Institut za javno zdravlje (IJZ) i domovi zdravlja organizuju danas i sjutra dodatne termine za vakcinaciju djece prema kalendaru redovne vakcinacije. 
 
Iz te zdravstvene ustanove su saopštili da se vakcinacija obavlja radnim danima direktno u dogovoru sa timovima izabranih doktora za djecu. 
 
- A termini vikendima se organizuju kao dodatna mogućnost za svu djecu, bez obzira na to da li su direktno pozvani i da li imaju izabranog doktora ili ne, a naročito za one koji kasne sa primanjem određenih doza vakcina - naveli su u saopštenju. 
 
Istakli su da se dodatni termini organizuju usljed niskih obuhvata vakcinacijom pojedinim vakcinama iz kalendara redovne vakcinacije. 
 
- Naglasili bismo značaj vakcinacije protiv hepatitisa B za svu djecu rođenu tokom 2019, 2020, 2021. i 2022. godine koja nijesu primila tri doze vakcine protiv hepatitisa B, jer je prethodnih godina bilo perioda kada je povremeno nedostajala - navodi se u saopštenju. 
 
Iz IJZ-a su upozorili da su, takođe, obuhvati MMR vakcinom i dalje na niskom nivou, da značajan broj djece kasni sa vakcinacijom, te da se slučajevi morbila detektuju u zemlji. 
 
Oni su pozvali sve roditelje da iskoriste mogućnost i zaštite djevojčice i dječake uzrasta od devet do 14 godina i od 15 do 18 godina vakcinom protiv humanog papiloma virusa. 
 
Vakcinacija je, kako su naglasili iz Instituta, djelotvorna i pouzdana mjera za sprečavanje i suzbijanje obolijevanja od infektivnih bolesti. 
 
Oni su istakli da je pravovremena vakcinacija djece, kao i sustizanje vakcinacije za one koji kasne sa istom, od suštinske važnosti. 
 
- Vakcinacija ne samo da štiti vakcinisane osobe, već pomaže u sprečavanju širenja uzročnika bolesti u zajednici i kolektivnim imunitetom obezbjeđuje zaštitu i za one koji zbog medicinskih razloga ne mogu biti vakcinisani - poručili su u IJZCG.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Danas i sjutra dodatni termini za vakcinaciju djece

Jedini razlog zašto bilo koji reprezentativac nastupa za svoju zemlju da učini narod i navijače ponosnim, da nekako svi zajedno slavimo slavimo te uspjehe, da se držimo u teškim vremenima. Kad igramo utakmicu nekako je svi zajedno igramo, doživljavamo je jako emotivno, i navijači i igrači. Igrati u reprezentativnom dresu je sport u svom najčistijem obliku. To nije posao, nema tu nikakvih finansija koje ti dobiješ, nijesi pod nekim moranjem da igraš za svoju državu, tako da ti dolaziš ovdje da nastupaš iz neke časti, iz ponosa, i zajedno sa svim ljudima da probaš da napraviš neki dobar rezultat - kazao je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, &nbsp;golman &nbsp;crnogorske rukometne reprezentacije - Nebojša Simić.
Crnogorski rukometaši izgubili su sinoć od Mađarske 29:26 u prepunoj Morači i sjajnoj atmosferi, a isti rivali se sastaju u Mađarskoj u nedjelju.
Zadovoljan je atmosferom i podrškom navijača, kaže Simić, i jako je lijep osjećaj igrati za reprezentaciju te ističe da mu je jako žao što je na sinoćnjoj utakmici rezultat izostao.
- Još mi je žalije što je rezultat u Morači izostao u prethodnih par utakmica, tako da sam se nadao da ćemo sinoć pobijediti i vratiti dobar osjećaj, i taj strah od Morače, jer su ekipe prije tužne napuštale halu, ali dali smo sve od sebe. Nekome nije bio dan, na primjer meni, nijesam baš zadovoljan svojim nastupom, moglo je to bolje, komunikacija sa odbranom bila je malo izostala, dok su oni baš dobri i kompaktni bili. Mislim da su u tom nekom segmentu odbrana - golman stekli tu neku prednost i ostvarili pobjedu - rekao je Simić.
Jako je samokritičan, kaže Simić, i teško mu pada kad se ne napravi spektakl sa pobjedom, ali da bi se odbranio veliki broj lopti potrebno je da se podudari, kako kaže, dosta faktora.
- Pohvalio bih svog kolegu, koji je stvarno velika podrška, uđe s klupe i zna da dobro odbrani, tako da smo, mislim, za sada ja i on odličan tandem, i da smo to dobro dogurali. Normalno je da dođu nekad bolji, nekad gori dani, ali sve to je dio sporta - ističe Simić.
Mušku rukometnu reprezentaciju već u nedjelju čeka revanš meč sa Mađarima u gostima, te im je cilj da se odmore, kaže Simić, jer imaju izuzetno naporan tempo.&nbsp;
- Stalno putujem, ne znam jesam li se spakovao ili raspakovao, svaka dva, tri dana mi je utakmica. Mislim da ćemo sigurno gledati ovu utakmicu iz Morače, probaćemo da poboljšamo neke sitnice, i da probamo da ih iznenadimo, jer zašto da ne, treba svaku utakmicu ići na pobjedu, zato se i igra sport. Tamo ćemo, možda, biti malo rasterećeniji, jer očekivanja su manja, pa da probamo da ih iznenadimo - poručio je Simić.
Novi selektor crnogorske muške rukometne reprezentacije Didije Dinar je korektan čovjek, cijeni Simić, pa samim tim i trener, otvoren je, kako kaže, za komunikaciju.
- Trener pokušava da posloži kockice, jer imamo jedan zatvoreni krug igrača godinama unazad, i mnogo nas boli kad se neki igrač povrijedi, ili oprosti od reprezentacije. Moram da kažem da nama mnogo fali Nemanja Grbović, koji je uvijek kao neprimjetno djelovao u reprezentaciji, ali ako gledate njegove performanse to je ogroman broj golova, on je stvarno pravio problem protivničkim ekipama. Vuk Lazović nije došao na ove pripreme, a znamo da je on jedna od bitnijih figura u odbrani, tako da mislim da bi napravili neke veće stvari uvijek moramo.da budemo svi tu, a ovako već i ona ima problema da posloži kockice kad izostanu ovako bitni igračim, i uvijek mora da se adaptira. Sada dolaze neki novi, mlađi igrači koji dobijaju šansu, treba im dati prostora i vremena da se prilagode, nadamo se da će selektor najbolje izvući iz njih, upravo zarad reprezentacije, a drugo i zarad njih samih, da poboljšaju svoju situaciju i odu u bolje klubove, jer to je neki cilj što svima nama treba da bude, da podignemo poštovanje za crnogorski rukomet, jer se ne kotiramo baš najbolje što se tiče Evrope i tih najjačih liga i klubova - naglasio je Simić.
Kako doživljava sport možda i nije dobro za njegovo zdravlje, šali se Simić, jer je posle sinoćnje utakmice uspio da zaspe samo nekih par sati.
- Teško mi padaju porazi, pogotovu kad jako želim da ostvarim pobjedu, a za reprezentaciju je to još i neki poseban doživljaj, a dešavalo se nekad da pijem i tablete za smirenje, ne bježim od toga, šta ću takav sam. U privatnom životu, nekako se potrošim na terenu, &nbsp;pa sam malo, čini mi se, smireniji. Ja sam ona osoba koja ima dug fitilj, pa trpi, trpi do fitilj ne dođe do kraja, e onda eksplodiram, ali na sreću rijetko kad dolazi do toga, je upozorim da sam pri kraju. Jedini razlog zašto bilo koji reprezentativac nastupa za svoju zemlju da učini narod i navijače ponosnim, da nekako svi zajedno slavimo slavimo te uspjehe, da se držimo u teškim vremenima. Kad igramo utakmicu nekako je svi zajedno igramo, doživljavamo je &nbsp;jako emotivno, i navijači i igrači. Igrati u reprezentativnom dresu je sport u svom najčistijem obliku. To nije posao, nema tu nikakvih finansija koje ti dobiješ, nijesi pod nekim moranjem da igraš za svoju državu, tako da ti dolaziš ovdje da nastupaš iz neke časti, iz ponosa, i zajedno sa svim ljudima da probaš da napraviš neki dobar rezultat - zaključio je Simić.

Simić: Svima nama je cilj da podignemo poštovanje za crnogorski rukomet

Crnogorski teniseri su uspješno završili drugi turnir za takmičare uzrasta 14 godina, kao i turnir za takmičare uzrasta 12 godina razvojnog kampa u Antaliji (Turska), saopšteno je iz Teniskog saveza Crne Gore.
Kako navode, jedan od učesnika crnogorske reprezentacije, Matija Stanković izgubio je 2:1 u setovima u finalu turnira za tenisere uzrasta 12 godina, ali je svejedno ostvario veliki uspjeh uzevši drugo mjesto u jakoj konkurenciji. On je, takođe, osvojio drugo mjesto u finalu dubla uzrasta 12 godina, gdje je, kako ističu, samo par gemova odlučilo pobjednika.
- U ženskoj konkurenciji dublova uzrasta 12 godina, Ester Vukotić je takođe osvojila drugo mjesto, izgubivši u finalu nakon tri odigrana seta - navodi se u saopštenju.
Petar Stanković je, kako ističu, stigao do četvrtfinala na drugom turniru uzrasta 14 godina, dok je Đorđa Kordića povreda spriječila da stigne dalje od druge runde istog turnira.
- U ženskoj konkurenciji drugog turnira uzrasta 14 godina, Eva Angelina Radoman se ponovo sastala sa Anjom Adamović, gdje je Adamović izvojevala pobjedu. Ove crnogorske teniserke su zajedno igrale i u dublu, u kom su uspjele da stignu do polufinala - saopšteno je iz Saveza.
Iz Teniskog saveza poručuju da Razvojni kamp u Antaliji predstavlja veliko iskustvo za mlade tenisere i teniserke, koji su na turnirima zaradili veliki broj bodova za evropsku tenisku rang listu. 
Takođe, naglašavaju, ovaj kamp predstavlja značajno iskustvo i za naše trenere, koji su obavljali treninge sa teniserima pod vođstvom Portugalca Viktora Kabrala.
- Razvojni kamp u Antaliji se u saradnji sa svetskom (ITF) i evropskom (ETA) teniskom asocijacijom održava već 14 godina, a Crna Gora je učesnik kampa od samog osnivanja. Ove godine, na kampu je učestvovalo ukupno deset evropskih zemalja, i to: Crna Gora, Azerbejdžan, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Gruzija, Moldavija, Albanija, Jermenija i Turska kao domaćin - zaključuje se u saoštenju Teniskog saveza.

Crnogorski teniseri među najboljma na Razvojnom kampu u Antaliji

Postoji jedna zakonomjernost savremenog crnogorskog političkog trenutka. Naime, kad DF pokrene neku inicijativu, možete odigrati siguran fiks da se iza nje krije neka zadnja namjera ili još preciznije - da na drugom ili trećem koraku ima za cilj urušenje države, što je inače njihov politički kredo otkako su se ispilili jedni iz Narodne stranke, drugi iz SNP-a pa vaktile objedinili snage.
Nekoliko svježih primjera - śećate li se Rezolucije o Jasenovcu donešene tek dan nakon što smo dobili pozitivan Ibar ili uzurpiranja nadležnosti Ustavnog suda od strane Skupštine samo dan nakon zatvaranja tri pregovaračka poglavlja? Što smo dobili kao rezultat - urušene odnose s Hrvatskom i njen veto na zatvaranje još jednog poglavlja u prvom, a blokadu Skupštine i destabilizaciju države u drugom slučaju.
Možda da se priśetimo nečeg svježijeg? Evo vam, recimo, nova pravila igre na tenderima za zakupce plaža na samo par mjeseci pred sezonu. Ne čini li vam se da je ono što slijedi kolaps turističke sezone kojom je Premijer od papira kanio pokrpiti ne rupe nego tunelčine našeg bušnog budžeta!?
Mogli bismo se blistavih inicijativa DF-a i njihovih katastrofičnih posljedica podśećati do u nedogled, no na dnevni je red došlo nanovo ono do čega im je - uz posvemašnju destrukciju sistema - osobito stalo. Ovoga puta to je inicijativa da srpski jezik "postane službeni".
Pa hajde da malo izanaliziramo i ovaj poduhvat prije no se suočimo s posljedicama.
1. Zahtjev prati starodrevni narativ kojim su započinjali svi balkanski ratovi u potonjih 35 godina - onaj o diskriminaciji i ugroženosti. Pa kako je to srpski jezik diskriminisan u Crnoj Gori? Izgleda tako što je Ustavom Crne Gore definisan kao "jezik u službenoj upotrebi". A kako je definisan u Ustavu Srbije? Obratite pažnju na dramatičnu razliku - u Ustavu Srbije srpski jezik je definisan kao jezik "u službenoj upotrebi". E sad, ili je srpski jezik podjednako diskriminisan i u Srbiji i u Crnoj Gori ili diskriminacije nema.
Prosudite sami. K svemu tome, pored toga što je ustavna kategorija srpski je jezik prisutan u crnogorskom obrazovnom sistemu na svim nivoima - od osnovnog i srednjeg obrazovanja, đe je zastupljen i u nazivu predmeta (Crnogorski-srpski, bosanski i hrvatski jezik...), do fakulteta pa na jedinom državnom univerzitetu pored Studijskog programa za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti postoji i Studijski program za srpski jezik i južnoslovenske književnosti.
Ravnopravnost kakva se poželjeti može, ali poklonici velikosrpske ideologije zasnovane na poricanju i negaciji Drugog ne prihvataju liberalna rješenja niti pluralnost - obezbijeđene crnogorskim ustavom - već ugroženost i diskriminaciju projektuju na svako polje u kojem srpskom identitetu nije zagarantovan monopol.
2. Zagovornici promjene Ustava pored vještačkog argumenta diskriminacije posežu i za prividno demokratskim argumentom da je na popisu stanovništva srpski jezik bio najzastupljeniji. Pa razmotrimo i taj argument zanemarujući za trenutak ono što smo već istakli - da je srpski jezik u Crnoj Gori ustavna kategorija čak i istom formulacijom određen kao u Ustavu Srbije.
Argument brojnosti, makar proizilazio i iz popisa u kojem je Monstat služio kao tehnički servis jedne obavještajne agencije iz Beograda, mogao bi se prenijeti s jezika i na druge identitetske vrijednosti. Tako bismo lako došli do spoznaje da su čak i na ovakvom popisu - obavljenom u atmosferi višegodišnje kampanje jednog suśeda i pod kontrolom njegovih institucija - Crnogorci brojčano najveća nacija u Crnoj Gori. I što sad? Treba li inicirati izmjene Ustava kako bi se Crna Gora proglasila državom Crnogoraca pa onda eventualno i ostalih?
Ako kanimo prekrojiti državu etnofederalističkim makazama, može i tako. No, onda bismo morali napustiti ustavno određenje Crne Gore kao građanske države. Sličnom logikom mogli bismo uočiti da po posljednjem popisu najbrojniju vjersku grupaciju čine pravoslavni hrišćani. Pa hoćemo li onda da mijenjamo Ustav i tim povodom da se odreknemo sekularnosti i u Ustav ugradimo termin - pravoslavna država. Ne sumnjam da bi tipovi iz DF-a to jedva dočekali. E slično stoje stvari i s jezikom.
Polovičnih rješenja nema a da ne izazovu tektonske poremećaje. Izmjene Ustava i preformulacija "jezika u službenoj upotrebi" u "službeni jezik" niti će srpskom jeziku obezbijediti i zeru veća prava od onih koja sad uživa niti će otkloniti nepravdu koje nema. Ali potencijalno hoće bitno uticati na promjenu karaktera države i otvoriti Pandorinu kutiju transformacije iz građanske u državu narodā što DF-u treba da kupi vrijeme do izmjene Zakona o državljanstvu. Tada bi po Mandićevim najavama Crna Gora trebalo da dobije još oko 400000 stanovnika. Pogađate odakle.
Nakon toga prešlo bi se na realizaciju druge faze plana DF-a - preobražaj Crne Gore u drugu srpsku državu u punom kapacitetu. Sve dok i taj nominalni suverenitet u "viši potok" ne uvre. Crna Gora sa dva ili više (kako to nagovijesti Mandićev dovojvoda Camaj) službenih jezika svršeni je posao za prvu fazu plana - ustavnu rekonfiguraciju i etnofederalizaciju.
Pri svemu tome, postojeće ustavno rješenje upravo čuva građanski karakter države jer crnogorski nije službeni jezik kao ekskluzivni jezik Crnogoraca, već kao državni jezik koji je zasnovan na govornom uzusu (u domenu javne komunikacije) svih građana Crne Gore, bez obzira na njihov nacionalni samoiskaz, i jedini je jezički standard koji se normira u samoj Crnoj Gori, a ne izvan nje. Istovremeno, uvođenjem pojma "jezika u službenoj upotrebi" kojima su i jezici nacija koji se standardizuju izvan Crne Gore zaštićeni podjednakim pravima kao i službeni jezik, ponuđeno je izuzetno liberalno rješenje čijim bi se rušenjem građanski karakter Ustava transformisao u federativni, kako to, valjda i nesvjesno, sugerisa dovojvoda Camaj u svojoj neumjesnoj paraleli sa švajcarskim ustavnim iskustvom. Nema sumnje da je baš to i cilj ove inicijative DF-a.
Što vam, dakle, želim reći? Dok papirni premijer predano radi na ekonomskom urnisanju ove države, njegovi stvarni mentori iz DF-a vrlo precizno rade na njezinoj društvenoj razgradnji i desuverenizaciji. Zato ovo nije tema na koju treba proglasiti moratorijum kako to zahtijeva opozicija iz svoje duboke defanzive.
Da nijesu decenijama držali moratorijum na ovakve teme, ne bismo danas ni bili đe jesmo. Ne, ovo je tema o kojoj se mora pričati što glasnije i preciznije ne bismo li konačno na čistinu izveli destruktore države i društva - tu paklenu kombinaciju DF fašizma i Demokratostaljinizma - i njihove vjerne poslušnike oličene u Premijeru od papira i njegovoj PEStokupljevini.&nbsp;

Trojanski DF

Osnovni sud u Podgorici donio je prvostepenu presudu u korist novinarke Dragane Šćepanović u sporu protiv portala Aktuelno.me, kojeg kontroliše kontroverzni biznismen Zoran Ćoćo Bećirović. Presudom je utvrđeno da je portal povrijedio čast i ugled novinarke, zbog čega je naložena isplata odštete i uklanjanje spornih tekstova.
Prema presudi sudije Ivane Žujović, portal Aktuelno.me obavezan je da Šćepanović isplati 2.000 eura na ime naknade nematerijalne štete zbog pretrpljenih duševnih bolova. Pored toga, sud je naložio da se sa portala ukloni devet tekstova u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti presude, kao i da se uvod i izreka presude objave na sajtu portala, takođe o trošku tužene strane.
Sud je u obrazloženju presude naglasio da je portal Aktuelno.me u svojim tekstovima prekoračio granice dozvoljene kritike, te da su objavljeni navodi imali za cilj diskreditaciju novinarke Šćepanović. U tekstovima je ona predstavljena kao "saradnik medijske mafije", "nervno nestabilna" i "loših nerava", što, prema ocjeni suda, nije doprinosilo javnoj debati, već je predstavljalo napad na njenu ličnost i profesionalni integritet.
- Dakle, ovaj sud cijeni da je tužilja i kao javna ličnost povrijeđena na izraženo uvredljiv način, pri čemu korišćenje rječnika, kako je prethodno navedeno, nije opravdano javnim interesom, niti može imati bilo kakav generalni značaj. Tuženi je objavljivanjem spornih tekstova prekoračio granice tolerancije i prilikom kritikovanja i debate o temama od javnog interesa, postupao sa namjerom da je diskredituje i stvori negativan utisak o tužilji u javnosti, prikazujući je kao pripadnika, odnosno saradnika “medijske mafije koji već godinama progone portal Aktuelno zbog istine”, kao nervno nestabilnu, loših nerava. Žestina kvalifikacija na račun tužilje kao čovjeka, pa i javne ličnosti i neargumentovanih tvrdnji o njenom radu i psihičkom zdravlju, ne doprinosi debati od javnog interesa po aktuelnim pitanjima – navodi se između ostalog u obrazloženju presude.

Prvostepena presuda u korist Dragane Šćepanović protiv portala Aktuelno.me

&nbsp;Informacija Televizije E i Portala ETV od prije dva dana - o planovima ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da iz policije, kroz brojne isforsirane i nezakonite disciplinske postupke, otjeraju politički nepodobne službenike - izazvala je burnu reakciju unutar MUP-a. &nbsp; KRIVIČNE PRIJAVE &nbsp; Devetorica dugogodišnjih starješina iz regionalnog centra ,,Sjever”, koji su nedavno dobili poziv za pokretanje disciplinskog postupka 17. marta, podnijeće kolektivnu krivičnu prijavu protiv više ovlašćenih policijskih službenika, saznaje Portal ETV. &nbsp; Targetirane starješine, protiv kojih pokrenuti su disciplinski postupci, ocjenjuju da je sve urađeno protivno Zakonu o unutrašnjim poslovima, Pravilniku o utvrđivanju diciplinske odgovornosti i Zakonu o upravnom postupku. Istovremeno tvrde i da je sve urađeno bez prethodnog upoznavanja službenika i bez uzimanja izjave na zapisnik kao obavezujuće dokazne radnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova"> <figcaption>BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izvori naše redakcije ističu da će krivičnu prijavu podnijeti ove doskorašnje starješine: Marjan Račić, Predrag Kukalj, Radun Stojanović (sva trojica su svojevremeno bili na čelu Centra bezbjednosti Berane), Džemal Šabović, bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Plav, Radosav Tomčić, bivši načelnik CB Bijelo Polje, Almir Ćatović, bivši komandir stanice policije CB Bijelo Polje, Sead Husović, bivši komandir stanice policije OB Rožaje, Danko Gogić, bivši pomoćnik načelnika CB Bijelo Polje i Dejan Petrović, bivši komandir stanice policije Odjeljenja bezbjednosti Plav. MILOVAN PAVIĆEVIĆ PRVA META Televizija E i Portale ETV su već izvijestili da je bivši načelnik Centra bezbjednosti Milovan Pavićević, sada neraspoređeni službenik Ministarstva unutrašnjih poslova, dobio poziv za disiplinski postupak za danas, 6. marta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević"> <figcaption>NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pozivu uopšte nije naznačeno zbog čega mu se disciplinski sudi, da li se i kako ogriješio o pravila ponašanja i policijski kodeks. Kako smo izvijestili prije dva dana, Pavićević je samo jedan od policijskih službenika koji se našao na spisku nepodobnih koji su sredinom prošle godine počeli da prave ministar unutrašnjih poslova Šaranović i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Šćepanović. &nbsp; Nakon konačnog odlaska Zorana Brđanina sa čelnog mjesta u Upravi policije, Šaranović i Šćepanović su krenuli u akciju čišćenja policije od, kako su to nezvanično nazvali, ,,ljudi bivšeg režima”. &nbsp; Za izvođenje akcije svojim ljudima od povjerenja u Upravi policije i ANB-a naznačili su da, koristeći zaštićeni kanal info streem, unose kompromitujuće informacije o politički nepodobnim službenicima, čak i ako te ocjene nemaju utemeljenja u činjenicama. &nbsp;&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, načelnik Odjeljenja za koordinaciju, podršku i razvoj rada policije Đorđe Peković neposredni je rukovodilac koji predlaže pokretanje, kako ističu naši izvori iz policije, nezakonitog disciplinskog postupka protiv većine policijskih službenika. Peković je, ističu izvori naše televizije, u prijateljskim, kumovskim odnosima sa vršiocem dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; A poziv za već pokrenuti disciplinski postupak - javnu raspravu - policijskim službenicima upućuje Ljubica Damjanović koja je prethodno prihvatila nepotpune spise predmeta od strane disciplinskog tužioca. Time je akcija politički motivisanih disciplinskih postupaka ušla u direktno kršenje obaveznih zakonskih i podzakonskih obavezujućih procedura. &nbsp; Upravo zato je, prema informacijama Televizije E, bivši načelnik CB Podgorica Milovan Pavićević već angažovao advokata koji priprema krivične prijave protiv svih koji su postupali mimo zakona. &nbsp; Ta najava je, prema saznanjima naše redakcije bila poticaj i ostalim nekadašnjim policijskim starješinama da se od politički najavljenih čistki brane kontranapadom – podnošenjem kolektivnih i individualnih krivičnih prijava. &nbsp; PRIJAVE PROTIV ĐURĐEVIĆA &nbsp; Kako ističu izvori naše redakcije, krivična prijava će biti podnijeta protiv Harisa Đurđevića, aktulenog načelnika Regionalnog centra ,,Sjever” koji je, tvrde targetirane starješine, neovlašćeno preuzeo obavezu neposrednog rukovodioca i protivno zakonskim i podzakonskim propisima, predložio disciplinskom tužiocu pokretanje disciplinskog postupka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt='DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"'> <figcaption>DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prijavom će biti, kao i u slučaju starjšeina Milovana Pavićevića, obuhvaćena i predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, kao i svi članovi disciplinske komisije. &nbsp; VOLKOV: POSTUPCI BEZ OBRAZLOŽENJA &nbsp; Advokat Mihailo Volkov za Portal ETV i Televiziju E ističe da je upoznat sa dešavanjima u MUP-u i Upravi policije i sve doživljava, citiramo, ,,kao neki trik-pokušaj Ministarstva unutrašnjih poslova da skrene pažnju sa onoga što zaista treba biti tema u ovom momentu”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov"> <figcaption>KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  – Određeni broj policijskih službenika angažovao me je kao punomoćnika u dvije pravne stvari: u disciplinskim postupcima koji se vode protiv njih, a određeni broj policijskih službenika je zavrijedio da dobije i rješenje o privremenom udaljenju sa rada tzv suspenzija. I jedan i drugi segment u ovoj pravnoj stvari je besmislen i potpuno nezakonit – ističe poznatii advokat. Zakon o unutrašnjim poslovima izričito propisuje da se u slučaju pokrenutog disciplinskog postupka, policijski službenik može udaljiti s rada, ali da je neophodno obrazložiti takvu odluku. - Svako rješenje koje sam pročitao o suspenziji, apsolutno mu nedostaje taj segment – davanja stručnih razloga, a podjsetiću one koji bi to trebalo da znaju da Zakon o upravnom postupku, član 22. stav 7, jasno kaže da obrazloženje rješenja mora da ima i svoj razloge za tu odluku - napominje Volkov. (ZLO)UPOTREBA ANB-A Informacije kojima raspolaže naša redakcija otkrivaju kako su Šaranović i Šćepanović unaprijed pripremili progon i odredili lica za čistku u policiji. Kao instrument je korišćena Agencija za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f" data-rendition-name="original" width="1035" height="778" loading="lazy" alt="DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Sve je dogovoreno sa tadašnjim vrhom ANB-a, na čijem je čelu bio Boris Milić. Najveći dio bezbjednosnih provjera je završen u prvoj polovini 2024 godine i na osnovu tih provjera pokrenuti su disciplinski postupci. Međutim, najveći dio postupaka obustavio je prethodni disciplinski tužilac, ocjenjujući da su pravno neosnovani. &nbsp; To, međutim, nije značilo odustajanje od progona. Više od pola godine od kako su završene bezbjednosne provjere, pojedini službenici su raspoređeni u sistem tokom decembra 2024. i januara 2025. godine. I to nakon što su im urađene naručene - negativne provjere. Tako se fiktivno stvorio osnov, pa su, oslanjajući se na provjere od prošle godine, preko Ljubice Damjanović, predsjednice disciplinske komisije ponovo pokrenuti &nbsp;disciplinski postupci. &nbsp; -Kroz spise sam mogao da se upoznam, da disciplinski postupci su pokrenuti na bazi navodne loše bezbjednosne procjene koja je urađena u prvom kvartalu prošle godine. Vjerovali ili ne, poslije godinu od dana kada su navodno utvrđene bezbjednosne smetnje za policijske službenike, moji klijenti ni dan danas ne znaju šta im se stavlja na teret - zaključuje Mihailo Volkov. GLASOVI POBUNE Nakon što je čitava akcija progona postala dostupna javnosti, kada su targetirani policajci počeli da najavljuju krivične prijave, čuli su se neki drugačiji glasovi u Ministarstvu unutrašnjih poslova. &nbsp; I, prema iskazima policijskih starješina sa terena - kojima je već proradila kolegijalna savjest - izgleda da su disciplinske postupke u određenim situacijama predlagala neovlašćena lica. &nbsp; Premda ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović insistira na nastavku čišćenja policije od nepodobnih, neki se disciplinski postupci odgađaju. To djeluje kao znak da bi akcija političkih čistki u MUP-u mogla da bude kontraprodutivna po čelnike policije - Šaranovića i Šćepanovića. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šaranović i Šćepanović u problemu: proganjani policajci spremaju brojne krivične prijave!

Kada su, krajem oktobra 2023. godine, Demokrate Alekse Bečića preuzele kontrolu nad bezbjednosnim sektorom, osmišljen je plan čistki politički nepodobnih i postavljanja svojih stranačkih ljudi u policiji. &nbsp; Akcija je ubrzana nakon što je ministar unutrašnjih psolova Danilo Šaranović postavio za čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, koji se u narednim mjesecima potrudio da ispunjava kadrovske želje Demokrata. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031120034_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025031120034_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="NA USLUZI DEMOKRATAMA: v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović"> <figcaption>NA USLUZI DEMOKRATAMA: v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PO DIKTATU DEMOKRATA ,,Smjene su naš interes. Dobićete uskoro spisak onih koji treba da odu“. Tako je, kažu sagovornici Portala ETV, jula prošle godine potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, u užem krugu najavio čistke politički nepodobnih u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije. &nbsp; Istovremeno i akciju postavjanja na važne policijske pozicije stranačkih favorita vlasti, uglavnom simpatizera Demokratske Crne Gore koja nadzire kompletan sektor bezbjednosti Crne Gore. &nbsp; Nekako u isto vrijeme novoimenovani vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović poslao svim svim organizacionim jedinicama telegram kodnog imena - ,,Značka“. To je bila nayiv akcije u kojoj je osmišljeno da rukovodioci pojedinih sektora policije od podređenih službenika traže informacije protiv nepoželjnih, nepodobnih kolega. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250311200312_6a71269328e1fb261103cc217beb933bf92a2ac0ef2cbd244864dcc0784e435c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250311200312_6a71269328e1fb261103cc217beb933bf92a2ac0ef2cbd244864dcc0784e435c" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="ŠEMA POLITIČKOG PROGONA U POLICIJI: Dio dopisa Lazara Šćepanovića"> <figcaption>ŠEMA POLITIČKOG PROGONA U POLICIJI: Dio dopisa Lazara Šćepanovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Narodski rečeno - da prošpijaju kolege koje bi nova vast trebalo da izbaci iz policijske službe. &nbsp; Počelo se od sjevera Crne Gore, odnosno od smjena i promjena u regionalnom policijskom centru ,,Sjever”. &nbsp; - Dolaskom Demokrata i ministra Danila Šaranovića na čelo MUP-a u oktobru 2023. godine planirali su pozicioniranje svojih kadrova u Regionalnom centru Sjever a koji u tom momentu nisu ispunjavali uslove za rukovodeća mjesta jer su imali niže činove – ističe sagovornik Portala ETV I Televizije E iz crnogorske policije. &nbsp; NAREĐENJE ZA ŠPIJUNIRANJE KOLEGA &nbsp; Ovaj iskusni policajac svjedoči da je v.d. direktora Uprave policije Šćepanović, u saradnji sa ministrom Šaranovićem, potpredsjendikom Vlade Bečićem, napravio konkretan plan kako da se otarase nepoželjnih rukovodećih kadrova u policiji. &nbsp; -U decembru 2023. godine, preko tadašnjeg načelnika Regionalnog centra ,,Sjever” u Bijelom Polju, Dušana Bakovića, poslat je ANB-u zahtjev za bezbjednosne provjere, a operativci ANB-a su te naručene provjere odradili polovinom 2024. godine. Bakovića su mediji prozivali da ima sumnjivu diplomu sa Kosova, zato je jednokratno i poslužio Šćepanoviću i Šaranoviću - ističe izvor Portala ETV iz Ministarstva unutra[njih poslova. &nbsp; Uplašen za svoj status Baković je poslao provjere za rukovodioce sa Sjevera, kako je to sam navodio - ,,po naređenju sa vrha“. &nbsp; ,,ČIŠĆENJE SJEVERA” U maju 2024. godine ipak smenjuju Dušana Bakovića i na čelo Regionalnog centra ,,Sjever“ dovode Harisa Đurđevića koji dalje sprovodi plan Demokrata. &nbsp; Kako je bio napadan od čelnika Nove srpske demokratije, prevashodno zbog nesposobnosti u rukovođenju akcijom hvatanja Alije Balijagića, policajac Đurđević je shvatio da mora biti do kraja lojalan Šaranoviću i Šćepanoviću. Tako se kombinacijom usluga i ucjena stvarala atmosfera za čistke u regionalnom centru ,,Sjever”. &nbsp;&nbsp; U drugoj polovini prošle godine posebna komisija, kojom su faktički rukovodili Lazar Šćepanović i Dragan Vujović, načelnik unutrašnje kontrole koji nedavno smijenjen, konstatovala je negativne bezbjednosne provjere za čak 21 službenika policije. &nbsp; Istovremeno, za provjere i kompromitaciju službenika u regionalnom centru ,,Sjever“ zadužuje se kadar iz Berana - Željko Babović i Marjan Babović. &nbsp; SUMNJE U NOVI KADAR Januara ove godine vršilac dužnosti direktora Uprave policije Šćepanović &nbsp;slavodobitno je saopštio da je počeo sa kadrovskim promjenama. Na mjesto načelnika Odjeljenja bezbjednosti Rožaje rasporedio je Vladimira Delevića, nekadašnjeg šefa opšteg kriminaliteta. Prema izvorima iz policije, čelnik Uprave policije je znao da će Delević morati da ga sluša prije svega zbog kompromitujućih podataka iz biografije. &nbsp; -Delević je još 2017. godine postavljao na ličnom profilu objave ,,Crna Gora – Srpska Sparta“, a kasnije je, nakon promjena avgusta 2020. godine, od simpatizera DPS-a postao naprasni podržavalac SNP-a. Kasnije je ,,preletio” u naručje Demokratama Alekse Bečića – ističu izvori naše redakcije. &nbsp;&nbsp; U danu kada je postavio Delevića na mjesto načelnika u Rožajama, Šćepanović je imenovao i Senada Mujevića za šefa kriminalistike Odjeljenja bezbjednosti Rožaje. &nbsp; Prema dobro obaviještenim izvorima Portala ETV i Televizije E, Mujević je - Šćepanovićev školski drug. Svojevremeno su ga iz unutrašnje kontrole sumnjičili da je činio neke neprofesionalne usluge pojedinim bezbjednosno interesantnim licima kada su izlazili iz države preko graničnog prelaza Kula. Sumnje su ostale na tome jer nije bilo dokaza, baš kao što nije ispitivano porijeklo diplome koju je priložio. &nbsp; Pod optužbama da je odavao tajne podataka bio je i Elvis Kurpejović, u januaru postavljeni komandir rožajske policije. I u ovom slučaju sve je ostalo na – nedokazanim optužbama. &nbsp; SLABLJENJE POLICIJSKE MOĆI &nbsp; Tako su Demokrate za nekoliko mjeseci u Rožajama uklonili sve one kojima nijesu mogli da vjeruju, a postavili svoju mrežu lojalnog kadra. &nbsp; Rožaje je bio samo ogledni primjer: nakon toga je operacija ,,Značka”, odnosno čišćenje nepodobnih, fokusirana na Berane i Bijelo Polje. I tamo se koristio isti mehanizam čistki nepodobnih i postavljenja lojalnih. &nbsp; A koliko je partijsko kadrovanje policijom oslabilo njenu moć - pokazale su i neuspješne akcije hvatanja ubice Alije Balijagića ili nesposobnost zaustavljanja masovnog ubice Aca Martinovića 1. januara na Cetinju. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Političke čistke i partijska postavljenja u policiji: ,,Slučaj Rožaje”

Povećava se broj policijskih službenika koji su se odlučili da podnesu krivične prijave zbog nezakonitih disciplinskih postupaka koje su pokrenuti po nalogu policijskih čelnika Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića. Povodom najavljenih disciplinskih postupaka u MUP-u i Upravi policije, vrh Agencije za nacionalnu bezbjednost informisao je policijske čelnike da se dokumenta ANB-a, označena kao Interno, ne mogu koristiti za bilo kakav disciplinski postupak, saznaje Portal ETV. &nbsp; POVLAČENJE ANB-A Prema tim informacijama, dokumenta Agencije o bezbjednosnim provjerama koje su tražene za neke bivše policijske starješine nijesu dokazi ni pravne činjenice već su - &nbsp;operativnog karaktera. Stoga je, po nalogu Ivice Janovića, i obustavljena dalja procedura rada na bezbjednosnim provjerama, sve dok se ne obavi revizija negativnih bezbjednosnih provjera koje su rađene sredinom prošle godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307190344_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250307190344_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="PREVENTIVNO DJELOVANJE: Ivica Janović, čelnik ANB-a"> <figcaption>PREVENTIVNO DJELOVANJE: Ivica Janović, čelnik ANB-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako su izvijestili Televizija E i Portal ETV u više priloga, Agencija za nacionalnu bezbjednost je, po zahtjevu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, obavila niz bezbjednosnih provjera bivših policijskih starješina. Provjeravani su ljudi koji su već bili predmet provjere, jer su zauzimali važne pozicije u policijskoj službi. Očito da su ih čelnici MUP-a i Uprave policije u međuvremenu proglasili politički nepodobnim, pa su traženi načini da se udalje s posla. &nbsp; -Medijski izvještaji o brojnim disciplinskim postupcima u policiji privukli su pažnju vrha Agencije, posebno direktora Ivice Janovića. Zato je sugerisano da nadležni službenici odgvorno provjere validnost pojedinih ocjena. Istovremeno, za kraće vrijeme je došlo do suspenzije provjera za koje nalozi dolaze od vrha Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije – ističe izvor Portala ETV iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307190344_c7dfb1103e8ffbe7f8f6f32a3a53b3ecaca51b852d33258910bb6009da606b24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250307190344_c7dfb1103e8ffbe7f8f6f32a3a53b3ecaca51b852d33258910bb6009da606b24" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="OPERATIVNI DOKUMENTI A NE DOKAZI ZA DISCIPLINSKI POSTUPAK: Zgrada ANB-a"> <figcaption>OPERATIVNI DOKUMENTI A NE DOKAZI ZA DISCIPLINSKI POSTUPAK: Zgrada ANB-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NARASTA BUNA U MUP-U U međuvremenu, sve je više javnih glasova protesta u policiji. Prema informacijama naše redakcije, najmanje petnaest policijskih službenika, uglavnom bivših starješina organa, angažovalo je advokate radi krivičnih prijava za zloupotrebu službenog položaja i nesavjestan rad u službi. &nbsp; Istovremeno, u planu su i tužbe za diskriminaciju i mobing u građanskoj parnici. To su prve reakcije nakon politički zasnovanih brojnih disciplinskih postupaka protiv bivših starješina, očito politički nepodobnih. &nbsp; Kako je Televizija E već izvijestila, na meti krivičnih prijava koje spremaju targetirane policijeske starješine je više funkcionera u MUP-u. Prije svega, Haris Đurđević, načelnik regionalnog centra ,,Sjever”, potom Ljubica Damjanović, predsjednica disciplinske komisije, a na meti su svi članovi disciplinske komisije, a spremne su tužbe i protiv disciplisnkih tužilaca. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307190348_a72e921b437a11eb9b250d7ac5699a6111fe26ddfc0e82366adff3c0d2739a75.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250307190348_a72e921b437a11eb9b250d7ac5699a6111fe26ddfc0e82366adff3c0d2739a75" data-rendition-name="original" width="955" height="684" loading="lazy" alt="DOKAZI: Članovi Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DOKAZI: Članovi Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema navodima advokata koje je kosnultovala Televizija E, prekršen i su Zakon o unutrašnjim poslovima (članovi 108 i 108a), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (članovi 98,99,100), kao i Pravilnik o utvrđivanju disciplinske odgovornosti policijskih službenika (članovi od 7 do 12). &nbsp;&nbsp; BUMERANG EFEKAT &nbsp; Prema najavama advokata koji zastupaju targetirane starješine, krivične prijave protiv visokih policijskih službenika koji izvršavaju Šaranovićeve i Šćepanovićeve naloge - podnose se zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju. &nbsp; -Jer su &nbsp;kao službena lica prekoračenjem granica svojih ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti teže povrijedili prava podnosilaca krivične prijave. Istovremeno, time je nanijeta ia materijalna štetu suspendovanim službenicima, ili onima koji su udaljeni s posla – istakao je između ostalog, advokat Mihailo Volkov. &nbsp; Prema svim dostupnim podacima, kreatori plana političkih čistki u MUP-u i UP, &nbsp;Šaranović i Šćepanović sada se suočavaju sa bumerang efektom: ono što su planirali politički nepodobnim policijskim službenicima, sada im postaje teret o vratu i ugrožava pozicije čelnika MUP-a i UP. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

ANB ne želi ulogu u akciji Šaranovića i Šćepanovića

Glavno ročište na suđenju po tužbi novinarke Tanje Pavićević protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović, danas je u Osnovnom sudu završeno.
Jovanović i Tomović se do sada nijesu pojavile ni na jednom ročištu, a i današnju raspravu su namjeravale da odlože - nepojavljujući se, a prilažući preko svoje advokatice predstavku u kojoj su nanovo pokazale da je kritika vlasti i crkve za njih – ekstremizam.
Pavićević je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je, oslonivši se na „znanje lokalnih saradnica“, sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima su Pavićević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski i nacionalni ekstremisti.&nbsp;
Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle zbog obaveza da pristupe“, ističući da ne može decidno da se izjasni da li imaju namjeru da pred sudom daju iskaz u svojstvu parnične stranke „s tim što pretpostavlja da ukoliko to nijesu učinile do sada, da takve namjeru nemaju“.
Umjesto iskaza tuženih Jovanović i Tomović, koji su na prošlom ročištu tražili i advokat tužilje i sutkinja, tužene su neposredno prije početka današnjeg ročišta, preko svoje advokatice, dostavile podnesak u kojem optužuju Pavićević da je ekstremistkinja jer je bila na protestu Bogougodnica ispred Hrama u Podgorici, jer je potpisnica peticije protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija, te zato što je bila na protestu ispred Vile Gorica uoči potpisivanja Temeljnog ugovora, ali i jer je bila na protestu podrške Bobanu Batrićeviću, iako se taj protest desio gotovo pola godine nakon što je objavljena skandalozna BIRN-ova mapa, a optužnica protiv univerzitetskog profesora „pala“.
Na skandalozne i nedokazane navode iz Birn mape su reagovale domaće i regionalne organizacije, kao i eksperti iz oblasti ekstremizma.
Jovanović i Tomović su u podnesku pomenule i dokument SOCTA, navodeći kako se u tom dokumentu navodi da je „procjena ozbiljnih i organizovanih prijetnji po bezbjednost u Crnoj Gori identifikovala prisustvo nekoliko radikalnih grupa u zemlji“, te da je Vlada Crne Gore 2022. godine izrazila zabrinutost zbog porasta vjerskog ekstremizma, ali da su „vlasti tada procijenile da je nivo prijetnje od terorizma u Crnoj Gori nizak“.
Sutkinja Radović je ponudila odlaganje završetka ročišta kako bi se tužilja upoznala sa navodima, ali je Pavićević to odbila i na licu mjesta dematovala navode uz jasnu konstataciju da tužene nijesu dostavile niti jedan dokaz o njenom bilo religioznom bilo nacionalnom ekstremizmu, te da sa svim što su činile i dalje čine pokušavaju da ograniče i ugroze njeno pravo na slobodu govora, kretanja, okupljajna, te da pominjanje SOCTA-e uz njeno ime daje osnov za novu tužbu.
- Kao što su javnost prije dvije godine zapljusnule dezinformacijama koje su demantovane, sada opet čine isto sa sudom, dostavljaju dezinformacije – kako bi odložile kraj suđenja - kazala je Pavićević.
Takođe, u podnesku su Jovanović i Tomović, reagujući na iskaz Pavićević dat na prošlom ročištu da ne bi uopšte reagovala da su njih dvije napisale kolumnu koja dozvoljava vrijednosne sudove, ustvrdile da „kolumna predstavlja jedan od novinarskih žanrova, isto kao i vijest, analiza, intervju, istraživanje“.&nbsp;
- Student prve godine novinarstva zna da postoje faktografski i analitički žanrovi. One su javnosti predstavile navodno faktografski žanr da bi se sada pozivale na vrijednosne sudove - pojasnila je Pavićević.
Nakon izjašnjenja Pavićević i čitanja dokaza dostavljenih uz tužbu, sutkinja je zaključila glavnu raspravu i prisutnima saopštila da će odluka biti donešena u zakonskom roku.&nbsp;
Prema Zakonu o parničnm postupku, sud će donijeti presudu najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave.
Pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka protiv autorki skandalozne BIRN-ove mape ekstremista za Crnu Goru, a u Sarajevu je protiv BIRN-a i direktora Denisa Džidića podnešeno osam pojedinačnih tužbi, od čega su 4 za sada dobile epilog u vidu sudske presude da su crnogorski građani oklevetani.

Tag: dodatni-termini

Danas i sjutra dodatni termini za vakcinaciju djece

Simić: Svima nama je cilj da podignemo poštovanje za crnogorski rukomet

Crnogorski teniseri među najboljma na Razvojnom kampu u Antaliji

Trojanski DF

Prvostepena presuda u korist Dragane Šćepanović protiv portala Aktuelno.me

PRATITE TVe UŽIVO