Iza nas je izazovna godina, ali i godina u kojoj smo postigli konkretne i važne rezultate na evropskom putu na koje smo posebno ponosni, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović na tradicionalnom novogodišnjem prijemu za diplomatski kor, održanom danas u Vili Gorica. Podsjetio je da je Crna Gora ostvarila bitan pomak u oblastima koje su obuhvaćene poglavljima 23 i 24. - I što je najvažnije, 44. Vlada je jasno pokazala odgovornost prema građanima, snaženjem vladavine prava, bez koje nema ekonomskog napretka i prosperitetne države. Evropski put Crne Gore uživa nepodijeljenu podršku svih građana i predstavlja kohezivni faktor u našem društvu - istakao je Ibrahimović. Naglasio je da je Crna Gora i tokom godine na izmaku, bila aktivna u okviru multilateralnih foruma i prepoznatljiva po zalaganju za poštovanje međunarodnog humanitarnog prava, rješavanje sukoba diplomatskim putem i zaštitu i obezbjeđivanje humanitarne pomoći civilima. - Imajući u vidu da smo po drugi put bili članica Savjeta za ljudska prava Ujedinjenih nacija, pružili smo značajan doprinos jačanju mehanizama zaštite ljudskih prava, borbi protiv diskriminacije, rodnoj ravnopravnosti i zaštiti ranjivih grupa - kazao je ministar, dodavši da je „više nego ikada, uloga UN-a presudna za zaštitu mira i međunarodnog poretka zasnovanog na pravu“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121115128_4d758abcd776cad9d9ce57adbf69003d03f7ea9167f3b2e5585cabcb2087a8a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024121115128_4d758abcd776cad9d9ce57adbf69003d03f7ea9167f3b2e5585cabcb2087a8a3" data-rendition-name="original" width="2500" height="1665" loading="lazy" alt="Ibrahimović priredio novogodišnji prijem za diplomatski kor"><figcaption>Ibrahimović priredio novogodišnji prijem za diplomatski kor(Photo: MVP)</figcaption></figure>  Ibrahimović se osvrnuo i na važnost dobrosusjedskih odnosa. - Crna Gora poseban značaj pridaje regionalnoj saradnji i razvoju dobrosusjedskih odnosa, što nije samo jedan od naših vanjskopolitičkih prioriteta, već ključni preduslov mira i stabilnosti u regionu, ali i najbolji odgovor na bezbjednosne prijetnje - rekao je Ibrahimović. Dodao je da evropska perspektiva Zapadnog Balkana nema alternativu i predstavlja put za dalji napredak i suočavanje sa svim izazovima. - Kao predvodnica u procesu evropske integracije, Crna Gora će, svojim uspjehom, biti ohrabrenje i podsticaj za evropski put ostalih zemalja kandidata - istakao je Ibrahimović. Ministar je zahvalio predstavnicima diplomatskog kora na doprinosu i posvećenosti međunarodnoj afirmaciji Crne Gore. - Kontinuirana podrška i pozitivne ocjene koje stižu sa međunarodnih adresa, ohrabruju nas i podstiču da istrajemo na evropskom putu i zajedničkim snagama gradimo prosperitetniju Crnu Goru, spremnu da doprinese očuvanju mira i stabilnosti u regionu, Evropi i svijetu - zaključio je Ibrahimović. U svojstvu doajena diplomatskog kora, prisutnima se obratio i ambasador Države Palestine u Crnoj Gori Rabi Alhantouli.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ibrahimović: Crna Gora pouzdan i konstruktivan partner, evropske i evroatlantske vrijednosti temelj daljeg razvoja

Današnja Crna Gora je pouzdan partner, sa jasnim spoljnopolitičkim prioritetima, uključujući dobre odnose sa susjedima na Balkanu, članstvo u NATO-u, pristupanje Evropskoj uniji i multilateralizam, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na svečanoj večeri za predstavnike diplomatskog kora u Vladinom domu na Cetinju. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sa suprugom priredio je svečanu večeru za predstavnike diplomatskog kora u Vladinom domu na Cetinju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241209221236_6d3e4bffbb3b62fda61c61a5a5a47a45f54b0ba93101dea9bb4f0fa98c3b917c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241209221236_6d3e4bffbb3b62fda61c61a5a5a47a45f54b0ba93101dea9bb4f0fa98c3b917c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> </figure>  Tom prilikom Milatović je rekao da večerašnje okupljanje nosi dodatnu simboliku, imajući u vidu da se održava u godini kada obilježavamo vijek i po od osnivanja Kancelarije za spoljne poslove Crne Gore. - Pokazujući svoju državničku viziju, knjaz Nikola Petrović, tadašnji vladar Crne Gore, prepoznao je značaj uspostavljanja organizovane diplomatske službe, koja će u vremenu globalne preraspodjele moći pred Berlinski kongres svojim djelovanjem odlučno doprinijeti međunarodnom priznanju Crne Gore. U istorijskim zapisima naše zemlje, vojvoda Stanko Radonjić, prvi šef Kancelarije za spoljne poslove i prvi ministar vanjskih poslova, pominje se s posebnim poštovanjem. Zajedno sa vojvodom Gavrom Vukovićem, koji ga je naslijedio na ministarskoj poziciji, može se smatrati utemeljivačem crnogorske diplomatije. Rezultat vizije knjaza Nikole i napornog rada i talenta ljudi poput vojvode Stanka jeste činjenica da je Crna Gora na Berlinskom kongresu stekla međunarodno priznanje. Taj trenutak imao je svoj istorijski nastavak u crnogorskom ustanku 1941. godine, koji danas obilježavamo kao naš Dan državnosti, na koji smo ponosni - naveo je Milatović u govoru. On je istakao da je današnja Crna Gora pouzdan partner, sa jasnim spoljnopolitičkim prioritetima, uključujući dobre odnose sa susjedima na Balkanu, članstvo u NATO-u, pristupanje Evropskoj uniji i multilateralizam. U tom kontekstu, iz uloge predsjednika, nastoji da, kako je kazao, podrži sve ključne spoljnopolitičke ciljeve naše zemlje. Istakao je da je tokom protekle godine njegov kabinet bio izuzetno aktivan.&nbsp; - Realizovali smo brojne posjete na visokom nivou, uključujući prvu zvaničnu posjetu Kraljevini Holandiji, kao i posjete Austriji, Vatikanu, Rumuniji, Kipru i Turskoj. Velika mi je čast bila da predstavljam svoju zemlju na brojnim multilateralnim forumima, ali i da budem domaćin Samita Brdo-Brioni zajedno sa dragim slovenačkim i hrvatskim kolegama. Vratili smo stari diplomatski sjaj našoj prijestonici Cetinju, gdje smo ugostili ugledne goste, poput premijera Irske i predsjednika Slovenije, Rumunije, Bugarske, Sjeverne Makedonije, kao i predsjednika EBRD-a - naveo je Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241209221236_38cab2443d59b6ea3b610b35b48a68a564d4ba4cc93aa79150ea492bc3276800.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241209221236_38cab2443d59b6ea3b610b35b48a68a564d4ba4cc93aa79150ea492bc3276800" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> <figcaption>Milena i Jakov Milatović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Naglašva da je kroz ove diplomatske aktivnosti, dosljedno isticao ključne nacionalne interese i posvećenost da postanemo 28. članica EU do 2028. godine. Učešćem na važnim multilateralnim forumima i sastancima sa najvišim zvaničnicima, nastojao je, ističe on, da pokaže da "nas svakodnevna politika i razlike nikada neće i ne smiju odvratiti od izabranog strateškog kursa". Milatović je istakao i da je njegovanje dobrosusjedskih odnosa za Crnu Goru ključno.&nbsp; - Kažu da je geografija vaša sudbina; međutim, čak i kada bismo mogli birati drugačije, nikada ne bismo pronašli bolje susjede od onih koji nesebično podržavaju naš evropski put — put koji ne bi bio moguć bez njih. Posebno priznanje ide Hrvatskoj i Sloveniji za njihove napore — kako političke, tako i tehničke — u našem procesu integracije u EU - istakao je on. Prema njegovim riječima, izazovi kojima smo svjedočili u protekloj godini najbolja su potvrda važnosti diplomatske službe, kao jednog od nezaobilaznih mehanizama za ostvarivanje međunarodne saradnje i prosperiteta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241209221236_4a99df24ada277f9d3b183c274efd2be830b7a65ab6ab1466ce84c260657235d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241209221236_4a99df24ada277f9d3b183c274efd2be830b7a65ab6ab1466ce84c260657235d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> </figure>  - Nažalost, gdje prestaje dijalog, počinju konflikti, koji završavaju patnjom i tragedijom. Zato je, više nego ikada, potrebna intenzivna diplomatska aktivnost na svim nivoima - dodao je Milatović. Večerašnje okupljanje vidi kao priliku da se zahvali predstavnicima diplomatskog kora na posvećenosti jačanju političkih, kulturnih i ekonomskih veza između Crne Gore i njihovih matičnih zemalja. - Dosadašnje iskustvo u vršenju predsjedničke funkcije uvjerilo me u značaj i potrebu da, razmjenom stavova i mišljenja, dodatno doprinosimo međusobnom povjerenju i razumijevanju. Stoga želim da vas ohrabrim da i u budućnosti nastavimo saradnju u istom duhu - naglasio je Milatović. On je dodao da je doprinos predstavnika državnih i opštinskih institucija, medija, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija ostvarivanju evropskog sna naše zemlje, kao i svih drugih važnih spoljnopolitičkih ciljeva, na našem putu demokratskog razvoja, neizmjeran i dragocjen. - Podižem čašu dobrodošlice za lični i profesionalni napredak svakog od vas, za dobrobit i prosperitet vaših zemalja i Crne Gore, te za saradnju i sve buduće zajedničke uspjehe. Živjela Crna Gora! I živjelo naše prijateljstvo sa svim vašim zemljama", poručio je predsjednik Milatović u obraćanju prisutnima - poručio je Milatović.

Milatović: Nikada ne bismo pronašli bolje susjede od onih koji nesebično podržavaju CG, dosljedni smo spoljnopolitičkim ciljevima

Ustavni sud je na današnjoj sjednici odbio žalbu protiv presude Vrhovnog suda Crne Gore u slučaju južnokorejskog državljanina Do Kvona, nezvanično saznaje TVCG.
Vrhovni sud je sredinom septembra presudio da ministar pravde Bojan Božović donese konačnu odluku o tome da li će ,,kralj kripto valuta“ Do Kvon biti izručen Južnoj Koreji koja ga krivično goni zbog počinjenih krivičnih djela u oblasti finansijskog poslovanja ili Sjedinjenim američkim državama gdje je već počelo suđenje protiv njega zbog sumnje da je uzrokovao gubitak oko 40 milijardi dolara na kripto tržištima.
Na osnovu presude Vrhovnog suda, Božović je u prvom navratu saopštio da je odluku u slučaju izručenja Do Kvon donio ali da je neće objelodaniti prije nego je potpiše.
Ustavni sud Crne Gore je potom, 19. oktobra, obustavio proces izručenja Do Kvona, nakon čega je Božović rekao da je Ministarstvo prekinulo sve aktivnosti u tom slučaju.
Odluka Ustavnog suda je 13. koju su donijeli naši sudovi u slučaju Do Kvon.
Do Kvon i njegov saradnik Hon Čand Jun uhapšeni su 23. marta prošle godine po potjernicama koje su za njima raspisale SAD i Južna Koreja. Njima su lisice na ruke stavljene na podgoričkom aerodromu odakle su sa lažnim pasošima Kostarike pokušali da odlete za Dubaji.
Hon Čand Jun je sredinom februara izručen Južnoj Koreji pošto je izdržao zatvorsku kaznu dok je Do Kvon sproveden u Prihvatilište za strance.

Ustavni sud odbio žalbu u slučaju Do Kvona: O izručenju odlučuje ministar

Iako većina građana pripadnike druge vjere ne smatra prijetnjom po svoju religiju, svaki četvrti je kazao da su pripadnici drugih religija prijetnja po njegovu.
To pokazuju podaci istraživanja koje je za potrebe CDT-a sproveo Institut Damar, u periodu od 7. do 18. novembra na uzorku od 1.000 ispitanika. 
Ovaj dio istraživanja bavi se percepcijama građana/ki Crne Gore o ulozi religije u oblikovanju društvenih vrijednosti i identiteta. Fokus je na pitanjima o značaju religije za očuvanje crnogorskog identiteta, percepciji o međureligijskim odnosima, stavovima o podizanju spomenika vjerskim liderima.
Većina ispitanika (45,9 odsto) ne smatra ljude drugih religija prijetnjom svojoj vjeri u Crnoj Gori. Međutim, čak četvrtina (25,6 odsto) izražava suprotan stav. Značajan dio ispitanika (28,5 odsto) ima neutralan stav po ovom pitanju.
Nešto manje od polovine građana/ki Crne Gore (46,1 odsto) smatra da je religija ključni faktor za očuvanje crnogorskog identiteta, dok gotovo trećina (31 odsto) izražava neslaganje s ovom tvrdnjom. Preostali dio ispitanika (22,9 odsto) zauzima neutralan stav.
Trećina građana/ki (33,9 odsto) smatra da političare druge vjere treba isključiti iz procesa donošenja zakona koji uređuju odnos između države i vjerskih zajednica kojima ti političari ne pripadaju. Više od trećine (39,3 odsto) ne podržava takve tvrdnje, dok 26,8 odsto zauzima neutralan stav. 
Skoro dvije trećine ispitanika (62,6 odsto) smatra da se treba držati morala koji propovijeda njihova vjerska zajednica, pri čemu se 33,8 odsto u potpunosti slaže, a 28,8 odsto se donekle slaže sa ovom tvrdnjom. Neutralan stav zauzima 26,8 odsto ispitanika, dok manjina izražava neslaganje – njih 10,6 odsto.
Nešto manje od polovine građana (46,3 odsto) smatra da treba ispoštovati zakon i sačekati da prođe 20 godina prije donošenja odluke o podizanju spomenika ranijem mitropolitu SPC Amfilohiju Radoviću. S druge strane, 30,6 odsto ispitanika vjeruje da bi rok trebalo skratiti ako postoji poseban društveni interes, dok je 23,1 odsto neodlučno ili nema stav o ovom pitanju. 
Većina ispitanika (60,6 odsto) navodi da im ne bi smetalo da svešteno lice iz vjerske zajednice kojoj ne pripadaju dobije spomenik u Crnoj Gori. S druge strane, 21,4 odsto izražava stav da bi im to smetalo, dok 18 odsto nije sigurno ili nema stav o ovom pitanju.
Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta ”Jačanje otpornosti Crne Gore: Borba protiv radikalizacije i dezinformacija” uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Holandije. Sadržaj je isključiva odgovornost Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i ne predstavlja nužno mišljenje Ministarstva spoljnih poslova Holandije.

Skoro polovina građana nije za podizanje spomenika Amfilohiju u ovom vremenu

Vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo podiglo protiv N.S, R.Š, S.K, R.K, S.B. i P.A. i firmi "V.C." DOO P. i "S." DOO P. za šest krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, četiri produžena krivična djela pranje novca putem pomaganja, četiri produžena krivična djela utaja poreza i doprinosa putem pomaganja, tri produžena krivična djela pranje novca i tri produžena krivična djela utaja poreza i doprinosa.
Podsjećamo, SDT je podiglo optužnicu protiv odbjeglog biznismena i predsjednika Atlas grupe Duška Kneževića u slučaju e-komerc, a za stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca, utaju poreza i doprinosa tereti šest njegovih osoba.
U odnosu na Kneževića, prema optužnici organizatora kriminalne organizacije, sud je prethodno donio odluku da se postupak razdvoji i posebno dovrši za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.
Kako je navedeno u saopštenju SDT-a, okrivljeni nije dao saglasnost da bude krivično gonjen za krivično djelo za koje je optužen, a izručen je Crnoj Gori radi krivičnog gonjenja i suđenja u drugim krivičnim postupcima.

Potvrđena optužnica u slučaju e-komerc: Kneževićevi ljudi terete se za stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca, utaju poreza

Usvajanje izmjena Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći u Crnoj Gori predstavlja značajnu prekretnicu u zaštiti prava žrtava torture, krivičnih djela protiv polnih sloboda i djece koja traže pravnu zaštitu, kazali su iz Akcije za ljudska prava (HRA).
One su konačno dobile pravo na besplatnu pravnu pomoć, što je, navode iz HRA, ključno za obezbjeđivanje jednakog pristupa pravdi i jačanje njihovog položaja u društvu.
Time je ispunjena preporuka Akcije za ljudska prava, koja je posljednjih deset godina uporno ukazivala na potrebu izjednačavanja prava žrtava mučenja sa pravima policijskih službenika.
Iz HRA podsjećaju da su policijski službenici, prema Zakonu o unutrašnjim poslovima, već imali pravo na besplatnu pravnu pomoć u postupcima pokrenutim zbog upotrebe sredstava prinude.
- Ovim izmjenama konačno je ispravljena ta nepravda i omogućeno da žrtve mučenja imaju ravnopravnu podršku u postupcima Važan korak naprijed ka izgradnji pravednijeg društva, uz poštovanje međunarodnih standarda i zaštite ljudskih prava - porčuju iz HRA.

HRA: Usvajanja izmjena Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći značajna prekretnica u zaštiti prava žrtava torture

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.