Večeras se, u čast zlatnih ajkula, organizuje svečani doček na Gradskoj rivi u Kotoru, sa početkom u 19:30 sati, a organizatori pozivaju sve zainteresovane građane da dođu i pozdrave naše sportiste.
Crnogorski mladi vaterpolisti osvojili su juče Evropsko prvenstvo u kategoriji ispod 18 godina i pokazali da našu zemlju čeka blistava budućnost i nova generacija koja obećava.&nbsp;
- Proslavimo večeras zajedno titulu prvaka Evrope naše U18 reprezanticije i dočekajmo sjajne momke na Gradskoj rivi u Kotoru, od 19.30 sati- navodi se u pozivu.
Ogranizaciju večerašnjeg dočeka pomogli su Kulturni centar ,,Nikola Đurković", Evolution Pro doo, Kotor travel agencija, Gradska muzika Kotor, Fankulo Band, DJ DIMI3, Bojan Švaba i Toć, Beštije, Voli doo, Mirnovec Montenegro i mnogi volonteri.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDNx1ZDWxPoc%2F%3Figsh%3DZzJyM3FpMG5icWRx&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Doček zlatnih vaterpolista večeras na kotorskoj rivi

Ispred Rektorata u Novom Sadu građani se okupljaju kako bi dočekali 80 studenata koji su prešli oko 1400 kilometara biciklističke vožnje do Strazbura.
Za studente-bicikliste ispred Rektorata postavljen je crveni tepih, a građani su na poziv studenata počeli da se okupljaju oko 20 sati.
Mada je dolazak biciklista bio predviðen oko 20 sati, kako javljaju studenti, oni stižu u Novi Sad oko 21:30 do 22 sata.
Večeras im se priređuje simboličan doček, kako su najavile njihove kolege - a u utorak, 22. aprila biće priređena i svečana ceremonija.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Ispred Rektorata u Novom Sadu doček biciklista iz Strazbura

Studenti koji su biciklima prije osam dana iz Srbije krenuli u Strazbur, stigli su večeras u Salcburg gdje ih je svečano dočekao veliki broj građana - a među njima i državljani Srbije koji žive u Austriji. 
 
Oni su se okupili u 19 sati, a neki su, da bi dočekali studente bicikliste, došli iz Njemačke.
Studenti su samo danas prešli 130, a od početka puta u Strazbur, prevezli su ukupno 930 kilometara.
- Fantastično se osjećam. Toliko je ljudi. Nadam se da će svi moći da se vrate i da žive u Srbiji - rekla je za N1 jedna studentkinja koja je biciklom stigla u Salcburg.

Studenti biciklisti svečano dočekani u Salcburgu

Nova godina u metropoli turizma tradicionalno je dočekana uz spektakularan vatromet i najljepše pjesme Vlada Georgieva Budva je sinoć još jednom bila centar najboljeg novogodišnjeg provoda u regionu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DH9HU0NwWW20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prema riječima pomoćnika direktora TO Budve, Nikole Kralja, Budva je prepoznata kao najbolja destinacija za novogodišnje praznike. - Zaista je veliko zadovoljstvo što smo i ove godine, jubilarni 25. put, Novu godinu dočekali u sjajnom ambijentu, uz sjajne izvođače i u sjajnoj atmosferi - istakao je Kralj, dodajući da će Turistička organizacija opštine Budva nastaviti da unapređuje naredne dočeke i sve manifestacije. Zvijezda večeri, Vlado Georgiev potvrđuje da je Budva sjajan domaćin i ističe da bilo koje drugo mjesto ne bi moglo da zamijeni ono što ovdje doživi. - Budva je odlučila da ja budem hedlajner ove večeri i ja sam se obradovao, jer sam ja iz ovih krajeva. Ovo je mjesto u koje cijeli život dolazim. Milije mi je da sam u Budvi večeras nego bilo gdje drugo - poručio je Georgiev.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250101090152_ea69be2bb25cb7a4448299af72f97cdfcb3fda0ba38fb5936a808629acdfd676.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250101090152_ea69be2bb25cb7a4448299af72f97cdfcb3fda0ba38fb5936a808629acdfd676" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Doček Nove godine u Budvi"> <figcaption>Doček Nove godine u Budvi(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Poželio je, kako kaže, da u ovoj godini ljudi budu što opušteniji i da ne žele previše, jer to može dovesti do razočarenja. Prije njega, pjevačica Angellina je pohvalila napore organizatora da zadovolje ukus svih uzrasta, a posebno je izrazila zadovoljstvo zbog publike, koja je sa njom pjevala uglas. - Vidim da je bilo dosta mlađe publike koja mene sluša i baš mi je bilo drago zbog toga, za svakog smo nešto napravili i provod je bio fenomenalan - kazala je Angellina. Od 2025. godine očekuje da joj ostvari sve što nije do sad uspjela, uz kako je napomenula, zdravlje i ljubav od kojih sve počinje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250101090152_77a3516fff7d64925d7539cec744e8f3d56d81e33ad17a9990faccde1c3dda1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250101090152_77a3516fff7d64925d7539cec744e8f3d56d81e33ad17a9990faccde1c3dda1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Doček Nove godine u Budvi"> <figcaption>Doček Nove godine u Budvi(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Posebnu draž novogodišnjim praznicima u Budvi daje tradicionalni koncert klasične muzike, koji će se pod nazivom „Muzika raspoloženja“ održati 1. januara u 13 sati, u izvedbi Mediteranskog revijskog orkestra pod dirigentskom palicom Vilija Ferdinandija i uz soliste: Dušana Svilara, Nevenu Đoković, Ljubicu Vraneš, Dragoljuba Bajića, Lanu Asiju Dabović i mladog violinistu Vasilija Hadžića. Muzički urednik ovog koncerta, koji predstavlja jedan od najsvečanijih događaja u kalendaru budvanskih manifestacija, je Milan Stupar. Veče poslednjeg dana programa, 1. januara, otvoriće „Šlagvort“ bend od 19 sati, zatim nastupaju lokalni muzičar Jack Lupino, naširoko omiljeni Adi Šoše i Al Music Band i u završnici programa na trgu, jedna od najvećih regionalnih muzičkih zvijezda, Dino Merlin.

VIDEO: Spektakularan vatromet za doček Nove godine u Budvi

Građani širom svijeta na brojnim trgovima i drugim lokacijama ispratili su staru i dočekali novu 2025. godinu, a u nekim gradovima to je urađeno na zaista spektakularan način.
U Rio de Žaneiru u Brazilu na javnom dočeku Nove godine koji je tradicionalno upriličen na plaži Kopakabana prisustvovalo je više od 2,5 miliona ljudi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fefxj6f4oB18&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Proslava Nove godine uključivala je i 12-minutni vatromet i muziku.
Uprkos zabrinutosti zbog nevremena i vjetra, novogodišnji vatromet priređen je i u Londonu, a Amerikanci su takođe tradicionalno Novu godinu dočekali na Tajms skveru u Njujorku uz spuštanje lopte.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F-fGHHkXj_m8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Spuštanje lopte na Tajms skveru predstavlja momenat u kojem se tokom odbrojavanja lopta spušta niz veliki jarbol, čime se označava i početak nove godine.
Kristalna kugla teška je pet tona i na sebi ima više od 30.000 LED dioda.
Nova godina je uz vatromete dočekana širom Evrope, uključujući Pariz, Berlin, Atinu, ali i Moskvu gdje su se građani okupili na Crvenom trgu.
Oko 60.000 ljudi okupilo se ispred Brandenburških vrata u Berlinu, dok je vatromet obasjavao nebo bojama.
U Parizu je veliki vatromet na Jelisejskim poljima privukao oko milion ljudi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FColtonBlakeX%2Fstatus%2F1874263018491830301%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874263018491830301%7Ctwgr%5E1940aeae2eea1a8ad259c41be536c998718068aa%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
London je, uprkos najavama nevremena, održao vatromet na obalama Temze.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FElenaGallo0%2Fstatus%2F1874252972215156836%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874252972215156836%7Ctwgr%5E1940aeae2eea1a8ad259c41be536c998718068aa%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ujedinjeni Arapski Emirati dočekali su godinu vatrometom s najviše zgrade na svijetu, Burdž Kalife u Dubaiju.
Hong Kong je priredio raskošan vatromet u luci.
U Tajvanu je izveden šestominutni vatromet za hiljade gledalaca sa slavnog nebodera Taipei 101, visokog 509 metara.
Kiritimati, atol u Tihom okeanu na kojem živi oko 5.000 ljudi, bio je prvo naseljeno mjesto koje je dočekalo Novu godinu - kao i svake godine.
Okland je bio prvo veće međunarodno središte koje je dočekalo Novu godinu, a znamenitosti najvećeg grada Novog Zelanda zasvijetlile su u ponoć.
Dva sata kasnije, Sidnej je dočekao Novu godinu svojim svjetski poznatim vatrometom iznad luke, koji su gledali milioni u zemlji i inostranstvu. Vatromet u australijskom gradu izveden je s Lučkim mostom i legendarnom Operom kao kulisom.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTheFigen_%2Fstatus%2F1874179013054533647%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874179013054533647%7Ctwgr%5E1940aeae2eea1a8ad259c41be536c998718068aa%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vatromet je eksplodirao i nad drugim velikim australijskim gradovima, uključujući Melburn, Brizbejn i Adelejd u ponoć.
U Bangkoku, jedan od najboljih načina da pogledate vatromet bio je s brodova za zabave na rijeci Čao Praja. Tajland, koji slijedi budistički kalendar, započeo je 2568. godinu.
U Singapuru su se gomile posmatrača okupile kako bi gledale vatromet u zalivu Marina, s pogledom na horizont.
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclip_insane%2Fstatus%2F1874221693251805352%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874221693251805352%7Ctwgr%5E1940aeae2eea1a8ad259c41be536c998718068aa%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Američka Samoa i Nijue biće posljednje zemlje koje će ući u 2025, puna 24 sata nakon Novog Zelanda.

Doček Nove godine širom svijeta: Fascinantni prizori i vatrometi od kojih staje dah

U Podgorici je doček Nove godine organizovan na Trgu nezavisnosti. Prepun glavni gradski trg odbrojavao je do ponoći uz hitove lokalnih bendova, a sa svojim sugrađanima staru godinu je ispratio i novi gradonačelnik prof. dr Saša Mujović. Mujović je za Media Biro kazao da nema ništa ljepše nego dočekati novu godinu sa svojom porodicom i sugrađanima u svom gradu. - Bilo je lijepo na našem trgu. Čestitke ljudima iz TO Podgorica koju su se potrudili da promovišu naše domaće bendove. Želim svim građanima Crne Gore da ova godina bude godina dobra i prosperiteta. Sve loše stvari neka ostanu iza nas. Neka ovaj grad raste i ide naprijed, a mi ćemo dati sve od sebe da to tako bude - kazao je Mujović i poručio da će učiniti sve da se čitav grad ravnomjerno razvija i živi. Za praznično raspoloženje na Trgu nezavisnosti pobrinuli su se bendovi Kuba bend, Kira bend, L’ombelico band, Crveno i Crno i VIS Tetra. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dvg0uDEZMmB0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Novogodišnje izdanje, sada već tradicionolnog Podgoričkog pazara, upotpunilo je prazničnu atmosferu poslednje noći 2024. i učinilo da doček na trgu nije samo izbor za one koji nemaju novca za elitne hotele i skupe destinacije. Jedan pogled na okupljene bio je dovoljan da potvrdi da često ne vidimo da “malo nam za sreću treba”… nekada samo čašica kuvanog vina pored kućice Podgoričkog pazara u društvu porodice i bliskih prijatelja, uz zagrljaj i na uvo šapnutu novogodišnju želju tačno u ponoć.&nbsp; Građani kažu da su srećni što se praznično raspoloženje vratilo u grad i poručuju da je doček Nove godine na glavnom gradskom trgu, samo “zagrijavanje”, za ono što Podgoričane očekuje već prvog dana 2025., kada će na Trgu nezavisnosti 1. januara nastupiti Hari Mata Hari. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoA8G5rCUdDs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Novogodišnje izdanje Podgoričkog pazara nastaviće da bude idelano mjesto za nastavak praznične euforije do 15. januara. Sat prije ponoći Mujović posjetio Dom starih u Podgorici Prvi čovjek Podgorice prof. dr Saša Mujović, 2025. godinu dočekao je na gradskom trgu, na kojem su pretežno bili mlađi i građani srednje životne dobi. Mujović je, međutim, sat prije ponoći posjetio i Dom starih u Podgorici.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250101080144_26dd6ee96e15e9bcf1bb3d559cb8cde2420b43548a637b4f843aac24b3ecb0e5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250101080144_26dd6ee96e15e9bcf1bb3d559cb8cde2420b43548a637b4f843aac24b3ecb0e5" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Mujović u Domu starih"> <figcaption>Mujović u Domu starih(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Gradonačelnik je korisnicima Doma, uz skromne novogodišnje poklone, poželio dobro zdravlje i poručio da je briga o najstarijima jedan od pririteta, te da će učiniti sve kako bi ta populacija imala ispunjene dane i dostojanstvenu starost. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DizgJ1P4ykko&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Ovo je bio pravi lijek za moju dušu, toliko su ovi ljudi bili srdačni. Želio bih da ovo drštvo imam epatije i humanosti, jer kao što su i korisnici Doma rekli , sve što ide brzo dolazi. Razgovarao sam sa puno ljudi koji su ovdje, a imali su neke bitne funkcije u ovom gradu i čuo lijepe i dobre savjete. Treba da budemo svjesni prolaznosti životi. Savjetovali su me da budedm skroman i odmjeren. To su vrijednosti koje ja u srcu baštinim - kazao je Mujović nakon posjete Domu starih u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250101080144_6c5fd36e7982db119c18710f8e896dc3be9f987101cf4bb1f7731771ab31f3e6.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250101080144_6c5fd36e7982db119c18710f8e896dc3be9f987101cf4bb1f7731771ab31f3e6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Doček u Domu starih"> <figcaption>Doček u Domu starih(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Korisnici Doma za stare u Podgorici kažu da su prijatno iznenađeni posjetom gradonačelnika, te da im to uliva sigurnost i nadu da ih ovo društvo neće zaboraviti.&nbsp; Oni navode da su zadovoljni uslovima i njegom koju dobijaju u Domu i poručuju da su neminovnost ovoga grada, te da,kako kažu, sve što ide, brzo dolazi.

VIDEO: Podgoričani Novu dočekali na Trgu nezavisnosti uz hitove lokalnih bendova

Susret stare i Nove 2025. godine u Baru, zajedno je dočekalo na otvorenom ispred Sportske dvorane Topolica u veseloj atmosferi, oko 25.000 ljudi. Nakon što su kazaljke otkucale ponoć, uslijedio je petominutni vatromet čije su boje osvijetlile nebo iznad Bara gdje je sa bine poželjela sve najljepše publici, balkanska diva Dragana Mirković koja je energijom i harizmom potvrdila zašto je u vrhu estrade punih 40 godina.&nbsp; U publici u Baru sinoć su bile sve generacije, a Dragana Mirković se potrudila da koncert od dva i po sata i komunikacija sa publikom budu jedinstveno iskustvo dočeka Nove godine. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0BwMJIwGOFs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - U Baru sam imala divne koncerte, divne uspomene što se Bara tiče. Ono što će ponuditi publici je sopstveno srce. To je uz pjesmu, dobru energiju, puno ljubavi prema svima njima. Šta reći nego, nudim svoje srce - kazala je Dragana Mirković prije koncerta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250101080128_a4e41a1441cb2bbe3dec2bb680b7ead5ac491f5775d5635008be195e98904b0c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250101080128_a4e41a1441cb2bbe3dec2bb680b7ead5ac491f5775d5635008be195e98904b0c" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa dočeka u Baru"> <figcaption>Sa dočeka u Baru(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Dragana Mirković ove godine slavi veliki jubilej, četiri decenije na estradi. Na pitanje, koji je recept da traje 40 godina, u sekundi je odgovorila - ljubav. - Samo ljubav. Ljubav i poštovanje prema muzici, ljubav i poštovanje prema publici. To je ono što me drži, usrećuje, ispunjava. Ljudi vide moju iskrenost, koliko ja sebe dajem njima. Najiskrenije, to je jedino objašnjenje, drugo nemam - kazala je Dragana koja je na inicijativu PGP RTS kao učenica snimila prvu pjesmu, a pamti se kao pjevačica koja je na sceni spajala dva nespojiva muzička žanra - folk i rok.&nbsp; - Kad je bivša Jugoslavija u pitanju, jedina sam koja je snimila CD na engleskom jeziku. Mogu da kaže da sam blagoslovena, ljudi su u meni prepoznavali nešto što su vidjeli. Jednostavno sam bila trendsetter. Neprijatno mi je da govorim o sebi. Više volim da drugi govore o meni - navela je Dragana Mirković, dodajući da je zahvalna Turističkoj organizaciji Bar zato što su bili divni “da požele baš mene, da uz mene u Baru dočekaju Novu godinu. Jako se radujem da izađem na binu pred publiku”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250101080128_ea70f852c6162433eda3ef5bd672db8445922c8dc04967afd73f6d938b4fc0d4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250101080128_ea70f852c6162433eda3ef5bd672db8445922c8dc04967afd73f6d938b4fc0d4" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa dočeka u Baru"> <figcaption>Sa dočeka u Baru(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Kad su želje za 2025. godinu u pitanje, Dragana Mirković ističe: ”Svakako da svi budemo zdravi, srećni, da imamo razloga za radost i osmijeh, da nam prvenstveno djeca budu živa, zdrava i srećna”.&nbsp; -To je jedino što želim. Velikih želja nikada nisam imala jer meni su se ostvarile želje koje čak nisam uspjela ni da poželim, niti da sanjam. Bilo bi neskromno tražiti više. Ono što je najvažnije, što želim svima od srca - dodala je ona. Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević kazao je da prisutnost velikog broja publike ispred sportske dvorane Toplica potvrđuje da je Bar definitivno postao grad dobrog provoda. - Radili smo dugi niz godina i taj trud se isplatio. Siguran sam da ćemo i u narednom periodu potvrditi da Bar jeste mjesto života, da, takođe, možemo da organizujemo ovakve događaje na najkvalitetniji način osluškujući prije svega zahtjeve naših sugrađana, ali i mnogih gostiju koji posjećuju naš grad. Prilagođavamo program shodno njihovim željama. Siguran sam da će Dragana Mirković na kvalitetan način zabaviti naše sugrađane i mnoge goste koji su u Baru - kazao je Raičević dodajući da sve ide u dobrom pravcu, kao i najave za koncert Aleksandre Prijović u Baru, 1.januara. - Možda bude i obaranje rekorda u Baru koji su postavile muzičke zvijezde regiona - kazao je Raičević. Bar se pozicionirao kao epicenter odličnog provoda tokom Novogodišnjih praznika. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D03CkKyIF7MM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Zbog višednevnog, Novogodišnjeg happeninga koji Turistička organizacija Bar organizuje pod pokroviteljstvom Opštine Bar, krajem decembra i početkom januara u Baru borave gosti iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Luksemburga, Njemačke, Austrije...&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250101080132_5281c69690d10c47b925c8b8924262d7154bff3678b34a121e7ec82088a3a0ff.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250101080132_5281c69690d10c47b925c8b8924262d7154bff3678b34a121e7ec82088a3a0ff" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa dočeka u Baru"> <figcaption>Sa dočeka u Baru(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  - Našim sugrađanima, dragim gostima, želim dobro zdravlje, porodični mir, a za sve drugo siguran sam da ćemo se zajedno izboriti da 2025.godina bude još bolja, uspješnija, sa manje izazova nego prethodna. Nadam se da nas u 2025. očekuju lijepi momenti - kazao je Raičević.&nbsp; Proteklih nekoliko dana Bar je bio centar odlične praznične atmosfere i sjajnih koncerata koji su privukli veliki broj posjetilaca iz Crne Gore i regiona. Tri fenomenalna koncerta (Marka Luisa, Saše Matić i Milice Pavlović) proteklih večeri ispunila su plato Sportskog centra Topolica nevjerovatnom energijom i odličnom muzikom.&nbsp; Sinoć, u posljednjim satima 2024. u Baru, koncert je imao Čardak bend. - Prepoznati smo kao bend koji svira boemsku muziku. Uvijek su dobre vibracije, povratne informacije od publike. Nakon nas nastupa Dragana Mirković, prepoznata po starim, dobrim hitovima - kazao je Petar Piper iz Čardak benda. Ispred organizatora, PR Turističke organizacije Bar Jovana Nenezić zahvalila se posjetiocima koji su doprinijeli stvaranju praznične atmosfere i koji su odlučili da baš u Baru provedu novogodišnje praznike. - Večeras nastavljamo u istom duhu – Čardak bend je napravio odličnu uvertiru za koncert jedne od najvećih regionalnih muzičkih zvijezda, Draganu Mirković, koja nas je svojim hitovima uvela u Novu godinu, uz višesatnu zabava, noć punu emocija, radosti i muzike koja je okupila sve generacije - kazala je Nenezić. Ona je podsjetila da uporedo sa tradicionalnom manifestacijom Novogodišnji happening, odnosno večernjim koncertima, na Šetalištu kralja Nikole ovih dana traje Dječji novogodišnji program, koji je, takođe, koncipiran za šest dana i pravi je užitak kako za mališane, tako i za roditelje. - U ime Turističke organizacije Bar i u svoje lično ime, svim Barankama i Baranima, kao i dragim gostima koji su odlučili da praznike provedu sa nama, želimo srećnu i uspješnu Novu godinu! Neka nam 2025. donese mnogo razloga za slavlje, radost i zajedništvo - kazala je Nenezić. Za reprizu Nove godine publika u Baru, 1. januara, uživaće u koncertu Aleksandre Prijović, a prije mlade zvijezde nastupiće Padrino bend. Barski Novogodišnji Happening koji Turistička organizacija Bar organizuje pod pokroviteljstvom Opštine Bar počeo je 28. decembra 2024. i trajaće do 3.januara 2025.&nbsp;

FOTO i VIDEO: Novu 2025. u Baru zajedno dočekalo oko 25.000 ljudi svih generacija

Više od 20.000 posjetilaca, među kojima su i brojni gosti iz regiona, zakoračili su u 2025. godinu u Herceg Novom u fantastičnoj atmosferi koncerata mladog repera, Mihaila Veruovića Voyage-a i jedne od najvećih regionalnih zvijezda, Svetlane Cece Ražnatović. Herceg Novi je postavio novi rekord kada je riječ o organizovanom dočeku na otvorenom, prenosi agencija Media biro. Novogodišnji program na platou u Igalu otvorili su DJ Čupko i lokalni muzičar - Vitez Ðurović, koji su zagrijali atmosferu, a od 22 sata uslijedio je koncert Voyage-a koji je prisutne ostavio bez daha. Voyage sa ponosom ističe i da je čest gost u Herceg Novom gdje je i ovog ljeta imao niz uspješnih nastupa.&nbsp; - Zadovoljan sam organizacijom. Mogu reći da sam u mašini i pripremama već danima. Nastupam svakodnevno, a ovaj koncert je za mene poseban jer nastupam sa Cecom - istakao je Voyage.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010108014_df04df3fc06074f1acec50cc668729a70bb6ed30e6a70a8f78279c09f6481a66.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025010108014_df04df3fc06074f1acec50cc668729a70bb6ed30e6a70a8f78279c09f6481a66" data-rendition-name="original" width="4000" height="3000" loading="lazy" alt="Doček u Herceg Novom"> <figcaption>Doček u Herceg Novom(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Za mladog repera ova godina je bila posebno uspješna, ali kako kaže, najslušaniji je duet sa Cecom „Muškarčina" koju su u Herceg Novom prvi put otpjevali uživo, pred publikom. - Pjesma sa Cecom je postala najslušanija pjesma godine. Ona se desila potpuno spontano i Ceca je tu ispala veliki džek jer je bez sumnje ušla i vjerovala u ovaj projekat. I to je posebno pohvalno za njen status zato što je najveća zvijezda - ističe Voyage koji je publici u Novoj godini poželio dobro zdravlje i ljubav, a sa prisutnima podjelio da će prve trenutke 2025. podijeliti sa porodicom. Publika je sa nestrpljenjem iščekivala i burnim ovacijama pozdravila dolazak na scenu najveće regionalne zvijezde, Svetlane Cece Ražnatović. Već sa prvim taktovima jednog od njenih najvećih hitova „Beograd” najavljena je nezaboravna novogodišnja noć u Herceg Novom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010108014_16bc9a0f2bd18c5d5705798d103efa768291efa09c12d482e9123a064f5c945f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025010108014_16bc9a0f2bd18c5d5705798d103efa768291efa09c12d482e9123a064f5c945f" data-rendition-name="original" width="4000" height="3000" loading="lazy" alt="Doček u Herceg Novom"> <figcaption>Doček u Herceg Novom(Photo: Medai biro)</figcaption> </figure>  - Bilo je ljudi iz cijelog regiona, ali najvažnije od svega je što je atmosfera bila fantastična. U Crnoj Gori se osjećam kao kod svoje kuće, nije to ništa novo da mene Crnogorci vole, ta ljubav je obostrana - istakla je Ceca nakon koncerta. Ona se osvrnula na nove projekte u ovoj godini, a najviše na duet sa Voyageom. - Toliko smo se oboje radovali što možemo da izvedemo našu pjesmu. Lijepe riječi koje je on uputio meni kao čovjeku, zaista nemaju cijenu - istakla je Ceca, a u Novoj godini najavila je i novi album. Čestitkama za Novu godinu, pridružio se i predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić koji je istakao da je sinoćnjim progromamom zabilježena rekordna posjećenost na platou Igalo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010108014_d7ec19b770667599b6505df14abf7fbfcf44365cee378e675eea9d60f453650a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025010108014_d7ec19b770667599b6505df14abf7fbfcf44365cee378e675eea9d60f453650a" data-rendition-name="original" width="4000" height="2667" loading="lazy" alt="Doček u Herceg Novom"> <figcaption>Doček u Herceg Novom(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  - Izrazio bih veliko zadovoljstvo jer je večeras oboren rekord kada je Herceg Novi u pitanju, odnosno doček na otvorenom. Po nekim procjenama više od 20.000 ljudi je ovdje, veliki je broj gostiju iz regiona što znači da smo uradili dobar posao. Ovog puta smo se odlučili da izvođači budu interesantni publici svih generacija, u tome smo uspjeli, a vrijeme nas je poslužilo tako da su mnogobrojni gosti grada sa kojima sam imao priliku da razgovaram potvrdili da uživaju u boravku u našem gradu - kazao je Katić Sugrađanima i gostima poželio je uspjeh, zdravlje i sreću, zajedničke trenutke sa svojom porodicom i da se uvijek vraćaju Herceg Novom. Za reprizu Nove godine, večeras 1. januara, u Herceg Novom nastupaju Crvena jabuka i Breskvica, a bogat program novogodišnje proslave omogućila je Opština Herceg Novi, JUK Herceg fest i Turistička organizacija Herceg Novi. &nbsp;

Rekordna novogodišnja posjećenost u Herceg Novom

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: docek