Iz Akcije za ljudska prava i Centra za ženska prava pozdravili su odluku Ministarstva unutrašnjih poslova da Dinari Smailovoj i Almatu Mukhamejanovu, njenom suprugu, odobri status osoba pod međunarodnom zaštitom.
Iz HRA i CŽP su podsjetili da su vlasti nakon gotovo dvije godine dugotrajnog i složenog postupka, konačano prepoznale prijetnju po bezbjednost aktivistkinje koja je javno progovorila o seksualnom nasilju i godinama se borila za prava žena u Kazahstanu. Smailova je zbog svog djelovanja bila izložena politički motivisanom progonu, pritiscima i prijetnjama.
- Pružanje utočišta Dinari i njenom suprugu je dobar primjer primjene međunarodnih standarda i stvarne zaštite ljudskih prava aktivista za ljudska prava. Očekujemo da Crna Gora ne odustane od te prakse i služi za primjer drugima- poručili su iz ovih NVO. 
 
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

HRA i CŽP: Odluka o zaštiti Dinare Smailove pozitivan primjer zaštite ljudskih prava aktivista

U Višem sudu u Podgorici danas je održano ročište povodom zahtjeva Kazahstana za izručenje kazahstanske aktivistkinje Dinare Smailove na kojem se i tužilaštvo izjasnilo protiv njenog izručenja Kazahstanu.&nbsp;
Njen pravni zastupnik, advokat Dalibor Tomović, naveo je da su u sudnici iznijeti brojni argumenti protiv ekstradicije, ukazujući da je slučaj politički motivisan i da bi Smailovoj u matičnoj zemlji prijetila tortura.
- Radi se o procesu koji je isključivo političko-represivne prirode i ima za cilj osvetu nad Dinarom, u slučaju da bude izručena Kazahstanu - rekao je Tomović nakon ročišta.&nbsp;
On je istakao da nijedan od navoda kazahstanskih vlasti ne ukazuje na konkretno krivično djelo koje bi se Smailovoj moglo staviti na teret.
- Nismo vidjeli nijedan razuman argument od strane države molilje. Zato smatramo da Crna Gora mora poštovati princip zabrane protjerivanja, koji je zagarantovan kako domaćim zakonodavstvom, tako i međunarodnim konvencijama - kazao je Tomović.
Neočekivani obrt na današnjem ročištu bio je i stav crnogorskog tužilaštva koje se, kako je saopštio advokat, izjasnilo protiv izručenja.&nbsp;
- Bili smo prijatno iznenađeni. Smatramo da je time i tužilaštvo prepoznalo da se radi o politički motivisanom postupku - dodao je Tomović.
Odluku o izručenju donijeće vanraspravno vijeće Višeg suda, nakon što sudija za istragu iznese mišljenje o osnovanosti zahtjeva za ekstradiciju. Tomović je naveo da očekuje odluku u roku od dvije sedmice.
Dinara Smailova, koja je ranije zatražila azil u Crnoj Gori, izjavila je da vjeruje u pozitivan ishod.
- Očekujem da neću biti izručena jer je moj advokat iznio mnogo argumenata. Jedan od njih je da je moj slučaj u Kazahstanu isključivo politički, a postoji i opasnost da budem izložena torturi. Takođe, podnijela sam zahtjev za status izbjeglice pola godine prije nego što je slučaj protiv mene uopšte počeo - rekla je Smailova za medije nakon ročišta.
Dodala je i da vjeruje da je suđenje prošlo dobro, te da joj dodatnu nadu uliva činjenica da se i tužilaštvo izjasnilo protiv njenog izručenja.
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvisi-sud-tretirao-aktivistkinju-iz-kazahstana-kao-kriminalku-spajiceva-vlada-ocutala-zahtjev-ujedinjenih-nacija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Duško Mihailović

Marija Žižić

1250x600

1084x550

Neočekivani obrt na ročištu: Tužilaštvo se izjasnilo protiv izručenja Smailove

Sjutra se očekuje suđenje kojim će se utvrditi da li će Dinara Smailova biti isporučena Kazahstanu ili će ostati u Crnoj Gori, kako se navodi u saopštenju, koje je Smailova poslala medijima.
Dinara Smailova živi u Crnoj Gori od kraja 2023. godine, i čeka rješenje Višeg suda, jer je njena zemlja, Kazahstan, izdala za njom potjernicu, zbog navodne prevare i širenja dezinformacija. Nada se da će je Crna Gora zaštititi i da će dobiti međunarodnu zaštitu, dok čeka odluku Višeg suda o ekstradiciji. Ukoliko bude presuda o izručenju, Smailovoj, kako se navodi u saopštenju, prijeti 10 godina zatvora, montiran krivični slučaj, mučenje, ponižavanje i psihičko nasilje.
Ona je osnivačica fonda „Ne ćuti“, koji se od 2017. bavi žrtvama nasilja, a u svojoj zemlji je razotkrila brojne slučajeve, kao i činjenicu da su neki funkcioneri i policajci bili nasilnici.
Kaže da je veoma zahvalna Crnoj Gori i da osjeća da će joj pomoći, kao što već jeste. Smailova navodi da je gone zbog njenog pravno-aktivističkog rada.
Pobjeda je ranije pisala da je u Kazahstanu preko 7000 donatora fondacije „Ne ćuti“ bilo pod pritiskom vlasti da potpišu izjavu da su prevareni. Potpisalo je samo sedam, pa su podnešene prijave za ukupan iznos od 44 eura.
Zahvaljujući toj Fondaciji, u Kazahstanu su se desile velike promjene u svijesti društva: žene više ne ćute o nasilju, pojačani su zakoni o pedofiliji, seksualnom i porodičnom nasilju, uvedene su norme protiv uhođenja i mnoge druge pravne promjene.
- Više od 60.000 žena je dobilo besplatne konsultacije u fondu „Ne ćuti“. Više od 5.000 nasilnika je procesuirano administrativno, dok je 315 krivičnih djela dovedeno do presude zahvaljujući radu fondacije - naglašeno je u saopštenju.
U zaštitu Smailove, kao borkinje za ljudska prava, stale su Ujedinjene nacije, ali i brojne međunarodne organizacije, koje su pisale Vladi Crne Gore, tražeći da je zaštiti te da je ona žrtva političkog progona.
U svojoj zemlji je poznata i kao Dina Tansari, što je njen umjetnički pseudonim. Ona je u obraćanju javnosti još 2016. izjavila da žene ne smiju ćutati o nasilju, jer ćutanje i nekažnjivost rađaju nova krivična djela!
- I sama sam žrtva grupnog silovanja i znam kako trauma nasilja utiče na čitav život žene koja ga je preživjela, kao i na njenu porodicu – kazala je Smailova.
Ističe da je ta njena javna objava izazvala talas ispovijesti i obraćanja žena iz cijelog Kazahstana, te se spontano i ubrzano pojavio pokret „Ne ćuti“.
Tada su ona i njen suprug Almat Muhamedžanov odlučili da osnuju fondaciju za zaštitu prava žena i djece koji su preživjeli nasilje.
- Sva naša aktivnost zasniva se na volonterskom radu, bez grantova i stalnog zvaničnog finansiranja. Tokom svih devet godina rada fondacije pomagali smo žrtvama nasilja pružajući besplatnu pravnu i psihološku pomoć, kao i rješavanje socijalnih problema. Fondaciju održavamo zahvaljujući dobrovoljnim donacijama građana – pojasnila je Smailova.
Od samog početka, rad te fondacije nije bio po volji državnim organima i organima reda Kazahstana.
- Od 2017. godine sam protivzakonito krivično gonjena. Ukupno je protiv mene bilo pokrenuto osam krivičnih postupaka, od kojih su dva obustavljena zbog nepostojanja krivičnog djela. Sve te prijave dolazile su od policije i nijesu uključivale stvarne žrtve – kazala je Smailova u obraćanju koje je dostavila Pobjedi.

Ukoliko Crna Gora vrati Dinaru Smailovu, čeka je 10 godina zatvora

Crna Gora je od oktobra 2023. privremeni dom Dinare Smailove – revolucionarke iz Kazahstana, kako je opisuju međunarodne organizacije. - Ja sam žena koja je preživjela grupno silovanje i zato sam decenijama kasnije osnovala organizaciju "Ne ćuti", kako bih osnažila i ostale da ne ćute - kaže u razgovoru za Radio Slobodnu Evropu. Prije devet godina osnovana je organizacija koja pomaže žrtvama da se izbore sa posljedicama porodičnog i seksualnog nasilja. A Dinaru je borba za njihova prava dovela u sukob sa kazahstanskim vlastima. Nakon što ih je javno kritikovala zbog korupcije i neefikasne zaštite žena i djece, vlasti su pokrenule postupke protiv nje. Do sada šest: za korupciju, prevare i širenje lažnih informacija. Zbog pritiska i prijetnji 2021. je napustila svoju zemlju. Prva stanica bila je Gruzija, a potom Crna Gora. Tu je zatražila azil. RSE: Dinara, možete li nas vratiti na početak – šta se dešavalo u Kazahstanu? Zašto ste odlučili da ga napustite? Smailova: Ja sam žena koja je pretrpjela grupno silovanje. I rekla sam ženama da moraju biti snažne. Za tri godine uspjeli smo da promijenimo mišljenje ljudi. Kao i zakon. Prvi zakon koji smo promijenili u Kazahstanu na tu temu je bio zakon o seksualnom nasilju. I on se primijenjuje. To je bio veoma veliki korak da jedna žena koja je i sama žrtva seksualnog nasilja ustaje, podiže glas i osnažuje druge žene da govore. Pozvali su me u Ameriku, kao ženu revolucionarku koja je promijenila mišljenje drugih. Lakše je kada i drugi misle kao i vi. Nakon Amerike sam se vratila u Kazahstan. Podigili su optužnicu protiv mene. Htjeli su da zatvorim svoju organizaciju. Mene su htjeli da ućutkaju da žene ne bih ohrabrivala da pričaju o nasilju. Ali nisu uspjeli. Iz godine u godinu smo imali sve više žena koje su prijavljivale silovanja, i djece koja su bila silovana… Zbog toga je vlastima bilo jako važno da me zaustave u tom procesu. RSE: Zašto je vlast htjela da vas zaustavi? Smailova: Zato što smo otkrili nepočinstva policije, veliku korupciju i vlastima se nije dopadalo to. RSE: Do kakvih ste sve podataka došli, šta ste postigli za pet godina rada? Smailova: Naša organizacija izmijenila je šest zakona o seksualnom nasilju žena i djece. Osim toga, u zatvoru se nalazi 314 prestupnika, odradili smo 55.000 besplatnih konsultacija i napravili call centar gdje žene prijavljuju nasilje. RSE: Zašto vas vlasti Kazahstana optužuju na širenje dezinformacija i prevare? Smailova: Sve što organizacija radi je na račun donacija. Sve što imamo je prijavljeno i sve je transparentno objavljeno na našim društvenim mrežama. 16. oktobra su podigli optužnicu protiv mene. Tek od novembra prošle godine počeli su da me traže. Optužuju me da sam ukrala donacije i da sam otišla preko granice. Govore da smo dobili 56 miliona tengi (95.000 eura) i da smo samo jedan mali dio dali advokatima. Samo za rad sa žrtvama plaćeno je 180 sati psihologa. Imali smo tim od 14 ljudi koji su dobijali platu. Plaćali smo rentiranje kancelarija. Sve to je bilo napisano u svim našim troškovima. A vlast je, uprkos transparentnosti koja je jasno vidljiva na našim socijalnim mrežama, davala lažne informacije o meni. <h2>Gruzija dala, pa povukla gostoprimstvo</h2> RSE: Vaš prvi izbor bila je Gruzija. Ali ste na neki način protjerani odatle, bio vam je zabranjen povratak. Zašto? Smailova: U Gruziju su supruga i mene pozvali pravnici koji su nas uključili u program zaštite. Gruzija nam je dala mogućnost rehabilitacije. Tamo su mi otkrili kancer materice i morala sam da ostanem da bih se operisala. Ostali smo u Gruziji, gdje smo osnovali fond Break Silence i napravili tim. Krajem septembra bili smo u Turskoj, otišli smo na tri dana i kada smo se vratili meni su zabranili da pređem granicu a mužu ne. Rekli su mi da će me ponovo vratiti u Tursku. Muž je rekao da će ići sa mnom, tako da smo se zajedno vratili u Tursku sa jednim ruksakom sa našim stvarima i bukvalno bez ičega. Sav naš rad u Gruziji je bio nasilno zaustavljen. Vlasti Gruzije nisu objasnile zašto su nam to zabranili. U tom momentu pojavilo se dosta pravnika koji su pričali da je to nepravedno. Išli u konzulat Gruzije u Istanbulu ali nismo dobili pomoć. Onda smo došli na ideju da probamo sa Crnom Gorom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418110412_ae4642fbb6e7a3c07fa4b696e669cc86b7bd0d6155eec5ddeda58be1ce73860d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250418110412_ae4642fbb6e7a3c07fa4b696e669cc86b7bd0d6155eec5ddeda58be1ce73860d" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Dinara Smailova sa suprugom"> <figcaption>Dinara Smailova sa suprugom(Photo: Aleksandar Ljumović (RFE/RL))</figcaption> </figure>  <h2>U Crnoj Gori očekivali zaštitu</h2> RSE: Kako ste se odlučili za Crnu Goru? Smailova: Odlučili smo se za Crnu Goru zato što je to članica NATO i zemlja koja ide ka Evropskoj uniji. To je nama bilo jako važno i nadali smo se da će nas ovdje zaštititi. Kad smo došli u oktobru 2023. odmah smo tražili azil. Policija Kazahstana podigla je protiv mene tužbu da mi Crna Gora ne bi dala taj status. Dakle 12. oktobra smo stigli u Crnu Goru, a već 16. je Kazahstan podnio tužbu. Ali nas to nije zaustavilo. RSE: Međutim i ovdje vam je prijećeno. Da li ste to prijavili policiji i kako su reagovali? Smailova: U Crnoj Gori su nas pratili. Bilo je četiri, pet slučajeva. Bilo je situacija da su nam prijetili građani Kazahstana. Čak i jedan koji živi u Italiji. On nam je prijetio da će nas prijaviti. Mi takođe u Italiji imamo boravak. To smo prijavili policiji. Kada su nas pozvali i pitali gdje tačno živimo, pomislila da to rade zbog zaštite i naivno sam im rekla. Poslije nekog vremena došla su dva policajca i odmah sam znala da će to biti hapšenje zbog ekstradicije. U tom momentu nisam imala prevodioca, slabo govorim jezik i odreagovala sam kako su zahtijevali. Oni su tražili da odemo u policijsku stanicu, gdje su mi uzeli otiske i izjavu i gdje je odmah potegnuto pitanje potjernice. Sve se dešavalo jako brzo. Policija je bila u civilu, mene su brzo izveli na ulicu, tamo je bilo tri automobila i svi su izgledali obično, ne kao policajci. Suprug je ostao kod kuće, a mene su poveli. Rekli su mu da može pješke da dođe. Uplašila sam se, mislila sam da je to neka prevara jer nisu bili uniformi. Tražila sam da suprug ide sa nama jer sam počela da sumnjam da je to policija uopšte, mislila sam da je neka druga organizacija. Kada su nas doveli u policijsku stanicu rekli su mi da moram da budem pritvorena, sve su mi objasnili, doduše bez prevodioca, na nekom polu-konfuznom jeziku, ali su mi ipak objasnili kako će se stvari odvijati po pitanju moje ekstradicije. Ujutru je suprug obavijestio crnogorske pravnike i novinare i svi su se ujedinili jako brzo, i našao mi se advokat koji je pružio pomoć po pitanju ekstradicije. Podržavaju me organizacije - od lokalnih ženskih iz Crne Gore do Evropskog parlamenta. <h2>Živimo u iščekivanju</h2> RSE: Da li strahujete da ćete, ipak, biti izručeni? Smailova: Živimo u iščekivanju, to je jako teško kada ne znaš svoju budućnost, kada ne razumiješ kako će se sve završiti. Ipak se nadam da će se mojim slučajem baviti ispravno i da će ga dobro procijeniti. Kad sam bila na sudu, sudije i advokati su rekli da šteta zbog koje su me osudili i sude mi je svega 42 eura. Ipak, moja nada je Crna Gora, koja je demokratska zemlja. Crna Gora se jako dopada i mom suprugu. Posebno mu se sviđa priroda. RSE: Kako provodite vrijeme dok čekate odluku? Smailova: Počela sam da slikam, idem na izložbe i trudim se da prodam svoje slike. To nas održava u životu što možemo da se bavimo i umjetnošću i da skrenemo misli sa našeg problema. Ovdje se osjećam sigurno za razliku od Kazahstana. Tamo ne bih mogla da djelujem kao što djelujem ovdje. Zato sam zahvalna i Crnoj Gori i ljudima koji nas podržavaju. RSE: Kako vam odavde izgleda situacija sa ženama u Kazahstanu? Smailova: Želim da kažem da su naše žene velike i jake. Vidjela sam mnogo strašnih situacija i kako su se naše žene dizale iz svih tih problema. Vidjela sam i kako jedna naša žena može biti primjer za stotine, za hiljade. U Kazakstanu se dešava ženska revolucija. Sve će se popraviti, ali glavno je da se ne ćuti. Kazahstanskim ženama je potrebna pomoć, kao i novinarima i pravnicima... I molim čitav svijet da pomogne Kazahstanu. Ne ćutite!

Čekajući azil u Crnoj Gori: Dinarin put od traume do spašavanja drugih

Crnogorska policija je u Budvi uhapsila Dinaru Smailovu, državljanku Kazahstana, postupajući po nalogu Višeg suda u Podgorici, koja je jutros puštena da se brani sa slobode. Tim povodom oglasili su se iz Crnogorskog PEN centra i apelovali na nadležne institucije da Smailovoj pruže zaštitu i da ne dozvole da bude izručena represivnom režimu.
- Riječ je o istaknutoj aktivistkinji i braniteljki ljudskih prava, poznatoj po borbi protiv seksualnog nasilja i nekažnjivosti u Kazahstanu, te osnivačici fondacije NeMolchiKZ- napominju iz PEN centra.
Iz Crnogorskog PEN centra podsjećaju da je Smailova pokrenula brojne kampanje podrške žrtvama seksualnog i porodičnog nasilja.
- &nbsp;Zahvaljujući njenom radu, u Kazahstanu su donijete presude protiv 239 silovatelja, dok je preko 200 policijskih službenika disciplinski procesuirano zbog nepostupanja prema prijavama žrtava. O svom iskustvu, borbi i pritiscima kojima je izložena, govorila je i pred Ujedinjenim nacijama, što dodatno potvrđuje njen međunarodno prepoznat status braniteljke ljudskih prava- ističu iz PEN centra.
Iako se Smailova nalazi pod prijetnjom političkog progona u matičnoj zemlji, crnogorske institucije su je tretirale kao opasnu kriminalku, ističu iz PEN centra apelujući da se takvo nešto ne smije događati.
- Ono što je posebno alarmantno jeste da su Ujedinjene nacije još u avgustu 2024. eksplicitno upozorile Crnu Goru da je riječ o aktivistkinji koja je izložena represiji zbog svog rada na zaštiti ljudskih prava, te da bi izručenje moglo predstavljati ozbiljno kršenje međunarodnog prava- poručili su iz PEN centra.
Uprkos tom upozorenju, kako ističu, Vlada Crne Gore – konkretno Ministarstvo unutrašnjih poslova – nije dostavilo te informacije pravosudnim organima koji su odlučivali o njenom lišenju slobode.&nbsp;
- Takav propust ne može se tumačiti kao tehnička greška, već kao zabrinjavajući znak institucionalne nesposobnosti, ili još gore – političke volje da se ignorišu međunarodne obaveze kada su u pitanju ljudska prava- kazali su.
Ministarstvo unutrašnjih poslova, naglasili su iz PEN centra, je i ovoga puta demonstriralo svoj hronični problem – nedostatak institucionalne odgovornosti, nesposobnost koordinacije i propuštanje da postupi po ključnim međunarodnim dokumentima.&nbsp;
- Odgovornost za zataškavanje upozorenja UN-a i direktno ugrožavanje bezbjednosti Dinare Smailove ne može biti razvodnjena administrativnim izgovorima – radi se o ozbiljnom propustu koji zahtijeva momentalnu institucionalnu i političku odgovornost- upozorili su iz PEN centra.
Posebno je, kako navode iz Crnogorskog PEN centra, poražavajuće što se ovakav čin dešava u zemlji koja je važila za regionalno utočište aktivistima koji su bježali od autoritarnih režima jer su drugačije mislili, govorili i djelovali. Crna Gora se time ne odriče samo međunarodnih standarda – već i vlastite tradicije pružanja utočišta onima koji su progonjeni zbog svog angažmana za slobodu i pravdu.
- Pozivamo nadležne da hitno prekinu ovu farsu od postupka i da Dinari Smailovoj pruže zaštitu, a ne izručenje represivnom režimu. Crna Gora se mora odlučiti: hoće li biti zemlja u kojoj se poštuju međunarodno priznati standardi ljudskih prava – ili tek servis za političke obračune autoritarnih režima- zaključuje se u saopštenju Crnogorskog PEN centra.

Crnogorski PEN centar poziva nadležne da pruže Smailovoj zaštitu a ne da je izruče represivnom režimu

Crnogorski helsinški odbor za ljudska prava (CHO) poziva pravosudne i organe vlasti u Crnoj Gori i očekuje da oni ne izvrše ekstradiciju aktivistkinje za ljudska prava Dinare Smailove.
Smailova je, kako navode u saopštenju, zatražila azil u našoj zemlji još u oktobru 2023.&nbsp;
- Nedavno hapšenje i pritvaranje gospođe Smailove pokazuje da predstavnici vlasti razmišljaju o njenom progonu, tj. o isporučivanju Kazahstanu, đe joj je ugrožena bezbjednost zbog njene aktivnosti vezane za zaštitu ljudskih prava - ističu iz Crnogorskog helšinskog odbora.&nbsp;
Pozivaju nadležne organe da poštuju međunarodne konvencije i pravila o ljudskim pravima i slobodama koji izričito zabranjuju ekstradiciju u ovakvim slučajevima.&nbsp;
- Očekujemo da se u vezi ovog slučaja hitno i principijelno oglasi i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda (Ombudsman). On mora jasno upozoriti vlasti da ne krše ljudska prava gospođe Smailove - navodi se u saopštenju.
Crna Gora, kao demokratska zemlja koja, kako dodaju, bar zvanično baštini evropske demokratske i civilizacijske vrijednosti i principe i koja je potpisnica svih relevantnih međunarodnih dokumenata koji tretiraju ljudska prava i slobode, ne smije dozvoliti da se "zbog neznanja, inertnosti, nekompetentnosti ili korumpiranosti aktuelne vlasti i pravosuđa, flagrantno krše prava, fizička bezbjednost i sloboda osoba koje se, kao u ovom slučaju, zalažu za prava žena i djece u svojoj domovini".
- Progon gospođe Smailove mora biti prekinut. Ne vidimo razloge zbog kojih ona ne bi dobila azil u našoj zemlji i pozivamo Vladu Crne Gore da se pozitivno izjasni o njenom zahtjevu - poručili su iz Crnogorskog helšinskog odbora.

CHO: Vlast u Crnoj Gori ne smije isporučiti Dinaru Smailovu

Kazahstanska aktivistkinja za ljudska prava Dinara Smailova kazala je danas ispred Višeg suda u Podgorici da &nbsp;je već devet godina izložena progonu u svojoj zemlji zbog borbe za prava žena i djece žrtava nasilja
- U Kazahstanu sam od samog početka svojih aktivnosti bila progonjena zbog raznih krivičnih slučajeva koje su mi podmetale vlasti – kazala je Smailova novinarima, navodeći da je članica jednog fonda za zaštitu ljudskih prava od 2014. godine.
Ona je podsjetila da je 16. oktobra 2023. godine u Crnoj Gori zatražila politički azil, ali da do danas nije dobila status izbjeglice. Prema njenim riječima, do sada su vođena dva intervjua, ali bez konkretnog rezultata.
- Juče popodne sam iznenada uhapšena i privedena u policijsku stanicu u Budvi, gdje sam provela dan u ćeliji. Danas su me sa lisicama na rukama odveli na sud - ispričala je Smailova.
Kazala je da prilikom hapšenja nije imala ni advokata ni prevodioca, te da je potpisivala dokumenta ne znajući šta u njima piše. Tek je kasnije, kako je navela, dobila pravnu pomoć i mogućnost da razgovara sa advokatom.
- Sud je odlučio da mi oduzme pasoš, ali da me pusti na slobodu. Odluka o ekstradiciji još nije donešena. Sada čekamo da mi se dodijeli status političke izbjeglice - kazala je Smailova.
Ona se zahvalila sunarodnicima i pristalicama koji su je podržavali sve ove godine.&nbsp;
- Ovo je bila prava ženska revolucija u Kazahstanu. Zbog toga sam i progonjena. Molim vas, ne ćutite. Nastavite da podržavate fond i borbu za ljudska prava – poručila je Smailova.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsmailova-ostaje-na-slobodi-dok-crna-gora-odluci-o-zahtjevu-za-azil&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Smailova: Prošla sam kroz progon i hapšenje, čekam odluku o azilu

Njemački tužilac Andres Riter sadašnji zamjenik glavne evropske tužiteljke, izabran je da naslijedi Rumunku Loru Koveši na čelu Kancelarije evropskog javnog tužioca (EPPO), objavio je Euraktiv. Primopredaja funkcije očekuje se u oktobru 2026. godine.
Vođenje EPPO-a, sa sjedištem u Luksemburgu, smatra se jednim od najzahtjevnijih pravnih poslova u EU. Kancelarija koordiniše prekogranične istrage koje se bave zloupotrebama i pronevjerama sredstava EU-a.
Riter je dobio snažnu podršku u Evropskom parlamentu — glasalo je za njega 22 članova Odbora za budžet i 46 članova Odbora za pravosuđe i unutrašnje poslove. Prema navodima diplomata, bio je i favorit država članica.
Sa više od 25 godina iskustva u Njemačkoj, Riter je specijalizovan za ekonomski kriminal i prevare povezane sa evropskim subvencijama. Pred njim su brojni složeni predmeti, uključujući istrage o nabavci kovid-vakcina koju je odobrila predsjednica Komisije Urzula fon der Lajen, kao i slučajevi zloupotrebe sredstava u institucijama i političkim grupacijama EU-a.
Poslanica Zelenih Saskija Brikmon &nbsp;pozdravila je njegov izbor, navodeći da će Riter obezbijediti kontinuitet EPPO-a i očuvanje nezavisnosti institucije.

Andres Riter kandidat za nesljednika Laure Koveši na poziciji glavnog evropskog tužioca

Potraga za nestalim avionom Malezija Erlajns leta MH370 biće nastavljena ovog mjeseca, saopštilo je malezijsko ministarstvo saobraćaja, više od decenije nakon što je avion nestao u jednoj od najvećih misterija u avijaciji, prenosi N1 Beograd.
U saopštenju u srijedu, ministarstvo saobraćaja je potvrdilo da će kompanija za pomorsku robotiku Ocean Infinity, sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD, nastaviti potragu po morskom dnu od 30. decembra, u trajanju od 55 dana, pri čemu će se operacije sprovoditi povremeno.
Saopštilo je da će nova potraga ciljati područja za koja se vjeruje da postoji najveća vjerovatnoća da se pronađe nestali avion, iako detalji o tačnim lokacijama nijesu navedeni.
Let MH370 je skrenuo sa kursa i nestao sa radara kontrole letjenja 8. marta 2014, tokom rutinskog leta iz Kuala Lumpura za Peking. U avionu je bilo 12 članova malezijske posade i 227 putnika, od kojih su većina bili kineski državljani. U avionu je bilo 38 malezijskih putnika, kao i sedam australijskih državljana i rezidenata, plus građani iz Indonezije, Indije, Francuske, SAD, Irana, Ukrajine, Kanade, Novog Zelanda, Holandije, Rusije i Tajvana.
Danika Viks, čiji je suprug Pol, australijski državljanin, bio u avionu, pozdravila je vijest o obnovljenim naporima potrage, rekavši da “osjeća zahvalnost i olakšanje što se malezijska vlada obavezala da nastavi potragu“.
- Nikada nijesmo prestali da tražimo odgovore, i saznanje da će potraga biti nastavljena donosi osjećaj utjehe. Zaista se nadam da će ova sljedeća faza donijeti jasnoću i mir za kojima od 8. marta 2014. tako očajnički žudimo, za nas i naše voljene - rekla je Viks.
Australijsko Ministarstvo spoljnih poslova i trgovine saopštilo je da podržava „sve praktične napore da se locira let Malezija Erlajns MH370“, dodajući da se nada da će obnovljena potraga donijeti „zaključak“ porodicama koje su toliko pretrpjele od tragedije.
Portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova, Lin Đijan, rekao je: „Zabilježili smo relevantne izvještaje i cijenimo napore koje je uložila malezijska strana.“
U objavi na kineskoj društvenoj mreži WeChat, Điang iz Pekinga rekao je da se njegova porodica nada da će predstojeća potraga, planirana da traje 55 dana, ubuduće biti „bez fiksnog perioda“.
U godinama nakon nestanka, ogromni djelovi Indijskog okeana pretraživani su u pokušaju da se pronađu ostaci aviona kroz multinacionalne i privatne napore, bez uspjeha.
Nekoliko djelova krhotina izbačeno je na obalu, uključujući dio krila pronađen na francuskom ostrvu Reinion u Indijskom okeanu, za koji je Malezija 2015. potvrdila da potiče od MH370 – prvi trag nestalog aviona. Kasnije je pronađeno još nekoliko djelova duž istočne obale Afrike. Međutim, nijesu pronađeni veliki djelovi olupine niti tijela.
Prošle godine, Malezija je rekla da je spremna da ponovo otvori istragu o nestanku ukoliko se pojave ubjedljivi novi dokazi. Pristala je na ugovor sa kompanijom Ocean Infinity po principu „nema nalaza, nema naplate“ kako bi se potraga nastavila na novom području od 15.000 kvadratnih kilometara (5.800 kvadratnih milja) u okeanu. Prema sporazumu, Ocean Infinity će biti plaćen 70 miliona dolara samo ako se olupina pronađe.
Međutim, najnovija aktivnost potrage u južnom dijelu Indijskom okeanu obustavljena je u aprilu ove godine zbog loših vremenskih uslova.
Avion B777-200, na letu MH370, poletio je iz Kuala Lumpura u 00.41 po lokalnom vremenu 8. marta 2014, na putu za Peking. Avion je posljednji put viđen na vojnom radaru u 02.14, kako leti zapadno preko moreuza Malaka. Pola sata kasnije, aviokompanija je objavila da je izgubila kontakt sa avionom, koji je trebalo da sleti na odredište oko 06.30.
Porodice onih koji su bili u avionu dugo su vodile kampanju da se potraga nastavi, navodeći da su odgovori potrebni kako bi se spriječila nova tragedija. Neki su putovali na Madagaskar 2016. da bi pretraživali plaže u potrazi za ostacima. Rođaci su takođe tražili odgovornost pred sudovima i zahtijevali odštetu od kompanija uključujući Malezija Erlajns, Boing, proizvođača avionskih motora Rols Rojs i osiguravajuću grupu Allianz.
U januaru 2017, malezijske, australijske i kineske vlasti objavile su kraj podvodne potrage za olupinom koju je predvodio Australijski biro za bezbjednost saobraćaja, koji je dvije i po godine pretraživao 120.000 kvadratnih kilometara u južnom Indijskom okeanu.
Kasnije te godine, australijski istražitelji dostavili su svoj konačni izvještaj o nestanku, navodeći da je nemogućnost da se porodicama žrtava pruži zaključak „velika tragedija“ i „gotovo nezamisliva“ u modernom dobu.
Godine 2018, zvanična istraga Malezije zaključila je da je avion ručno okrenut u vazduhu, a ne da je bio pod kontrolom autopilota, i da se „nezakonito miješanje treće strane“ ne može isključiti. Međutim, odbacila je teorije koje su sugerisale da su pilot i kopilot namjerno oborili avion u samoubilačkoj misiji i isključila mehanički kvar kao uzrok.
U saopštenju u srijedu, malezijsko ministarstvo saobraćaja je navelo: „Najnoviji razvoj događaja naglašava posvećenost Vlade Malezije da pruži zaključak porodicama pogođenim ovom tragedijom.“

Potraga za avionom sa leta Malezija Erlajnsa MH370 biće nastavljena 11 godina nakon što je nestao

Situacija na tržištu naftnih derivata u Srbiji, uprkos američkim sankcijama Naftnoj industriji Srbije (NIS) u većinskom ruskom vlasništvu, za sada nije dramatična, ali bi uskoro mogla dovesti do postepenog zatvaranja oko petine benzinskih stanica, prenose beogradski mediji.
Sankcije američkog OFAC-a na ruski energetski sektor za NIS su na snazi od 9. oktobra, a nema naznaka da će kompanija dobiti licencu za dotok sirove nafte preko Janafovog naftovoda ili drugih pravaca.
SAD su više puta poručile Beogradu da rusko vlasništvo u NIS-u (56,15%) mora biti „nula“, ali Rusi ne žele da prodaju svoj udio. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je da je riječ o političkoj odluci Moskve. Pregovori o prodaji većinskog paketa nijesu uspjeli.
Rafinerija NIS-a u Pančevu je, nakon održavanja sistema, započela gašenje na minimum održivosti, dok se ne obezbijedi novi dotok sirove nafte, koji zavisi prije svega od Janafa. Vlasti su odlučile da do kraja sedmice održe platni promet s NIS-om, uz rizik sekundarnih sankcija prema domaćim bankama.
NIS upravlja oko 20% benzinskih stanica, ali ostvaruje gotovo polovinu ukupnog prometa goriva u Srbiji. Negativan razvoj situacije mogao bi dovesti do postepenog zatvaranja 356 stanica NIS-a i Gazproma.
Od 13. decembra sankcije će obuhvatiti i ruski LUKoil, koji će takođe ostati bez snabdijevanja. 
- Kada NIS potroši operativne zalihe, mi im ne možemo izdavati gorivo iz rezervi, niti LUKoilu. U suprotnom bi cijela Srbija bila pod sankcijama- rekao je Vučić, dodajući da će goriva biti, ali na drugim stanicama.
Ukoliko sankcije potraju, Srbija će morati da se više osloni na uvoz derivata iz okruženja, što je skuplje i logistički zahtjevnije, pa stručnjaci upozoravaju da to može izazvati nova poskupljenja i rast inflacije.

Srbiji prijeti zatvaranje petine benzinskih stanica

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković saopštio je da je pozvan da prisustvuje 74. Molitvenom doručku u Vašingtonu, jednom od najznačajnijih međunarodnih okupljanja političkih i društvenih lidera.
Vuković je ovu informaciju objavio na svom Facebook nalogu.
– Izuzetno sam zahvalan na pozivu da prisustvujem 74. Molitvenom doručku u Vašingtonu – poručio je on.

Vuković pozvan na Molitveni doručak u Vašingtonu

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Tag: dinara-smailova