Pokret Evropa sad je na jučerašnjoj sjednici Skupštine još jednom ogolio sopstvenu politiku, u kojoj ima mnogo obećanja, a nimalo odgovornosti, saopštili su iz Građanskog pokreta URA.
- Iako su više puta javno tvrdili da će upravo oni predložiti umanjenje izdvajanja za političke partije, kao prvi korak ka otvaranju rasprave o povećanju dječijih dodataka, taj predlog se juče nije našao pred poslanicima. PES je svjesno obmanuo javnost i još jednom pokazao da im data riječ ne znači apsolutno ništa. URA će nastaviti borbu da sva djeca u Crnoj Gori dobiju veći dječiji dodatak - naveli su iz URE.
Iz ove partije poručuju da PES i parlamentarna većina nemaju stvarnu ni iskrenu namjeru da se bave pitanjem dječijih dodataka.
- Jučerašnje ponašanje PES-a, Demokrata i koalicije Za budućnost Crne Gore najbolji je dokaz da ovu temu koriste isključivo za jeftin i kratkotrajan politički marketing. Kada dođe trenutak da se odreknu makar dijela partijskog novca i privilegija, nastupa ćutanje i izbjegavanje odgovornosti. Njihova navodna briga za djecu završava se tamo gdje počinju partijski interesi i budžetske beneficije. URA će nastaviti da drži ovu temu živom u Skupštini i pred građanima, jer je krajnje vrijeme da, nakon inflacije i konstantnog rasta cijena, djeca budu na prvom mjestu i dobiju uvećani dječiji dodatak - zaključuju iz URE.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

URA: PES povukao odluku da se smanje naknade za partije, pa pogazio obećanje za dječije dodatke

Šef kluba poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić je, reagujući na izjavu poslanika URE Miloša Konatara da će ponovo predložiti povećanje dječijih dodataka, istakao da je očito talentovan da smišlja kako da povećava rashode u budžetu, ali da nema previše ideja kako da poveća prihode koji bi, kako je naveo, pokrili tu veću potrošnju bez izazivanja deficita.
- Pošto vjerujem da kolega ne želi da pumpa deficit iznad mastrihtskih kriterijuma, klub PES-a predlaže sljedeće – da povećamo dječije dodatke a da srazmjerno tome smanjimo izdavanja za političke partije koja se na zahtjev opozicije (iz koje dolazi i gospodin Konatar) sada nalaze na istorijskom maksimumu - naveo je Čarapić.
Kako je dodao, drži da je ovo fiskalno odgovoran potez i dobar test za sve političke subjekte koji će pokazati ko balansira brigu o građanima sa brigom o javnim finansijama a ko se samo bavi populizmom i manipulacijama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkonatar-ponovo-cu-predloziti-povecanje-djecjih-dodataka-i-obestecenje-za-radnike-prilika-da-poslanici-pokazu-da-su-pogrijesili&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Čarapić: Povećati dječije dodatke ali smanjiti izdavanja za političke partije

Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar najavio je da će u Skupštini Crne Gore ponovo predložiti povećanje dječjih dodataka i obeštećenje za radnike čije su firme pošle u stečaj.
- Ovo će biti dobra prilika da moje kolege poslanici PES-a, Demokrata i DF-a ipak podrže povećanje dječjih dodataka i obeštećenja za radnike i pokažu da su pogriješili što nisu podržali ove predloge na poslednjem glasanju u Skupštini. Vjerujem u drugu šansu - poručio je on.
Ne mogu oni, kaže, odbijati ove prijedloge, koliko ć ih mi poslanici URE ponavljati.
- Dok god se ne usvoje povećanja dječjih dodataka i obeštećenja za radnike firmi koje su pošle u stečaj. I ne samo dječje dodatke i obeštećenje za radnike - URA će u Skupštini opet predložiti i "anti-mafija zakon" o oduzimanju imovine stečene kriminalom i zakon o osnivanju državnog stambenog fonda "Stan za sve" - naveo je Konatar.
Sve ove zakone su, kaže, usvajali i predlagali dok su bili vlast.
- I sada kada smo opozicija. I nećemo odustati - zaključio je Konatar.

1250x600

Konatar: Ponovo ću predložiti povećanje dječjih dodataka i obeštećenje za radnike, prilika da poslanici pokažu da su pogriješili

Poslanici parlamentarne većine nijesu danas glasali za usvajanje Prijedloga poslaničkog kluba Građanskog pokreta URA da se svoj djeci u Crnoj Gori poveća iznos dječijeg dodatka za 50 odsto, time su pokazali još jednom odnos prema našoj najmlađoj populaciji na kojoj počiva i budućnost naše države, saopštio je poslanik URE Zoran Mikić.
Mikić je naglasio da od 2021. godine, kada su ponovo uvedeni dječiji dodaci zahvaljujući tadašnjoj većini kojoj je pripadala i URA, da se uprkos drastičnom rastu cijena, kako osnovnih životnih namirnica tako i svih drugih proizvoda, iznos dječijih dodataka nije povećavao. On ističe da su upravo zbog toga poslanici URE i predložili da se za 50 odsto povećaju sve kategorije dječijeg dodatka.
- Nažalost, kolege iz vlasti su odbile predlog URE pod obrazloženjem da novca u Budžetu nema za djecu i povećanje socijalnih naknada. Tužno je što za poslanike parlamentarne većine ima novca kada treba izdvojiti 9 miliona za službena putovanja, kada treba izdvojiti 46 milona za konsultantske usluge, kada treba izdvojiti 25 milona za kupovinu vladinog aviona, ali nema svega par milona za dječije dodatke - poručuje Mikić.
Dodaje i da su poslanici većine ažurni i kada treba glasati da se rasproda državna imovina, kada treba glasati za kontroverzne sporazume sa investitorima sa raznih svjetskih destinacija i kada treba usvajati kontroverzne zakone poput Zakona o šumama, ali ne i kada treba povećati dječije dodatke.
- Poslanici parlamentarne većine pokazali su još jednom danas kako se odnose prema našoj djeci, a URA će i u narednom periodu istrajati na ovom pitanju sa novim predlozima, sve dok ne dođemo u situaciju da se konačno povećaju dječiji dodaci - zaključio je Mikić.

Mikić: Vlast pokazala odnos prema djeci time što je odbila da glasa za povećanje dječijih dodataka za 50 odsto

Bošnjačka stranka (BS) predala je danas u skupštinsku proceduru izmjene Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, kojima je predviđeno da i porodice sa više od petoro djece dobijaju dječiji dodatak. 
 
Poslanica BS-a Edina Dešić kazala je da predloženim izmjenama nastoje da zaštite najosjetljiviju kategoriju društva - djecu. 
 
Ona je u saopštenju podsjetila da je važećim zakonskim rješenjem predviđeno da pravo na dodatak za djecu može ostvariti do petoro djece u porodici, čime se pravi diskriminacija u odnosu na ostalu djecu u porodici. 
 
- Porodice koje imaju više od petoro djece su izuzetak u današnjem društvu, pa je obaveza države da ih dodatno zaštiti, a ne da ih ograničava - rekla je Dešić. 
 
Ona je naglasila da se briga o svakom pojedincu mora sprovoditi bez izuzetka i selektivnosti. 
 
- Posebno imajući u vidu rezultate Popisa stanovništva, domaćinstva i stanova iz prošle godine čiji uporedni podaci sa popisom iz 2011. godine ukazuju da naše stanovništvo stari i da se posebno opštine na sjeveru suočavaju sa depopulacijom stanovništva - kazala je Dešić. 
 
Kako je navela, imajući u vidu da je u skladu sa Ustavom Crna Gora država socijalne pravde i da članom 19 svako ima pravo na jednaku zaštitu svojih prava, briga o svakom pojedincu, a posebno djetetu, mora se sprovoditi bez izuzetka i selektivnosti. 
 
U saopštenju se navodi da se izmjenama isključuje obaveza djece koja su korisnici lične invalidnine da budu na redovnom školovanju do 18 godine kako bi ostvarili pravo na dodatak za djecu. 
 
Dešić je pojasnila da pojedina djeca, koja su korisnici lične invalidnine, iz zdravstvenih razloga nijesu u mogućnosti da redovno pohađaju školu. 
 
Ona je poručila da, imajući u vidu značaj predloženih izmjena, očekuje podršku svih poslaničkih klubova za usvajanje tog predloga zakona.

Dešić: Porodice sa više od petoro djece da dobiju dječiji dodatak

Građanska alijansa zajedno sa Inicijativom mladih za ljudska prava- (YIHR) organizovala je danas, 27. januara, komemorativni skup povodom 33 godine od smrti Srđana Aleksića. Komemorativni događaj, u vidu polaganja cvijeća je održan na bulevaru Srđana Aleksića, prenosi Mediabiro. Kako su organizatori istakli, ovaj komemorativni skup je prilika da se oda počast Srđanu Aleksiću, koji je postao simbol hrabrosti i borbe protiv nasilja, te podsjeti javnost na vrijednosti solidarnosti i ljudskih prava. - Okupili smo se kako bismo odali počast i izrazili poštovanje i divljenje prema činu Srđana Aleksića. Riječ je o herojskom činu koji prevazilazi podjele, granice i razlike. Sjećanje na Srđana Aleksića uči nas i opominje da uvijek postoji izbor i u bezumlju rata. Njega je njegov izbor učinio besmrtnim i u zaborav bacio ratno-huškačke narative i destruktivne ideologije. Naša obaveza je da govorimo o ljudima poput Srđana Aleksića, Toma Buzova i svih onih koji su bili na pravoj strani istorije - istakao je programski koordinator u Građanskoj alijansi Ivan Radulović. Programska koordinatorka Inicijative mladih za Ljudska prava Crna Gora Kristina Žugić ukazala je na važnost čuvanja sjećanja na Srđana Aleksića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127110144_a792e45ef6ebcd6c9396e511a871cdab4a0a02a9178eac93f76821be48b3bc32.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260127110144_a792e45ef6ebcd6c9396e511a871cdab4a0a02a9178eac93f76821be48b3bc32" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa komemorativnog skupa povodom 33 godine od smrti Srđana Aleksića"> <figcaption>Sa komemorativnog skupa povodom 33 godine od smrti Srđana Aleksića(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  - Sjećanje na Srđana Aleksića dobar je podsjetnik da izbor uvijek postoji. Između ostalih, njegov izbor je bio između ideologije i ljudskosti. Čini mi se da je i nama taj izbor ostao kao zaostavština 90-ih, te da je to izbor sa kojim se skoro svakodnevno srećemo – kako kroz javne nastupe donosilaca odluka, što kroz pjesme koje biramo na skupovima, što kroz način na koji reagujemo na druge narode koji nam dolaze u Crnu Goru i sa kojima treba da živimo. Ako želimo da postignemo multietnički sklad, lijep i perspektivan život koji nam donosi stabilnu budućnost, zaista moramo da napravimo izbor ljudskosti koji je i Srđan Aleksić prije 33 godine napravio - istakla je Žugić. Podsjećamo, 21. januara 1993. godine četvorica pripadnika VRS počeli su da maltretiraju i tuku Alena Glavovića. Srđan Aleksić im je prišao i rekao da ostave čovjeka na miru, na šta su se oni okrenuli prema njemu i počeli da ga krvnički prebijaju i udaraju kundacima pušaka. Srđan je pao u komu i nakon šest dana izdahnuo u bolnici.

Održan komemorativni skup povodom 33 godine od smrti Srđana Aleksića

U ruskom napadu dronovima i raketama kasno sinoć pogođen je Harkov, što je dovelo do nestanka struje u drugom najvećem gradu u Ukrajini, dok su usled napada na Odesu 23 osobe ranjene, rekli su zvaničnici.
Regionalni guverner Oleh Sinehubov naveo je da su dvije osobe povrijeđene, a dvije škole oštećene u napadu na Harkov.
&nbsp;- Naš energetski sistem je napadnut, pri čemu je došlo do prilično ozbiljne štete. Sve službe rade na brzom uklanjanju svih negativnih posljedica - rekao je Sinehubov u videu objavljenom na Telegramu.
&nbsp;On je dodao da je oko 80 odsto grada Harkova i Harkovske regije bez struje, prenosi Hina.
&nbsp;Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da su ruske trupe lansirale 165 dronova, od čega su 135 neutralizovale jedinice protivvazdušne odbrane.
&nbsp;Rusija je takođe izvela „masovni“ napad dronovima na južni grad Odesu tokom noći, rekao je načelnik gradske vojne uprave Serhij Lisak na Telegramu.
&nbsp;Regionalni guverner Oleh Kiper kazao je da je među 23 povrijeđenih devet osoba hospitalizovano, uključujući dvoje djece i trudnicu, te da je moguće da još ima ljudi pod ruševinama.
&nbsp;- Desetine stambenih zgrada, crkva, vrtić i srednja škola oštećeni su u napadu, koji je uzrokovao velike požare na nekoliko lokacija - dodao je Kiper.
&nbsp;Grad Odesa i okolna regija, u kojoj se nalaze ukrajinske crnomorske luke, česte su mete ruskih napada posljednjih sedmica.
&nbsp;Energetska infrastruktura bila je glavna meta napada dronovima u susjednoj Mikolajivskoj regiji prilikom čega je, prema riječima zvaničnika, povrijeđena je 59-godišnja žena.
U Lavovskoj regiji na zapadu koja graniči s Poljskom, članicom NATO-a, Rusija je takođe napala infrastrukturni objekat, saopštio je regionalni guverner.

Harkov bez struje, u Odesi 23 povrijeđenih usled ruskog napada

„Šćeri moja“, jedna od najdugovječnijih predstava Crnogorskog narodnog pozorišta, koju je prema tekstu Maje Todorović režirala Ana Vukotić, biće izvedena u četvrtak, 29. januara na matičnoj sceni u Podgorici, a dan kasnije, u petak, 30. januara u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“ na Cetinju.
Oba izvođenja će početi u 20 sati, dok je u CNP-u obezbijeđen engleski titl. Predstava će 17. maja obilježiti deset godina od premijere.
U fokusu drame ,,Šćeri moja“ je položaj žene u savremenom svijetu i odnos prema ženskom djetetu. S ciljem da podstakne na razmišljanje i muškarce i žene, autorka je problematiku komada postavila u istorijski okvir. Priča prati transformaciju knjeginje Zorke Petrović od djevojčice koja se igra loptom do odrasle žene udate za Petra I Karađorđevića. Na tom putu vidimo društvo u kojem i danas živimo - svijet u kojem se žene još uvijek ne tretiraju na isti način kao muškarci.
Uloge tumače Vanja Jovićević, prvaci drame Mirko Vlahović i Varja Đukić, Slavko Kalezić, Dušan Kovačević, Goran Vujović, Jovan Dabović, Slobodan Marunović, Danilo Čelebić, Zoran Vujović i Mišo Obradović.
Scenograf je Aleksandar Vukotić, kostimograf Leo Kulaš, asistentkinja kostimografa Lina Leković, kompozitor Aleksandar Radunović Popaj, koreograf Sonja Vukićević, saradnik na dramaturgiji Balša Poček, a izvršna producentkinja Nela Otašević. Ulaznice za izvođenje u Podgorici mogu se kupiti putem veb-sajta www.cnp.me, kao i na biletarnici nacionalnog teatra.
Repertoari Crnogorskog narodnog pozorišta dostupni su i na svim letovima nacionalne avio-kompanije Air Montenegro.

„Šćeri moja“ u Podgorici i na Cetinju

U organizaciji Udruženja pravnika Crne Gore, sjutra će u Kulturno-informativnom centru „Budo Tomović“ biti održana 36. sesija IUS Foruma, pod nazivom „Vladavina prava i EU integracije“.
Na Forumu će govoriti glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom, doc. dr Predrag Zenović, univerzitetski profesor i predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore prof. dr Branislav Radulović, univerzitetski profesor i član Upravnog odbora UPCG prof. dr Miloš Vukčević, pravna ekspertkinja i monitorka suđenja u Centru za monitoring i istraživanje (CEMI) dr Gordana Mitrović, kao i predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović.
Riječ je o prvoj sesiji IUS Foruma u 2026. godini, na kojoj će biti razmatrana ključna pitanja vezana za perspektive, očekivanja i izazove evropskih integracija, s posebnim fokusom na pregovaračka poglavlja 23 i 24. Učesnici će govoriti o institucionalnim kapacitetima za prelazak procesa evropskih integracija iz formalne u suštinsku fazu, stvarnim efektima velikog broja usvojenih zakona, spremnosti političkih elita da prihvate ustavni princip vladavine prava, kao i o monitoringu rada pravosuđa.
O ovim temama biće diskutovano iz ugla predstavnika državnih institucija, strukovnih organizacija, akademske zajednice i nevladinog sektora.
Sesija će se održati sjutra sa početkom u 18.30 sati, u multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“ na drugom spratu. Događaj je otvoren za javnost.
Organizovanjem IUS Foruma, koji se realizuje u formi dijaloškog foruma, Udruženje pravnika Crne Gore ima za cilj unapređenje društvenog dijaloga o pitanjima iz oblasti prava i srodnih disciplina od posebnog javnog interesa.

Tag: djeciji-dodatak