<p>U pravnoj teoriji i praksi pritvor za osumnjičene ili okrivljene je mjera kojom se obezbjeđuje prisustvo stranke u postupku, posebno u slučajevima kada postoji osnovana mogućnost da se osoba neće odazvati pozivu tužilaštva i suda. U Crnoj Gori imamo niz primjera da tužilaštvo predlaže pritvor - a sud prihvata prijedlog tužilaštva - iako je veliko pitanje da li zaista postoji realna opasnost da osoba ne bude aktivan sudionik postupka, ili da postoje drugi opravdani razlozi da neko lice bude lišeno slobode.</p>
<p>U emisiji "Dokaz", koja se emituje na TV E večeras od 22 sata, razgovaralo se na temu da li je mjera pritvora izuzetak ili pravilo.</p>
<p>Ministar pravde <b>Bojan Božović</b> istakao je da pritvor "ni na koji način ne smije da bude sankcija". &nbsp;</p>
<p>- Rekao bih da se u javnosti često stiče utisak da ukoliko lice nije u pritvoru, da je samim tim oslobođeno bilo kakve eventualne buduće sankcije. &nbsp;Mi moramo da mijenjamo percepciju svega toga na način što ćemo pristupati ili pokušati da u sistem, u značajno većoj mjeri, koristimo i ostale modele prisustva - kazao je Božović u emisiji "Dokaz" na TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Do9_avV4vOpA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dm-ZTe3xEMPI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Predsjednik Višeg suda u Podgorici <b>Zoran Radović</b> smatra da se previše poseže za pritvorom kao mjerom obezbjeđenja prisustva okrivljenog.</p>
<p>- Mislim da u neko dogledno vrijeme treba raditi na tome da se više primjenjuju alternativne mjere - dodao je on.</p>
<p>Saglasio se sa ministrom pravde da građanin poistovjećuje onog osumnjičenog kome nije određen pritvor, sa onim koji je oslobođen od optužbe.</p>
<p>- Sa druge strane tužioci nekako, može se reći, vole kada je okrivljeni u pritvoru - ukazao je Radović u emisiji "Dokaz".</p>
<p>Advokatica<b> Bojana Franović Kovačević</b> naglasila je da je postalo pravilo da kada Specijalno državno tužilaštvo pokrene određeni postupak "pritvor mora biti određen".</p>
<p>- Pritvor, ako je ikako moguće, ne izricati već koristiti druge mjere za obezbjeđenje prisustva okrivljenog - naglasila je ona.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3T4lWqK9I-E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Predsjedniku podgoričkog Višeg suda veći je problem kada pritvor traje dugo, a kada bi se, ističe, ista svrha mogla ostvariti nekim alternativnim mjerama.</p>
<p>Sa njim je saglasan i ministar pravde prema čijem mišljenju pritvor treba da traje što je moguće kraće.</p>
<p>- Apsolutno sam za to da pritvor, ako je ikako moguće, se uopšte ne izriče već da se koriste druge mjere za obezbjeđenje prisustva okrivljenog - podvukao je Božović.</p>
<p>Radović se osvrnuo i na alternativne mjere nadzora koje bi trebalo više koristiti u praksi sudova.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Db-IhdgjKszQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Jedna od veoma finih mjera nadzora je jemstvo. Ono se koristi ali očigledno ne u dovoljnoj mjeri. Sa druge strane imamo mjeru nadzora zabrana napuštanja stana iliti kućni pritvor. Međutim, kada je u pitanju kućni pritvor, koji bi mogao daleko više u praksi sudova da se eksploatiše, imamo jedan "mali problem". Još uvijek Ministarstvo unutrašnjih poslova nije nabavilo takozvane nanogice. Prilično sam uvjeren kada bi se ova mjera mogla obezbijediti da bi se u nadležnosti Višeg suda u Podgorici, broj pritvorenih lica mogao smanjiti barem za 20 odsto - naglasio je Radović.</p>
<p>Za Franović Kovačević nedopustivo je da se druge mjere nadzora ne izriču jer postoje tehničke prepreke.</p>
<p>- Činjenica da se svi slažemo da pritvori predugo traju i da postoje druge mjere, a da se ne izriču iz razloga što postoje tehničke prepreke, najbolje govori koliko se krše prava okrivljenih. Dvadeset odsto je veliki procenat. U tom smislu, za tu mjeru je nedopustivo da je mi ne izričemo zato što nemamo uslova - rekla je u emisiji "Dokaz" Franović Kovačević.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUaVdlwurgiM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<h2>"Od integriteta i kuraži sudije zavisi da li će odrediti pritvor"</h2>
<p>U emisiji "Dokaz" bilo je riječi i o mogućem medijskom uticaju na sudske odluke.</p>
<p>Radović ne isključuje mogućnost da ona postoji jer, kaže, "svi smo mi ljudi". Ipak, kaže, od "integriteta i kuraži sudije" zavisi da li će odrediti pritvor.</p>
<p>- Stvara se nekad i atmosfera linča na neki način kroz medije, kroz nevladine organizacije... U najvećoj mjeri zavisi od integriteta tog sudije, od njegovog znanja, od njegove stručnosti, od njegove lične kuraži, u konkretnom slučaju hoće li ili neće odrediti pritvor - kazao je Radović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNfJq_v-G16c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Za advokaticu Franović Kovačević činjenica da je potrebna kuraž iliti hrabrost sudija da odredi ili ne odredi pritvor, najbolje govori, kako kaže, u kakvoj atmosferi se radi i u kakvom stanju su pravosuđe i društvo.</p>
<p>- Ne bi trebalo uopšte da je pitanje hrabrosti hoće li se prihvatiti prijedlog za određivanje pritvora ili ne. To bi trebalo da bude pitanje struke. Ima razloga nema razloga. Tužilac je obrazložio prijedlog, tužilac nije obrazložio prijedlog. Vjerujem da će pobjeći, ne vjerujem da će pobjeći. To su vrlo jednostavne stvari - poručila je ona.</p>
<p>Emisiju "Dokaz" pogledajte večeras od 22 sata na televiziji E.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Božović: Pritvor ne smije da bude sankcija; Radović: Koristiti alternativne mjere nadzora

<p>Emisije "Bez pravila", "Dokaz" i "Sjenke" će u budućem periodu biti još atraktivnije i sadržajnije, prvenstveno zbog početka rada ETV portala - kazala je za emisiju "Na kraju dana", na Televiziji E, <b>Svetlana Đokić</b> urednica u toj televiziji.</p>
<p>- Dobili smo pojačanje u vidu <b>Kaćuše Krsmanović</b>, ona je urednica VIP-a ( velikih istraživačkih priča), i ona će nam biti od velike pomoći prilikom izrade ovih emisija, zato što ćemo negdje imati, ne samo nju kao šeficu svima nama, nego Kaćuša je uvijek osoba koja je spremna za saradnju i ona je tu kao kolega dam pogne i usmjeri nas, prosto da ne bi napravili propust - rekla je Đokić.</p>
<p>U proteklim &nbsp;sezonama &nbsp;emitovanja emisije Bez pravila &nbsp;je bilo &nbsp;mnogo upečatljivih priča, naglašava Đokić i dodaje &nbsp;da je zbog nekih i pokrenuta istraga u specijalnom državnom tužilaštvu.</p>
<p>- Sa jedne strane imamo slučajeve gdje su evidentne, jasne zloupotrebe &nbsp;i potkrijepljene dokazima, koje i laici prava mogu da prepoznaju, a specijalno državno tužilaštvo ne postupa u njima. Sa druge strane imamo slučajeve, bez obzira što sve ukazuje na to da dokazi nijesu dovoljni, podižu, specijalni državni tužioci, optužbe, ali &nbsp;to pokazuje njihovu selektivnost u postupanju - naglasila je Đokić.</p>
<p>Selektivnost u postupanju je itekako prisutna, poručuje Đokić, &nbsp;te se osvrnula na slučaj Vesne Bratić, bivše ministarke četiri resora, jer već postoje pravosnažne pravosnažne presude u korist direktora koje je ona smijenila, te nije selektivnost vezana samo za specijalno tužilaštvo, kaže ona, već i za rad pojedinih sudija.</p>
<p>Priče koje su &nbsp;evidintirale problem i ukazivale na urušavanje obrazovnog sistema, kaže Đokić, &nbsp;u vezi lažnih diploma, su dobile sudski epilog, i to je najbolja potvrda da je sa svojom koleginicom, <b>Anom Šofranac</b>, na pravom putu u cilju otkrivanju nepravdi.</p>
<p>- Nijedna emisija nije sačinjena na osnovu ,, rekla kazala”. Svaka &nbsp;naša tvrdnja je potvrđena papirom, dokumentom iz relevantnih institucija &nbsp;i čvrstim dokazima - poručila je Đokić.</p>
<p>Sagovornica TV E se osvrnula i na slučajeve šverca cigareta, te kazala da se i tu veoma selektivno postupa, jer je samo jedna osoba uhapšena, dok su Kudravi, Maradona i Vampir, &nbsp;iz Sky komunikacije, &nbsp;na slobodi.</p>
<p>- Moramo se prisjetiti da je Sky komunikacija bila dovoljna specijalnim tužiocima, da u određenim slučajevima, ne mogu da kažem ni uhapse, ni odrede pritvor, nego zarobe određene osobe jer ih drže iza brave već više od godinu, dvije, zavisno od slučaja do slučaja. A sa ove &nbsp;strane nemamo čak ni odgovor da li su saslušani Kudravi, Maradona, Vampir - istakla &nbsp;je Đokić.</p>
<p>Zašto sudstvo i određene sudije slijepo slušaju tužioce, pita se Đokić, jer tužioci su, kao i advokati, stranke u postupku koje predočavaju dokaze a odlučuju sudovi i sudije.</p>
<p>- Tako je slučaj i za Sky komunikaciju… Upravo su to sudije te koje odlučuju da li je to dokaz ili nije. Ako imamo s jedne strane tužioce koji tvrde da jeste dokaz, ako imamo advokate koji su izričiti da je to samo operativni podatak i da to ne može biti dokaz, zar &nbsp;ne bi bilo sasvim normalno i logično, da nakon dvije, tri godine, prepucavanja između stranaka u postupku, između tužilaca &nbsp;i advokata da li je dokaz ili ne, da sudije Vrhovnog suda sazovu sjednicu i zauzmu opšti stav o tome, da li je Sky dokaz ili nije?! … Ono što je realnije očekivati od ovih sudija je da oni slijepo slušaju specijalne tužioce, da vjeruju svemu &nbsp;što saopšte specijalni tužioci, što prilože kao dokaz, i da na osnovu toga sude i presuđuju. Zbog takvog prihvatanja optužnica, i zbog takvih dokaza i zbog takvih sudija koji klimaju glavom, jer nemaju dovoljno profesionalne hrabrosti da kažu ne ili da, može ili ne može biti dokaz, mi imamo na desetine podignutih optužnica a nemamo niti jedne pravosnažne presude koja se tiče organizovanih kriminalnih grupa i predmeta koji su formirani prethodnih godina - naglasila je Đokić.</p>
<p>Određene sudije su posjedovale profesionalnu hrabrost , podsjeća Đokić i dodaje da takve sudije nije odgovarale ,,oslobodiocima” te su uspjeli da ih kompromituju, predstavljajući ih kao korumpirane ili članove kriminalnih klanova, ali nikako kao profesionalce koji drže do slova zakona.</p>
<p>- Sve je manje, ono što je žalosno i poražavajuće za crnogorsko pravosuđe jeste činjenica da je sve manje sudija koji su spremni da izađu i da kažu ,, ne ne može biti dokaz to što vi imate indiju, i ne mogu sudska vijeća i sudije držati nekoga iza brave na osnovu nekih indicija - rekla je Đokić.</p>
<p>Vladimir Novović je bio sjajan sudija, ali o njegovom postupanju kao specijalnog državnog tužioca sagovornica TV E kaže da ne može iznijeti bilo kakvu ocjenu iz razloga što se on nikad nije pojavio pred novinarima &nbsp;i dozvolio novinarima da mu postave pitanja &nbsp;za &nbsp;koja novinari smatraju da su od javnog značaja.</p>
<p>- On ima određenu medijsku kuću gdje gostuje i iznese to što on smatra da treba. I, ne samo što se tiče gospodina Novovića, nekako to njegovo selektivno postupanje prema medijima se prelilo i na njegove specijalne tužioce. Tako imamo portparola i specijalnog tužioca Vukasa Radonjića koji bira kojem novinaru će da odgovori mejl ili na poruku koja mu se pošalje - zaključila je Đokić.</p>

Đokić: Određene sudije su posjedovale profesionalnu hrabrost, ali su ih ,,oslobodioci” predstavili kao korumpirane

<p>Apelacioni sud Crne Gore je ukinuo presudu Višeg suda protiv<b> Darka Janjića </b>kojom je osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog stvaranja kriminalne organizacije i šverca droge, a koja je zasnovana na Skaj komunikacijama.</p>
<p>Ovo je druga osuđujuća presuda koja je bila zasnovana na kriptovanim konverzacijama.</p>
<p>- Prvostepeni sud je, pored ostalih bitnih povreda, počinio bitnu povredu odredaba krivičnog zakona na način što je svoju odluku o prihvatanju SKY ECC komunikacije zasnovao na sadržini odluke Francuske broj 2022-987 QPC od 08.04.2022.godine, a da pri tom u istu nije izvršio uvid, što je u suprotnosti sa odredbom čl.370 st.1 ZKP-a, koja obavezuje sud da presudu zasniva samo na činjenicama i dokazima koji su neposredno izvedeni na glavnom pretresu ili su sadržani u zapisnicima, odnosno drugim materijalima, koji su u skladu sa ovim zakonikom na glavnom pretresu pročitani i na odgovarajući način izneseni – podvukli su u Apelacionom sudu.</p>
<p>Oni su predmet vratili Višem sudu na ponovno suđenje.</p>
<p>- S obzirom da je prvostepena presuda ukinuta, o žalbi Specijalnog državnog tužilaštva, izjavljenoj zbog odluke o kazni, nije odlučivano – dodali su u Apelacionom sudu.</p>
<p>Specijalno državno tužilaštvo je protiv prvostepene presude Višeg suda izjavilo žalbu sa prijedlogom da se Janjiću izrekne stroža kazna, a njegov branilac da se presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.</p>
<p>-Prema ocjeni Apelacionog suda Crne Gore u postupku odlučivanja o žalbi, prvostepeni sud je počinio bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz čl.386 st.1 tač.8 i 9 Zakonika o krivičnom postupku, jer je izreka prvostepene presude nerazumljiva, protivrječna sama sebi i razlozima presude – ocijenili su oni.</p>
<p>Dodali su i da prvostepena presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama koje su predmet dokazivanja.</p>
<p>- A dati razlozi su nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni – smatraju u Apelacionom sudu.</p>
<p>Zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, po ocjeni Apelacionog suda Crne Gore, prvostepena presuda se za sada ne može sa sigurnošću ispitati, a ni prihvatiti činjenični i pravni zaključci prvostepenog suda. Zbog čega je, kako su ukazali, ukidanje bilo nužno.</p>
<p>Ocijenjeno je i da je prilikom određivanja pravne kvalifikacije produženog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, povrijeđen Krivični zakonik na štetu Janjića.</p>
<p>Janjiću je posebnim rješenjem produžen pritvor zbog postojanja okolnosti koje ukazuju da bi ukoliko bi se našao na slobodi, ponovio krivično djelo.</p>

Anja Ivanović

Apelacioni sud: Prihvatanjem Skaj komunikacije u slučaju Janjića povrijeđene odredbe Krivičnog zakona

<p>Unija slobodnih sindikata (USSCG) nastaviće da insistira, ne samo na očuvanju neradne nedjelje u trgovini, već i u svim drugim sektorima, čija priroda djelatnosti ne podrazumijeva neprekidan rad, saopšteno je iz te sindikalne organizacije.&nbsp;</p>
<p>Iz USSCG su agenciji Mina-business rekli da su pravo na ograničeno radno vrijeme i slobodan dan u toku sedmice, ustavna i zakonska prava svih zaposlenih i da kao takva moraju biti zaštićena.</p>
<p>Ustavni sud ukinuo je danas kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama.</p>
<p>Iz USSCG su podsjetili da socijalni partneri, odnosno reprezentativni sindikati i udruženje poslodavaca, od 2020. godine vode intenzivne pregovore na temu izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjoj trgovini.&nbsp;</p>
<p>Oni su kazali da su bili svjesni mogućnosti da će epilog pred Ustavnim sudom biti ovakav i da su kao odgovorna organizacija pristupili pregovorima i iznalaženju rješenja koje bi bilo prihvatljivo za sve strane, u prvom redu zaposlene, a onda i poslodavce, sa akcentom na male privrednike i aktuelne potrebe ekonomije.&nbsp;</p>
<p>- Ulažući ogroman napor pa i žrtvu, našli smo kompromisno rješenje koje je jednoglasno usvojeno na Socijalnom savjetu i koje je trebalo da bude testirano u toku samo jedne godine, a koje bi zaposlenima u trgovini garantovalo još veći stepen zaštite prava na slobodan dan u toku sedmice. Međutim, kompromisni predlog socijalnih partnera nije dobio pažnju, niti je naišao na interesovanje, kako Vlade, tako ni poslanika u Skupštini - saopštili su iz USSCG.&nbsp;</p>
<p>Čak ni rok koji je Ustavni sud ostavio Vladi za nalaženje rješenja kojim bi se preduprijedilo donošenje ovakve, konačne odluke nije bio alarm za, kako su dodali, dalje procesuiranje kompromisa postignutog na nivou socijalnih partnera.&nbsp;</p>
<p>- Socijalni partneri su po ovom pitanju u prethodnom periodu pokazali odgovornost i to ne samo postizanjem kompromisnog rješenja koje bi bilo testno, odnosno vremenski ograničeno, već i propisivanjem prava na uvećanje zarade za rad nedjeljom u iznosu od 80 odsto, koje uvećanje je usaglašeno još 2022. godine potpisivanjem novog Opšteg kolektivnog ugovora - kazali su iz USSCG.&nbsp;</p>
<p>Sada je, kako su ocijenili, ključna uloga i odgovornost Vlade i poslanika u Skupštini da promtno reaguju i da uvažavajući predloge socijalnih partnera, koji su najpozvaniji da definišu ovo pitanje, usvoje izmjene i dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini i pokažu odgovornost za zaštitu prava zaposlenih u trgovini, za koje, odavno je već jasno, ne važe opšti propisi o radu kojima je pravo na sedmični odmor garantovano kao jedno od osnovnih prava.&nbsp;</p>
<p>- Period do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu je period koji nas još jednom opominje na urgentnost rješavanja ovog pitanja - dodali su iz Unije.&nbsp;</p>
<p>U slučaju da kompromisni predlog socijalnih partnera ne bude procesuiran i implementiran do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu, USSCG poziva sve poslodavce u sektoru trgovine da nastave sa organizacijom rada i posla na način kako su to činili od 20. oktobra 2019. godine, kada je uvedena neradna nedjelja, pokazujući time odgovoran odnos prema zaposlenima, njihovim pravima iz radnog odnosa, uslovima rada, zaštiti zdravlja i bezbijednosti na radu.&nbsp;</p>
<p>- Takođe, do nalaženja konačnog rješenja, insistiraćemo da inspekcijski organi budu u potpunosti okrenuti sektoru trgovine radi zaštite prava zaposlenih na slobodan dan u toku sedmice i to nedjeljom, kako je to propisano članom 76 Zakona o radu - naveli su iz USSCG.</p>
<p>Kompromisni predlog socijalnih partnera podrazumijevao je, pored ostalog, dozvolu rada trgovine na veliko i malo nedjeljom isključivo u periodu od 1. juna do 31. avgusta i od 1. decembra do 31. januara u samo jednoj smjeni i u samo jednom prodajnom objektu na teritoriji jedne opštine, u slučaju da trgovci posjeduju više prodajnih objekata.&nbsp;</p>
<p>- O prodajnom objektu koji će raditi nedjeljom i radnom vremenu, da li će obavljati rad samo u prvoj ili samo u drugoj smjeni, trgovci bi, po kompromisnom rješenju, bili dužni da obavijeste nadležni inspekcijski organ najkasnije 15 dan prije početka obavljanja trgovine - naveli su iz Unije.&nbsp;</p>
<p>Oni su dodali da je posebno važno da bi trgovci bili dužni da zaposlenom koji obavlja rad nedjeljom tokom sezone, omogući da kao dan sedmičnoog odmora koristi prvu narednu subotu, a za rad nedjeljom bi mu pripadalo uvećanje osnovne zarade za 80 odsto. Takvo rješenje bilo bi, shodno dogovoru socijalnih partnera i resornog ministarstva, praćeno pojačanim inspekcijskim nadzorom i kontinuiranom komunikacijom inspekcijskih organa sa reprezentativnim sindikalnim centralama radi zajedničkog monitoringa nad primjenom i poštovanjem ovako definisanih izuzetaka u vezi sa radom trgovina tokom sezone.&nbsp;</p>
<p>- Takav model i zakonom bi bio definisan kao vremenski ograničen na samo jednu ljetnju, odnosno zimsku sezonu, nakon čega bi socijalni partneri i Vlada sagledali efekte i u zavisnosti od njihovog uticaja na zaposlene, privredu i ekonomiju, postigli kompromis o nastavku važenja istog ili iznalaženju novog modela - zaključili su iz USSCG.</p>

USSCG: Nastavićemo da insistiramo na očuvanju neradne nedjelje

<p>Mještani Park-šume Zagorič okupili su se ispred Skupštine gdje će do 5. februara svakog dana blokirati saobraćaj na po sat od 16 do 17 časova.</p>
<p>Iz policije su juče saopštili da će navedenom vremenskom periodu biće obustavljen saobraćaj u dijelu Bulevara Svetog Petra Cetinjskog, ispred Skupštine Crne Gore.</p>
<p>- Uprava policije – Odjeljenje bezbjednosti Podgorica preduzimaće mjere i radnje u cilju očuvanja javnog reda i mira, bezbjednosti učesnika okupljanja i svih građana, kao i nesmetanog odvijanja saobraćaja u vidu preusmjeravanja okolnim ulicama - kazali su iz iz Uprave policije.</p>

Mještani Park-šume Zagorič protestuju ispred Skupštine

<p><b>Branka Đukić</b>, stodvogodišnja bivša učiteljica i najstarija stanovnica Doma starih u Podgorici, od danas je novo pojačanje Stege.</p>
<p>- Mislim da među mladima ima dosta patriota jer na njima svijet ostaje - &nbsp;kazala je Đukić.</p>
<p>Nju su u Domu starih danas posjetili predtavnici STEGA-e <b>Danilo Marunović, Dragana Sekulić, Snežana Burzan Vuksanović </b>i<b> Nikola Vujačić</b>, kao izraz dubokog uvažavanja prema čitavom vijeku Brankinog nevjerovatnog životnog puta i energije koja ne jenjava.</p>
<p>Stega, kao građanska inicijativa koja okuplja sve generacije ljudi posvećenih ideji građanske i evropske Crne Gore, uvjerena je da će bogato iskustvo Branke Đukić dati poseban pečat daljem radu organizacije, ali i prenijeti važne životne poruke mladim ljudima o vrijednostima na kojima treba zasnivati život.</p>
<p>Branka Đukić je uoči novogodišnjih praznika već osvojila crnogorsku javnost putem društvenih mreža, svojom emotivnom i dostojanstvenom izjavom da u 2026. godini Crna Gora bude slobodna.</p>
<p>Delegacija je ovom prilikom posjetila i svoje članove<b> Vukića Pulevića i Rosandu Kovijanić.</b></p>

Stodvogodišnja Branka Đukić pristupila građanskoj inicijativi STEGA

<p>Premijer Hrvatske <b>Andrej Plenković</b> izjavio je da je stav "Vlade da Hrvatska ne bi u ovom trenutku pristupala Odboru za mir".</p>
<p>On je to izjavio nakon telefonskog razgovora sa predsjednikom Hrvatske <b>Zoranom Milanovićem</b>.</p>
<p>Uoči sjednice Odbora za finansije na kojem će predstaviti kandidata za ministra finansija<b> Tomislava Ćorića</b>, premijer Andrej Plenković obratio se medijima.</p>
<p>- S obzirom da je Milanović prošle nedjelje nešto komunicirao da treba da se čujemo, čuli smo se kratko u vezi Odbora za mir. Moram reći da je stav Vlade da Hrvatska ne bi u ovom trenutku pristupala Odboru za mir iz niza razloga. Saopštili smo to Milanoviću. On je rekao da je taj stav danas komunicirao javno i nemam tu šta da dodam - rekao je premijer.</p>
<p><b>Donald Tramp </b>je osnovao svoj „Odbor za mir“ na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u ​​Davosu.</p>
<p>Nešto više od desetak zemalja potpisalo je povelju Odbora za mir (BoP) u Davosu ovog četvrtka 22. januara 2026. Na marginama Svjetskog ekonomskog foruma, imenovali su Donalda Trampa za predsjedavajućeg tom novom tijelu čiji osnivački dokument navodi da je ono namijenjeno pragmatičnom posredovanju u međunarodnim sukobima i uspostavljanju trajnog mira. Među potpisnicima je i sam Tramp, u svojstvu predsjednika SAD.</p>
<p>Dok su neke zemlje brzo prihvatile Trampov poziv u Odbor za mir, druge oklijevaju – uključujući i nekoliko partnera u NATO, kao što su Njemačka i Italija. Druge, među kojima su Francuska, Velika Britanija i Dansku, to su već odbile.</p>

Tag: dokaz

Božović: Pritvor ne smije da bude sankcija; Radović: Koristiti alternativne mjere nadzora

Đokić: Određene sudije su posjedovale profesionalnu hrabrost, ali su ih ,,oslobodioci” predstavili kao korumpirane

Apelacioni sud: Prihvatanjem Skaj komunikacije u slučaju Janjića povrijeđene odredbe Krivičnog zakona

USSCG: Nastavićemo da insistiramo na očuvanju neradne nedjelje

Mještani Park-šume Zagorič protestuju ispred Skupštine

Stodvogodišnja Branka Đukić pristupila građanskoj inicijativi STEGA

Plenković: Hrvatska u ovom trenutku ne bi da pristupi Trampovom Odboru za mir

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO