Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev komentarisao je navodne ambicije američkog predsjednika Donalda Trampa u vezi s pripajanjem Grenlanda Sjedinjenim Američkim Državama.
U svojoj objavi Medvedev je povukao paralelu između Trampovih namjera i ruskog djelovanja u Ukrajini, ističući da Tramp time pokušava da obezbijedi svoje mjesto u istoriji i „postane kao predsjednik Rusije“.
Medvedev smatra da Trampov cilj nije isključivo teritorijalno proširenje, već i simbolička dominacija i lično političko nasljeđe.
- Svi sve razumiju: njemu (Trampu) je potrebno da oboji ostrvo (Grenland) na kartama svijeta u zvjezdano-prugaste boje, a mapu je već objavio, uključujući Kanadu i Venecuelu, te da stane rame uz rame s očevima osnivačima. Želi zauvijek ostati u istoriji. I istovremeno postati kao predsjednik Rusije - napisao je Medvedev.
<h2>Razlika između Grenlanda i „specijalne vojne operacije“</h2>
Ipak, bivši ruski predsjednik naglašava da postoji suštinska razlika između američkih ambicija prema Grenlandu i onoga što Rusija čini u Ukrajini. Prema njegovim riječima, pokušaj kupovine Grenlanda ne može se upoređivati s ruskim pripajanjem teritorija.
- To je, međutim, nemoguće. Tokom specijalne vojne operacije i kao rezultat referenduma, Rusija je vratila upravo svoje zemlje, teritorije koje su vjekovima bile u njenom sastavu, zajedno sa svojim ljudima. Grenland je nešto sasvim drugo. On nikada nije bio direktno povezan sa Sjedinjenim Američkim Državama, iako su ga one nekoliko puta pokušavale kupiti - istakao je Medvedev.
<h2>Uvreda za Evropu i pitanje NATO-a</h2>
U svom prepoznatljivo oštrom stilu, Medvedev je opisao kako bi takav potez izgledao u geopolitičkom smislu, koristeći slikovite metafore o odnosu Sjedinjenih Američkih Država prema Evropi.
- Svi sa zanosom opisuju kako će uzbuđeni Gargantua Tramp progutati ogroman komad zemlje, a zatim s guštom pljunuti ljepljivu pljuvačku u smežurano lice odvratne starice Evrope, usput pretvarajući SAD u drugu državu po površini na svijetu - naveo je on.
Međutim, Medvedev postavlja pitanje cijene takvog poteza, posebno u kontekstu Sjevernoatlantskog saveza.
- Pitanje je prije svega koju je cijenu spreman da plati trenutni gospodar Bijele kuće za postizanje ovog cilja. Likvidacija NATO-a – to vam nije otmica stranog lidera kojeg su izdali njegovi saradnici u oslabljenoj zemlji. I na kraju, hoće li Trampu dozvoliti da to učini - upitao je Medvedev.
Zaključio je tvrdnjom da se američkom lideru žuri jer „njegovo vrijeme neumitno ističe“, te da je ovo trenutak u kojem Tramp želi da „zlatnim slovima upiše svoje ime na ploče istorije“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Medvedev slikovito opisao šta Amerika sprema: "Tramp će pljunuti u lice starice Evrope"

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je da može zamisliti operacije otmica usmjerene protiv stranih lidera, slične nedavnoj američkoj akciji u Venezueli, pri čemu je kao mogući primjer izdvojio njemačkog kancelara Fridriha Merca.
- Otmica neonaciste Merca mogla bi biti odličan obrat u ovom karnevalu događaja - citirala je Medvedeva u nedjelju državna novinska agencija TASS. Medvedev je trenutno zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti Rusije.
Dodao je da takav scenario nije nerealan.
- Postoje čak i osnove za njegovo krivično gonjenje u Njemačkoj, tako da to ne bi bio nikakav gubitak, posebno jer građani nepotrebno ispaštaju - rekao je Medvedev.
Medvedev, koji je obavljao funkciju predsjednika Rusije od 2008. do 2012. godine, posljednjih godina se profilirao kao jedan od najglasnijih tvrdolinijaša u Kremlju, često upućujući agresivne retoričke napade na Ukrajinu i Zapad.
Takođe je rekao da tvrdnje administracije Donalda Trampa, prema kojima je predsjednik Venecuele Nikolas Maduro, koji je tokom vikenda otet u vojnoj operaciji Sjedinjenih Američkih Država i odveden u Njujork, nelegitiman, ne izdržavaju ozbiljnu provjeru.
Medvedev se potom osvrnuo na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, navodeći da mu je mandat odavno istekao.
Moskva uporno tvrdi da je Zelenski nelegitiman lider jer izbori nisu održani. Zelenski, međutim, i dalje obavlja dužnost u skladu s Ustavom Ukrajine, koji omogućava produženje predsjedničkog mandata u vrijeme rata.

Medvedev poručio da bi hapšenje "neonaciste" Merca bio odličan obrat i da nije nerealno

Američki milijarder Ilon Mask poručio je da bi Evropsku uniju trebalo ukinuti i suverenitet vratiti pojedinačnim državama, kako bi vlasti bolje predstavljale svoje građane, a njegov stav podržao je zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev.
- Upravo tako - kratko je komentarisao Medvedev na Maskovu poruku objavljenu na platformi Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Felonmusk%2Fstatus%2F1997279325876367719%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1997279325876367719%7Ctwgr%5Ea2ec4731428454a4ee2539f0cd74d660ceca1800%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjetimo, Mask se posljednjih dana našao u žestokom sukobu s Briselom nakon što je Evropska komisija izrekla kaznu od 120 miliona eura njegovoj platformi Iks (X) zbog kršenja pravila transparentnosti prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA).
MAsk je uzvratio oštrim napadom, tvrdeći da je kazna "suluda" i da je ciljana ne samo protiv Iksa nego i protiv njega lično. Najavio je da će njegov odgovor biti usmjeren i na visoke zvaničnike koji su učestvovali u donošenju odluke, ali nije precizirao kakve će poteze povući.
Evropska komisija navela je da je funkcija plave oznake postala obmanjujuća nakon što je promijenjena iz oznake za verifikovane korisnike u pretplatničku uslugu. Takođe su ocijenili da Iks ne nudi dovoljan uvid u bazu oglasa niti omogućava istraživačima adekvatan pristup javnim podacima. Zvaničnici Komisije naglasili su da je kazna izrečena čitavoj korporativnoj strukturi na čijem je vrhu Mask.
Mask je na Iksu poručio da će evropski "komesari uskoro shvatiti puno značenje Strajsand efekta", aludirajući na situacije kada pokušaji cenzure izazovu još veću pažnju javnosti.
Kazna je odmah izazvala burne reakcije u Vašingtonu, gdje su brojni američki zvaničnici osudili potez Brisela, tvrdeći da je riječ o udaru na slobodu govora i američke tehnološke kompanije. Senator Džej Di Vens tu je odluku nazvao "glupošću", dok je Marko Rubio poručio da je kazna napad na američki narod. Slične poruke poslali su i američki zvaničnici iz administracije Donalda Trampa, uključujući Endrua Puzdera, koji je upozorio da EU "pretjeranom regulacijom guši američke inovacije".
Ovaj slučaj dodatno povećava napetosti između Vašingtona i Brisela, naročito u kontekstu trgovinskih pregovora i sve glasnijih prijetnji američkog predsjednika novim tarifama ukoliko EU nastavi s kažnjavanjem američkih tehnoloških giganata.
U evropskim prijestonicama kazna je dočekana s opreznim odobravanjem, iako su pojedini desničarski političari, poput holandskog Herta Vajldersa, iskoristili momenat za vlastite napade na institucije EU, optužujući ih za "totalitarizam".
Kazna predstavlja zaključak prve faze istrage nad platformom Iks, dok će se naredni koraci Evropske komisije fokusirati na moderiranje sadržaja i druge obaveze propisane DSA-om.

Mask poručio da EU treba ukinuti i vratiti suverenitet državama, podržao ga Medvedev

Dana 4. decembra 2025. godine, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev zaprijetio je Briselu na svom Telegram kanalu da povrat ruske imovine, ako se ona obezbijedi Ukrajini, neće biti putem sudova, već kroz „stvarne reparacije u naturi“. „Ako Evropska unija, koja poludila i dalje pokuša ukrasti rusku imovinu blokiranu u Belgiji izdavanjem takozvanog kredita za reparacije, takve akcije u okviru međunarodnog prava mogu se kvalifikovati kao posebna vrsta casus belli sa svim posljedicama koje slijede za Brisel i pojedinačne zemlje EU. A onda se povrat tih sredstava možda više neće odvijati putem sudova, već kroz stvarne reparacije koje će poraženi neprijatelji Rusije platiti u naturi“, napisao je Medvedev. Naravno, takve akcije EU se ne mogu kvalifikovati kao izgovor za rat, ali Medvedev je očigledno pomiješao međunarodno pravo sa sistemom koncepata gangsterskog Sankt Peterburga iz prve polovine 90-ih godina prošlog vijeka, gdje je aktivno djelovao uz Putina.
Nakon početka potpune ruske invazije na Ukrajinu, EU je zamrznula preko 200 milijardi eura ruskih državnih i privatnih sredstava pohranjenih u Evropi. Najveći obim imovine koncentrisan je u Belgiji. EU smatra korištenje zamrznute ruske imovine jednim od ključnih mehanizama za finansiranje Ukrajine, posebno u obliku takozvanog reparacijskog kredita. Istovremeno, ovo pitanje je kontroverzno među državama članicama EU zbog pravnih rizika i potrebe za pronalaženjem ravnoteže između principa jednoglasnosti i potrebe za brzom podrškom Kijevu. Glavni protivnik davanja reparacijskog kredita Ukrajini na račun ruske imovine je Belgija. Belgija zahtijeva veće garancije od zemalja EU u vezi sa kreditom za Ukrajinu od 140 milijardi eura na račun zamrznute ruske imovine. Belgijska vlada strahuje od komplikacija ako se kredit ne realizuje ili ako Moskva preduzme mjere protiv Belgije. Zbog toga se predstavnici EU i belgijske vlade do kraja još ne mogu dogovoriti.
Pitanje zamrznute ruske imovine i njene moguće upotrebe u podršku Ukrajini jedno je od najbolnijih za Kremlj. Ova sredstva se u Moskvi doživljavaju kao vlastiti resurs i simbol suvereniteta, pa svaka zapadna inicijativa za njihovu preraspodjelu izaziva oštro negodovanje. Istovremeno, pokušaj transfera ruske imovine Ukrajini u obliku reparacijskog kredita pokazuje želju međunarodne zajednice da pronađe efikasne mehanizme za kompenzaciju gubitaka od agresije. Medvedeve prijetnje ratom su oblik psihološkog i političkog pritiska na EU. Takve izjave imaju za cilj posijati strah od eskalacije i natjerati Brisel i druge prijestolnice da oklevaju da koriste zamrznutu imovinu. Kremlj sistematski koristi retoriku casus belli kako bi stvorio atmosferu neizvjesnosti i potkopao jedinstvo zapadnih partnera. Medvedeva izjava došla je u kontekstu teških pregovora o reparacijskom kreditu za Ukrajinu, koje prate sporovi između zemalja EU. Kremlj pokušava iskoristiti nesuglasice unutar Evropske unije, povećavajući strahove od mogućih pravnih i političkih posljedica. Dakle, Moskva nastoji oslabiti podršku Kijevu i zadržati pristup kontrolisanoj imovini u budućnosti. Medvedeve prijetnje su također osmišljene da uspore formiranje dugoročne finansijske arhitekture podrške Ukrajini. Rusija shvata da ako EU može stvoriti stabilan mehanizam za korištenje imovine, to će Kijevu osigurati rezervu resursa za dugi niz godina. Stoga Moskva pokušava poremetiti ili barem odgoditi proces donošenja odluka, koristeći zastrašivanje i pravne manipulacije.
04.12.2025. web stranica NKnews objavila je članak u kojem se analiziraju pregovori između Ruske Federacije i DNRK u Moskvi, koji se održavaju kao redovna sjednica međuvladine komisije o ekonomskoj saradnji između Rusije i Sjeverne Koreje. Sastancima prisustvuju ključni ruski zvaničnici odgovorni za prirodne resurse i energiju. Strane pripremaju proširenu saradnju, otvarajući Rusiji pristup prirodnim resursima DNRK-a, a Sjevernoj Koreji pristup ruskoj tehnologiji, energetskim zalihama i logističkim rutama. Sporazumi bi mogli ojačati ne samo ekonomsku, već i stratešku međusobnu podršku između Moskve i Pjongjanga. Za Sjedinjene Američke Države i njihove saveznike u Istočnoj Aziji, ovo prijeti i jačanju raketnog i nuklearnog potencijala DNRK-a i pojavi novog strateškog saveza Rusija-Sjeverna Koreja koji bi mogao djelovati kao "most između Evrope i Azije" za zaobilaženje sankcija, trgovine, oružja i utjecaja. Saradnja u oblasti resursa i energije način je za Moskvu i Pjongjang da zaobiđu međunarodna ograničenja. Ako takve sheme postanu sistemske, sankcije osmišljene da odvrate DNRK i Rusku Federaciju izgubit će svoju efikasnost, a strategija sankcija SAD-a kao sredstva odvraćanja bit će potkopana. Kroz ovu saradnju, DNRK može dobiti nove tehnologije, logističku podršku i iskustvo koje će povećati njenu sposobnost izvođenja provokacija ili agresije, kako protiv američkih saveznika u regiji, tako i potencijalno protiv samih SAD-a ako politika Pjongjanga postane agresivnija. Saradnja sa DNRK-om mogla bi omogućiti Ruskoj Federaciji da nastavi rat u Ukrajini, a također i da u budućnosti stvori azijsko-pacifički front. Sjedinjene Američke Države bi se mogle suočiti s izazovom kada budu morale istovremeno reagovati u oba regiona.
Nakon potpune invazije Ruske Federacije na Ukrajinu, DNRK je postala značajan dobavljač municije, raketa i vojnog osoblja Moskvi. U periodu 2024.-2025., isporuke artiljerijske opreme i municije, posebno granata velikog kalibra iz DNRK-a, pomogle su Ruskoj Federaciji da održi visoku stopu artiljerijske vatre na frontu. Sjevernokorejske trupe bile su uključene u operacije protiv Ukrajinskim odbrambenim snagama u Kurskoj oblasti i trenutno pokrivaju područja u blizini granice i grade utvrđenja u tim područjima. Zauzvrat, Ruska Federacija obezbjeđuje DNRK gorivo, pomoć u modernizaciji energetskih i drugih civilnih objekata, te vojnu tehnologiju, uprkos međunarodnim sankcijama protiv Pjongjanga. Iako je ukupni obim službene trgovine između zemalja i dalje mali, vojna saradnja i isporuke oružja su mnogo veće. U azijsko-pacifičkoj regiji, DNRK se već smatra ključnom prijetnjom: njene rakete, raketni programi i demonstracijski testovi izazivaju zabrinutost među susjednim zemljama. Podrška Ruske Federacije uništava motivaciju Pjongjanga da pregovara sa Sjedinjenim Državama o denuklearizaciji ili stabilizaciji. To otežava Washingtonu kontrolu regionalne sigurnosti i politike prema DNRK.
03.12.2025. Asharq Al-Awsat izvještava da ruska vojna baza u Port Sudanu postaje direktna prijetnja Sjedinjenim Državama, jer učvršćuje poziciju Moskve na Crvenom moru - na strateškoj tački koja joj omogućava kontrolu pristupa Sueskom kanalu i značajnom dijelu svjetske trgovine. Stalno prisustvo ruskih brodova, posebno onih s nuklearnim oružjem, stvara uslove pod kojima Washington gubi svoju operativnu prednost i slobodu manevrisanja u strateškom koridoru između Afrike i Bliskog istoka. Takav mostobran omogućava Kremlju da utiče na morske rute, zaobiđe pritisak sankcija i koristi regiju kao polugu u bilo kojoj krizi koja direktno utiče na američke interese i ograničava sposobnost Sjedinjenih Država da oblikuju pravila igre u ovom dijelu svijeta. Raspoređivanje ruskog pomorskog kontingenta u Sudanu uklapa se u dugogodišnju strategiju Moskve da se učvrsti na jugoistočnom krilu globalnih trgovačkih ruta. Kontrola obale Crvenog mora oduvijek je bila privilegija onih država koje su u stanju osigurati sigurnost transporta energije, kontejnerskog prijevoza i vojne logistike između Mediterana i Indijskog okeana. Dodavanje ruske infrastrukture ovom strateškom čvorištu stvara priliku da utiče na kretanje brodova u području gdje obično djeluju američke i savezničke grupe za stalno prisustvo. Blizina ulaza u Sueski kanal povećava važnost ove tačke: svaka država sa stalnom vojnom platformom tamo dobija mogućnost da posmatra, bilježi i potencijalno odvraća aktivnosti flota koje osiguravaju funkcionisanje pomorskih komunikacija između Evrope i Bliskog istoka sa Azijom. Za Washington to znači pojavu igrača koji može koristiti sudansku obalu ne samo kao mjesto za popravku i dopunjavanje goriva brodova, već i kao centar sposoban da izvrši pritisak u osjetljivoj regiji gdje se američka politika oslanja na stabilnost ruta i brzinu prebacivanja snaga u slučaju krize. Prisustvo u Sudanu stvara novi kanal za Moskvu da uđe u regije gdje je konkurencija sa SAD-om tradicionalno bila ograničena na diplomatiju i ekonomiju. Prisustvo vojne infrastrukture u Crvenom moru daje joj mogućnost da taj utjecaj prevede u praktičnu ravan, posebno korištenjem obavještajnih podataka i praćenja brodova kako bi se brzo ispravio utjecaj sile u pravim trenucima. Ovaj model omogućava Kremlju da djeluje ciljano, bez pribjegavanja eskalaciji velikih razmjera. Uključenost Sudana u odbrambenu saradnju s Rusijom jača trend u kojem države s nestabilnim političkim sistemima traže podršku izvan okvira partnerstva sa Sjedinjenim Državama. To Moskvi daje priliku da ponudi uvjete koji povećavaju ovisnost lokalnih elita o ruskim isporukama i uslugama, što u budućnosti otežava američke pokušaje konsolidacije jedinstvenog pristupa sigurnosti u regiji. Postepeno pomicanje ravnoteže interesa smanjuje sposobnost Washingtona da koordinira djelovanje partnera u zoni Crvenog mora. Finansijska dimenzija sudansko-ruskog sporazuma otvara Moskvi pristup dodatnim izvorima resursa, posebno zlatu, koje pod sankcijama postaje alternativno sredstvo za obnavljanje rezervi. Konsolidacija ruske baze na sudanskoj obali predstavlja novi izazov za Sjedinjene Američke Države, vezan ne samo za vojne rizike, već i za promjenu ponašanja regionalnih igrača, koji imaju tendenciju da prilagode vlastite političke i sigurnosne orijentacije kada se u regiji pojavi sila sposobna da pruži alternativne mehanizme podrške. Kao rezultat toga, američke inicijative zahtijevaju veće političko i resursno učešće kako bi se održala prethodno uspostavljena sfera utjecaja.

Medvedev ucjenjuje Evropu

Predsjednik Jedinstvene Rusije i zamjenik šefa Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev izjavio je danas da savezni budžet Rusije i dalje ima karakter budžeta iz ratnog vremena.
-- Budžet nikada nije jednostavan, a sada, budimo iskreni, to je vojni budžet - rekao je Medvedev, govoreći na sastanku sa poslanicima Jedinstvene Rusije o pripremi nacrta budžeta za narednu godinu, prenosi TASS.
Medvedev je ocijenio da su za rješavanje postavljenih zadataka u socijalnoj i drugim sferama potrebna "uravnotežena rješenja koja uzimaju u obzir budžetske mogućnosti".
- Ali, znate, ovaj eufemizam "uravnoteženi budžet" ne bi trebalo da zasijeni ostvarivanje ciljeva koje su postavili šef države i naša stranka. Drugim riječima, zarad imaginarne ravnoteže, ne možemo žrtvovati razvoj zemlje - rekao je Medvedev.
Prema njegovim riječima, ovo je "veoma tanka linija" oko koje će Jedinstvena Rusija morati "mnogo da radi" sa svojim kolegama iz vlade.

Medvedev: Budžet Rusije za 2026. godinu je "vojni budžet"

Predsjednik SAD Donald Tramp kaže da je naredio da se dvije nuklearne podmornice „pozicioniraju u odgovarajućim regionima“ kao odgovor na „veoma provokativne“ komentare bivšeg ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva.
Tramp je rekao da je djelovao „za svaki slučaj", piše BBC.
- Za slučaj ako su ove glupe i zapaljive izjave više od toga. Riječi su veoma važne i često mogu dovesti do neželjenih posljedica, nadam se da ovo neće biti jedan od tih slučajeva - rekao je on.
Nije naveo gdje su dvije podmornice raspoređene, u skladu sa američkim vojnim protokolom.
Dmitrij Medvedev je nedavno zaprijetio SAD kao odgovor na Trampove ultimatume Moskvi da pristane na prekid vatre u Ukrajini ili će se suočiti sa strogim sankcijama.
Rusija i SAD posjeduju najviše nuklearnog oružja na svijetu.
Tramp nije rekao da li je mislio na podmornice na nuklearni pogon ili na podmornice naoružane nuklearnim oružjem u svojoj objavi na Truth Social.
U objavi, američki predsjednik je napisao: "Na osnovu veoma provokativnih izjava bivšeg predsjednika Rusije, Dmitrija Medvedeva, koji je sada zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije, naredio sam da se dvije nuklearne podmornice pozicioniraju u odgovarajućim regionima“.
Tramp i Medvedev su nedavno pokrenuli niz ličnih napada jedan na drugog na društvenim mrežama.
Medvedev je optužio Trampa da igra „igru ultimatuma sa Rusijom“.
U objavi na X, rekao je da je „svaki novi ultimatum prijetnja i korak ka ratu“.
Takođe je ranije u julu opisao Trampov ultimatum kao „teatralan“, rekavši da „Rusiji nije stalo“.
Pišući u četvrtak na Telegramu, Medvedev je upozorio na pretnju „mrtve ruke“ - što su neki vojni analitičari protumačili kao referencu na kodni naziv ruskog sistema za kontrolu nuklearnih udara u znak odmazde.
Tramp je odgovorio na komentare Medvedeva. U četvrtak je Medvedeva opisao kao „neuspjelog bivšeg predsjednika Rusije, koji misli da je još predsjednik“.
Tramp je takođe upozorio Medvedeva da „pazi na svoje riječi“, dodajući da „zalazi na veoma opasnu teritoriju!“

Tramp premjestio dvije nuklearne podmornice zbog komentara Medvedeva

Zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev je danas, kao odgovor na izjavu američkog predsjednika Donalda Trampa o tome kako se ruski predsjednik Vladimir Putin "igra vatrom" i da bi se bez njega u Rusiji dogodile "zaista loše stvari“, rekao da je "zaista loša stvar" treći svjetski rat i da bi Tramp "to trebalo da shvati".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.611%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-putin-se-igra-s-vatrom-da-nije-mene-rusija-bi-pretrpjela-ozbiljnu-stetu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Što se tiče Trampovih riječi o Putinovom "igranju vatrom" i "zaista lošim stvarima" koje se dešavaju Rusiji, znam samo jednu zaista lošu stvar - treći svjetski rat. Nadam se da Tramp ovo razumije - kazao je Medvedev u objavi na platformi X.
Tramp je ranije danas upozorio ruskog predsjednika Vladimira Putina da se intenziviranjem napada u Ukrajini "igra vatrom".
- Ono što Vladimir Putin ne shvata jeste da bi se, da nije bilo mene, mnogo zaista loših stvari već dogodilo Rusiji, i mislim zaista loših. On se igra vatrom - rekao je Tramp u objavi na društvenoj platformi TruthSocial.

Medvedev odgovorio Trampu: Znam samo jednu zaista lošu stvar - treći svjetski rat

Olujni jugo i jaka kiša večeras su nanijeli veliku štetu na zgradi Gimnazije i Srednje pomorske škole u Kotoru, <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/792846/vjetar-odnio-dio-limenog-prekrivaca-s-krova-skole-u-kotoru-kisa-poplavila-vise-prostorija">piše Portal Vijesti</a>.
Vjetar je, kako nezvanično saznaju, odnio veći dio limenog prekrivača sa krova škole, a kiša je onda prodrla u zgradu i poplavila više prostorija, najviše na dijelu gdje se nalazi fiskulturna sala.
Zbog vanrednih okolnosti učenici ove dvije obrazovne ustanove sjutra neće ići u školu, već će im nastava do daljnjeg biti organizovana onlajn.

Vjetar odnio dio limenog prekrivača s krova škole u Kotoru, kiša poplavila više prostorija

Jedna osoba je spašena, a strahuje se da je 50 osoba poginulo kada je u Sredozemnom moru, kod obale Tunisa, potonuo čamac u kojem su transportovani migranti, saopštili su danas lokalni zvaničnici.
Spašeni muškarac proveo je 24 sata u otvorenom moru i spasiocima je rekao da veruje da su se udavili svi ostali migranti s kojima je putovao, saopštila je grupa Alarm Telefon koja drži hitnu telefonsku liniju za migrante, prenosi Rojters.
Čamac je krenuo iz Tunisa, uobičajene polazne tačke za migrante koji idu na opasno, rizično putovanje preko Sredozemnog mora da bi stigli do Evrope.
Muškarca brodolomnika je spasila posada jednog trgovačkog broda kod Tunisa i on je iskrcan na Malti gdje mu je pružena medicinska pomoć, saopštila je vojska Malte ne navodeći kada je muškarac spašen.

Kod Tunisa potonuo čamac sa migrantima, strahuje se da je 50 osoba poginulo

Bivši američki predsjednik Barak Obama i nekadašnja prva dama Mišel Obama oštro su osudili postupke saveznih organa (ICE) i administracije aktuelnog predsjednika SAD-a Donalda Trampa nakon tragične pogibije Aleksa Pretija, demonstranta koji je stradao tokom imigracione operacije u Minesoti.
U jeku rastućih tenzija, porodica Obama se oglasila putem društvene mreže Iks (X), nazivajući ubistvo Pretija "tragedijom koja slama srce". Iako su vlasti prvobitno tvrdile da je 37-godišnji Preti bio naoružan pištoljem, objavljeni snimci sugerišu da je u rukama imao samo mobilni telefon.
U zajedničkoj izjavi, Barak i Mišel Obama su naglasili da ovaj događaj mora biti poziv na buđenje za sve Amerikance, bez obzira na stranačku pripadnost.
- Savezni organi i imigracioni agenti imaju težak posao. Ali Amerikanci očekuju da svoje dužnosti obavljaju zakonito i odgovorno, te da sarađuju s lokalnim zvaničnicima umjesto da rade protiv njih. To nije ono što vidimo u Minesoti. Zapravo, vidimo suprotno - navodi se u saopštenju.
Oni su direktno prozvali administraciju zbog nedostatka discipline i odgovornosti, optužujući predsjednika i zvaničnike da situaciju koriste za eskalaciju, umjesto za smirivanje tenzija.
<h2>Kontroverzne taktike i "maskirani regruti"</h2>
Obame su u svom obraćanju podsjetile i na smrt Rene Gud, ističući da ovi incidenti izazivaju ozbiljnu zabrinutost za sigurnost građana.
Opisali su taktike agenata ICE-a (Služba za imigraciju i carine) kao akte zastrašivanja i maltretiranja.
- Umjesto da pokušaju uvesti barem neki nivo discipline i odgovornosti među agentima koje su rasporedili, čini se da predsjednik i sadašnji zvaničnici administracije žele dodatno eskalirati situaciju - poručili su, dodajući da je administracija ponudila objašnjenja za pucnjave u kojima su ubijeni Preti i Gud, koja je ubijena ranije ovog mjeseca, "koja nisu utemeljena ni na kakvoj ozbiljnoj istrazi" i koja se čine izravno protivrječnima video dokazima".
Obame su pohvalile mirne proteste u Mineapolisu i širom zemlje, nazivajući ih "pravovremenim podsjetnikom da je na kraju na svakome od nas kao građanima da dignemo glas protiv nepravde, zaštitimo svoje temeljne slobode i pozovemo vlast na odgovornost".
Situacija u Minesoti, poznatoj kao "North Star State", postaje neodrživa. Senatorka Ejmi Klobučar iznijela je šokantan podatak da se u blizini grada nalazi oko 3.000 agenata ICE-a, što znači da su brojčano nadmašili lokalnu policiju u razmjeri tri prema jedan.
Gradonačelnik Mineapolisa Džejkob Frej uputio je zvaničan zahtjev za pomoć Nacionalne garde kako bi podržali 600 lokalnih policajaca koji su, prema njegovim riječima, iscrpljeni.
- Naša zajednica je umorna. Naši oficiri su umorni. Naši biznisi su umorni. Naš glavni prioritet je sigurnost i ovo će pomoći - izjavio je Frej.
Ministarka unutrašnje sigurnosti Kristi Noem izjavila je da će svi snimci Pretijeve smrti biti detaljno analizirani, ali je stala u odbranu agenata uz opasku da se "sve dogodilo u nekoliko sekundi". Ipak, kritičari ističu da zvanična objašnjenja administracije direktno protivriječe video dokazima koji su se pojavili u javnosti.

Obama: Naše vrijednosti su pod opsadom, ovo je poziv na buđenje

Košarkaši Primorja osamili su se na čelu tabele Prve A muške lige nakon 16. kola, pošto su u subotu pobijedili Danilovgrad u gostima 89:82, a Jedinstvo je u posljednjoj utakmici kola izgubilo u Tivtu od Teoda 107:102. Novljani su sada lideri 12 pobjeda, po jednom više od Jedinstva i Sutjeske Elektroprivrede, s tim što Bjelopoljci imaju i utakmicu više.
Šuterski obračun viđen je u Tivtu, u meču u kojem je Teodo prekinuo seriju od 6 poraza u prvenstvu. Domaćin je vodio većim dijelom utakmice, u drugoj i trećoj četvrtini na momente i sa dvocifrenom razlikom, ali je jedinstvo početkom posljednje uspjelo da preokrene (80:82). odbio je Teodo taj nalet, ponovo vodio najviše sa 6 razlike, a nakon prilaska Bjelopoljaca na poen zaostatka (103:102), Tivćani su sa linije slobodnih bacanja uspjeli da riješe utakmicu. Džejden Tarner je bio najefikasniji kod Tivćana sa 23 poena, Miloš Kostić je postigao 20, a kod Jedinstva Nedeljko Košanin je ubacio čak 30 poena i imao 13 asistencija, a Marko Kljajević je upisao 24 poena.
Dan ranije Primorje je uz dosta napora došlo do pobjede u Danilovgradu, jer je domaćin vodio dobrim dijelom utakmice, u drugoj četvrtini čak sa 10 poena prednosti. Smanjili su to Novljani već do odlaska na odmor na poen zaostatka, a u nastavku ekipe su se smjenjivale u vođstvu sve do neizvjesne završnice kada je na minut i 13 sekindi do kraja bilo 82:83. Tada lider na tabeli pravi seriju 6:0 za šestu pobjedu u prvenstvu zaredom. Novljane je predvodio Jovan Šljivančanin sa 22 poena, a za Danilovgrad je Džermejn marou postigao 22 poena.
U svim subotnjim duelima slavili su gosti. Lovćen je vezao treću pobjedu zaredom, na gostovanju Ibru 75:58, uz 21 poen Kingslija Perkinsa, dok je za Rožajce Nenad Vuković postigao 22 poena. Kotor je slavio u Ulcinju 85:72, uz 19 poena Đorđa Antića, dok je za domaće Gojko Radulović postigao 24.
Najneizvjesnije bilo je u Zeti, gdje je Mornar savladao Vukove 106:105, slobodnim bacanjima Petra Krivokapića na sekund do kraja. Ekipe su se cijelo vrijeme smjenjivale u vođstvu, Vukovi na minut i 21 sekund do kraja imali čak 8 poena viška (102:94), ali su Barani u furioznoj završnici uspjeli da preokrenu i dođu do četvrte pobjede zaredom, a desete ukupno, na četvrtom mjestu na tabeli.
U derbiju kola u četvrtak, Sutjeska Elektroprivreda je kao gost pobijedila Podgoricu Bemax 79:77, poslije produžetka, poenima nedavnog pojačanja Balše Živanovića, inače nekadašnjeg igrača upravo Podgorice. Domaćin je u Bemax areni bolje otvorio utakmicu i tokom druge i treće četvrtine imao na momente i po 12 poena prednosti. Nikšićani su ipak uhvatili priključak do kraja trećeg perioda i potom su se ekipe smjenjivale u vođstvu, sve do neizvjesne završnice. Sedam sekundi prije kraja Podgorica je imala poen prednosti (67:66), a Balša Živanović pogodio za dva poena i dodatno slobodno bacanje (69:67), da bi Mašan Vrbica meč uveo u dodatnih pet minuta (69:69). Sutjeska je produžetak otvorila sa pet poena (74:69), Podgorica 26 sekundi prije kraja izjednačila (77:77) a pobjedu gostima donio je Balša Živanović 24 sekunde prije kraja. Živanović je bio najefikasniji kod Nikšićana sa 24 poena, a za Podgoricu je Mašan Vrbica postigao 30 poena.
SC derbi je u 16. kolu igrao u kombinovanom sastavu, sa prvotimcima iz ABA lige, pa je bio ubjedljiv protiv Dečića 94:78. Džajer Dejvis je bio najefikasniji sa 21 poenom, a kod Dečića Đorđe marinović sa 28 poena i Marko Koljević sa 25 poena i 10 asistencija.

Tag: dmitrij-medvedev