Diskriminacija na radu u posljednjih godinu dana &nbsp;je bilo dominantno područje u kojima je povrijeđeno pravo građana i građanki - kazala je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, glavna savjetnica Ombudsmana Dina Knežević.
Ona je precizirala da je bilo 104 pritužbe, te da se time nastavlja trend prijava građana i građanki u ovoj oblasti.
Pravo na rad kao takvo proklamovano je brojnim međunarodnim dokumentima, kaže Knežević, od Univerzalne deklaracije za zaštitu ljudskih prava i sloboda, Međunarodnim paktom, navodi ona, za zaštitu kulturnih i ekonomskih prava i, naglašava ona, Ustavom Crne Gore.
- Moram reći da nije zagarantovano pravo na posao, već je zadatak države da stvori konkretne uslove da bi se to pravo moglo ostvariti. Institucija Zaštitnika kao institucija koja je tip nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava, svakako je institucionalni mehanizam za zaštitu od diskriminacije, postupa po pritužbama građana i u sektoru za zaštitu od diskriminacije, ovo je jedan od najčešćih vidova diskriminacije, odnosno najčešće područje u kojem se diskriminacija dešava, što pokazuju statistički podaci koje imamo, a kažemo da u posljednjih godinu dana ovo je bilo dominantno područje u kojima &nbsp;je povrijeđeno pravo građana i građanki i bilo je 104 pritužbe, čime se nastavlja trend prijava građana i građanki u ovoj oblasti - rekla je Knežević.
Najveći broj pritužbi se odnosio, podsjeća Knežević, na konkursne procedure, izmjene uslova rada i, dodaje ona, anekse ugovora o radu, dok je osnov diskriminacije, ističe ona, najveći dio bez osnova.
Često navođeni osnovi diskriminacije, kaže Knežević, su bili pripadnost grupi ili političkoj organizaciji, te da je bilo čak 21 pritužba po tom osnovu. Vrlo često je, kaže, bilo navođenih osnova diskriminacije po nacionalnoj pripadnosti.
- Diskriminacija kao fenomen je jedan od fenomena koji je najmanje poznat i mehanizam zaštite od diskriminacije, pa je tako najveći broj pritužbi ovih koji su bili u radu u instituciji Zaštitnika u sektoru zaštite diskriminacije ostao bez diskriminatornog osnova, ali to nije značilo da Zaštitnik nije postupao po ovim pritužbama, već ako Zaštitnik ne nađe da se radi o diskriminaciji on ide korak dalje i eventualno utvrđuje neku drugu povredu prava koliko postoji - zaključila je Knežević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanu TV E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Knežević: Najčešći osnovi diskriminacije na radu su pripadnost grupama, političkim partijama i po nacionalnoj pripadnosti

Sociološka istraživanja kažu da &nbsp;sve ono što potekne od porodičnog nasilja, preliva se na vršnjačko nasilje, koje se usložnjava kada se tome doda i nasilje u online prostoru - kazala je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, glavna savjetnica Zaštitnika Dina Knežević.
Nasilje nad ženama je rodno zasnovano nasilje, objašnjava Knežević, u teoriji je prepoznato kao najgrublji vid kršenja ljudskih prava i sloboda.
- Teorija poznaje različite oblike nasilja nad ženama. Opšta podjela jeste na fizičko, psihološko, ekonomsko i seksualno. Ali, ja nijesam pristalica, i ne bih ga razdvajala, jer psihološko skoro da je neodvojivo od ovih drugih oblika. Statistički podaci jesu jako dobar pokazatelj prisutnosti nasilja u porodici i nasilja &nbsp;nad ženama, i u pripremi za ovaj razgovor ja sam pripremila određene statističke podatke, iz kojih se jasno primjećuje, da nakon pandemije corona virusa, je došlo do određenog eksponencijalnog rasta u ovom fenomenu. Tako recimo, za 2019.godinu, pred sudovima opšte nadležnosti, bilo je 207 krivičnih postupaka u oblasti nasilja u porodici, a 2023.godine je bilo 443 krivična djela nasilja u porodici. Reći ću da dominantno u ovoj oblasti postupa Sud za prekršaj i najčešće se ovaj oblik kvalifikuje kao prekršaj, pa recimo pres sudovima za prekršaj je u 2019.godini bilo 2059 slučajeva, a 2023.godine bilo je 2311. Iz ovih podataka se vidi određeni rast prijava, što s jedne strane može da ukazuje na porast nasilja u porodici, a sa druge strane može i da govori i o osnaživanju žrtvi i većem broju slučajeva prijavljivanja - rekla je Knežević.
Na globalnom nivou se smatra, podsjeća, da je svaka treća žena žrtva nasilja u porodici, tako da ovi podaci ne odgovaraju tom broju i smatra se da je sigurno tri puta više slučajeva koji ostaju neprijavljeni.
U najčešćem broju slučajeva naselje bude prijavljeno, objašnjava Knežević, kad psihološko nasilje preraste u fizičko nasilje.
- Iz statističkih podataka ne možemo baš crpiti sve podatke, po vrstama nasilja. Možemo crpiti podatke koje se tiču pola i starosne dobi, kada se to tiče podataka iz sudova za prekršaj, međutim, podaci iz sudova opšte nadležnosti ne pružaju nam takve podatke. U najvećem broju slučajeva prijavi se fizičko nasilje, s tim što ove druge vrste nasilja postaju nevidljive statistikama. Sa stanovišta institucije zaštitnika, vrlo često ukazujemo.na objedinjavanje statističkih podataka i što bolju pripremu samih, jer kod postojanja brižljivo prikupljenih evidencija, zapravo, što bolje se kreiraju politike, za suzbijanje ovog negativnog društvenog fenomena - istakla je Knežević.
Institucija Zaštitnika djeluje na bazi Zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, podsjeća Knežević i djelovanje Zaštitnika proističe iz tog Zakona i Zakona o zabrani diskriminacije.
- Reći ću da su međunarodni dokumenti, posebno Istanbulska konvencija, prepoznali nasilje nad ženama kao vid diskriminacije, Zakon o Zaštitniku prepoznaje Zaštitnika kao institucionalni mehanizam kao zaštitu od diskriminacije. Stoga, pored zaštite u smislu suzbijanja diskriminacije, institucija Zaštitnika djeluje u pravcu regulisanja svih mehanizama i svih nepostupanja institucija sistema, kao što su državni organi, organi javne službe, Javne uprave i samouprave, u slučaju kada ti organi ne postupaju u zakonom predviđenoj nadležnosti - rekla je Knežević.
Institucija Ombudsmana ima dobru saradnju sa institucijama, smatra Knežević, ima dobru saradnju i sa nevladinim sektorom, međutim, ističe ona, međuinstitucionalna saradnja bi morala biti mnogo bolja, u cilju nasilja nad ženama, i kako kaže, rodno zasnovanog nasilja i svih drugih oblika nasilja.
Sagovornica Budilnika kaže da je Crna Gora ratifikovala sve međunarodne standarde, i među prvima potpisala, ističe ona, Istanbulsku konvenciju,Konvenciju Savjeta Evrope o suzbijanju nasilja u porodici, a samo ratifikovanje Konvencije, smatra ona, nije posljednji već prvi korak &nbsp;u borbi protiv nasilja u porodici.
- Iz institucije Zaštitnika smo.vrlo često govorili da su bile neophodne promjene Krivičnog zakonika, što jeste uslijedilo krajem 2023.godine.No, međutim, još nije prošlo dovoljno vremena da bismo mogli da ocijenimo &nbsp;da li unaprijeđene norme dale rezultate u praksi. Ono što bih posljednjih dana pohvalila je da je iz Vrhovnog državnog tužilaštva izašlo uputstvo, kojim se &nbsp;na jedan nesumnjiv način daje odgovor da je neprihvatljivo nasilje u porodici, stavlja se aķcenat da neće moći da se procesuira prekršajno djelo kao do sada i, &nbsp;što je najvažnije, svaka prijava nasilja u porodici moraće da bude oformljen predmet, što je sa stanovišta institucije Zaštitnika jedan veliki pomak, očekujemo da će ovo uputstvo i ovo unapređenje zakonodavstva dati rezultate - naglasila je Knežević.
Prema podacima Ministarstva prosvjete &nbsp;zabilježeno je 179 slučajeva nasilja u školama, a teorija vršnjačko nasilje prepoznaje, objašnjava Knežević, kao specifičan vid, kako kaže, rodno zasnovanog nasilja.&nbsp;
- Sociološka istraživanja kažu da &nbsp;sve ono što potekne od porodičnog nasilja, preliva se na vršnjačko nasilje, koje se usložnjava kada se tome doda i nasilje u online prostoru. Ova tema je u fokusu institucije Zaštitnika. Sa njom se dominantno bavi sektor koji se bavi zaštitim prava djeteta i socijalne zaštite. Zaštitnik se bavio ovom pojavom prethodnih godina, i otvorio je mnoge postupke po sopstvenoj inicijativi i, naravno, po pritužbi djece - zaključila je Knežević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3HCGOGHkukQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Knežević: Smatra se da je svaka treća žena žrtva nasilja u porodici

Protiv F.S. (31) iz Berana podnijeta je krivična prijava nakon što je policija kod nje pronašla 15 pakovanja rezanog duvana.
Ona je, kako su kazali u policiji, povratnica u krivičnim djelima iz oblasti ekonomskog kriminaliteta, a pretres njenog stana i tezgi na pijaci u Beranama izvršen je po naredbi suda.
- Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama po čijem je nalogu protiv F.S. podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršila krivično djelo nedozvoljena trgovina - kazali su u policiji.
Poručili su da Regionalni centar bezbjednosti „Sjever“ u kontinuitetu preduzima aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije i aktivnosti kojima se nanosi šteta ekonomskim i društvenim interesima države u cilju jačanja vladavine prava.

Krivična prijava Beranki kod koje je pronađeno 15 pakovanja rezanog duvana

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović i specijalna izaslanica Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan Karen Pirs potpisali su, danas u Kotoru, Zajedničku deklaraciju o strateškom partnerstvu između Crne Gore i Ujedinjenog Kraljevstva.
- Ovo je veoma važan dan za odnose Crne Gore i Ujedinjenog Kraljevstva. Deklaracija otvara novo poglavlje naše saradnje i potvrđuje snažno savezništvo koje dijelimo - kazao je Ibrahimović.
Podsjećajući na zajedničku posvećenost demokratiji, miru i vladavini prava, zahvalio je Ujedinjenom Kraljevstvu na kontinuiranoj podršci ostvarenju naših vanjskopolitičkih prioriteta, kao i aktivnoj ulozi u regionu.
- Kroz ovakva partnerstva gradimo otpornije društvo i sigurniju budućnost za sve naše građane i šaljemo jasnu poruku - Crna Gora je kredibilan i pouzdan partner međunarodnoj zajednici - kazao je Ibrahimović.
Pirs je kazala da Zajednička deklaracija potpisana danas predstavlja prekretnicu u jačanju dugogodišnjih odnosa između Ujedinjenog Kraljevstva i Crne Gore, odnos koji obje zemlje visoko cijene.
- Ova deklaracija osnažuje našu buduću saradnju u širokom spektru oblasti našeg partnerstva, uključujući bezbjednost, ekonomski razvoj, vladavinu prava, migracije, obrazovanje i kulturu - navela je Pirs.
Naglasila je da, kao blizak prijatelj i saveznik, Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje u potpunosti posvećeno podršci evropskom putu Crne Gore. "Kroz našu ulogu kao zemlje domaćina Berlinskog procesa kasnije ove godine, želimo da podstaknemo napredak ka tom cilju i ulažemo dodatne napore u jačanje regionalne stabilnosti i saradnje.”
Pored sastanka sa Pirs, Ibrahimović se danas u Kotoru sastao se i sa zamjenicom direktora Britanskog savjeta Kejt Evart-Bigs, s kojom je razgovarao o jačanju saradnje u oblasti obrazovanja i kulture, uz poseban osvrt na unaprjeđenje digitalnih vještina, otpornost mladih i promociju zajedničkih vrijednosti kroz projekte u oblasti kreativnih industrija.

Ibrahimović i Pirs potpisali Zajedničku deklaraciju o strateškom partnerstvu: Važan dan za odnose Crne Gore i UK

Politikološkinja Nevena Kovačević, gostujući u Drugačijoj radio vezi na Anteni M ocijenila je da je svaki pokušaj kabineta predsjednika Jakova Milatovića da ukaže na to da je obraćajući se u Dejtonu napravio grešku izjavivši da se u Bosni i Hercegovini vodio građanski rat dodatna potvrda da su njegova ideološka uvjerenja onakva kakva imaju i struje koje su ga dovele na političku scenu, zbog čega on nema ni hrabrost ni namjeru da od njih odstupi, iako se deklarativno od tih stavova udaljava.
- Nažalost, moram reći da me ovakvo predsjednikovo, odnosno njegovo tumačenje nečega što su istorijske činjenice, i očigledan pokušaj da se te istorijske činjenice falsifikuju, dakle, na tipičan revizionistički način, uopšte ne iznenađuje. On je samo rekao ono što zaista misli i što je u skladu s njegovim uvjerenjima. Drugačije ovu njegovu izjavu može shvatiti samo onaj lakovjerni dio javnosti. Nažalost, mislim da i kod nas, i u regionu, i na međunarodnom nivou ima previše lakovjernih ljudi, pa je predsjednik dugo doživljavan kao neko ko je prošao gotovo katarzični preobražaj nakon raskola koji se dogodio unutar PES-a, i zaista je smatran korektivnim faktorom onih, da kažem, struktura koje su poznate kao eksponenti malignih uticaja unutar ove vlasti - rekla je ona.
Zapravo je, kaže, predsjednik dio tih struktura.
- On je ponikao iz istog establišmenta iz kojeg su i svi političari koji čine ovdašnju vlast, dakle, on je ili postavio ili uzdigao političke aktere koji su danas na vlasti u Crnoj Gori - rekla je Kovačević.
Smatra da ne bi trebalo očekivati da predsjednik Milatović, kao neko ko je, po sopstvenom priznanju, bio simpatizer SNP-a i kao neko čiji je politički uzor Momir Bulatović, zaista ima jasan stav prema dešavanjima u BiH i da ima hrabrosti da kaže da se u BiH dogodila agresija, dakle, da je rat u BiH bio proizvod velikosrpske agresije.
- To je rečeno od strane Suda u Hagu. Predsjednik kaže da prihvata i poštuje odluke Suda, međutim, njegov stvarni stav, dakle, onaj stav koji je produkt njegovih unutrašnjih uvjerenja, očigledno je suprotan od onoga što su odluke Suda. On je zapravo taj stav iznio, pokušao je da to uradi ispod radara, vjerovatno misleći da će se to protumačiti kao nekakva omaška, zbog toga što govori na engleskom i slično. Međutim, to je zaista apsurd – ne možete upotrijebiti pojam „građanski rat“ ako to zaista i ne mislite, i ne možemo to tretirati kao nekakvo neznanje. To je namjera, i to nam je potvrdilo i ovo saopštenje - istakla je Kovačević.&nbsp;
Bolje, kaže, da nije bilo nikakvog demantija nego ovakvog.
- Oni su samo potvrdili da je predsjednik zapravo rekao ono što misli i da je ta izjava produkt njegovih dubokih uvjerenja, što ne čudi, jer on, i kada je govorio o genocidu u Srebrenici, nikada, makar koliko je meni poznato, nije izgovorio rečenicu: 'U Srebrenici je počinjen genocid'. Dakle, odgovor na to pitanje je vrlo jednostavan: od strane predsjednika Milatovića imali smo samo pokušaje relativizacije i neke interpretacije koje bi odgovarale svakoj strani, koje bi bile dopadljive i međunarodnoj i regionalnoj javnosti, a prije svega bi zadovoljile one kojima on služi, a to je, znamo, zvanični Beograd - istakla je ona.
Osvrnuvši se na ranije Milatovićeve izjave o BiH Kovačević je podsjetila da je tokom predsjedničke kampanje u kojoj mu je protivkandidat bio Milo Đukanović tada rekao nešto što je bio vrlo jasan indikator da apsolutno izjednačava sve politike koje su se vodile devedesetih.
- To je ta čuvena relativizacija, kada je rekao da postoji više nekih svjetova: Miloševićev svijet, Tuđmanov svijet, Alijin svijet i tako dalje. Kada čujete tu interpretaciju, mislim da ne postoji ništa što bi nas moglo uvjeriti da predsjednik zaista realpolitički posmatra dešavanja iz devedesetih i da razumije šta je suština, ko je tu agresor, a ko žrtva. Ovakve izjave su jasan indikator da on želi da abolira počinioce genocida i da u istu ravan stavlja nalogodavce, počinioce genocida i njihove žrtve. Dakle, to je ono čuveno izjednačavanje žrtava i dželata. Na primjeru Bosne i Hercegovine radi se o civilizacijskom pitanju. Na primjeru stava prema Bosni i Hercegovini i dešavanjima u toj zemlji prelama se stav prema svim regionalnim i međunarodnim pitanjima. Kad čujete da neko ima ovakav stav o dešavanjima u Bosni i Hercegovini, onda nemate više šta da ga pitate - pojasnila je Kovačević.
Prema riječima sagovornice, iako javnost stiče utisak da zapadni partneri ostaju nijemi na ovakve izjave, oni itekako prate sve što se u Crnoj Gori dešava – to čine predstavnici institucija Evropske unije, ali i NATO-a, s obzirom na to da je riječ o državi članici u kojoj su konstatovani uticaji koji su suprotstavljeni vrijednostima Alijanse.
- Kada je u pitanju konkretno NATO i ova situacija, moramo se sjetiti da Crna Gora ima ograničen pristup povjerljivim NATO podacima upravo zato što je procijenjeno da, zbog srpsko-ruskih struktura, pogotovo onih koje su otvoreno proruske i eksponenti su otvorene proruske politike, Crna Gora više nema kapacitet, odnosno ne uživa to povjerenje da joj se smije dozvoliti potpuni pristup osjetljivim podacima - kaže Kovačević.
Na taj način već je, cijeni ona, pokazano da je naš kredibilitet u NATO alijansi ozbiljno ugrožen.
- I nemojmo misliti da neko iz NATO-a neće obratiti pažnju na ovaj govor predsjednika Milatovića i da im to neće 'zabosti uši', jer je NATO u prethodnom periodu pokazao da je manje lakovjeran nego Evropska unija, makar se meni to tako čini. Dakle, sve ove izjave i govori i te kako imaju uticaja, s jedne strane, dominantno pogubnog, čini mi se, kada je u pitanju Crna Gora, zato što se vlast dominantno služi prevarantskim floskulama koje, nažalost, prolaze ispod radara - istakla je sagovornica Antene M.
S druge strane, kako dodaje, onom dijelu javnosti koji šire posmatra stvari, to može poslužiti kao dobra prilika da se vidi – da se zapravo u potpunosti razobliči politička platforma na kojoj počiva djelovanje svih političkih aktera u Crnoj Gori, gotovo svih.
- Kada je u pitanju vlast, mislim da je to dominantan dio njih. Nažalost, mislim da smo mi – konkretno, crnogorska javnost – previše uljuljkani u tu dnevno-političku maglu i ne bavimo se jednom real-političkom i širom analizom ukupne slike dešavanja u našem društvu. Prebrzo zaboravljamo stvari – bavimo se nekim klipom dok je viralan, a čim više nije viralan, zaboravimo da se uopšte desilo - navela je ona.
Govoreći o odnosu manjinskih partija prema podršci vladajućoj većini i najavljenom glasanju o prijedlogu za razrješenje predsjednika Skupštine Andrije Mandića Kovačević je podsjetila na prethodne situacije u kojima su postupili suprotno od onoga što je dio javnosti očekivao.
- Manjinske partije su u prethodnom periodu više puta najavljivale izlazak iz vlade, ali to su bili pucnji u prazno. Dakle, bile su to dnevno-političke priče kako bi na neki način, da kažem, anestezirali svoje biračko tijelo i umirili javnost. Pokušavali su da uslove premijera Spajića, odnosno najavljivali su da će pokušati da ga uslove kako bi on bio manje zavisan od Mandića i slično. Na kraju vidimo da svi oni ostaju zavisni i podređeni Andriji Mandiću, te itekako inferiorni u odnosu na njega. On je taj koji je lider i koji konstantno krši ne samo njihove koalicione sporazume, koji su odavno mrtvo slovo na papiru, već i sve moguće propise - rekla je Kovačević.
Najbrutalnijim primjerom smatra kršenje Ustava Crne Gore, ali je, kako dodaje, jednako brutalan primjer i Poslovnik Skupštine, koji je kršen na svaki mogući način, s obzirom na to da već dva mjeseca nema ni premijerskog sata, što najbolje govori koliko se zapravo Spajić i Mandić međusobno podržavaju i kako zajedničkim snagama urušavaju kredibilitet crnogorskih institucija i mogućnost da se na bilo koji način vrši kontrolna uloga izvršne vlasti.
- Ne bi me iznenadilo da do jutra ne dođe do glasanja, ali ukoliko dođe, nažalost, ne očekujem da će manjinske partije podržati smjenu Andrije Mandića. Time uskaču sebi u stomak, jer treba podsjetiti da je prošle godine Bošnjačka stranka glasala za smjenu Andrije Mandića, ali da smo vrlo brzo nakon toga, samo par mjeseci kasnije, imali ulazak Bošnjačke stranke u vladu. Dakle, već tada su pogazili svoje principe. Imali smo i ono čuveno zaklinjanje Milana Kneževića da Bošnjačka stranka neće biti dio vlade, a ipak je postala dio vlade. To znači da su pristali da budu dekor, mimikrijski element zvaničnog Beograda, Andrije Mandića i cjelokupnih tih struktura, da im vjerno služe i zajedno s njima igraju ovu političku utakmicu koja je u potpunosti antidržavna i antijevropska, šta god nam oni govorili - precizirala je Kovačević.
Očekivanja sagovornice Antene M su da sjutra neće doći do smjene Mandića jer su manjinske partije koje su dio vlasti motivisane interesima, a ne vođene idejom da rade u interesu naroda koji predstavljaju.
- Što se tiče manjinskih partija, njihove reakcije svode se na dnevno-političke, retoričko-floskularne izjave i ništa osim toga. Oni ostaju tu gdje jesu i na svaki mogući način ponižavaju svoje biračko tijelo i narod koji predstavljaju, koji živi ne samo u Crnoj Gori nego i u državama širom regiona. Dakle, Bošnjačka stranka ponižava Bošnjake gdje god da žive, isto kao i albanske partije. Time što funkcionišu pod palicom Andrije Mandića i što nijesu spremni da jasno iskažu svoj stav, oni zapravo dokazuju da su inferiorni - naglasila je Kovačević.
Ona očekuje da će biti jako zanimljivo ukoliko se sjutra bude glasalo, a manjinske partije ostanu pri stavu da Andrija Mandić i dalje treba da ostane na čelu crnogorskog parlamenta.
- Tada će biti interesantno vidjeti na koji način će to obrazložiti, a mislim da će takav nedostatak argumentacije predstavljati i realnu sliku crnogorske političke scene, mada je teško očekivati da će se javnost nakon toga probuditi, dobro je što opozicija povlači ovakve inicijative - zaključila je Kovačević.

Kovačević: Nemojmo misliti da NATO ne prati izjave Milatovića, BS ponižava Bošnjake gdje god da žive

Evropski poslanik Tomas Vajs pohvalio je napredak Crne Gore u procesu pristupanja EU i istakao značaj odlučnosti i predanosti evropskim vrijednostima koje Crna Gora kontinuirano demonstrira - saopšteno je iz Vlade nakon sastanka koji se sa njim održao potpredsjednik Filip Ivanović.
Razgovarali su, kako je saopšteno, o dosadašnjim postignućima u okviru procesa pristupanja EU, kao i o narednim koracima koji će doprinijeti zatvaranju preostalih pregovaračkih poglavlja i jačanju ukupne evropske perspektive Crne Gore.
- Poslanik Vajs, koji aktivno prati politička dešavanja i reformsku dinamiku u Crnoj Gori, ponovio je podršku naporima crnogorskih institucija da proces evropskih integracija zadrži stabilan i kredibilan pravac. Naglasio je da Evropski parlament ostaje snažan saveznik u tom procesu - kazali su u Vladi.
Sagovornici su se saglasili da je neophodno zadržati dinamiku i otvoreni politički dijalog, kako bi Crna Gora, uz podršku svojih evropskih partnera, ispunila sve obaveze i iskoristila istorijsku šansu za punopravno članstvo u Evropskoj uniji.

Ivanović - Vajs: Potvrđena posvećenost evropskoj perspektivi Crne Gore

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu protiv načelnika Odjeljenja bezbjednosti Zorana Braunovića bilo je podnijeto pet krivičnih prijava, tri su odabačene dok su dvije u radu – navodi se u odgovorima rukovoditeljke ODT Kolašin Maje Šćepanović na upit Portala ETV i Televizije E. Od tri krivične prijave koje su odbačene dvije su bile zbog zloupotrebe službenog položaja a jedna zbog neizvršenja sudske odluke. Podnijete su 2022. i 2024. godine. Tužilaštvo sada, kako se navodi u odgovorima našem mediju, provjerava navode iz još dvije prijave koje su podnijete 2024. godine – jednu je podnio Dragomir Živković, a druga je anonimna prijava zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika i postupak je u toku. <h2>(NE)ZAKONITA DOZVOLA ZA ORUŽJE</h2> Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV i Televizije E protiv Braunovića podnijeta je krivična prijava zbog zbog toga što je, kako se osnovano sumnja, falsifikovao službeni dokument. Nakon detaljnih bezbjednosnih provjera i uvida u prekršajnu, operativnu i kaznenu evidenciju, vođa bezbjednosnog sektora Dragomir Živković sačinio je negativnu provjeru za jednu osobu iz Kolašina koja je zatražila dozvolu za oružje, jer je više puta bila prekršajno i krivično procesuirana. Ime te osobe registrovano je u polcijskim evidencijama. Živković je, prema informacijama, našeg medija dostavio negativnu provjeru Braunoviću kako bi potpisao propratni akt za dostavljanje provjere Upravnom odjeljenju koje je zaduženo za izdavanje dozvola za oružje. Međutim, načelnik Odjeljenja bezbjednosti je, prema navodima iz prijave, uklonio prvu stranu izvještaja na kojoj su se nalazili ključni podaci iz policijskih evidencija za osobu koja je podnijela zahtjev. <h2>FALSIFIKAT ORIGINALA</h2> Da bi, kako se sumnja, dokumentacija naizgled bila potpuna načelnik Odjeljanja bezbjednosti je umjesto prve originalne stranice priložio falsifikovani dio dokumenta, a sve kako bi prikrio stvarne podatke i za falsifikovanu stranicu je prikačio drugu originalnu stranicu na kojoj je potpis rukovodioca koji je odradio procjenu - da ne bi trebalo da bude izdato oružje osoba koja je procesuirana prekršajno i krivično. Više dobro obaviještenih izvora navodi da je u polcijskoj arhivi Odjeljenja bezbjednosti Kolašin ostao originalni dokument, dok je Braunović Upravnom odjeljenju poslao svoju verziju odnosno falslifikovani dokument, na osnovu kojeg je osoba koja ne ispunjava zakonske uslove dobila odobrenje za nabavku oružja i dozvolu za posjedovanje oružja. <h2>ANONIMA PRIJAVA</h2> Osim ove prijave Tužilaštvo se bavi i anonimnom prijavom koja je takođe protiv Braunovića podnijeta zbog zloupotrebe položaja – zbog toga što je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. Prema našim izvorima, u prijavi se navodi da je Braunović zloupotrijebio službeni položaja falsifikovanjem podataka u evidencijama o radnom angažovanju. Za načelnika Odjeljenja bezbjednosti Braunovića je, početkom 2021. godine, postavio tadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije Zoran Brđanin. Prema našim saznanjima - po političkom ključu, Braunović je postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405" data-rendition-name="original" width="1034" height="532" loading="lazy" alt="Tužilaštvo"> </figure>