Bruto zarada ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića u novembru je iznosila 2.602 eura.
Državna sekretarka Direktorata za planiranje prostora Marina Izgarević Pavićević je u novembru zaradila 2.023 eura, a državna sekretarka Direktorata za državnu imovinu Milena Živanović 2.095 eura.
Među najvišim isplatama su i zarade državnog sekretara u Direktoratu za inspekcijski nadzor Boška Vukićevića (1.996 eura), kao i v.d. generalne direktorke Direktorata za strateške odnose i komunikacije Sonje Ražnatović, kojoj je obračunat bruto iznos plate od 1.794 eura.
U rasponu od oko 1.500 do 1.700 eura nalaze se bruto zarade v.d. generalne direktorice Direktorata za stanovanje Radmile Lainović (1.694 eura), v.d. generalne direktorice Direktorata za planiranje prostora Nevene Jovović (1.689 eura), v.d. generalnog direktora Direktorata za građevinarstvo Boška Todorovića (1.512 eura), v.d. generalnog direktora Direktorata za legalizaciju bespravnih objekata Nikole Ražnatovića (1.657 eura), v.d. generalne direktorke Direktorata glavnog državnog arhitekte i razvoj arhitekture Mirjane Đurišić (1.606 eura) i v.d. državnog sekretara Damira Davidovića (1.616 eura)
Dio zaposlenih imao je niže bruto zarade, među njima v.d. generalne direktorice Direktorata za državnu imovinu Vesna Simović (1.591 euro) i v.d. generalnog direktora Direktorata za inspekcijski nadzor, licence i drugostepeni postupak Dušan Savićević (1.416 eura).
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bruto plata Radunovića 2.600, sekretarima i direktorima između 1.400 i 2.095 eura

Sjednica Skupštine Glavnog grada, zakazana za 7. oktobar, biće posvećena odgovorima na odbornička pitanja koja se uglavnom tiču gradnje postrojenja u Botunu, a važna tačka su izbor i imenovanja.
Prema saznanjima Dana još nije poznato da li će odbornici iz svih stranaka vladajuće većine učestvovati, dati kvorum i glasati, a sa druge strane od toga zavisi i da li će nekoliko direktora iz v.d. preći u pune mandate.
Savjet Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice predložio je Dalibora Zečevića za v.d. direktora preduzeća. O ovom predlogu izjasniće se prvo odbor za izbor i imenovanja, a nakon toga i odbornici u Skupštini. Odboru je predloženo i imenovanje direktora Zelenila i to Nikole Gajovića, sadašnjeg vršioca dužnosti. Predlog je u Skupštini dostavio Saša Mujović, gradonačelnik Podgorice, a prati ga i odluka odbora direktora. U odluci koju potpisuje Emil Osmanović, predsjednik odbora direktora, naznačeno je da se pored Gajovića za direktora prijavila i Amela Husić, ali je ona dostavila nepotpunu dokumentaciju, a kasnije i odustala od kandidature.
Gradonačelnik je Skupštini predložio i imenovanje Bajka Vučićevića za direktora Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, i Nikole Lazovića za direktora Parking servisa. I Vučićević i Lazović sada obavljaju funkcije direktora u v.d. mandatu, a jedini su konkurisali za ova radna mjesta.
Odboru je stigla ostavka Ranke Otašević, odbornice Pokreta za Podgoricu, na članstvo u ovom radnom tijelu i predlog da je zamijeni Miloš Krstović. Članovi odbora izjasniće se o predlozima za Komisiju za dodjelu studentske nagrade.
Za predsjednika Komisije predložen je Veselin Mićanović, prorektor Univerziteta CG, a za članove Edin Jašarović, dekan Fakulteta dramskih umjetnosti, Nataša Raičević, redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Milorad Jovović, redovno profesor Ekonomskog fakulteta, i Jakov Vukčević, predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta CG.
<h2>Bojanović konkurisao za komandira Službe zaštite</h2>
Vršilac dužnosti komandira Službe zaštite i spašavanja Nikola Bojanović prijavio se za ovu poziciju na konkursu za puni mandat pa je provjera njegovog znanja i kompetencija zakazana za 9. oktobar.&nbsp;
Komandir Službe se bira na period od pet godina. Bojanović je rukovođenje Službom, u v.d. mandatu, preuzeo sredinom maja.&nbsp;
Javnim konkursom za ovu funkciju bilo je predviđeno da pored opštih, kandidat mora ispunjavati i posebne uslove - da ima VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Ekonomski fakultet, najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima zaštite i spašavanja...

Više v.d. direktora čeka Skupštinu Glavnog grada za pune mandate

Američki senator Berni Sanders je kazao da pet najbogatijih osoba na svijetu imaju izvršnu ulogu u medijima.
- Najbogatija osoba na svijetu Ilon Mask posjeduje X. Druga najbogatija osoba na svijetu Leri Elison posjeduje Paramount, uključujući CBS, a moguće je da sada preuzima TikTok i CNN. Džef Bezos posjeduje Washington Post i Twitch. Mark Zakerberg posjeduje i Fejsbuk i Instagram. Zapravo, pet najbogatijih muškaraca na svijetu su vlasnici ili izvršni direktori medija - naveo je on.
Kaže da tu nije riječ samo o prihodima, nego i kontroli nad medijima i onome šta američki narod može vidjeti, čuti i čitati.

Sanders: Pet najbogatijih muškaraca na svijetu su vlasnici ili izvršni direktori medija

U Centru za građansko obrazovanje (CGO) ukazali su da je danas 45 poslanica i poslanika parlamentarne većine, od kojih mnogi gazeći i sopstvena obećanja od ranije, glasalo za <a href="https://etv.me/drustvo/poslanici-ponovo-izglasali-opsti-zakon-o-obrazovanju-i-vaspitanju">izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju</a> koje vraćaju moć ministru ili ministarki prosvjete da bira i razriješava na stotine direktora javnih obrazovnih ustanova.
- CGO izražava žaljenje što umjesto normi koje bi doprinijele potrebnoj demokratizaciji obrazovnog sistema imamo norme koje otvaraju prostor za kadriranje u službi partijskih i partikularnih interesa a ograničavaju decentralizaciju i obesmišljavaju postojanje školskih odbora – kazali su u toj NVO.
Obrazovanje, podvlače, mora biti oslobođeno svih političkih uticaja i pritisaka, i fokusirano na kvalitet.
- Ovim rješenjem se vraćamo unazad, uz dodatno urušavanje profesija prosvjete i autonomije rukovodnog kadra u ovom sektoru, a posljedično i kvaliteta čitavog obrazovnog sistema – ocijenili su u CG.
Ovaj potez poslanika i poslanica, prema mišljenju CGO, ogoljava činjenicu da ne žele da rade na jačanju i unaprjeđenju institucionalnog sistema.
- Odlučnost koju je pokazalo 45 poslanika/ca, ostajući gluvi za brojne i utemeljene kritike zainteresovane javnosti, i ignorišući priliku koji im je predsjednik države dao vraćajući te izmjene i dopune zakona na ponovno odlučivanje, ogoljava činjenicu da oni ne žele da rade na jačanju i unaprijeđenju institucionalnog sistema i demokratskoj konsolidaciji – zaključili su u CGO.

Obrazovanje ponovo postaje „politička pijaca“

Vijeće Vrhovnog suda produžilo je pritvor za još tri mjeseca Rožajcu Ahmetu Kujeviću (26) zbog sumnje da je pokušao da ubije A.F.
Okrivljenom je pritvor produžen zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju.
Prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage i spisima predmeta, Kujević se sumnjiči da je 3. decembra prošle godine, oko 14:50 sati, u ulici Mustafe Pećanina u Rožajama, pokušao da ubije A.F. na, kako su rekli iz Vrhovnog suda, naročito svirep način i pri bezobzirnom nasilničkom ponašanju.
Kujević je automobilom namjerno udario oštećenog dok se kretao trotoarom, prislonivši ga uz betonsku ogradu. Potom je izašao iz vozila i držalom od sjekire više puta udario u predjelu gleve i ruku A.F. koji nije mogao da se kreće, nanoseći mu teške tjelesne povrede.&nbsp;
Dalje nasilje spriječili su prolaznici. Pritvor je okrivljenom produžen zbog opasnosti od bjekstva.
&nbsp;Sud je takođe cijenio da bi okrivljeni, boravkom na slobodi, mogao ometati krivični postupak, naročito uticajem na svjedoke koji tek treba da budu saslušani, kao i da bi njegovo puštanje na slobodu moglo izazvati uznemirenje javnosti, imajući u vidu naročitu težinu krivičnog djela i način njegovog izvršenja, odnosno činjenicu da je krivično djelo učinjeno danju, na javnom mjestu.
Okrivljenom Kujeviću pritvor je prvobitno određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Bijelom Polju 6. decembra 2025. godine, a produžen rješenjem Krivičnog vijeća tog suda 30. decembra 2025. godine.&nbsp;
Po ovom rješenju Vrhovnog suda Crne Gore, pritvor može trajati do 3. juna 2026. godine.

Protužen pritvor Rožajcu osumnjičenom za pokušaj ubistva

Nakon Andrije Nikolića, i poslanica Aleksandra Vuković-Kuč reagovala je povodom toga što još nije poznato da li će sjutra biti sjednice Skupštine Crne Gore.
- Je l’ se to śednica priprema u tajnosti, poslanici drže u neizvjesnosti, a javnost u mraku da bi se progurala dva ključna zakona kojima bi Crna Gora bila i formalno pretvorena u zarobljenu policijsku državu - naglasila ona.
Vuković-Kuč se time osvrnula na činjenicu da je iz Vlade saopšteno da su utvrđeni amandmani na Zakon o unutrašnjim poslovima i Zakon o ANB-u.

Vuković-Kuč: Priprema li se to sjednica u tajnosti kako bi Crna Gora bila pretvorena u policijsku državu

Dr Šerbo Rastoder, istoričar, univerzitetski profesor i akademik govorio je u <a href="https://www.antenam.net/clanak/rastoder-u-drv-rijetko-ima-vecih-crnogorskih-patriota-od-bosnjaka-jedinstvo-bosnjaka-i-crnogoraca-temelj-je-ove-crne-gore">Drugačijoj radio vezi</a> o kontroverzama koje je izazvala nedavna izjava o BiH kao matičnoj državi Bošnjaka iz Crne Gore.
Njegova je poruka da se crnogorsko-bošnjački odnosi ne smiju remetiti zbog jedne izjave i da ga ljute, jer nemaju nikakvoga utemeljenja, sumnje u patriotska osjećanja Bošnjaka prema Crnoj Gori.
- U ovoj eri testiranja crnogorskog patriotizma, moram priznati da ponekad i nemam dovoljno živaca za objašnjavanja. Jer mislim, tvrdim, svjedok sam da većih crnogorskih patriota od Bošnjaka rijetko ima - dodao je. 
Rastoder je podsjetio da je 1993. na Svebošnjačkom kongresu, u Sarajevu, vraćeno istorijsko ime Bošnjak, a da je deset godina kasnije, u Podgorici usvojena Deklaracija o imenu, koju je potpisalo preko 160 bošnjačkih intelektualaca iz crne Gore.
No, kao na fundamentalno važnu činjenicu, gost DRV podsjeća da su se svi učesnici toga skupa založili za građanski koncept uređenja Crne Gore.
Objašnjava, potom, i zašto u Ustavu CG nema sintagme "nacionalne manjine, nego je zapisana formulacija "manjinski narodi" i naglašava:
- Mi smo tada definisali stav: Bosna je država našeg matičnog ili većinskog naroda. Mi smo autohtoni stanovnici države Crne Gore. Naša matična država je Crna Gora - ističe Rastoder. 
Akademik Rastoder, dalje, objašnjava da je BiH država tri naroda i da, kao takva "ona meni ne može biti matica".
Ilustruje to i još jednim primjerom: Srbija finasira Srpsku kuću u Podgorici, ali BiH ne može finansirati Islamski centar jer bi to bila "odluka jednoga naroda u trojednoj državi".
Ugledni istoričar kaže da je Bošnjačka stranka "ukrala ime od naroda" i da bez osnova pretenduje da bude jedini njegov politički predstavnik.
Aktuelnu vlast upoređuje sa dioničarskim društvom u kojem BS ne prepoznaje šta će biti konačan ishod tih "transakcija".
Rastoder kaže da su predstavnici BS, prije ulaska u vlast, razgovarali i sa njim na tu temu.
Kaže da im je, tada, poručio da u vlasti moraju biti "partneri a ne poltroni".
- U ovim izjavama, koje se izvlače iz konteksta, zlonamjerno ili namjerno, ima nešto što nije interes Bošnjaka. Interes Bošnjaka nikad nije bio da dođu u konflikt sa Crnogorcima. Ili da u bilo čemu dovedu u pitanje svoj crnogorski patriotizam! kome je to u interesu? Nekom drugom."
Dr Rastoder smatra da će i zahtjev za formiranje redakcije na bosanskom jeziku, koji je Javnom servisu uputilo BNV, poslužiti samo da "pojača apeti" nekome drugome.
- Hvatanje u četničko kolo u Crnoj Gori, iako sad izgleda primamljivo i isplativo, dugoročno će se Bošnjacima vratiti na onaj način koji istorija potvrđuje! Kratkoročno, možda će neko biti ministar, Dugoročno, ovaj će narod izgubiti perspektivu u jednoj građanskoj državi!" 
Sagovornik Antene M ističe i neprihvatljivost izostanka Crnogoraca iz vlasti.
Kaže da, onako kako bi mu smetalo da u njoj nema Bošnjaka, tako mu smeta što u njoj praktično nema predstavnika najbrojnijeg naroda u državi.
Ugledni istoričar, pomalo ironično, kaže da "ako hoćeš da upropastiš Bošnjaka, stavi ga u vlast".
Zamjera BS što prihvata da sjedi u vlasti sa predstavnicima politike koja i dalje negira genocid u Srebrenici, slavi Karadžića i Mladića...
- Biti ja sa tobom koji imaš takav sistem vrijednosti, e to nije normalno", kategoričan je Rastoder.
Gost DRV saglasan je sa ocjenom da neke strukture u i oko Bošnjačke stranke, kao svojevrstan alibi za saradnju sa DF-om, sve češće traži povode za konfrontaciju sa Crnogorcima, u sadašnjosti i prošlosti.
- U jedinstvu Bošnjaka i Crnogoraca temelj je ove države... Bošnjaci su od početka 90-ih, jedine saveznike imali u Crnogorcima. Ja to poštujem!"
Rastoder, takođe, ukazuje i na manir DPS da privatizuje crnogorstvo, da je crnogorstvo "deponovani kapital" te stranke.
I da se svaki napad na DPS interpretira kao napad na crnogorstvo. Smatra to pogrešnim jednako kao pokušaj BS da monopolizuje bošnjaštvo.
Na kraju, prof. Šerbo Rastoder podvači važnost očuvanja građanskog karaktera Crne Gore, upozorava na opasnost od etnofederalizacije i poručuje da država može sa Andrijom Mandićem ući u EU (što je, možda, strateški interes EU - dodaje), ali ne može biti građanska.

Rastoder: Rijetko ima većih crnogorskih patriota od Bošnjaka, jedinstvo Bošnjaka i Crnogoraca temelj je ove Crne Gore

Ministar finansija Novica Vuković kazao je proširivanjem roditeljskog odsustva sa 12 na 14 mjeseci, od čega su dva mjeseca predviđena za očeve, podrazumijevaće i dodatni trošak za budžet.
Vuković je na početku osudio linč ministarke Naide Nišić zbog prvobitnog predloga izmjena Zakona o radu po kojem je porodiljsko odsustvo za majke skraćeno sa 12 na 10 mjeseci, dok su dva mjeseca odsustva planirana za oca bez prava prenosa na majku. 
Vlada je danas utvrdila amandmane na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, kojima se uvodi roditeljsko odsustvo u trajanju od 14 mjeseci od dana rođenja djeteta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.2%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fvlada-utvrdila-amandmane-roditeljsko-odsustvo-14-mjeseci-12-za-majke-dva-za-oceve&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Novina predviđa da majkama pripada 12 mjeseci, dok su dva mjeseca namijenjena očevima kao neprenosivi dio prava, a primjena ove odredbe vezana je za dan pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
Vuković je rekao da ni jedno zakonsko rješenje nije predloženo bez najbolje namjere. 
- Sva zakonska rješenja koja na neki način šire i prolongiraju prava zahtijevaju dodatna budžetska sredstva. Vidjećemo kako će zakonsko rješenje na kraju izgledati - kazao je Vuković.

Tag: direktori