Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović upriličio je sinoć na Cetinju, u Vladinom domu, treći svečani prijem za diplomatski kor u Crnoj Gori, koji je okupio preko 100 ambasadora i diplomatskih predstavnika, saopšteno je iz kabineta Milatovića.
&nbsp;- Okupljanjem na ovom mjestu odajemo poštovanje korijenima naše diplomatije, ali i trajnim vrijednostima dijaloga, uvažavanja i partnerstva koje povezuju naše države- kazao je predsjednik, podsjetivši da su prve ambasade u Crnoj Gori otvorene upravo na Cetinju.
Predsjednik je kazao da je strateški cilj Crne Gore članstvo u Evropskoj uniji i jačanje saradnje u okviru na NATO-a.
&nbsp;- Iako je podrška partnera od neprocjenjive vrijednosti, najveća odgovornost je na nama, našim institucijama, političkim predstavnicima i društvu u cjelini- kazao je Milatović, dodajući da je Crna Gora „u potpunosti posvećena ispunjavanju obaveza Alijanse i jačanju bezbjednosti evroatlantskog prostora“.
Govoreći o globalnim izazovima, predsjednik je istakao opredijeljenost Crne Gore međunarodnoj saradnji.
- Posvećenost Crne Gore multilateralizmu ostaje neupitna. Naš glas je možda skroman, ali nepokolebljiv u principima- kazao je, u kontekstu 80 godina Ujedinjenih nacija i podrške poretku zasnovanom na pravilima, ljudskim pravima i mirnom rješavanju sporova.
Milatović je podsjetio na intenzivnu diplomatsku godinu: susrete sa šefovima država i najvišim evropskim zvaničnicima, jačanje veza sa saveznicima i prisustvo Crne Gore na ključnim međunarodnim forumima.
Najavio je da će 2026. biti „test zrelosti“: domaćinstvo Samita EU – Zapadni Balkan u Crnoj Gori, Samita Berlinskog procesa, kao i predsjedavanje Komitetom ministara Savjeta Evrope i Fondom za Zapadni Balkan.
- Kašnjenje, podjele ili pasivnost su luksuz koji ne možemo priuštiti- kazao je predsjednik, pozvavši na odgovornu saradnju institucija i političkih aktera radi jačanja vladavine prava, stabilnosti i ekonomskog napretka „u interesu naših građana i zajedničke evropske budućnostii''.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović okupio diplomatski kor: Sljedeća godina biće „test zrelosti'' za Crnu Goru

Iza nas je izazovna godina, ali i godina u kojoj smo postigli konkretne i važne rezultate na evropskom putu na koje smo posebno ponosni, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović na tradicionalnom novogodišnjem prijemu za diplomatski kor, održanom danas u Vili Gorica. Podsjetio je da je Crna Gora ostvarila bitan pomak u oblastima koje su obuhvaćene poglavljima 23 i 24. - I što je najvažnije, 44. Vlada je jasno pokazala odgovornost prema građanima, snaženjem vladavine prava, bez koje nema ekonomskog napretka i prosperitetne države. Evropski put Crne Gore uživa nepodijeljenu podršku svih građana i predstavlja kohezivni faktor u našem društvu - istakao je Ibrahimović. Naglasio je da je Crna Gora i tokom godine na izmaku, bila aktivna u okviru multilateralnih foruma i prepoznatljiva po zalaganju za poštovanje međunarodnog humanitarnog prava, rješavanje sukoba diplomatskim putem i zaštitu i obezbjeđivanje humanitarne pomoći civilima. - Imajući u vidu da smo po drugi put bili članica Savjeta za ljudska prava Ujedinjenih nacija, pružili smo značajan doprinos jačanju mehanizama zaštite ljudskih prava, borbi protiv diskriminacije, rodnoj ravnopravnosti i zaštiti ranjivih grupa - kazao je ministar, dodavši da je „više nego ikada, uloga UN-a presudna za zaštitu mira i međunarodnog poretka zasnovanog na pravu“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121115128_4d758abcd776cad9d9ce57adbf69003d03f7ea9167f3b2e5585cabcb2087a8a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024121115128_4d758abcd776cad9d9ce57adbf69003d03f7ea9167f3b2e5585cabcb2087a8a3" data-rendition-name="original" width="2500" height="1665" loading="lazy" alt="Ibrahimović priredio novogodišnji prijem za diplomatski kor"><figcaption>Ibrahimović priredio novogodišnji prijem za diplomatski kor(Photo: MVP)</figcaption></figure>  Ibrahimović se osvrnuo i na važnost dobrosusjedskih odnosa. - Crna Gora poseban značaj pridaje regionalnoj saradnji i razvoju dobrosusjedskih odnosa, što nije samo jedan od naših vanjskopolitičkih prioriteta, već ključni preduslov mira i stabilnosti u regionu, ali i najbolji odgovor na bezbjednosne prijetnje - rekao je Ibrahimović. Dodao je da evropska perspektiva Zapadnog Balkana nema alternativu i predstavlja put za dalji napredak i suočavanje sa svim izazovima. - Kao predvodnica u procesu evropske integracije, Crna Gora će, svojim uspjehom, biti ohrabrenje i podsticaj za evropski put ostalih zemalja kandidata - istakao je Ibrahimović. Ministar je zahvalio predstavnicima diplomatskog kora na doprinosu i posvećenosti međunarodnoj afirmaciji Crne Gore. - Kontinuirana podrška i pozitivne ocjene koje stižu sa međunarodnih adresa, ohrabruju nas i podstiču da istrajemo na evropskom putu i zajedničkim snagama gradimo prosperitetniju Crnu Goru, spremnu da doprinese očuvanju mira i stabilnosti u regionu, Evropi i svijetu - zaključio je Ibrahimović. U svojstvu doajena diplomatskog kora, prisutnima se obratio i ambasador Države Palestine u Crnoj Gori Rabi Alhantouli.

Ibrahimović: Crna Gora pouzdan i konstruktivan partner, evropske i evroatlantske vrijednosti temelj daljeg razvoja

Današnja Crna Gora je pouzdan partner, sa jasnim spoljnopolitičkim prioritetima, uključujući dobre odnose sa susjedima na Balkanu, članstvo u NATO-u, pristupanje Evropskoj uniji i multilateralizam, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na svečanoj večeri za predstavnike diplomatskog kora u Vladinom domu na Cetinju. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sa suprugom priredio je svečanu večeru za predstavnike diplomatskog kora u Vladinom domu na Cetinju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241209221236_6d3e4bffbb3b62fda61c61a5a5a47a45f54b0ba93101dea9bb4f0fa98c3b917c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241209221236_6d3e4bffbb3b62fda61c61a5a5a47a45f54b0ba93101dea9bb4f0fa98c3b917c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> </figure>  Tom prilikom Milatović je rekao da večerašnje okupljanje nosi dodatnu simboliku, imajući u vidu da se održava u godini kada obilježavamo vijek i po od osnivanja Kancelarije za spoljne poslove Crne Gore. - Pokazujući svoju državničku viziju, knjaz Nikola Petrović, tadašnji vladar Crne Gore, prepoznao je značaj uspostavljanja organizovane diplomatske službe, koja će u vremenu globalne preraspodjele moći pred Berlinski kongres svojim djelovanjem odlučno doprinijeti međunarodnom priznanju Crne Gore. U istorijskim zapisima naše zemlje, vojvoda Stanko Radonjić, prvi šef Kancelarije za spoljne poslove i prvi ministar vanjskih poslova, pominje se s posebnim poštovanjem. Zajedno sa vojvodom Gavrom Vukovićem, koji ga je naslijedio na ministarskoj poziciji, može se smatrati utemeljivačem crnogorske diplomatije. Rezultat vizije knjaza Nikole i napornog rada i talenta ljudi poput vojvode Stanka jeste činjenica da je Crna Gora na Berlinskom kongresu stekla međunarodno priznanje. Taj trenutak imao je svoj istorijski nastavak u crnogorskom ustanku 1941. godine, koji danas obilježavamo kao naš Dan državnosti, na koji smo ponosni - naveo je Milatović u govoru. On je istakao da je današnja Crna Gora pouzdan partner, sa jasnim spoljnopolitičkim prioritetima, uključujući dobre odnose sa susjedima na Balkanu, članstvo u NATO-u, pristupanje Evropskoj uniji i multilateralizam. U tom kontekstu, iz uloge predsjednika, nastoji da, kako je kazao, podrži sve ključne spoljnopolitičke ciljeve naše zemlje. Istakao je da je tokom protekle godine njegov kabinet bio izuzetno aktivan.&nbsp; - Realizovali smo brojne posjete na visokom nivou, uključujući prvu zvaničnu posjetu Kraljevini Holandiji, kao i posjete Austriji, Vatikanu, Rumuniji, Kipru i Turskoj. Velika mi je čast bila da predstavljam svoju zemlju na brojnim multilateralnim forumima, ali i da budem domaćin Samita Brdo-Brioni zajedno sa dragim slovenačkim i hrvatskim kolegama. Vratili smo stari diplomatski sjaj našoj prijestonici Cetinju, gdje smo ugostili ugledne goste, poput premijera Irske i predsjednika Slovenije, Rumunije, Bugarske, Sjeverne Makedonije, kao i predsjednika EBRD-a - naveo je Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241209221236_38cab2443d59b6ea3b610b35b48a68a564d4ba4cc93aa79150ea492bc3276800.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241209221236_38cab2443d59b6ea3b610b35b48a68a564d4ba4cc93aa79150ea492bc3276800" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> <figcaption>Milena i Jakov Milatović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Naglašva da je kroz ove diplomatske aktivnosti, dosljedno isticao ključne nacionalne interese i posvećenost da postanemo 28. članica EU do 2028. godine. Učešćem na važnim multilateralnim forumima i sastancima sa najvišim zvaničnicima, nastojao je, ističe on, da pokaže da "nas svakodnevna politika i razlike nikada neće i ne smiju odvratiti od izabranog strateškog kursa". Milatović je istakao i da je njegovanje dobrosusjedskih odnosa za Crnu Goru ključno.&nbsp; - Kažu da je geografija vaša sudbina; međutim, čak i kada bismo mogli birati drugačije, nikada ne bismo pronašli bolje susjede od onih koji nesebično podržavaju naš evropski put — put koji ne bi bio moguć bez njih. Posebno priznanje ide Hrvatskoj i Sloveniji za njihove napore — kako političke, tako i tehničke — u našem procesu integracije u EU - istakao je on. Prema njegovim riječima, izazovi kojima smo svjedočili u protekloj godini najbolja su potvrda važnosti diplomatske službe, kao jednog od nezaobilaznih mehanizama za ostvarivanje međunarodne saradnje i prosperiteta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241209221236_4a99df24ada277f9d3b183c274efd2be830b7a65ab6ab1466ce84c260657235d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241209221236_4a99df24ada277f9d3b183c274efd2be830b7a65ab6ab1466ce84c260657235d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> </figure>  - Nažalost, gdje prestaje dijalog, počinju konflikti, koji završavaju patnjom i tragedijom. Zato je, više nego ikada, potrebna intenzivna diplomatska aktivnost na svim nivoima - dodao je Milatović. Večerašnje okupljanje vidi kao priliku da se zahvali predstavnicima diplomatskog kora na posvećenosti jačanju političkih, kulturnih i ekonomskih veza između Crne Gore i njihovih matičnih zemalja. - Dosadašnje iskustvo u vršenju predsjedničke funkcije uvjerilo me u značaj i potrebu da, razmjenom stavova i mišljenja, dodatno doprinosimo međusobnom povjerenju i razumijevanju. Stoga želim da vas ohrabrim da i u budućnosti nastavimo saradnju u istom duhu - naglasio je Milatović. On je dodao da je doprinos predstavnika državnih i opštinskih institucija, medija, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija ostvarivanju evropskog sna naše zemlje, kao i svih drugih važnih spoljnopolitičkih ciljeva, na našem putu demokratskog razvoja, neizmjeran i dragocjen. - Podižem čašu dobrodošlice za lični i profesionalni napredak svakog od vas, za dobrobit i prosperitet vaših zemalja i Crne Gore, te za saradnju i sve buduće zajedničke uspjehe. Živjela Crna Gora! I živjelo naše prijateljstvo sa svim vašim zemljama", poručio je predsjednik Milatović u obraćanju prisutnima - poručio je Milatović.

Milatović: Nikada ne bismo pronašli bolje susjede od onih koji nesebično podržavaju CG, dosljedni smo spoljnopolitičkim ciljevima

Predsjednik Matice crngoorske Ivan Jovović gost je današnjeg podkasta Antene M "Drugačija radio veza."
Jovović će govoriti o Medovi, &nbsp;nedalekoj luci u Albaniji - mjestu stradanja gotovo 400 crnogorskih patriota koje je "zaobišla istorija i književnost", a zaobilaze ga i đačke i studentske ekskurzije - kao simbolu dva usuda Crnogoraca: stradanjima u borbi za slobodu i brzom zaboravu stradalnika, u slobodi.
Početak DRV je u 11:10 sati na Anteni M, a na Televiziji E ovaj podkast možete pratiti od 15.05 sati.
Autor emisije je Darko Šuković.

Ivan Jovović gost DRV: Medova - mjesto crnogorskog stradanja koje ne posjećuju đačke ekskurzije

U željezničkom prevozu u našoj državi tokom prošle godine registrovano je osjetno manje putnika nego 2024. Zvanični podaci Monstata govore kako je na našim prugama prošle godine bilo 762 hiljade putnika. U pitanju je pad od 102 hiljade u odnosu na 2024. godinu, a izraženo u procentima to iznosi oko 12 odsto. Što se prethodne godine tiče, najviše putnika transportovano je u trećem kvartalu – 256 hiljada, te u drugom, kada ih je bilo 228 hiljada. U prvom i u završnom kvartalu bilo ih je po 139 hiljada. Kada je u pitanju posljednja dekada – prošla godina je jedna od tri najskromnije na tom planu. Uz nju, riječ je o godinama tokom kojih je vladala pandemija COVID – 2020. bilo je 473 hiljade putnika, a godinu kasnije 555 hiljada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260225070236_9f237a89129ddbeee9fd27e307f6a1cc209bb731acca09458b91f7d3b2564bb1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260225070236_9f237a89129ddbeee9fd27e307f6a1cc209bb731acca09458b91f7d3b2564bb1" data-rendition-name="original" width="928" height="666" loading="lazy" alt="MONSTAT Željeznički prevoz"> </figure>

Prošle godine na našim prugama bilo čak 102.000 putnika manje nego 2024.

Opština Tuzi i Podgorica razgraničiće se putem arbitraže, jer nije postignut dogovor oko podjele teritorije i imovine, piše <a href="https://www.dan.co.me/podgoricom/podgorica-i-tuzi-razgranicenje-prepustaju-arbitrazi-5339020">Dan.</a>
Da do arbitraže dođe dogovoreno je na poslednjem sastanku odbora za razgraničenje na kojem je, kako je kazao Naim Đokaj, predsjednik tog tijela, „kamen spoticanja" bila Deponija. Proces razgraničenja traje sedam godina.&nbsp;
– Ovaj proces podijeljen je u dva procesa - teritorija i imovina. Predstavnici Glavnog grada imali su primjedbe, kao što je to bilo i ranije u dijelu nekoliko tačaka teritorije. Najviše problematizuju teritoriju koja sada funkcioniše pod Opštinom Tuzi, a to je kod Deponije „Livade". Oni su predložili da taj dio pripadne Podgorici, što nijesu prihvatili predstavnici Opštine Tuzi. To je odmah bila kočnica za razgovore i vidio sam da nema dogovora, te sam predložio da se čitavi predmet povjeri arbitražnoj komisiji. Nijesu se pominjala ni Kučka Korita, ni Kuće Rakića jer je prva prepreka bila Deponija što je značilo da se ne mogu dogovoriti. Podjelu imovine nijesmo pominjali - rekao je Đokaj.
Đokaj je kazao da se arbitražna komisija obrazuje od istog broja članova Glavnog grada i Opštine Tuzi, predstavnika Vlade i stručnjaka iz oblasti imovinskog prava koji će biti predsjednik ovog tijela.
– Dalji način rada i odlučivanja uređuje se aktom koje donosi arbitražna komisija. Ne postoji zakonski rok za koji se mora završiti arbitraža, ali ćemo kroz odluku o obrazovanju arbitražne komisije dati da rok bude što kraći. U dosadašnjim procesima arbitražne komisije rok je bio do 60 dana - kazao je Đokaj.
On kaže da i Glavni grad i Opština Tuzi do 2. marta odboru za razgraničenje treba da predaju predmete za arbitražu.
– Moramo zvanično preuzeti predmete od obje strane u postupku i na osnovu toga formiramo arbitražnu komisiju. Upoznaćemo i Vladu sa tim - rekao je Đokaj.
Đokaj navodi da na sjednici Odbora za razgraničenje nijesu razgovarali o podjeli imovine. On kaže da Opština Tuzi nije pominjala postotak koji traže.
– Kroz rad arbitražne komisije imaće jednak broj predstavnika i imaće prilike da predlože ideje i inicijative kako doći do podjele. Najveću ulogu ovdje igra stručnjak iz oblasti imovinskog prava i na kraju ako ne bude mogao da spoji dvije strane do nekog dogovora, on ima završnu riječ. To će se kroz odluke definisati. Odluka arbitraže je konačna i ima snagu sudskog poravnanja i na nju ne postoji pravo žalbe - ističe Đokaj.
Zeta još mora da čeka
To što Opština Tuzi i Podgorica idu na arbitražu ne znači da može početi razgraničenje Zete i Glavnog grada, rekao je Naim Đokaj.
– Mora se čekati da se potpuno završi proces razgraničenja između Podgorice i Tuzi. Njihov odbor ne može početi da radi, ali mogu biti optimisti jer će ovaj proces biti brzo završen. Praksa je do sada bila da rad arbitražne komisije traje 60 dana. Mi ćemo nastojati da kroz odluku o formiranju arbitražne komisije taj rok bude isti - kaže Đokaj.

Podgorica i Tuzi razgraničenje prepuštaju arbitraži

Za <a href="https://www.antenam.net/clanak/maticna-drzava">Antenu M</a> piše: Boban Batrićević
Želio bih nešto pitati lidere Bošnjačke stranke, prijateljski i bez imalo ironije - ako je matična država crnogorskih Bošnjaka - Bosna i Hercegovina, neka pitaju Bošnjake iz BiH što misle o tome kad Hrvati i Srbi iz BiH kažu da im Bosna nije matična država? Što misle o Dodiku i Čoviću koji tvrde da BiH nije njihova matična država?
Ili ovako da probamo - za koju su se matičnu državu borili Srbi i Hrvati koji su poginuli kao pripadnici slavne Armije Republike Bosne i Hercegovine? Oćete da kažete da im BiH nije matična država? Možete li to reći njihovim porodicama? Da li su zlatni ljiljani Srbi i zlatni ljiljani Hrvati odlikovani od nematične države?
Zaisto nešto ne štima u toj vašoj logici, a upravo je takva kad kažete da Crna Gora nije vaša matična država.
Eto, neću dalje ići od ovoga.

Tag: diplomatski-kor