Crna Gora je podržala Političku deklaraciju iz Dohe, potvrđujući svoju posvećenost pravednijem, inkluzivnijem i održivom razvoju kroz Agendu 2030 - saopšteno je iz kabineta predsjednika države Jakova Milatovića nakon njegovog učešća na Drugom svjetskom samitu Ujedinjenih nacija o društvenom razvoju, koji se održava u Dohi pod pokroviteljstvom Emira Države Katar, šeika Tamima bin Hamada Al-Tanija, a na poziv generalnog sekretara UN-a Antonija Gutereša.
Crna Gora, kako su podvukli, ima velike ambicije da doprinosi globalnom dijalogu, konkretnim reformama, poštenim i transparentnim institucijama i ekonomijom koja mora da radi za sve.
- Samit, održan trideset godina nakon prvog u Kopenhagenu, okupio je šefove država i vlada, predstavnike međunarodnih organizacija, privatnog sektora i civilnog društva u zajedničkoj misiji. Obnova globalnog društvenog pakta jeste glavna misija ovog samita, da se, trideset godina nakon Kopenhagena, čovjek ponovo stavi u središte razvoja i da se revitalizuje politička volja za ciljeve koji su tada postavljeni - naveli su u Milatovićevom kabinetu.
Tri stuba socijalnog razvoja: iskorjenjivanje siromaštva, puna zaposlenost i dostojanstven rad za sve, te socijalna inkluzija reafirmisani su, navode oni, kao ključne obaveze međunarodne zajednice za održivi razvoj.
- Doha deklaracija obavezuje svjetske lidere na poštovanje zajedničkih vrijednosti i na zajednički rad na kreiranju konkretnih mjera za djelovanje u ovim oblastima - naveli su u kabinetu.
Naglasili su da je u tom duhu Milatović koopredsjedavao okruglim stolom na visokom nivou, posvećenom socijalnoj inkluziji, zapošljavanju i održivom razvoju, gdje je istakao da pravedan razvoj zahtijeva odgovornost, saradnju i zajedničko djelovanje svih aktera: država, međunarodnih partnera i društva u cjelini.
- Naš zadatak nije da mjerimo napredak, već da napredak i razvoj bude stvaran u svakodnevnom životu svakog čovjeka - poručio je Milatović tokom diskusije.
Govoreći i na plenarnoj sjednici Samita, naglasio je da moramo biti posvećeni razvoju zasnovanom na radu, znanju i jednakim šansama za sve, jer su upravo oni temelj svakog društva koje želi naprijed.
- Ovaj Samit je dokaz da razvoj nije fraza koju koriste političari, već borba za dostojanstvo svakog čovjeka. Zato je važno što je Crna Gora ovdje, da govori o stvarnom životu, o radu koji ima vrijednost, o obrazovanju koje otvara vrata i o društvu koje nikoga ne ostavlja po strani - naveli su u saopštenju.
Na marginama samita, Milatović sastao se i sa Njegovim Visočanstvom, Emirom Države Katar, šeikom Tamimom bin Hamadom Al-Tanijem.
- U otvorenom i prijateljskom razgovoru, razmatrani su modeli političkog i ekonomskog povezivanja, uz zajedničku posvećenost jačanju političkog dijaloga i izgradnji konkretne saradnje između dvije zemlje - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Crna Gora podržala Političku deklaraciju iz Dohe, pokazali smo posvećenost pravednom razvoju i globalnoj solidarnosti

Egipat i Katar ostaju ključni faktori u oblikovanju posleratne budućnosti Gaze, dok Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati otvoreno traže razoružavanje Hamasa kao preduslov za pružanje podrške obnovi.
Egipat i Katar, zajedno sa Turskom, ključni su regionalni saveznici mirovnog plana iza kojeg stoje Sjedinjene Države, a koji su Hamas i Izrael prihvatili 10. oktobra. Lideri ovih država, zajedno s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, u Šarm el Šeiku su potpisali deklaraciju kojom se učvršćuje prekid vatre u Gazi.
Time je budućnost ratom razorene teritorije s oko 2,1 milion stanovnika, bar djelimično, u njihovim rukama – pod uslovom da mirovni proces napreduje nakon prve faze, kojom je nakon gotovo dvije godine sukoba zaustavljen rat u Gazi. SAD, EU i više zapadnih država i dalje Hamas tretiraju kao terorističku organizaciju.
<h3>Egipat se diplomatski profilisao i profitira</h3>
„Uloga Egipta kao ključnog posrednika u pregovorima o prekidu vatre i okončanju izraelskog genocida u Gazi omogućila je Kairu da ponovo potvrdi svoj strateški značaj za međunarodne partnere“, rekao je za DW Timoti Kaldas, zamjenik direktora Tahrir instituta za politiku Bliskog istoka (TIMEP).
Prema njegovim riječima, Egipat nastoji da zadrži taj diplomatski zamah i dodatno ojača svoj uticaj u regionu. Ta uloga već je donijela i ekonomske koristi – Ujedinjeni Arapski Emirati su u februaru 2024. potpisali ugovor vrijedan 35 milijardi dolara za izgradnju projekta u Ras al-Hikmiju, nedaleko od Aleksandrije. Evropska komisija je mjesec kasnije obećala i 7,4 milijarde eura pomoći Kairu, kroz zajmove i finansijske instrumente.
„Za Egipat je diplomatska pobjeda i to što je plan američkog predsjednika Donalda Trampa odbacio ranije ideje o prisilnom preseljenju stanovništva iz Gaze u Egipat i Jordan“, navodi Kaldas i dodaje da će Kairo težiti značajnoj ulozi u obnovi.
Prema procjenama UN-a, Svjetske banke i EU, za oporavak i obnovu Gaze potrebno je oko 70 milijardi dolara, od čega 20 milijardi u prve tri godine.
Ipak, egipatske vlasti žele pažljivo da prikažu svoje angažovanje kao podršku palestinskom narodu – a ne kao djelovanje u ime Izraela.
<h3>Katar – posrednik između Hamasa i svijeta</h3>
Katar, prema riječima Kristijana Aleksandera iz Instituta za bezbjednost i odbranu Rabdan, ima ključnu ulogu u očuvanju primirja „dovoljno dugo da se učvrsti politički proces u kojem njegova posrednička uloga ostaje nezamjenljiva“.
Katar ima bliske odnose sa Sjedinjenim Državama – u blizini Dohe nalazi se najveća američka vojna baza na Bliskom istoku, Al Udeid. SAD su Katar 2022. godine proglasile glavnim saveznikom izvan NATO-a, a od 2012. u toj zemlji je smješteno i političko rukovodstvo Hamasa, navodno na zahtjev Vašingtona.
„Iako Doha prihvata da Hamas mora da se razoruža i preda kontrolu nad Gazom, pritisak da se njegovo rukovodstvo protjera prije postizanja sveobuhvatnog dogovora uništio bi uticaj koji Katar čini korisnim posrednikom“, objašnjava Aleksander.
Napad izraelskih snaga na političko rukovodstvo Hamasa u Dohi početkom septembra izazvao je sumnje u to da li Katar i dalje uživa status privilegovanog američkog saveznika i kakva će biti njegova uloga u nastavku mirovnih pregovora.
<h3>Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein – podrška, ali bez posredovanja</h3>
Prema pisanju izraelskog lista Israel Hajom, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein upozorili su Bijelu kuću da neće podržati mirovni proces „dok Hamas ne bude razoružan“.
Iako UAE nisu neposredni posrednici poput Katara i Egipta, oni su važni diplomatski i finansijski podržavaoci posleratnog plana. Emirati su 2020. potpisali Abrahamove sporazume o normalizaciji odnosa s Izraelom, čime su se pozicionirali kao važan most između arapskog i izraelskog svijeta.
<h3>Saudijska Arabija – ključna sila iza kulisa</h3>
Saudijska Arabija, iako nije bila direktno uključena u potpisivanje prekida vatre u Egiptu, imala je presudnu ulogu iza kulisa, smatra Sebastijan Zons iz njemačkog Centra za primijenjena istraživanja u partnerstvu sa Orijentom (CARPO).
„Rijad želi stabilnost ne samo u Gazi, već u cijelom regionu, jer je ona preduslov za ekonomsku diversifikaciju zemlje“, objašnjava Zons. Ipak, Saudijci ne žele direktno vojno prisustvo u Pojasu Gaze, već bi mogli podržati obuku palestinskih bezbjednosnih snaga u saradnji s Egiptom i Jordanom.
Njihov prioritet, kaže Zons, jeste da Hamas izgubi politički značaj. Ipak, dodaje da Rijad nema veliko povjerenje ni u Palestinsku samoupravu ni u njenog predsjednika Mahmuda Abasa.
Ostaje da se vidi da li će Izrael i Saudijska Arabija, uz podršku SAD, obnoviti razgovore o normalizaciji odnosa – proces koji je prekinut nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine. Rijad je više puta naglasio da će normalizacija biti moguća jedino ako uključuje jasan plan za stvaranje nezavisne palestinske države.
U međuvremenu, američki predsjednik Donald Tramp ostaje optimista. U intervjuu za televiziju Fox izjavio je: 
 „Nadam se da će Saudijska Arabija ući u taj proces – i da će i druge zemlje slijediti njen primjer.“

Arapske sile i posleratna Gaza: Ko oblikuje budućnost regiona?

Izrael je izveo napad na rukovodstvo Hamasa u Dohi, javljaju brojni svjetski i izraelski mediji.
Iraelske odbrambene snage (IDF) potvrdile su da su izvele napad "usmjeren na visoko vodstvo" Hamasa, prenosi Index.hr.
"IDF i ISA (Izraelska sigurnosna agencija) izveli su precizan napad usmjeren na visoko vodstvo terorističke organizacije Hamas. Članovi tog vodstva godinama su predvodili operacije Hamasa, izravno su odgovorni za brutalni masakr 7. oktobra te su organizovali i vodili rat protiv države Izrael", saopštio je IDF.&nbsp;
Prije napada, kako dodaju u saopštenju, preduzete su mjere kako bi se smanjila mogućnost stradavanja civila, uključujući upotrebu "preciznog naoružanja i dodatnih obavještajnih podataka".&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclashreport%2Fstatus%2F1965399611608367221%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1965399611608367221%7Ctwgr%5Edcf9106f0cee67a7e1b75ebb4fd06241871e66fa%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
"IDF i ISA će nastaviti djelovati odlučno kako bi porazili terorističku organizaciju Hamas, odgovornu za masakr 7. oktobra", ističe u saopštenju IDF.&nbsp;
Katar: Izraelski napad je grubo kršenje međunarodnih zakona
Portparol katarskog ministarstva vanjskih poslova najoštrije je osudio napad za koji je Izrael preuzeo odgovornost.
Majed Al Ansari rekao je da je napad pogodio stambeni objekt "u kojem živi više članova političkog biroa Hamasa u katarskoj prijestonici Dohi".
Naglasio je da napad predstavlja "grubo kršenje" međunarodnih zakona te "ozbiljnu prijetnju" osobama u Kataru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclashreport%2Fstatus%2F1965400744628289863%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1965400744628289863%7Ctwgr%5Edcf9106f0cee67a7e1b75ebb4fd06241871e66fa%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Eksplozije u Kataru: Izrael izveo napad na rukovodstvo Hamasa

U okviru manifestacije Decembarska umjetnička scena – DEUS 2025, Umjetnička škola za muziku i balet „Vasa Pavić“ prirediće koncert u nedjelju, 14. decembra, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“, sa početkom u 20 sati.
Riječ je o tradicionalnom kulturnom programu koji okuplja najznačajnije ustanove i umjetnike Glavnog grada, a na koncertu će se predstaviti učenici osnovnog i srednjeg muzičkog obrazovanja Umjetničke škole „Vasa Pavić“.
Publici će se predstaviti Hor PJ Tološi (IV–VI razred), pod dirigentskom palicom Ljiljane Raičević, uz klavirsku saradnju Ane Pavićević, kao i brojni solisti na violini, klaviru, flauti, gitari, harmonici, saksofonu i violončelu, koje su pripremali renomirani profesori ove ustanove.
Poseban dio programa čini i nastup Orkestra harmonika, kojim će dirigovati Irena Merdović.
Program koncerta obuhvata djela različitih stilskih epoha i muzičkih izraza, a publika će imati priliku da čuje kompozicije Johanesa Bramsa, Frederika Šopena, Jana Sibeliusa, Gabrijela Forea, Filipa Glasa, Darijusa Milhoa, kao i savremenih autora.
Ulaz je slobodan.

Učenici muzičke škole nastupaju u KIC-u „Budo Tomović“

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Berane rasvijetlili su krivično djelo iz oblasti ekološkog kriminala i Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama podnijeli krivičnu prijavu protiv N.F. (61) iz Berana, zbog sumnje da je počinio krivično djelo šumska krađa.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, policijski službenici su u pilani u vlasništvu N.F., koja se nalazi na teritoriji opštine Berane, pronašli čamovu građu ukupne zapremine 10,93 kubna metra. Nakon toga preduzete su mjere i radnje u cilju utvrđivanja porijekla navedene građe, o čemu je obaviještena i Uprava za gazdovanje šumama i lovištima.
Postupajući po obavještenju, nadležni inspektori Uprave za gazdovanje šumama i lovištima identifikovali su mjesto sječe drvne građe u reonu planine Jelovice, nakon čega su policijski službenici nastavili sa daljim aktivnostima u ovom predmetu.
O svim preduzetim radnjama upoznat je nadležni državni tužilac, koji je naložio da se protiv N.F. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio navedeno krivično djelo.
Sumnja se da je nelegalnom sječom čamove građe pričinjena materijalna šteta Upravi za gazdovanje šumama i lovištima u iznosu od oko 2.750 eura.
Iz Uprave policije poručuju da će nastaviti sa aktivnostima na otkrivanju, sprečavanju i suzbijanju krivičnih djela kojima se uništavaju i devastiraju prirodna dobra od opšteg značaja, u skladu sa nacionalnim prioritetima u borbi protiv ekološkog kriminala.
Uprava policije je, ujedno, pozvala i druge nadležne institucije zadužene za zaštitu šuma i sprovođenje obaveza koje proizlaze iz parlamentarnog nadzora u oblasti uzgoja, zaštite i kontrole sječe šuma, da daju puni doprinos očuvanju biodiverziteta i sprečavanju nezakonitih aktivnosti u šumarstvu, naglašavajući da policija u ovim procesima ima prvenstveno represivnu ulogu.

Berane: Krivična prijava zbog ekološkog kriminala

Crnogorski forum podnio je u petak Skupštini inicijativu za Nacrt zakon o izboru poslanika sa poluotvorenim listama, čime, kako su kazali, pokreću jednu od najvažnijih demokratskih reformi u savremenoj Crnoj Gori.&nbsp;
Tim činom, kako su kazali iz Crnogorskog foruma, žele da otvore široku društvenu raspravu i započnu proces koji će crnogorski izborni sistem učiniti pravednijim, transparentnijim i bližim građanima.
“Predloženi model poluotvorenih lista omogućava biračima da, pored izborne liste, direktno utiču i na izbor poslanika, dajući preferencijalni glas kandidatu koga žele da vide u Skupštini”, kaže se u saopštenju.
Na taj način, kako se dodaje, jača se lična odgovornost kandidata, povećava demokratska kontrola i moć građana, dok se zadržava stabilnost proporcionalnog sistema.
Nacrt zakona koji je Crnogorski forum predložio predviđa izbor poslanika u jednoj izbornoj jedinici uz primjenu proporcionalnog sistema i d’Hondtove metode, poluotvorene liste koje biračima omogućavaju davanje jednog preferencijalnog glasa.
Nacrt zakona predviđa i preferencijalni prag od pet odsto glasova koje je lista osvojila, čime se osigurava da kandidati sa stvarnom podrškom građana dobiju prednost,
Navodi se da Nacrt zakona predviđa i jasna pravila za raspodjelu mandata, objavu rezultata i zamjenu poslanika, stupanje zakona na snagu za prve naredne parlamentarne izbore.
“Ovom inicijativom želimo da pošaljemo jasnu poruku da je vrijeme za istinsku izbornu reformu i da Crna Gora zaslužuje sistem u kojem glas građana ima veću težinu, a izbor poslanika je transparentniji i pravedniji”, rekli su iz Crnogorskog foruma.
Oni su pozvali sve političke aktere, institucije, akademsku zajednicu, nevladine organizacije i građane da se uključe u javnu raspravu, koji bi trebalo da organizuje vladt i opzicija.
“Samo otvorenim dijalogom možemo doći do rješenja koje će jačati povjerenje u izborni proces i izgraditi stabilniji demokratski poredak”, kaže se u saopšenju.
Navodi se da će Crnogorski forum i dalje nastaviti da zagovara reformske procese koji jačaju demokratiju, institucije i ulogu građana u političkom životu.

Crnogorski forum predao incijativu za Nacrt zakona o izboru poslanika sa poluotvorenim listama

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: doha