci. Ja sam poslušala savjet ljekara i nastavila sam trudnoću - prisjetila se Halilović.
U sedmom mjesecu trudnoće dolazi do komplikacija, kaže Halilović, i do povišenog krvnog pritiska, i, dodaje ona, javila se u dom zdravlja.
- U 33.nedelji dolazi do povišenog krvnog pritiska, ja sam se javila u dom zdravlja Rožaje, upućena sam u Berane. U Beranama pozvali smo doktora, on je rekao korona, to je bilo u jeku pandemije, ja sam bila kontakt pokojne majke, jer je ona bila medicinski radnik, i taj isti doktor me je savjetovao da idem dalje, jer je ovamo haos. Meni je sve lošije i lošije bilo. Imala sam saradnju i sa doktorom iz Bijelog Polja, jer je više ljekara pratilo tu trudnoću. U Bijelom Polju na odjeljenju zadržana sam jedan dan. Doktor Varagić, kojeg bih ovim putem i pozdravila, on je rekao da je u mom i interesu ploda da se trudnoća završi i dao savjet da idem za Podgoricu, jer svakako bebi treba dodatna njega , s obzirom da će biti rođeno u sedmom mjesecu. Ja sam slušala i upućeni smo u Klinički centar Crne Gore - istakla je Halilović.
U Klinički centar je stigla oko 15 časova, kaže Halilović, i odmah je odrađen pregled i urađena osnovna anamneza, i, ističe ona, posljednje čega se sjeća su riječi ,,udahnite” i zna, kako kaže, da je tada počeo carski rez.
U indukovanoj komi je bila čak dva dana, ističe Halilović, nakon čega je saznala da joj je izvađena materica, jedan jajnik, grlić, a drugi jajnik nakon nekog vremena je izgubio funkciju.
- Neki ljudi su tu bili korektni prema meni, ali bilo je onih koji su bili jako grubi, jer su očekivali od mene, osobe koja je izgubila sve reproduktivne organe u 28.godini života, da mogu da ustanem , da mogu sama da se vratim, da neke higijenske potrebe mogu sama da obavljam, komentarisali su to na jako ružan način. Osjećala sam se jako ružno, s obzirom na to da svi zaslužujemo korektan i ljudski odnos, da tu moraju da rade neke osobe koje su empatične prije svega, da vam pruže utjehu i riječi razumijevanja, da vam ispričaju možda neke svijetle primjere, da ima života i poslije toga. U tom trenutku ste i zbunjeni, što od lijekova, što od situacije u kojoj se nalazite. Najmanje što u tom trenutku treba je kritika i gruba riječ, što sam ja doživjela od pojedinih - ispričala je Halilović.
Beba koju je rodila upućena je na Institut za neonatologiju, prisjeća se Halilović, i tamo boravi dva mjeseca, dok za to vrijeme ona pokušava da se oporavi od stresa.
- Ja sam peti dan otpuštena iz Kliničkog centra, uz savjet da se javim u bolnici u Bijelom Polju. Savjetovali su mi da ću bolju njegu imati kod kuće, jer mi je majka bila zdravstveni radnik. Vrijeme je to pandemije, a svi se sjećamo kako je bilo. Ja sam otišla u Rožaje, i tamo.sam imala apsolutnu zdravstvenu podršku, što od strane ljekara doma zdravlja, što od strane pokojne majke. Tada shvatam da ne mogu samostalno da mokrim. Upućena sam u Berane i privatno sam otišla kod doktorice Tanje Cimbaljević, koja je vratila kateter i pružila tu osnovnu ljekarsku pomoć. Dvadeset i jedan dan sam ja nosila kateter. Ona je to sanirala i uspostavljena je normalna funkcija mokraćne bešike , i njoj se zahvaljujem ovim putem. I moram da napomenem ovo - nakon pola godine, kad je organizam valjda ojačao i kad se vratilo sve u normalnu funkciju, iz mene su bukvalno ispali komadi metala, nešto kao municija heftalice. Doktorica Cimbaljević je takođe obaviještena i predložila je da uradim cistoskopiju , a ja sam uradila magnetnu rezonacu, jer imate otpor prema zdravstvu, vama se jednostavno.u glavi dešava to, da imate otpor prema njima i sumnjate u te ljude. Privatno sam radila magnet i oni su se smijali,i rekli da ne brinem jer iz mene još ima da zveči. Više sam se navikla na tu situacija i dešavalo se da ispadne metal, ali iskreno.se plašim se pojedinih ljekara, njihovog ophođenja prema pacijentu - rekla je Halilović.
Da ne bude ni tu kraj neprijatnostima za Halilović pobrinuli su se oni koji su radili nalaz papiraracusa , koji je težio svega 0.50 grama na otpusnoj listi , a na ph nalazu koji je dobila, to je dijete, kako kaže, koje je rođeno.sa 1200grama, 35 cm ženskog pola i, ističe, gdje piše da je uzeto tkivo za analizu pluća, srca i jetre.
- Ja se zaista pitam, i uvijek ću se pitati, na koji način je urađena ova obdukcija. Plod papiraceus koji je osušen plod, koji je 50 grama, kako je on mogao da naraste u mrtvačnici na 1200 grama. To su neki odgovori koje ja tražim, koje imam pravo kao građanka Crne Gore, da se pitam i nadam se da ću ovim svojim pojavljivanjem spriječiti ljekare da mladim osobama urade nešto ovako - poručila je Halilović.
Iako je podsjećanje na sve što je preživjela i ispričala kroz emotivno gostovanje na Televiziji E, uznemirilo i sama nije mogla zadržati suze, kazala je da se obraćala medijima i da je pisala kolumne, da i sada ne odustaje, čak je spremna i na pravnu bitku.
- Apsolutno sam pisala svim medijima u Crnoj Gori, pišem kolumne, ja sam profesor književnosti, kolumne sam proslijedila i Ombudsmanu. To je bilo sa jedne na drugu adresu, pozivala, pozivala i MANS-u, naravno , skoro sam se čula sa MANS-om i oni nijesu bili zainteresovani da iznesu ove podatke. Ja se pitam da li pojedini ljudi zapravo sluge sistema. Da li je istina prava istina, ili je istina carevo novo odijelo - naglasila je Halilović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbUHDUfp2JAU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Halilović: Nadam se da ću spriječiti da ljekari urade nekome ovako nešto

Albanija je danas otvorila klaster o unutrašnjem tržištu u pristupnim pregovorima s Evropskom unijom.
Na četvrtoj međuvladinoj konferenciji Albanija-EU otvoren je klaster 2 koji obuhvata poglavlja 1 (sloboda kretanja robe), 2 (sloboda kretanje radnika), 3 (pravo poslovnih nastanjivanja i sloboda pružanja usluga), 4 (sloboda kretanja kapitala), 6 (pravo privrednih društava), 7 (intelektualna svojina), 8 (konkrencija), 9 (finansijske usluge) i 28 (zaštita potrošača i zdravlja).
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je na konferenciji za novinare da je plan da do kraja godine budu otvoreni svi klasteri, a da sljedeće godine počne zatvaranje poglavlja.
- Dok se carine i protekcionizam vraćaju u drugim djelovima svijeta, mi rušimo barijere u trgovini - rekla je Kos dodajući da će to značiti više ekonomskih mogućnosti za kompanije u Albaniji i EU i više prosperiteta za sve.
Radoslav Sikorski, ministar spoljnih poslova Poljske koja je predsjedavajuća Savjetu EU, rekao je da proširenje ostaje u srži prioriteta EU.
- Ovaj konkretan napredak odražava našu snažnu posvećenost našim partnerima na Zapadnom Balkanu, regionu koji je ključan za stabilnost i bezbjednost Evropske unije - rekao je Sikorski.
Albanija je u decembru 2024. otvorila klaster 6 (spoljni odnosi) a u oktobru te godine klaster 1 (osnove).

Albanija otvorila novi klaster u pregovorima s EU

Trener košarkaša Partizana Željko Obradović izjavio je da je glavni razlog za poraz njegove ekipe na večerašnjoj utakmici ABA lige protiv Budućnosti iz Podgorice nedovoljno pametna igra njegovih igrača tokom „najvažnijih trenutaka“ meča.
– Želim da čestitam ekipi Budućnosti na zasluženoj pobjedi. Igrali su sa dobrom energijom, koristili su sve slabosti u našoj igri. Moja ekipa se borila, ali nijesmo igrali dovoljno pametni u najvažnijim trenucima. Imali smo dosta prilika da se vratimo u utakmicu. Jesmo popravili odbranu u drugom poluvremenu, ali to ovog puta nije bilo dovoljno – naveo je Obradović na konferenciji za novinare.
Obradović je rekao da su njegovi igrači najgore odigrali drugu četvrtinu večerašnje utakmice, u kojoj je Budućnost bila bolja 22:13.
– Drugu četvrtinu smo odigrali najgore na ovoj utakmici. Najvažnija stvar je koncentracija igrača, u odbrani smo bili apsolutno dekoncentrisani u toj četvrtini, dok smo u napadu prodavali lopte i igrali nerezonski. Izuzetno smo slabo šutirali za tri poena. Ekipa je u drugom poluvremenu radila i borila se. U trenucima kad je trebalo da se vratimo nismo odigrali kako treba i to je razlog našeg poraza – rekao je Obradović.
Najefikasniji u ekipi Partizana bio je Karlik Džouns sa 23 poena, dok su preostala dva dvocifrena strelca crno-belih bili Brendon Dejvis sa 13 poena i kapiten Vanja Marinković sa 11 poena.
– Karlik uvek pokušava da doprinese timu, pre svega kvalitetom koji ima. Potrebno je više igrača da se uključi, to večeras nijesmo imali. Nijesmo imali uspjeh u Evroligi, ostaje nam još ovo takmičenje i na nama je da radimo sve da izgledamo bolje – rekao je Obradović.

Obradović: Nijesmo igrali dovoljno pametno u najvažnijim trenucima

Košarkaši Budućnost Volija pobijedili su večeras u ,,Morači" Partizan 81:77, u utakmici 27. kola regionalne ABA lige.
Budućnost, koja je dobila i prvi međusobni duel u Beogradu 97:90, upisala je 24. trijumf i osamila se na prvom mjestu na tabeli. Trijumfom u velikom derbiju napravila je veliki korak ka prvom mjestu pred plej-of.
U fantastičnom ambijentu domaćin je još jednom nadigrao evroligaša, sjajnom odbranom kontrilisao je napad Beograđana i tokom cijele utakmice ,,plavi" su imali prednost, koja je bila u nekoliko navrata &nbsp;i dvocifrena.
Partizan u većem dijelu nije imao rješenje protiv sjajne odbrane Podgoričana i od kraja prve četvrtine jurio je rezultat.
Najbliži preokretu bio je početkom posljednjeg dijela, kod rezultata 68:62 imao je dva napada i otvorena šuta, ali nije uspio ih realizuje.
Budućnost je u 19. minutu prvi put stekla dvocifrenu prednost (41:31), dok je u 25. minutu razlika iznosila 13 poena (55:42).
Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Mekinli Rajt sa 17, Džuan Morgan je ubacio 14, a dvocifren je bio i Jogi Ferel sa 11 poena. Sjajnom odbranom istakao se Đorše Jovanović koji je imao čak sedam skokova.&nbsp;
U ekipi Partizana najbolji je bio plej Karlik Džons sa 23 koša.
Budućnost Voli će u narednom kolu, 19. aprila, igrati u Novom Mestu sa Krkom. Pobjedom u tom duelu praktično bi osigurali prvo mjesto pred plej off.&nbsp;

Budućnost pobijedila Partizan, ,,plavi" na korak od prvog mjesta pred plej off ABA lige

Na pitanje da prokomentariše izjavu poslanika PES-a Darka Dragovića da ne žele Marka Kovačevića za predsjednika opštine, nosilac liste Za budućnost Nikšića kazao je da će vlast u gradu pod Trebjesom biti formirana u skladu sa demokratskim principima kojima se vode u svakom gradu gdje imaju vlast.
- Još je vruć bio sinoć gospodin Dragović. Ostavićemo malo vremena da prođe. Ostvaren je dobar rezultat kada je riječ o parlamentarnoj većini na državnom nivou, tako da imamo jasne konture buduće vlasti. To će biti vlast koja je bila do sada sa dodatkom Pokreta Evropa sad koji na prethodnim izborima u Nikšiću nijesu učestvovali jer još nijesu postojali kao politička stranka - rekao je Marko Kovačević u emisiji „Naglas“ na RTCG.
Objasnio je da će se ići na pregovore koji će biti ustanovljeni na demokratskim principima.
- Tu su stvari svakome jasne. Na tim principima će se formirati vlasti. To tako radimo u svim gradovima gdje vršimo vlast. Nemam razloga da ne mislim tako. Građani Nikšića su rekli šta žele - kazao je on.
Nosilac liste Demokratske partije socijalista Boris Muratović kaže da su pokazali da su najjači politički subjekt.
- Bukvalno imamo rast na svim nivoima i izborima, a nemojte zaboraviti da nastupamo iz pozicije opozicione partije. Sa 14 odborničkih mjesta smo porasli na 16. Tri puta smo jači po snazi od prve sljedeće partije. Kada se ovaj trend nastavi, samo je pitanje vremena kada ćemo biti vlast - kazao je Muratović.
Kazao je da je funkcionerska kampanja nastavljena, te da je između ostalog, 5,5 miliona eura socijale podijeljeno prethodnih mjeseci.
Nosilac liste Demokratske Crne Gore Stevan Katić kazao je da su građani prepoznali njihov rad, te da je podrška porasla.
- Jučerašnji dan je bio praznik demokratije. Imali smo dostojanstvenu kampanju kako to priliči Novljanima - kazao je Katić.
Istakao je da mala izlaznost pokazuje da građani žive bolje i da se ne mogu kupiti.
Predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković kazao je da smo svjedočili zloupotrebi državnih resursa kao i anomalijama koje ne mogu da se podvedu pod fer političku borbu.
- Evropski savez je udario temelje u Nikšiću za buduće djelovanje kao što smo to uradili u drugim opštinama gdje smo učestvovali na izborima. Vidi se rast našeg Saveza i ono što mislim da je naša najveća pobjeda je što smo uspjeli da pokrenemo veliki broj građana koji su vrsni intelektualci koji su do skoro bili samo posmatrači političkih procesa. Uspjeli smo da ih animiramo i pokrenemo da u Evropskom savezu prepoznaju platformu za njihov doprinos - kazao je on.
Jovan Subotić sa liste PES-Novska lista kazao je da nije pozvan da komentariše pitanje formiranja vlasti u Nikšiću i novi mandat Marka Kovačevića na mjestu predsjednika opštine.
Kazao je da je ponosan na Novsku listi što iz izbora u izbore ne gube ni jedan glas. Istakao je da se podrška Stevanu Katiću ne dovodi u pitanje.

Kovačević: Dragović bio vruć, vlast će se formirati u skladu sa demokratskim principima

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: doktori