Nekadašnji kripto mogul Do Kvon osuđen je na 15 godina zatvora zbog kolapsa njegovog kripto ekosistema vrijednog 40 milijardi dolara, za koji je utvrđeno da je bio velika prevara.
Žrtve su svjedočile kako je 34-godišnji finansijski genije zloupotrebio njihovo povjerenje, uvjeravajući ih da je ulaganje sigurno, dok ga je potajno održavao finansijskim injekcijama, piše CNN.
Kvaon, poznat i kao ''kralj kriptovaluta''' izvinio se nakon što je saslušao potresna svjedočanstva žrtava koje su opisale posljedice njegove prevare koja je izazvala uništene ušteđevine, ispražnjene dobrotvorne fondove i slomljene živote.
Jedna od žrtava u pismu je sudiji priznala da je razmišljala o samoubistvu nakon što je njegov otac u shemi izgubio sav novac.
SudijaPol Engelmajer &nbsp;je tokom ročišta na saveznom sudu na Menhetnu rekao da je preporuka tužilaštva od 12 godina zatvora bila "nerazumno blaga", dok je zahtjev odbrane za petogodišnjom kaznom opisao kao "potpuno nezamisliv i divlje nerazuman".
Kvonu je prijetila maksimalna kazna od 25 godina zatvora. Kvon je u avgustu priznao krivicu za prevaru.
Procjenjuje se da je imao čak milion žrtava.
On je nakon kolapsa pokušao obnoviti kompaniju u Singapuru prije nego što je pobjegao na Balkan s lažnim pasošem.
U zatvoru je od hapšenja u martu 2023. u Crnoj Gori, a 17 mjeseci provedenih iza rešetaka &nbsp;biće mu uračunato u kaznu. Kao dio nagodbe, pristao je na oduzimanje više od 19 miliona dolara imovine.
Njegovi advokati tvrdili su da njegovo ponašanje nije proizašlo iz pohlepe, već iz oholosti i očaja. Sudija je odbio da služi kaznu u Južnoj Koreji, gdje žive njegova žena i ćerkica.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Do Kvon osuđen na 15 godina zatvora

Američki tužioci saopštili su da suosnivač kompanije Teraform Labs Pte, Do Kvon, treba da bude osuđen na 12 godina zatvora zbog prevare koja je dovela do kolapsa stabilnog tokena (stablecoin) TerraUSD, vrijednog 40 milijardi dolara, 2022. godine.
Nazivajući Kvonovu prevaru „kolosalnom po obimu", vlada je u podnesku dostavljenom federalnom sudiji u Njujorku u četvrtak veče navela da zločin zaslužuje strogu kaznu. Tužioci su istakli da su Kvonove laži kupcima pokrenule niz lančanih kriza u svijetu kriptovaluta, uključujući i kolaps berze FTX u vlasništvu Sema Benkmena Frida, prenosi Blumberg.
Kvon će biti osuđen 11. decembra, pred okružnim sudijom SAD Polom Englmejerom.
Presuda stiže u trenutku kada je Trampova administracija uglavnom oslabila mjere sprovođenja koje se odnose na kriptovalute. Dana 23. oktobra predsjednik Donald Tramp pomilovao je osnivača Bajnensa, Čangpenga Žaoa, koji je bio osuđen zbog neuspjeha da uspostavi efikasan program protiv pranja novca u najvećoj svjetskoj kriptoberzi.
U sopstvenom podnesku prošle sedmice, Kvon (34) je predložio da mu se izrekne kazna od pet godina zatvora. On je u avgustu priznao krivicu za zavjeru i sajber prevaru, prema sporazumu u kojem su tužioci pristali da traže kaznu ne dužu od 12 godina.
U okviru sporazuma o priznanju krivice, Kvon je pristao da se odrekne 19,3 miliona dolara i određene imovine. Tužioci ne traže da Kvon plati odštetu milionima investitora koji su izgubili ukupno 40 milijardi dolara, uz obrazloženje da bi utvrđivanje pojedinačnih gubitaka bilo suviše složeno.
Kvonu se sudilo i u SAD i u njegovoj rodnoj Južnoj Koreji, a vodila se i dugotrajna borba oko toga gdje će prvo biti izručen nakon što je uhapšen u Crnoj Gori 2023. godine dok je putovao sa falsifikovanim pasošem. SAD-u je izručen u januaru, nakon što je gotovo dvije godine proveo u Crnoj Gori.
Američki tužioci saopštili su da će podržati da Kvon drugu polovinu kazne izdržava u Južnoj Koreji, ako se pridržava uslova sporazuma o priznanju krivice i ispuni kriterijume za transfer osuđenika.

Američki tužioci traže 12 godina zatvora za Do Kvona

Potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj dodijelio nula bodova korejskoj kompaniji "Incheon Airport Corporation" u postupku bodovanja Tenderske komisije za koncesije za Aerodrome Crne Gore, nezvanično saznaje portal "Dana".
&nbsp;
Ova informacija otkriva duboki jaz unutar Tenderske komisije i zaoštrava tihi sukob između premijera Milojka Spajića i Đeljošaja.
Dok se u javnosti raspravlja o narušavanju povjerljivosti koncesionog postupka, politička pozadina otkriva sve jasniji, iako prećutni, sukob između Spajića i Đeljošaja. Iako nema javnih optužbi, jasno je da se pozicije lome na ovom ključnom pitanju koje ima značajne implikacije na ugled i ekonomsku budućnost Crne Gore.
Informacije koje smo dobili iz više izvora, i onih bliskih potpredsjedniku crnogorske Vlade, ukazuju na to da je jedan član Tenderske komisije dao ocjenu „nula“ korejskoj kompaniji.&nbsp;
Izvori bliski kabinetu premijera potvrdili su da se radi o predsjedniku Komisije, Niku Đeljošaju. Zanimljivo je da ni drugi ponuđači nisu prošli bez kontroverzi, pa je tako i luksemburška kompanija dobila jednu „nulu“ od drugog člana Komisije.
Sve ovo ukazuje na duboke razlike u ocjenama unutar same Komisije. Prema saznanjima Dana dobijenim iz više izvora, u kabinetu premijera Spajića postoji snažno nezadovoljstvo razvojem situacije. Međutim, primjetan je i oprez, jer bi direktno suočavanje sa potpredsjednikom Vlade nosilo značajne političke i institucionalne rizike. Spekuliše se da su njih dvojica ranije imali bliske odnose i da „znaju previše jedan o drugome“, što dodatno komplikuje situaciju.
Dodatnu konfuziju unijela je i uloga Međunarodne finansijske korporacije (IFC), savjetnika u ovom postupku. Naime, IFC je u kratkom vremenskom periodu izvršio reviziju svoje procjene i promijenio bodove za dvije kompanije. U najmanje jednom slučaju, razlika u ocjeni iznosila je čak 20 bodova, u razmaku od svega nekoliko dana. Ovakva drastična promjena baca sjenku na kredibilitet čitavog procesa i ukazuje na moguće neprofesionalno vođenje savjetničkog dijela postupka.
Situacija dobija dodatnu težinu u kontekstu podsjećanja na predizbornu kampanju za lokalne izbore u Podgorici u martu prošle godine, kada je kandidat za gradonačelnika „Podgoričke liste", Andrej Milović, izrazio zabrinutost da bi izručenje Do Kvona moglo biti predmet trgovine u čiji će paket ući Aerodromi Crne Gore i davanje koncesije Južnoj Koreji.
- Zašto ovo kažem? Zato što kada je Apelacioni sud protivzakonito odlučio da Do Kvon bude izručen Južnoj Koreji, Spajić bio jako zadovoljan i nije gledao blagonaklono na to što sam insistirao da Vrhovni sud o tome odluči. U tim danima, Spajić po prvi put počinje pozitivno da govori o južnokorejskoj ponudi za Aerodrome CG i da je njemu ta ponuda prihvatljiva, iako je mjesecima pripremao sve da koncesiju nad Aerodromima da Francuzima - naveo je tada Milović u saopštenju medijima.
Milović je naglasio da se onog trenutka kada je izgledalo da Do Kvon ide za Južnu Koreju, sve preokrenulo. Prema njegovim riječima, izručenjem Do Kvona Južnoj Koreji, ne bismo saznali kompletnu istinu o tom slučaju Do Kvon, ulozi Spajića, Abazovića i drugih aktera.&nbsp;
Izrazio je nadu da SAD imaju dovoljno mehanizama da izvrše pritisak na Spajića (kroz istrage vezane za zaduženje, put Petijevići, Jadransko-jonsku autocestu, LNG i sve ostalo) i da će uspjeti da „natjeraju“ Spajića da se Do Kvon izruči našem strateškom partneru, radi otkrivanja pune istine i obeštećenja investitora.
- U suprotnom, i Do Kvon će biti dio nove Spajićeve trgovine državnim interesima i resursima, kao kompenzacija radi zataškavanja ovog slučaja &nbsp;istakao je tada Milović i dodao da se Spajićevo razotkrivanje dodatno vidi u odluci ministra pravde o izručivanju Do Kvona.
- Ono što je krucijalno u ovom slučaju jeste korelacija između slučaja Do Kvon i davanja koncesije Aerodroma Crne Gore Južnoj Koreji. Stoga, pitam Spajića, da li je istrgovao izručenje radi zataškavanja slučaja, u zamjenu za koncesiju nad Aerodromima Crne Gore? – kazao je tada Milović.
Iako se čini da su karte još uvijek neraspoređene na stolu, jasno je da se iza kulisa odvija borba za kontrolu narativa, odgovornosti i, moguće, ishod samog tendera. Javnost s pravom očekuje da svi učesnici u ovom procesu budu odgovorni i transparentni, te da odluke koje donose budu vođene isključivo interesima države, a ne političkim manevrima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-za-sjutra-zakazao-vanrednu-sjednicu-vlade-zbog-odluke-o-koncesiji-aerodroma&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmugosa-optuzio-vladu-za-pritisak-na-tendersku-komisiju-za-aerodrome&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đeljošaj Spajićevom favoritu dao nula bodova

Sudija okružnog suda u Njujorku Pol Engelmajer odredio je datum suđenja suosnivaču kompanije Terraform Labs i kreatoru kriptovalute Terra LUNA, Hejongu Do Kvonu, za 26. januar 2026. godine, a očekuje se da će postupak trajati do osam nedjelja, od čega će četiri biti posvećene argumentima tužilaštva.
Složeni pravni proces protiv Do Kvona, suosnivača Terraform Labsa, ušao je u značajnu fazu, a odluka sudije Engelmajera uslijedila je nakon opsežnih pravnih manevara i priprema terena za ono što obećava da će biti ključni trenutak u regulaciji kriptovaluta i parnicama za prevaru.
<h2>Pozadina slučaja</h2>
Do Kvon, nekada slavljen kao inovator u svijetu kriptovaluta, sada se suočava s nizom optužbi proisteklih iz katastrofalnog kolapsa Terra ekosistema. Na vrhuncu, Terra platforma je raspolagala sa UST, stabilnom valutom vezanom za američki dolar, i njenom sestrinskom kriptovalutom LUNA. Međutim, 2022. godine UST je izgubio vezu sa dolarom, što je pokrenulo domino efekat koji je izbrisao vrijednost od 40 milijardi dolara i uzdrmao globalna tržišta kriptovaluta.
Američki tužioci tvrde da je Do Kvon svjesno obmanjivao investitore o stabilnosti UST-a. Dokazi uključuju tvrdnje da je sarađivao sa Jump Crypto kako bi održao iluziju da je UST vezan za dolar prije nego što je došlo do kolapsa. Ove radnje, prema tužiocima, predstavljaju prevaru s vrijednosnim papirima, prevaru s robom, elektronsku prevaru i zavjeru za pranje novca.
<h2>Hronologija događaja</h2>
Do Kvonovi pravni problemi počeli su u martu 2023. godine kada su ga crnogorske vlasti uhapsile zbog korišćenja falsifikovanog pasoša. Ovo je dovelo do bitke za izručenje između Južne Koreje i Sjedinjenih Država. Crna Gora je na kraju odobrila zahtjev SAD-a krajem 2024. godine, prebacivši Do Kvona u Njujork 31. decembra 2024.
Prvo pojavljivanje Do Kvona pred federalnim sudom u Njujorku početkom 2025. označilo je početak onoga što će vjerovatno biti dug pravni proces. Tokom početnog saslušanja, Do Kvon se izjasnio da nije kriv po optužnici od devet tačaka, uključujući prevaru s vrijednosnim papirima, elektronsku prevaru, prevaru s robom i zavjeru.
Dana 8. januara 2025. godine, sudija Engelmajer održao je drugo saslušanje. Tužioci, predvođeni Džaredom Lenouom, predstavili su složenost slučaja, navodeći obim od šest terabajta dokaza prikupljenih iz mobilnih telefona i naloga na društvenim mrežama. Izazovi uključuju dešifrovanje podataka, prevođenje dokumenata s korejskog jezika i prevazilaženje logističkih prepreka.
Sudija Engelmajer je odobrio zahtjev odbrane za produženje roka za pripremu, zakazujući datum suđenja za 26. januar 2026. Sudija je priznao neobičnost odobravanja tako dugog odlaganja, ali je to smatrao neophodnim zbog složenosti slučaja i Do Kvonovih paralelnih pravnih izazova u inostranstvu.
<h2>Ključni pravni aspekti</h2>
Tokom faze otkrivanja dokaza, otkriven je značajan obim materijala. Tužioci i advokati odbrane moraju pregledati šifrovane fajlove, poruke i dokumenta koji obuhvataju godine aktivnosti. Kvonov glavni advokat, Majkl Ferara, istakao je potrebu za detaljnom pripremom, navodeći ogroman obim podataka kao ključni razlog za zahtjev za produženje roka.
Sudija Engelmajer je naglasio značaj zakona o vrijednosnim papirima u ovom suđenju. Ovo je posebno relevantno s obzirom na kaznu od 4,5 milijarde dolara koja je 2023. godine izrečena Terraform Labsu i Do Kvonu u građanskoj parnici koju je pokrenula Američka komisija za hartije od vrijednosti (SEC). Od ovog iznosa, Do Kvon lično duguje 200 miliona dolara.
<h2>Optužbe i moguće kazne</h2>
Do Kvon se suočava s devet tačaka optužnice, a svaka nosi ozbiljne kazne. Ako bude osuđen po svim tačkama, mogao bi biti osuđen na maksimalno 130 godina zatvora. Optužbe uključuju:
<ul><li>Elektronsku prevaru - tvrdnje o obmanjivanju prilikom prikupljanja investicija.</li><li>Prevaru s hartijama od vrijednosti - navodi o lažnom predstavljanju stabilnosti Terra ekosistema;</li><li>Prevaru s robom - kršenja povezana s trgovanjem UST i LUNA.</li><li>Pranje novca - optužbe o preusmjeravanju nezakonitih sredstava.</li></ul>
<h3></h3>
<h2>Šire implikacije</h2>
Suđenje Do Kvonu nije samo pitanje jednog pojedinca ili kompanije. Ono predstavlja prekretnicu za industriju kriptovaluta, regulatore i investitore. S obzirom na to da se tržišta kriptovaluta još uvijek oporavljaju od kolapsa Terre, ishod ovog suđenja mogao bi postaviti presedane za regulaciju i pravne procese vezane za digitalne valute u budućnosti.
Suđenje takođe ističe izazove u procesuiranju slučajeva povezanih s novim tehnologijama. Od prevođenja dokaza do tumačenja zakona o vrijednosnim papirima u kontekstu inovacija na blokčejnu, proces će vjerovatno oblikovati pravni pejzaž u godinama koje dolaze.
<h2>Očekivanja</h2>
Naredna statusna konferencija zakazana je za 6. mart 2025. godine, što će sudu omogućiti da riješi preliminarna pitanja. Kako se približava datum suđenja, obje strane će nastaviti sa pripremama, prevazilazeći složenosti slučaja koji obuhvata jurisdikcije, jezike i tehnološke paradigme.
Suđenje Do Kvonu biće spektakl za pravne stručnjake, entuzijaste kriptovaluta i globalne investitore. Bez obzira na presudu, ostaviće neizbrisiv trag na evoluciji kriptovaluta i širem finansijskom ekosistemu.

1084x550

Suđenje Do Kvonu 26. januara, očekuje se da će postupak trajati do osam nedjelja

Do Kvon, južnokorejski preduzetnik čije su dvije kriptovalute 2022. godine izgubile oko 40 milijardi dolara vrijednosti, u četvrtak se pred sudom u Njujorku izjasnio da nije kriv po američkim federalnim krivičnim optužbama za prevaru, nakon što je početkom nedjelje izručen iz Crne Gore.
Federalni tužioci na Menhetnu su u martu 2023. godine optužili Kvona, jednog od osnivača kompanije Teraform labs (Terraform Labs) koji je razvio digitalne valute TerraUSD i Luna, za prevaru i zavjeru, prenosi Rojters.
U izmijenjenoj optužnici na 79 strana, podnesenoj u četvrtak, optužen je i za zavjeru za pranje novca. Kvon (33) negira krivicu.
U junu prošle godine je pristao da plati novčanu kaznu od 80 miliona dolara, a zabranjene su mu i transakcije kriptovalutama, u okviru sporazuma o poravnanju vrijednog 4,55 milijardi dolara, koji su on i njegova kompanija Teraform postigli sa američkom Komisijom za hartije od vrijednosti.
U optužnici objavljenoj u četvrtak, kancelarija tužioca na Menhetnu optužila je Kvona da je 2021. godine obmanuo investitore kada je riječ o vrijednosti digitalne valute TerraUSD.
Na suđenju, po civilnoj tužbi Komisije za hartije od vrijednosti, federalna porota na Menhetnu je u aprilu prošle godine utvrdila da su Kvon i njegova kompanija odgovorni za obmanjivanje investitora u kriptovalute.
Kvon nije prisustvovao tom suđenju zato što je od marta 2023. godine bio pritvoren u Crnoj Gori. Kompanija Teraform je u januaru prošle godine proglasila bankrotstvo.
Crna Gora je izručila Do Kvona Americi u ponedjeljak, nakon što su crnogorski sudovi, za godinu i devet mjeseci od kada je takozvani kralj kriptovaluta uhapšen, više puta i to oprečno odlučivali o njegovoj ekstradiciji.

1250x600

Do Kvon negirao krivicu pred američkim sudom

Epilog sistematično planirane afere - prokomentarisao je poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković nakon što je Crna Gora danas Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) izručila južnokorejskog državljanina - tkz. kralja kriptovaluta Do Kvona.
On je dodao da je ta afera presudno uticala na arhitekturu crnogorske vlasti.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F1874079557554495684&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- I suštinski predstavljala početak procesa samouništenja jednog, deklarativno, građanskog i proevropskog političkog subjekta - naveo je Laković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fkralj-kriptovaluta-do-kvon-jutros-izrucen-sad-u&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković o izručenju Do Kvona: Epilog sistematično planirane afere

Odbrana južnokorejskog državljanina Do Kvona podnijela je žalbu Ustavnom sudu sa zahtjevom za obustavu izvršenja njegovog izručenja SAD-u kao i zahtjev za izricanje privremene mjere Evropskom sudu za ljudska prava.
Smatraju da su rješenjem o izručenju koje je danas donio ministar pravde Bojan Božović grubo prekršena osnovna ljudska prava Do Kvona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.2653%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbozovic-potpisao-rjesenje-za-izrucenje-do-kvona-sad-u&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Advokati odbrane kažu i da im je, nakon javnog reagovanja u medijima zbog odbijanja ministra pravde da im dostavi odluku o izručenju, danas popodne dostavljeno rješenje o izručenju Do Kvona Sjedinjenim Američkim Državama.
- Očigledno je ministar Božović prihvatio ranije nezakonite, javnosti poznate metode, kojima su se odluke dostavljale nakon isteka radnog vremena, petkom i tokom praznika, kako bi se omelo efektivno ispitivanje zakonitosti takvih odluka. Iz takvog postupanja ministra, jasno proizilazi njegova svijest o nezakonitom djelovanju. Ovim putem obavještavamo javnost da smo Ustavnom sudu Crne Gore podnijeli ustavnu žalbu sa zahtjevom za obustavu izvršenja, kao i zahtjev za izricanje privremene mjere Evropskom sudu za ljudska prava, jer su bez bilo kakve dileme, rješenjem Božovića grubo prekršena osnovna ljudska prava našeg branjenika - navedeno je u saopštenju advokata Do Kvona.
Napominju da su 20. septembra ove godine, podnijeli Vladi Crne Gore zahtjev za izuzeće ministra Božovića zbog sumnje u njegovu nepristrasnost koja se, kako kažu, potvrdila njegovom ovakvim današnjim postupanjem.&nbsp;
- Odluku o zahtjevu za izuzeće nikada nijesmo dobili, niti je ista objavljena u materijalima Vlade Crne Gore do današnjeg dana. Pošto odlučivanje o zahtjevu za izuzeće u demokratskoj državi ne bi trebala biti državna tajna, zaključujemo da je ministar nezakonito postupao jer nikada nije odlučeno o njegovom izuzeću - naglašeno je u saopštenju.
Odbrana Do kvona ističe i da je Božović u nebrojeno navrata u medijskim istupima izričito isticao da ne bi postupao u ovom predmetu da je znao za ranije traženu obustavu izvršenja podnijetu Ustavnom sudu i naglašavao da bi odluku najradije prepustio sudovima.
- Ovim saopštenjem i njega i javnost obavještavamo da je u odnosu na rješenje o izručenja Do Kvona tražena obustava izvršenja, pa očekujemo da ministar ostane kod svojih proklamovanih principa i da ne dozvoli sprovođenje izvršenja nezakonite ekstradicije dok se o tome ne očituju nadležni sudovi - poručeno je u saopštenju.

Odbrana traži obustavu izručenja: Božović grubo prekršio osnovna ljudska prava Do Kvona

Ustavni sud je na današnjoj sjednici odbio žalbu protiv presude Vrhovnog suda Crne Gore u slučaju južnokorejskog državljanina Do Kvona.
Vrhovni sud je sredinom septembra presudio da ministar pravde Bojan Božović donese konačnu odluku o tome da li će ,,kralj kripto valuta“ Do Kvon biti izručen Južnoj Koreji koja ga krivično goni zbog počinjenih krivičnih djela u oblasti finansijskog poslovanja ili Sjedinjenim američkim državama gdje je već počelo suđenje protiv njega zbog sumnje da je uzrokovao gubitak oko 40 milijardi dolara na kripto tržištima.
Na osnovu presude Vrhovnog suda, Božović je u prvom navratu saopštio da je odluku u slučaju izručenja Do Kvon donio ali da je neće objelodaniti prije nego je potpiše.
Ustavni sud Crne Gore je potom, 19. oktobra, obustavio proces izručenja Do Kvona, nakon čega je Božović rekao da je Ministarstvo prekinulo sve aktivnosti u tom slučaju.
Odluka Ustavnog suda je 13. koju su donijeli naši sudovi u slučaju Do Kvon.
Do Kvon i njegov saradnik Hon Čand Jun uhapšeni su 23. marta prošle godine po potjernicama koje su za njima raspisale SAD i Južna Koreja. Njima su lisice na ruke stavljene na podgoričkom aerodromu odakle su sa lažnim pasošima Kostarike pokušali da odlete za Dubaji.
Hon Čand Jun je sredinom februara izručen Južnoj Koreji pošto je izdržao zatvorsku kaznu dok je Do Kvon sproveden u Prihvatilište za strance.

Ustavni sud odbio žalbu u slučaju Do Kvona: O izručenju odlučuje ministar

Politički analitičar Danilo Kalezić ocjenjuje da je posebni angažman premijera Milojka Spajića u namjeri da odlaskom u penziju eliminiše uticaj sudije Dragane Đuranović motivisan ličnom premijerovom zainteresovanosti za slučaj ,,Do Kvon”. &nbsp;
-Crnogorsku javnost treba da zabrine činjenica da premijer, kao nosilac izvršne vlasti, neuobičajeno i s izraženom dozom ponašanja koje nije primjereno predsjedniku jedne vlade, javno napada sudiju Ustavnog suda. Time ozbiljno dovodi u pitanje da li je ekspresno ,,penzionisanje” sutkinje Đuranović proizvod njegove lične zainteresovanosti za slučaj ,,Do Kvon”, odnosno odluku o ekstradiciji ovog kripto-bjegunca, o čemu Ustavni sud treba da odlučuje sjutra – ističe Kalezić u izjavi za Portal ETV. &nbsp;&nbsp;
Napominje da se, nakon svega, sada ,,baca novo svjetlo” na političku akciju ustavnog puča I potčinjavanja Ustavnog suda volji aktuelne poliitičke većine. &nbsp;
-Ova činjenica sada – više nego bilo koja druga – baca novo svjetlo na aktuelni slučaj ustavnog puča i objašnjava stepen upornosti njegove poslaničke grupe u parlamentu da, po svaku cijenu, opravda neustavno preuzimanje nadležnosti Ustavnog suda od strane Ustavnog odbora, čime je prekršen član 154, stav 3 Ustava Crne Gore – zaključuje Kalezić. &nbsp;
Duže od 60 dana Ustavni sud na čijem je čelu sudija Snežana Armenko, iz javnosti nepoznatih razloga, ne donosi konačnu odluku u slučaju izručenja južnokorejskog državljanina Hejulonga Do Kvona, kojeg Sjedinjene Američke Države i Južna Koreja potražuju zbog prevara sa kripto valutama u iznosu od najmanje 40 milijardi dolara.
&nbsp;Dvadeset i jedan mjesec od hapšenja na podgoričkom aerodromu, osam različitih sudskih presuda, slučaj južnokorejskog ,,kralja kriptovaluta“ i dalje je otvoren, što je pouzdan pokazatelj da postoje različiti interesi da Do Kvon ne napušti Crnu Goru.
&nbsp;Nakon Kalezićeve izjave postaje jasnija zainteresovanost Milojka Spajića da Južnokorejac ne bude izručen. Tako bi se održala tajna odnosa I eventualnih poslova koje je Spajić imao sa Do Kvonom dok se Južnokorejac &nbsp;nalazio u Beogradu gdje je razvijao kriptobiznis sa poslovnim prijateljima iz Srbije I Crne Gore. &nbsp;
Prema informacijama Portala ETV, Spajić i Do Kvon su se više puta sastajali u stanu Do Kvonog prijatelja i poslovnog partnera Čang Juna koji je takođe uhapšen marta 2023. godine u Podgorici. &nbsp;
 
&nbsp;
 
&nbsp;

Draško Đuranović

KALEZIĆ: Spajićeva agitacija za ,,penzionisanje” sudije Đuranović je direktan proizvod njegove lične zainteresovanosti za slučaj ,,Do Kvon”

Punih 60 dana Ustavni sud na čijem je čelu sudija Snežana Armenko, iz javnosti nepoznatih razloga, ne donosi konačnu odluku u slučaju izručenja južnokorejskog državljanina Hejulonga Do Kvona, kojeg Sjedinjene Američke Države i Južna Koreja potražuju zbog prevara sa kripto valutama u iznosu od najmanje 40 milijardi dolara. Dvadeset i jedan mjesec od hapšenja na podgoričkom aerodromu, osam različitih sudskih presuda, slučaj južnokorejskog ,,kralja kriptovaluta“ i dalje je otvoren, što je pouzdan pokazatelj da postoje različiti interesi da Do Kvon ne napušti Crnu Goru.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121902128_4812b05d19f14737008b238163896847241f792f6fee7d74f52d194ab5e2db16.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024121902128_4812b05d19f14737008b238163896847241f792f6fee7d74f52d194ab5e2db16" data-rendition-name="original" width="1200" height="801" loading="lazy" alt="Snežana Armenko"> <figcaption>U ČIJOJ JE LADICI PREDMET DO KVONA: Snežana Armenko(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SUDANIJA I POLITIKANSTVO A djelovalo je 18. oktobra ove godine da će Ustavni sud - konačno i brzo - donijeti odluku nakon što je, po ustavnoj žalbi Do Kvonovog advokata Gorana Rodića, odlukom na plenarnoj sjednici ,,obustavio izvršenje presude Vrhovnog suda od 19. septembra 2024. i postupak odlučivanja o dozvoli izručenja do donošenja konačne odluke Ustavnog suda“.&nbsp; Vrhovni sud je tada utvrdio da su ispunjeni uslovi za izručenje SAD ili Južnoj Koreji a da će konačnu odluku, kojoj će od dvije države biti izručen, donijeti ministar pravde Bojan Božović. Odluka ministra o izručenju očekivala se u nekoliko narednih dana, ali od Božovića nije bilo glasa od polovine oktobra, niti je Ministarstvo pravde uopšte odgovaralo na brojne medijske upite. Umjesto toga, imali su poruku za sudsku vlast: ,,Ustavni sud treba da u ovom slučaju postupi u najkraćem roku. I da nas ubuduće bez odlaganja o tome obavještava, kako bismo nastavili započete aktivnosti u konkretnom predmetu". Međutim, iz Ustavnog suda ni tada nijesu saopštili - kada se može očekivati konačna odluka u slučaju Do Kvona. Za to vrijeme južnokorejski ,,kralj kriptovaluta“ izručenje u Sjedinjene Američke Države ili Južnu Koreju mjesecima čeka - u prihvatilištu za strance u Spužu. -To je praktično neka vrsta pritvora, koji se prolongira iz sedmice u sedmicu, iz mjeseca u mjesec, zbog upornog odgađanja donošenja odluke o izručenju mog klijenta – kazao je za Portal ETV advokat Goran Rodić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121902120_680eba7b269f0c97b6f8526f63939e4eb449a0a852f68028dff09eb271b76add.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121902120_680eba7b269f0c97b6f8526f63939e4eb449a0a852f68028dff09eb271b76add" data-rendition-name="original" width="1920" height="1368" loading="lazy" alt="Advokat Goran Rodić "> <figcaption>Advokat Goran Rodić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  CRNOGORSKA ODISEJA&nbsp; Hejong Do Kvon je 23. marta 2023. godine uhapšen na podgoričkom aerodromu sa poslovnim partnerom Čang Junom, kada su sa falsifikovanim pasošima pokušali da polete za Dubai, Ujedinjene Arapske Emirate. Prema istraživanju Portala ETV, Do Kvon je – dok je boravio u Beogradu – uživao u mondenskom životu. Ali i u stalnim kontaktima sa političarima iz Srbije i Crne Gore.&nbsp; Međutim, crnogorsku policiju i tužilaštvo nijesu zanimale – ili im je neko naredio da ih ne zanimaju – brojne veze Južnokorejca sa ovdašnjim političarima i predstavnicima izvršne vlasti, kao i ljudima iz sektora bezbjednosti, bliskim tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću i, posebno, sadašnjem predsjedniku Vlade Milojku Spajiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121902124_079b47879d7c31847e9617753752147aaa2cea7660d98cb2a757b7b42445fbf3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024121902124_079b47879d7c31847e9617753752147aaa2cea7660d98cb2a757b7b42445fbf3" data-rendition-name="original" width="1200" height="680" loading="lazy" alt="Do Kvon i srpsko-crnogorski političari"> <figcaption>TAJNE VEZE: Do Kvon i srpsko-crnogorski političari(Photo: Ilustracija: D. Mihailović)</figcaption> </figure>  Ni do današnjeg dana zvanično nije poznato kako su se - i zbog čega - Do Kvon i Čang Jun uopšte obreli u Crnoj Gori, nakon dužeg i zanimljivog boravka u Srbiji. Prema informacijama Portala ETV, Južnokorejci su doveženi automobilom direktno iz Beograda i prešli su na teritoriju Crne Gore na graničnom prelazu Dobrakovo.&nbsp; Nekretninu, dvoetažni stan od 404 kvadrata sa dva garažna mjesta - vrijednu dva miliona miliona eura - zvanično je kupio do Kvonov prijatelj Čang Jun od kompanije ,,Real Estate doo Beograd, Zemun“. BORAVAK U SRBIJI Prethodno je ,,kralj kriptovaluta“ izvjesno vrijeme bio – naturalizovani Beograđanin.&nbsp; Još septembra 2022. godine, kada je raspisana međunarodna potjernica, Do Kvon i Čang Jun su, preko Dubaija, došli u Srbiju. Nijesu ostali sakriveni: decembra iste godine, tužilaštvo Južne Koreje je naglasilo kako očekuje da će ,,država Srbija sarađivati“ iako dvije zemlje nemaju zaključen sporazum o izručenju, ali su obje zemlje potpisnice Evropske konvencije o ekstradiciji. Međutim, akcije srpske policije ili tužilaštva nije bilo, vlast Aleksandra Vučića se očito odlučila na ,,zavjeru ćutanja“ – povodom traženih Južnokorejaca nije bilo ni jedne riječi od zvaničnika Srbije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121902124_29761b77fd8d0ed7d8436998ab31c3e533f63117e6609b4c7a6c94f1fdacdbea.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024121902124_29761b77fd8d0ed7d8436998ab31c3e533f63117e6609b4c7a6c94f1fdacdbea" data-rendition-name="original" width="1200" height="1179" loading="lazy" alt="Ugovor o kupovini stana u Beogradu"> <figcaption>LAGODAN ŽIVOT U BEOGRADU: Ugovor o kupovini stana na Savskom vencu(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema pisanju inostranih medija, poput DL News-a, internet publikacije koja se bavi novinskim istraživanjima o svijetu kriptovaluta - Do Kvon i njegov prijatelj Čang Jun mirno su boravili u luksuznom stanu na Savskom Vencu.&nbsp; I nijesu plaćali zakup. Nekretninu, dvoetažni stan od 404 kvadrata sa dva garažna mjesta - vrijednu dva miliona eura - zvanično je kupio Do Kvonov prijatelj Čang Jun od kompanije ,,Real Estate doo Beograd, Zemun“.&nbsp; IZRUČENJE KOJE NE POSTOJI Što se zna o kralju kriptovaluta dok je boravio u Crnoj Gori? Tokom 21 mjeseca dugog ekstradicionog postupka, sudovi u Crnoj Gori su do sada osam puta oprečno odlučivali o zahtjevima dvije države za izručenje Do Kvona. Viši sud je prvo odlučio da ga izruči SAD. Nakon što je ta odluka poništena, isti sud je odlučio da ga izruči Južnoj Koreji navodeći da je njena zamolnica za izručenje stigla prije američke. Tu presudu je 1. avgusta potvrdio Apelacioni sud, navodeći da je ona pravosnažna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121902128_ebbf40aa699d036c7e9483a6aa9962a5831458067c59df2c7e143ef2084b4da2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2024121902128_ebbf40aa699d036c7e9483a6aa9962a5831458067c59df2c7e143ef2084b4da2" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Ilustracija za kriptovalute "> <figcaption>DO KVONOVA PREVARA OD 40 MILIJARDI: Ilustracija za kriptovalute(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ali, nije tu bila završena priča: u igru se uključio i vrhovni državni tužilac Milorad Marković. Na presudu Apelacionog suda reagovalo je Vrhovno državno tužilaštvo uputivši zahtjev za ,,zaštitu zakonitosti“ Vrhovnom sudu, koji je 19. septembra presudio da obje zemlje ispunjavaju uslove a da konačnu odluku, kojoj će državi biti izručen - donosi ministar pravde. Ovoliko trajanje postupka i kontradiktorne odluke sudova njegov advokat Goran Rodić ranije je, u jednom razgovoru za Radio Slobodna Evropa, okarakterisao - ,,pravosudnom blamažom“. Sam Do Kvon, kako je pisali inostrani mediji, preferira izručenje Južnoj Koreji, kojoj je u februaru ove godine izručen njegov poslovni partner Čang Jun. Njih dvojica su u Crnoj Goru odslužila četvoromjesečne kazne zatvora zbog falsifikovanih putnih isprava. AMERIČKI SUD I DO KVON Do Kvonu je u odsustvu počelo, pa i završeno suđenje u Sjedinjenim Američkim Državama.&nbsp; Tako je porota u Njujorku je 5. aprila ove godine proglasila Do Kvona i njegovu kompaniju ,,Terraform labs“ odgovornom za građansku prevaru, saglasivši se sa američkom Komisijom za hartije od vrijednosti (SEC) da su obmanuli investitore, koji su izgubili oko 40 milijardi dolara. Nakon odluke suda u Njujorku, kompanija ,,Terraform labs“ pristala je da plati oko 4,5 milijardi dolara u građanskom poravnanju sa SEC. Međutim, iako je Do Kvonova kompanija postigla poravnanje sa SEC-om, Sjedinjene Američke Države su ostale pri zahtjevu da im Crna Gora izruči ,,kralja kriptovaluta“. Do Kvona su južnokorejske vlasti optužile za prevaru i kršenje zakona o tržištu kapitala, zbog čega se i našao na crvenoj Interpolovoj potjernici i u martu uhapšen na podgoričkom aerodromu.&nbsp; Zanimljivo, dva Južnokorejska ,,kriptovalutaša“ prošla su prethodno sa falsifikovanim pasošima preko graničnog prelaza Dobrakova, da bi granična policija reagovala na Aerodromu Podgorica.&nbsp; Očito da je nekoj ekipi na vlasti bilo je jako važno da se Do Kvon zadrži u Crnoj Gori. Prema izvorima Portala ETV, južnokorejski kripto-mag je imao vrlo razrađene šeme unutar crnogorskog biznis lobija, a posebno sa crnogorskim premijerom milojkom Milojkom Spajićem i njegovim šefom kabineta Brankom Krvavcem.&nbsp; Da li tu treba tražiti razloge zbog čega se slučaj Do Kvona, po instrukcijama predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko, drži u nečijoj ladici stola?&nbsp;

Zašto Armenko i sudije Ustavnog suda uporno drže Do Kvona u Crnoj Gori?

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: do-kvon