Potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj dodijelio nula bodova korejskoj kompaniji "Incheon Airport Corporation" u postupku bodovanja Tenderske komisije za koncesije za Aerodrome Crne Gore, nezvanično saznaje portal "Dana".
&nbsp;
Ova informacija otkriva duboki jaz unutar Tenderske komisije i zaoštrava tihi sukob između premijera Milojka Spajića i Đeljošaja.
Dok se u javnosti raspravlja o narušavanju povjerljivosti koncesionog postupka, politička pozadina otkriva sve jasniji, iako prećutni, sukob između Spajića i Đeljošaja. Iako nema javnih optužbi, jasno je da se pozicije lome na ovom ključnom pitanju koje ima značajne implikacije na ugled i ekonomsku budućnost Crne Gore.
Informacije koje smo dobili iz više izvora, i onih bliskih potpredsjedniku crnogorske Vlade, ukazuju na to da je jedan član Tenderske komisije dao ocjenu „nula“ korejskoj kompaniji.&nbsp;
Izvori bliski kabinetu premijera potvrdili su da se radi o predsjedniku Komisije, Niku Đeljošaju. Zanimljivo je da ni drugi ponuđači nisu prošli bez kontroverzi, pa je tako i luksemburška kompanija dobila jednu „nulu“ od drugog člana Komisije.
Sve ovo ukazuje na duboke razlike u ocjenama unutar same Komisije. Prema saznanjima Dana dobijenim iz više izvora, u kabinetu premijera Spajića postoji snažno nezadovoljstvo razvojem situacije. Međutim, primjetan je i oprez, jer bi direktno suočavanje sa potpredsjednikom Vlade nosilo značajne političke i institucionalne rizike. Spekuliše se da su njih dvojica ranije imali bliske odnose i da „znaju previše jedan o drugome“, što dodatno komplikuje situaciju.
Dodatnu konfuziju unijela je i uloga Međunarodne finansijske korporacije (IFC), savjetnika u ovom postupku. Naime, IFC je u kratkom vremenskom periodu izvršio reviziju svoje procjene i promijenio bodove za dvije kompanije. U najmanje jednom slučaju, razlika u ocjeni iznosila je čak 20 bodova, u razmaku od svega nekoliko dana. Ovakva drastična promjena baca sjenku na kredibilitet čitavog procesa i ukazuje na moguće neprofesionalno vođenje savjetničkog dijela postupka.
Situacija dobija dodatnu težinu u kontekstu podsjećanja na predizbornu kampanju za lokalne izbore u Podgorici u martu prošle godine, kada je kandidat za gradonačelnika „Podgoričke liste", Andrej Milović, izrazio zabrinutost da bi izručenje Do Kvona moglo biti predmet trgovine u čiji će paket ući Aerodromi Crne Gore i davanje koncesije Južnoj Koreji.
- Zašto ovo kažem? Zato što kada je Apelacioni sud protivzakonito odlučio da Do Kvon bude izručen Južnoj Koreji, Spajić bio jako zadovoljan i nije gledao blagonaklono na to što sam insistirao da Vrhovni sud o tome odluči. U tim danima, Spajić po prvi put počinje pozitivno da govori o južnokorejskoj ponudi za Aerodrome CG i da je njemu ta ponuda prihvatljiva, iako je mjesecima pripremao sve da koncesiju nad Aerodromima da Francuzima - naveo je tada Milović u saopštenju medijima.
Milović je naglasio da se onog trenutka kada je izgledalo da Do Kvon ide za Južnu Koreju, sve preokrenulo. Prema njegovim riječima, izručenjem Do Kvona Južnoj Koreji, ne bismo saznali kompletnu istinu o tom slučaju Do Kvon, ulozi Spajića, Abazovića i drugih aktera.&nbsp;
Izrazio je nadu da SAD imaju dovoljno mehanizama da izvrše pritisak na Spajića (kroz istrage vezane za zaduženje, put Petijevići, Jadransko-jonsku autocestu, LNG i sve ostalo) i da će uspjeti da „natjeraju“ Spajića da se Do Kvon izruči našem strateškom partneru, radi otkrivanja pune istine i obeštećenja investitora.
- U suprotnom, i Do Kvon će biti dio nove Spajićeve trgovine državnim interesima i resursima, kao kompenzacija radi zataškavanja ovog slučaja &nbsp;istakao je tada Milović i dodao da se Spajićevo razotkrivanje dodatno vidi u odluci ministra pravde o izručivanju Do Kvona.
- Ono što je krucijalno u ovom slučaju jeste korelacija između slučaja Do Kvon i davanja koncesije Aerodroma Crne Gore Južnoj Koreji. Stoga, pitam Spajića, da li je istrgovao izručenje radi zataškavanja slučaja, u zamjenu za koncesiju nad Aerodromima Crne Gore? – kazao je tada Milović.
Iako se čini da su karte još uvijek neraspoređene na stolu, jasno je da se iza kulisa odvija borba za kontrolu narativa, odgovornosti i, moguće, ishod samog tendera. Javnost s pravom očekuje da svi učesnici u ovom procesu budu odgovorni i transparentni, te da odluke koje donose budu vođene isključivo interesima države, a ne političkim manevrima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-za-sjutra-zakazao-vanrednu-sjednicu-vlade-zbog-odluke-o-koncesiji-aerodroma&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmugosa-optuzio-vladu-za-pritisak-na-tendersku-komisiju-za-aerodrome&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đeljošaj Spajićevom favoritu dao nula bodova

Sudija okružnog suda u Njujorku Pol Engelmajer odredio je datum suđenja suosnivaču kompanije Terraform Labs i kreatoru kriptovalute Terra LUNA, Hejongu Do Kvonu, za 26. januar 2026. godine, a očekuje se da će postupak trajati do osam nedjelja, od čega će četiri biti posvećene argumentima tužilaštva.
Složeni pravni proces protiv Do Kvona, suosnivača Terraform Labsa, ušao je u značajnu fazu, a odluka sudije Engelmajera uslijedila je nakon opsežnih pravnih manevara i priprema terena za ono što obećava da će biti ključni trenutak u regulaciji kriptovaluta i parnicama za prevaru.
<h2>Pozadina slučaja</h2>
Do Kvon, nekada slavljen kao inovator u svijetu kriptovaluta, sada se suočava s nizom optužbi proisteklih iz katastrofalnog kolapsa Terra ekosistema. Na vrhuncu, Terra platforma je raspolagala sa UST, stabilnom valutom vezanom za američki dolar, i njenom sestrinskom kriptovalutom LUNA. Međutim, 2022. godine UST je izgubio vezu sa dolarom, što je pokrenulo domino efekat koji je izbrisao vrijednost od 40 milijardi dolara i uzdrmao globalna tržišta kriptovaluta.
Američki tužioci tvrde da je Do Kvon svjesno obmanjivao investitore o stabilnosti UST-a. Dokazi uključuju tvrdnje da je sarađivao sa Jump Crypto kako bi održao iluziju da je UST vezan za dolar prije nego što je došlo do kolapsa. Ove radnje, prema tužiocima, predstavljaju prevaru s vrijednosnim papirima, prevaru s robom, elektronsku prevaru i zavjeru za pranje novca.
<h2>Hronologija događaja</h2>
Do Kvonovi pravni problemi počeli su u martu 2023. godine kada su ga crnogorske vlasti uhapsile zbog korišćenja falsifikovanog pasoša. Ovo je dovelo do bitke za izručenje između Južne Koreje i Sjedinjenih Država. Crna Gora je na kraju odobrila zahtjev SAD-a krajem 2024. godine, prebacivši Do Kvona u Njujork 31. decembra 2024.
Prvo pojavljivanje Do Kvona pred federalnim sudom u Njujorku početkom 2025. označilo je početak onoga što će vjerovatno biti dug pravni proces. Tokom početnog saslušanja, Do Kvon se izjasnio da nije kriv po optužnici od devet tačaka, uključujući prevaru s vrijednosnim papirima, elektronsku prevaru, prevaru s robom i zavjeru.
Dana 8. januara 2025. godine, sudija Engelmajer održao je drugo saslušanje. Tužioci, predvođeni Džaredom Lenouom, predstavili su složenost slučaja, navodeći obim od šest terabajta dokaza prikupljenih iz mobilnih telefona i naloga na društvenim mrežama. Izazovi uključuju dešifrovanje podataka, prevođenje dokumenata s korejskog jezika i prevazilaženje logističkih prepreka.
Sudija Engelmajer je odobrio zahtjev odbrane za produženje roka za pripremu, zakazujući datum suđenja za 26. januar 2026. Sudija je priznao neobičnost odobravanja tako dugog odlaganja, ali je to smatrao neophodnim zbog složenosti slučaja i Do Kvonovih paralelnih pravnih izazova u inostranstvu.
<h2>Ključni pravni aspekti</h2>
Tokom faze otkrivanja dokaza, otkriven je značajan obim materijala. Tužioci i advokati odbrane moraju pregledati šifrovane fajlove, poruke i dokumenta koji obuhvataju godine aktivnosti. Kvonov glavni advokat, Majkl Ferara, istakao je potrebu za detaljnom pripremom, navodeći ogroman obim podataka kao ključni razlog za zahtjev za produženje roka.
Sudija Engelmajer je naglasio značaj zakona o vrijednosnim papirima u ovom suđenju. Ovo je posebno relevantno s obzirom na kaznu od 4,5 milijarde dolara koja je 2023. godine izrečena Terraform Labsu i Do Kvonu u građanskoj parnici koju je pokrenula Američka komisija za hartije od vrijednosti (SEC). Od ovog iznosa, Do Kvon lično duguje 200 miliona dolara.
<h2>Optužbe i moguće kazne</h2>
Do Kvon se suočava s devet tačaka optužnice, a svaka nosi ozbiljne kazne. Ako bude osuđen po svim tačkama, mogao bi biti osuđen na maksimalno 130 godina zatvora. Optužbe uključuju:
<ul><li>Elektronsku prevaru - tvrdnje o obmanjivanju prilikom prikupljanja investicija.</li><li>Prevaru s hartijama od vrijednosti - navodi o lažnom predstavljanju stabilnosti Terra ekosistema;</li><li>Prevaru s robom - kršenja povezana s trgovanjem UST i LUNA.</li><li>Pranje novca - optužbe o preusmjeravanju nezakonitih sredstava.</li></ul>
<h3></h3>
<h2>Šire implikacije</h2>
Suđenje Do Kvonu nije samo pitanje jednog pojedinca ili kompanije. Ono predstavlja prekretnicu za industriju kriptovaluta, regulatore i investitore. S obzirom na to da se tržišta kriptovaluta još uvijek oporavljaju od kolapsa Terre, ishod ovog suđenja mogao bi postaviti presedane za regulaciju i pravne procese vezane za digitalne valute u budućnosti.
Suđenje takođe ističe izazove u procesuiranju slučajeva povezanih s novim tehnologijama. Od prevođenja dokaza do tumačenja zakona o vrijednosnim papirima u kontekstu inovacija na blokčejnu, proces će vjerovatno oblikovati pravni pejzaž u godinama koje dolaze.
<h2>Očekivanja</h2>
Naredna statusna konferencija zakazana je za 6. mart 2025. godine, što će sudu omogućiti da riješi preliminarna pitanja. Kako se približava datum suđenja, obje strane će nastaviti sa pripremama, prevazilazeći složenosti slučaja koji obuhvata jurisdikcije, jezike i tehnološke paradigme.
Suđenje Do Kvonu biće spektakl za pravne stručnjake, entuzijaste kriptovaluta i globalne investitore. Bez obzira na presudu, ostaviće neizbrisiv trag na evoluciji kriptovaluta i širem finansijskom ekosistemu.

1084x550

Suđenje Do Kvonu 26. januara, očekuje se da će postupak trajati do osam nedjelja

Do Kvon, južnokorejski preduzetnik čije su dvije kriptovalute 2022. godine izgubile oko 40 milijardi dolara vrijednosti, u četvrtak se pred sudom u Njujorku izjasnio da nije kriv po američkim federalnim krivičnim optužbama za prevaru, nakon što je početkom nedjelje izručen iz Crne Gore.
Federalni tužioci na Menhetnu su u martu 2023. godine optužili Kvona, jednog od osnivača kompanije Teraform labs (Terraform Labs) koji je razvio digitalne valute TerraUSD i Luna, za prevaru i zavjeru, prenosi Rojters.
U izmijenjenoj optužnici na 79 strana, podnesenoj u četvrtak, optužen je i za zavjeru za pranje novca. Kvon (33) negira krivicu.
U junu prošle godine je pristao da plati novčanu kaznu od 80 miliona dolara, a zabranjene su mu i transakcije kriptovalutama, u okviru sporazuma o poravnanju vrijednog 4,55 milijardi dolara, koji su on i njegova kompanija Teraform postigli sa američkom Komisijom za hartije od vrijednosti.
U optužnici objavljenoj u četvrtak, kancelarija tužioca na Menhetnu optužila je Kvona da je 2021. godine obmanuo investitore kada je riječ o vrijednosti digitalne valute TerraUSD.
Na suđenju, po civilnoj tužbi Komisije za hartije od vrijednosti, federalna porota na Menhetnu je u aprilu prošle godine utvrdila da su Kvon i njegova kompanija odgovorni za obmanjivanje investitora u kriptovalute.
Kvon nije prisustvovao tom suđenju zato što je od marta 2023. godine bio pritvoren u Crnoj Gori. Kompanija Teraform je u januaru prošle godine proglasila bankrotstvo.
Crna Gora je izručila Do Kvona Americi u ponedjeljak, nakon što su crnogorski sudovi, za godinu i devet mjeseci od kada je takozvani kralj kriptovaluta uhapšen, više puta i to oprečno odlučivali o njegovoj ekstradiciji.

1250x600

Do Kvon negirao krivicu pred američkim sudom

Epilog sistematično planirane afere - prokomentarisao je poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković nakon što je Crna Gora danas Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) izručila južnokorejskog državljanina - tkz. kralja kriptovaluta Do Kvona.
On je dodao da je ta afera presudno uticala na arhitekturu crnogorske vlasti.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F1874079557554495684&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- I suštinski predstavljala početak procesa samouništenja jednog, deklarativno, građanskog i proevropskog političkog subjekta - naveo je Laković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fkralj-kriptovaluta-do-kvon-jutros-izrucen-sad-u&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković o izručenju Do Kvona: Epilog sistematično planirane afere

Odbrana južnokorejskog državljanina Do Kvona podnijela je žalbu Ustavnom sudu sa zahtjevom za obustavu izvršenja njegovog izručenja SAD-u kao i zahtjev za izricanje privremene mjere Evropskom sudu za ljudska prava.
Smatraju da su rješenjem o izručenju koje je danas donio ministar pravde Bojan Božović grubo prekršena osnovna ljudska prava Do Kvona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.2653%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbozovic-potpisao-rjesenje-za-izrucenje-do-kvona-sad-u&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Advokati odbrane kažu i da im je, nakon javnog reagovanja u medijima zbog odbijanja ministra pravde da im dostavi odluku o izručenju, danas popodne dostavljeno rješenje o izručenju Do Kvona Sjedinjenim Američkim Državama.
- Očigledno je ministar Božović prihvatio ranije nezakonite, javnosti poznate metode, kojima su se odluke dostavljale nakon isteka radnog vremena, petkom i tokom praznika, kako bi se omelo efektivno ispitivanje zakonitosti takvih odluka. Iz takvog postupanja ministra, jasno proizilazi njegova svijest o nezakonitom djelovanju. Ovim putem obavještavamo javnost da smo Ustavnom sudu Crne Gore podnijeli ustavnu žalbu sa zahtjevom za obustavu izvršenja, kao i zahtjev za izricanje privremene mjere Evropskom sudu za ljudska prava, jer su bez bilo kakve dileme, rješenjem Božovića grubo prekršena osnovna ljudska prava našeg branjenika - navedeno je u saopštenju advokata Do Kvona.
Napominju da su 20. septembra ove godine, podnijeli Vladi Crne Gore zahtjev za izuzeće ministra Božovića zbog sumnje u njegovu nepristrasnost koja se, kako kažu, potvrdila njegovom ovakvim današnjim postupanjem.&nbsp;
- Odluku o zahtjevu za izuzeće nikada nijesmo dobili, niti je ista objavljena u materijalima Vlade Crne Gore do današnjeg dana. Pošto odlučivanje o zahtjevu za izuzeće u demokratskoj državi ne bi trebala biti državna tajna, zaključujemo da je ministar nezakonito postupao jer nikada nije odlučeno o njegovom izuzeću - naglašeno je u saopštenju.
Odbrana Do kvona ističe i da je Božović u nebrojeno navrata u medijskim istupima izričito isticao da ne bi postupao u ovom predmetu da je znao za ranije traženu obustavu izvršenja podnijetu Ustavnom sudu i naglašavao da bi odluku najradije prepustio sudovima.
- Ovim saopštenjem i njega i javnost obavještavamo da je u odnosu na rješenje o izručenja Do Kvona tražena obustava izvršenja, pa očekujemo da ministar ostane kod svojih proklamovanih principa i da ne dozvoli sprovođenje izvršenja nezakonite ekstradicije dok se o tome ne očituju nadležni sudovi - poručeno je u saopštenju.

Odbrana traži obustavu izručenja: Božović grubo prekršio osnovna ljudska prava Do Kvona

Ustavni sud je na današnjoj sjednici odbio žalbu protiv presude Vrhovnog suda Crne Gore u slučaju južnokorejskog državljanina Do Kvona.
Vrhovni sud je sredinom septembra presudio da ministar pravde Bojan Božović donese konačnu odluku o tome da li će ,,kralj kripto valuta“ Do Kvon biti izručen Južnoj Koreji koja ga krivično goni zbog počinjenih krivičnih djela u oblasti finansijskog poslovanja ili Sjedinjenim američkim državama gdje je već počelo suđenje protiv njega zbog sumnje da je uzrokovao gubitak oko 40 milijardi dolara na kripto tržištima.
Na osnovu presude Vrhovnog suda, Božović je u prvom navratu saopštio da je odluku u slučaju izručenja Do Kvon donio ali da je neće objelodaniti prije nego je potpiše.
Ustavni sud Crne Gore je potom, 19. oktobra, obustavio proces izručenja Do Kvona, nakon čega je Božović rekao da je Ministarstvo prekinulo sve aktivnosti u tom slučaju.
Odluka Ustavnog suda je 13. koju su donijeli naši sudovi u slučaju Do Kvon.
Do Kvon i njegov saradnik Hon Čand Jun uhapšeni su 23. marta prošle godine po potjernicama koje su za njima raspisale SAD i Južna Koreja. Njima su lisice na ruke stavljene na podgoričkom aerodromu odakle su sa lažnim pasošima Kostarike pokušali da odlete za Dubaji.
Hon Čand Jun je sredinom februara izručen Južnoj Koreji pošto je izdržao zatvorsku kaznu dok je Do Kvon sproveden u Prihvatilište za strance.

Ustavni sud odbio žalbu u slučaju Do Kvona: O izručenju odlučuje ministar

Politički analitičar Danilo Kalezić ocjenjuje da je posebni angažman premijera Milojka Spajića u namjeri da odlaskom u penziju eliminiše uticaj sudije Dragane Đuranović motivisan ličnom premijerovom zainteresovanosti za slučaj ,,Do Kvon”. &nbsp;
-Crnogorsku javnost treba da zabrine činjenica da premijer, kao nosilac izvršne vlasti, neuobičajeno i s izraženom dozom ponašanja koje nije primjereno predsjedniku jedne vlade, javno napada sudiju Ustavnog suda. Time ozbiljno dovodi u pitanje da li je ekspresno ,,penzionisanje” sutkinje Đuranović proizvod njegove lične zainteresovanosti za slučaj ,,Do Kvon”, odnosno odluku o ekstradiciji ovog kripto-bjegunca, o čemu Ustavni sud treba da odlučuje sjutra – ističe Kalezić u izjavi za Portal ETV. &nbsp;&nbsp;
Napominje da se, nakon svega, sada ,,baca novo svjetlo” na političku akciju ustavnog puča I potčinjavanja Ustavnog suda volji aktuelne poliitičke većine. &nbsp;
-Ova činjenica sada – više nego bilo koja druga – baca novo svjetlo na aktuelni slučaj ustavnog puča i objašnjava stepen upornosti njegove poslaničke grupe u parlamentu da, po svaku cijenu, opravda neustavno preuzimanje nadležnosti Ustavnog suda od strane Ustavnog odbora, čime je prekršen član 154, stav 3 Ustava Crne Gore – zaključuje Kalezić. &nbsp;
Duže od 60 dana Ustavni sud na čijem je čelu sudija Snežana Armenko, iz javnosti nepoznatih razloga, ne donosi konačnu odluku u slučaju izručenja južnokorejskog državljanina Hejulonga Do Kvona, kojeg Sjedinjene Američke Države i Južna Koreja potražuju zbog prevara sa kripto valutama u iznosu od najmanje 40 milijardi dolara.
&nbsp;Dvadeset i jedan mjesec od hapšenja na podgoričkom aerodromu, osam različitih sudskih presuda, slučaj južnokorejskog ,,kralja kriptovaluta“ i dalje je otvoren, što je pouzdan pokazatelj da postoje različiti interesi da Do Kvon ne napušti Crnu Goru.
&nbsp;Nakon Kalezićeve izjave postaje jasnija zainteresovanost Milojka Spajića da Južnokorejac ne bude izručen. Tako bi se održala tajna odnosa I eventualnih poslova koje je Spajić imao sa Do Kvonom dok se Južnokorejac &nbsp;nalazio u Beogradu gdje je razvijao kriptobiznis sa poslovnim prijateljima iz Srbije I Crne Gore. &nbsp;
Prema informacijama Portala ETV, Spajić i Do Kvon su se više puta sastajali u stanu Do Kvonog prijatelja i poslovnog partnera Čang Juna koji je takođe uhapšen marta 2023. godine u Podgorici. &nbsp;
 
&nbsp;
 
&nbsp;

Draško Đuranović

KALEZIĆ: Spajićeva agitacija za ,,penzionisanje” sudije Đuranović je direktan proizvod njegove lične zainteresovanosti za slučaj ,,Do Kvon”

Punih 60 dana Ustavni sud na čijem je čelu sudija Snežana Armenko, iz javnosti nepoznatih razloga, ne donosi konačnu odluku u slučaju izručenja južnokorejskog državljanina Hejulonga Do Kvona, kojeg Sjedinjene Američke Države i Južna Koreja potražuju zbog prevara sa kripto valutama u iznosu od najmanje 40 milijardi dolara. Dvadeset i jedan mjesec od hapšenja na podgoričkom aerodromu, osam različitih sudskih presuda, slučaj južnokorejskog ,,kralja kriptovaluta“ i dalje je otvoren, što je pouzdan pokazatelj da postoje različiti interesi da Do Kvon ne napušti Crnu Goru.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121902128_4812b05d19f14737008b238163896847241f792f6fee7d74f52d194ab5e2db16.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024121902128_4812b05d19f14737008b238163896847241f792f6fee7d74f52d194ab5e2db16" data-rendition-name="original" width="1200" height="801" loading="lazy" alt="Snežana Armenko"> <figcaption>U ČIJOJ JE LADICI PREDMET DO KVONA: Snežana Armenko(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SUDANIJA I POLITIKANSTVO A djelovalo je 18. oktobra ove godine da će Ustavni sud - konačno i brzo - donijeti odluku nakon što je, po ustavnoj žalbi Do Kvonovog advokata Gorana Rodića, odlukom na plenarnoj sjednici ,,obustavio izvršenje presude Vrhovnog suda od 19. septembra 2024. i postupak odlučivanja o dozvoli izručenja do donošenja konačne odluke Ustavnog suda“.&nbsp; Vrhovni sud je tada utvrdio da su ispunjeni uslovi za izručenje SAD ili Južnoj Koreji a da će konačnu odluku, kojoj će od dvije države biti izručen, donijeti ministar pravde Bojan Božović. Odluka ministra o izručenju očekivala se u nekoliko narednih dana, ali od Božovića nije bilo glasa od polovine oktobra, niti je Ministarstvo pravde uopšte odgovaralo na brojne medijske upite. Umjesto toga, imali su poruku za sudsku vlast: ,,Ustavni sud treba da u ovom slučaju postupi u najkraćem roku. I da nas ubuduće bez odlaganja o tome obavještava, kako bismo nastavili započete aktivnosti u konkretnom predmetu". Međutim, iz Ustavnog suda ni tada nijesu saopštili - kada se može očekivati konačna odluka u slučaju Do Kvona. Za to vrijeme južnokorejski ,,kralj kriptovaluta“ izručenje u Sjedinjene Američke Države ili Južnu Koreju mjesecima čeka - u prihvatilištu za strance u Spužu. -To je praktično neka vrsta pritvora, koji se prolongira iz sedmice u sedmicu, iz mjeseca u mjesec, zbog upornog odgađanja donošenja odluke o izručenju mog klijenta – kazao je za Portal ETV advokat Goran Rodić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121902120_680eba7b269f0c97b6f8526f63939e4eb449a0a852f68028dff09eb271b76add.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121902120_680eba7b269f0c97b6f8526f63939e4eb449a0a852f68028dff09eb271b76add" data-rendition-name="original" width="1920" height="1368" loading="lazy" alt="Advokat Goran Rodić "> <figcaption>Advokat Goran Rodić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  CRNOGORSKA ODISEJA&nbsp; Hejong Do Kvon je 23. marta 2023. godine uhapšen na podgoričkom aerodromu sa poslovnim partnerom Čang Junom, kada su sa falsifikovanim pasošima pokušali da polete za Dubai, Ujedinjene Arapske Emirate. Prema istraživanju Portala ETV, Do Kvon je – dok je boravio u Beogradu – uživao u mondenskom životu. Ali i u stalnim kontaktima sa političarima iz Srbije i Crne Gore.&nbsp; Međutim, crnogorsku policiju i tužilaštvo nijesu zanimale – ili im je neko naredio da ih ne zanimaju – brojne veze Južnokorejca sa ovdašnjim političarima i predstavnicima izvršne vlasti, kao i ljudima iz sektora bezbjednosti, bliskim tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću i, posebno, sadašnjem predsjedniku Vlade Milojku Spajiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121902124_079b47879d7c31847e9617753752147aaa2cea7660d98cb2a757b7b42445fbf3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024121902124_079b47879d7c31847e9617753752147aaa2cea7660d98cb2a757b7b42445fbf3" data-rendition-name="original" width="1200" height="680" loading="lazy" alt="Do Kvon i srpsko-crnogorski političari"> <figcaption>TAJNE VEZE: Do Kvon i srpsko-crnogorski političari(Photo: Ilustracija: D. Mihailović)</figcaption> </figure>  Ni do današnjeg dana zvanično nije poznato kako su se - i zbog čega - Do Kvon i Čang Jun uopšte obreli u Crnoj Gori, nakon dužeg i zanimljivog boravka u Srbiji. Prema informacijama Portala ETV, Južnokorejci su doveženi automobilom direktno iz Beograda i prešli su na teritoriju Crne Gore na graničnom prelazu Dobrakovo.&nbsp; Nekretninu, dvoetažni stan od 404 kvadrata sa dva garažna mjesta - vrijednu dva miliona miliona eura - zvanično je kupio do Kvonov prijatelj Čang Jun od kompanije ,,Real Estate doo Beograd, Zemun“. BORAVAK U SRBIJI Prethodno je ,,kralj kriptovaluta“ izvjesno vrijeme bio – naturalizovani Beograđanin.&nbsp; Još septembra 2022. godine, kada je raspisana međunarodna potjernica, Do Kvon i Čang Jun su, preko Dubaija, došli u Srbiju. Nijesu ostali sakriveni: decembra iste godine, tužilaštvo Južne Koreje je naglasilo kako očekuje da će ,,država Srbija sarađivati“ iako dvije zemlje nemaju zaključen sporazum o izručenju, ali su obje zemlje potpisnice Evropske konvencije o ekstradiciji. Međutim, akcije srpske policije ili tužilaštva nije bilo, vlast Aleksandra Vučića se očito odlučila na ,,zavjeru ćutanja“ – povodom traženih Južnokorejaca nije bilo ni jedne riječi od zvaničnika Srbije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121902124_29761b77fd8d0ed7d8436998ab31c3e533f63117e6609b4c7a6c94f1fdacdbea.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024121902124_29761b77fd8d0ed7d8436998ab31c3e533f63117e6609b4c7a6c94f1fdacdbea" data-rendition-name="original" width="1200" height="1179" loading="lazy" alt="Ugovor o kupovini stana u Beogradu"> <figcaption>LAGODAN ŽIVOT U BEOGRADU: Ugovor o kupovini stana na Savskom vencu(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema pisanju inostranih medija, poput DL News-a, internet publikacije koja se bavi novinskim istraživanjima o svijetu kriptovaluta - Do Kvon i njegov prijatelj Čang Jun mirno su boravili u luksuznom stanu na Savskom Vencu.&nbsp; I nijesu plaćali zakup. Nekretninu, dvoetažni stan od 404 kvadrata sa dva garažna mjesta - vrijednu dva miliona eura - zvanično je kupio Do Kvonov prijatelj Čang Jun od kompanije ,,Real Estate doo Beograd, Zemun“.&nbsp; IZRUČENJE KOJE NE POSTOJI Što se zna o kralju kriptovaluta dok je boravio u Crnoj Gori? Tokom 21 mjeseca dugog ekstradicionog postupka, sudovi u Crnoj Gori su do sada osam puta oprečno odlučivali o zahtjevima dvije države za izručenje Do Kvona. Viši sud je prvo odlučio da ga izruči SAD. Nakon što je ta odluka poništena, isti sud je odlučio da ga izruči Južnoj Koreji navodeći da je njena zamolnica za izručenje stigla prije američke. Tu presudu je 1. avgusta potvrdio Apelacioni sud, navodeći da je ona pravosnažna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121902128_ebbf40aa699d036c7e9483a6aa9962a5831458067c59df2c7e143ef2084b4da2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2024121902128_ebbf40aa699d036c7e9483a6aa9962a5831458067c59df2c7e143ef2084b4da2" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Ilustracija za kriptovalute "> <figcaption>DO KVONOVA PREVARA OD 40 MILIJARDI: Ilustracija za kriptovalute(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ali, nije tu bila završena priča: u igru se uključio i vrhovni državni tužilac Milorad Marković. Na presudu Apelacionog suda reagovalo je Vrhovno državno tužilaštvo uputivši zahtjev za ,,zaštitu zakonitosti“ Vrhovnom sudu, koji je 19. septembra presudio da obje zemlje ispunjavaju uslove a da konačnu odluku, kojoj će državi biti izručen - donosi ministar pravde. Ovoliko trajanje postupka i kontradiktorne odluke sudova njegov advokat Goran Rodić ranije je, u jednom razgovoru za Radio Slobodna Evropa, okarakterisao - ,,pravosudnom blamažom“. Sam Do Kvon, kako je pisali inostrani mediji, preferira izručenje Južnoj Koreji, kojoj je u februaru ove godine izručen njegov poslovni partner Čang Jun. Njih dvojica su u Crnoj Goru odslužila četvoromjesečne kazne zatvora zbog falsifikovanih putnih isprava. AMERIČKI SUD I DO KVON Do Kvonu je u odsustvu počelo, pa i završeno suđenje u Sjedinjenim Američkim Državama.&nbsp; Tako je porota u Njujorku je 5. aprila ove godine proglasila Do Kvona i njegovu kompaniju ,,Terraform labs“ odgovornom za građansku prevaru, saglasivši se sa američkom Komisijom za hartije od vrijednosti (SEC) da su obmanuli investitore, koji su izgubili oko 40 milijardi dolara. Nakon odluke suda u Njujorku, kompanija ,,Terraform labs“ pristala je da plati oko 4,5 milijardi dolara u građanskom poravnanju sa SEC. Međutim, iako je Do Kvonova kompanija postigla poravnanje sa SEC-om, Sjedinjene Američke Države su ostale pri zahtjevu da im Crna Gora izruči ,,kralja kriptovaluta“. Do Kvona su južnokorejske vlasti optužile za prevaru i kršenje zakona o tržištu kapitala, zbog čega se i našao na crvenoj Interpolovoj potjernici i u martu uhapšen na podgoričkom aerodromu.&nbsp; Zanimljivo, dva Južnokorejska ,,kriptovalutaša“ prošla su prethodno sa falsifikovanim pasošima preko graničnog prelaza Dobrakova, da bi granična policija reagovala na Aerodromu Podgorica.&nbsp; Očito da je nekoj ekipi na vlasti bilo je jako važno da se Do Kvon zadrži u Crnoj Gori. Prema izvorima Portala ETV, južnokorejski kripto-mag je imao vrlo razrađene šeme unutar crnogorskog biznis lobija, a posebno sa crnogorskim premijerom milojkom Milojkom Spajićem i njegovim šefom kabineta Brankom Krvavcem.&nbsp; Da li tu treba tražiti razloge zbog čega se slučaj Do Kvona, po instrukcijama predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko, drži u nečijoj ladici stola?&nbsp;

Zašto Armenko i sudije Ustavnog suda uporno drže Do Kvona u Crnoj Gori?

Ministarstvo pravde je tek danas obaviješteno od Ustavnog suda Crne Gore da su punomoćnici Kvon Do Hieonga 25. septembra ove godine podnijeli ustavnu žalbu protiv presude Vrhovnog suda Crne Gore sa zahtjevom da Ustavni sud donese rješenje o obustavi izvršenja pravosnažne presude, obustavi sprovođenja administrativnog postupka pred ministrom pravde i obustavi radnje izručenja do donošenja odluke po ustavnoj žalbi - navodi se iz resora na čijem je čelu Bojan Božović.
Ustavni sud ih je, dodaju, u daljoj korespodenciji informisao da je na današnjoj sjednici usvojen zahtjev punomoćnika Kvon Do Hieonga i da se obustavlja izvršenje presude Vrhovnog suda Crne Gore, kao i postupak odlučivanja o dozvoli izručenja, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda.
- Imajući u vidu složenost predmeta, kao i veliki interes javnosti za ovaj slučaj, smatramo da je dobra i pravovremena komunikacija između grana vlasti i institucija od ključnog značaja za donošenje valjanih i na Ustavu i zakonu utemeljenih odluka. Zato molimo da u ovom slučaju Ustavni sud postupi u najkraćem roku i da nas ubuduće bez odlaganja o tome obavještava, kako bismo nastavili započete aktivnosti u konkretnom predmetu. S obzirom da pisani otpravak ovog rješenja još uvijek nije dostavljen Ministarstvu pravde, o detaljima daljeg postupanja, javnost će biti blagovremeno obaviještena - navode Ministarstva pravde.&nbsp;

Ministarstvo pravde: Tek danas smo obaviješteni da su advokati Do Kvona podnijeli žalbu protiv presude Vrhovnog suda

Ustavni sud Crne Gore, na danas održanoj sjednici jednoglasno je donio Rješenje kojom se obustavlja izvršenje presude Vrhovnog suda od 19. septembra 2024. godine i postupak odlučivanja o dozvoli izručenja Hejonga Do Kvona odgađa do donošenja konačne odluke Ustavog suda, saznaje Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241018151052_1fcf88449f7d7fe49129bf24bda187a79a6a9897fd38b9d293599afdfee2939a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241018151052_1fcf88449f7d7fe49129bf24bda187a79a6a9897fd38b9d293599afdfee2939a" data-rendition-name="original" width="738" height="1072" loading="lazy" alt="Saopštenje Ustavnog suda"> </figure>  Vrhovni sud Crne Gore, odlučujući o Zahtjevu za zaštitu zakonitosti u predmetu poznatom koji je podnijelo Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore, donio je 19. septemba, nakon tajnog vijećanja i glasanja, presudu, kojom je usvojio Zahtjev za zaštitu zakonitosti i preinačio Rješenja Višeg suda u Podgorici od 28. juna 2024. godine i Apelacionog suda Crne Gore od 30. jula 2024. godine. Vrhovni sud je Presudom utvrdio da su ispunjeni uslovi za izručenje Do Kvona državama moliljama - Republici Koreji, po molbi Ministarstva pravde Republike Koreje i Sjedinjenim Američkim Državama, po molbi Ministarstva vanjskih poslova te države, kao i molbi ambade SAD-a za hapšenjem zbog ekstradicije, a radi vođenja krivičnog postupka. Istom presudom Vrhovni sud je odlučio da se spisi predmeta dostave ministru pravde Crne Gore Bojanu Božoviću radi odlučivanja o dozvoli izručenja. Današnja odluka Ustavnog suda znači novo odgađanje konačne odluke o izručenju Južnokorejanca kojeg potražuju Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države zbog prevare sa trgovinom kriptovalutama u vrijednosti od 40 milijardi dolara. &nbsp;

Odgađa se izručenje Do Kvona!

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: do-kvon