<p>U periodima ekstremnih ljetnjih temperatura posebno su ugroženi radnici na otvorenom, a uprkos zakonskim regulativama i preporukama nadležnih institucija, zaštita zdravlja na radu često se zanemaruje. Na ovo je upozorila <b>Đina Janković</b>, ekspertkinja za zaštitu i zdravlje na radu, gostujući u emisiji "Budilnik" na Televiziji E.</p>
<p>- Najugroženiji tokom vrelih ljetnih dana su građevinski radnici, radnici koji održavaju energetske i vodovodne mreže, oni koji rade na uklanjanju otpada, svi koji rade u plažnim barovima, na plažama, a ne smiju se zanemariti ni ljudi koji rade u poljoprivredi - istakla je Janković.</p>
<p>Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, kako kaže, svake godine pred početak ljeta donosi preporuke, ali postoje i precizni propisi koji obavezuju poslodavce.</p>
<p>- Imamo Pravilnik o mjerama zaštite i zdravlja na radu na privremenim i pokretnim gradilištima, kao i Pravilnik o mjerama zaštite i zdravlja na radu u radnoj sredini i radnoj okolini. Ta dva pravilnika u jednom članu propisuju da pri ekstremno visokim temperaturama, kada su temperature iznad 36 stepeni, ne bi trebalo da se obavljaju poslovi na otvorenom, osim u slučajevima kada je ugroženo ljudsko zdravlje i životi, u slučajevima ozbiljne i neizbježne opasnosti, odnosno kada su ugrožena materijalna dobra od društvenog interesa - navodi Janković.</p>
<p>Ona upozorava da se o ovim temama govori iz godine u godinu, što ukazuje na to da zakoni i preporuke i dalje ostaju mrtvo slovo na papiru.</p>
<p>- Nijesu to samo preporuke, već i dva pravilnika, što je zakonska obaveza poslodavaca da se pridržavaju ovih mjera. Koliko se to poštuje u praksi? Nažalost, svakog ljeta govorimo o ovome i sve dok govorimo i ukazujemo na problem koji je evidentan, činjenica je da se ne poštuju ni zakonske regulative, a ni preporuke - rekla je Janković.</p>
<p>Janković upozorava i na visoke vrijednosti UV zračenja, koje ovih dana dostižu između osam i devet, što predstavlja ozbiljnu opasnost po zdravlje.</p>
<p>- Visok UV indeks može dovesti do ozbiljnih posljedica po zdravlje – na prvom mjestu dehidratacije, vrtoglavice, toplotnog udara i svega onoga što trenutno izlaganje tako visokim temperaturama donosi svima nama koji se izlažemo suncu. Dakle, u periodima dana kada je UV indeks zračenja između 8 i 10, zdravstvena struka preporučuje da uopšte ne izlazimo napolje – čak ni da provodimo slobodno vrijeme na otvorenom, a kamoli da radimo - naglasila je ona.</p>
<p>Kada se rad na otvorenom ne može izbjeći, Janković podsjeća da su poslodavci dužni da obezbijede adekvatne uslove za rad.</p>
<p>- Poslodavac je dužan da obezbijedi zaposlenima dovoljnu količinu tečnosti da ne bi došlo do dehidratacije na visokim temperaturama, kao i češće pauze - kazala je ona.</p>
<p>Ona precizira da te pauze moraju biti organizovane u hladovini ili posebno pripremljenim, natkrivenim prostorima.</p>
<p>- Neophodno je da se pauze organizuju i održavaju u hladovini, ili u nekim za to specijalno određenim mjestima, gdje nema sunca. Da te pauze budu češće i, ukoliko je ikako moguće, da se rad organizuje u smjenama, kako bi se izbjegli udarni periodi oko podneva, kada su UV zračenje i temperature najviši - zaključila je Janković.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Janković: Poslodavci ne poštuju propise o zaštiti radnika tokom ljetnjih vrućina

<p>Mi u Crnoj Gori imamo nedovoljan broj inspektora koji se bave zaštitom zdravlja na radu, u čitavoj Crnoj Gori imamo 10 inspektora. Sam taj broj nam govori da je nemoguće da oni izvrše sve neophodne kontrole, jer oni postupaju po prijavama i naravno da su u fokusu njihovog djelovanja najrizičnija zanimanja, što ne znači da periodično ne vrše kontrole i svih ostalih kompanije u Crnoj Gori, različitih djelatnosti, ali s obzirom na nedostatak kapaciteta često dolazi do propusta, nažalost, i nedovoljne kontrole onih radnih mjesta koja bi možda trebala biti češće kontrolisana - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekspertkinja zaštite na radu <b>Đina Janković</b>.</p>
<p>Mjere zaštite na radu u ugostiteljskim objektima, kaže Janković, ne razlikuju se od mjera u svim drugim objektima, i radnim mjestima gdje se obavljaju različiti poslovi.</p>
<p>- Zaposleni u ugostiteljskim objektima moraju preduzeti sve one mjere koje su propisane Zakonom o zaštiti zdravlja na radu. Na prvom mjestu zaposleni moraju biti osposobljeni za bezbjedan rad, znači da na svim radnim mjestima moraju biti utvrđeni predviđeni rizici, koji na tim radnim mjestima postoje…Ne postoji radno mjesto koje ne nosi određene rizike. Ono što laička javnost često misli da su rizici prisutni samo na gradilištima, ili na nekim teškim poslovima, gdje postoji zaista visoki rizik, međutim, ne postoji nijedno radno mjesto koje ne nosi određeni rizik. U ugostiteljskim objektima gdje imamo veliki broj ljudi koji je prisutan, u njima postoje određeni rizici, ne samo za posjetioce, nego svakako i za zaposlene. Ti zaposleni moraju proći osposobljavanje za bezbjedan rad, prije nego što stupe u taj rad, a ta osposobljavanja bi trebalo da se rade i periodično - rekla je Janković.</p>
<p>Neophodno je da zaposleni, objašnjava Janković, prođu obuku za rukovanje protupožarnim aparatima, a ukoliko je objekat veći od 400m² neophodno bi bilo da postoji lice koje je zaduženo za protivpožarnu zaštitu i djelovanje, kako ističe, u svim kriznim situacijama.</p>
<p>Za oblast zaštite zdravlja na radu, podsjeća Janković, nadležno je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, u okviru kojeg posluje i radi Inspekcija zaštite zdravlja na radu.</p>
<p>- Mi u Crnoj Gori imamo nedovoljan broj inspektora, koji se bave ovim poslom, u čitavoj Crnoj Gori imamo 10 inspektora. Sam taj broj nam govori da je nemoguće da oni izvrše sve neophodne kontrole, jer oni postupaju  po prijavama, i naravno da su u fokusu njihovog djelovanja najrizičnija zanimanja, što ne znači da periodično ne vrše kontrole i svih ostalih kompanije u Crnoj Gori, različitih djelatnosti, ali s obzirom na nedostatak kapaciteta često dolazi do propusta, nažalost, i nedovoljne kontrole onih radnih mjesta koja bi možda trebala biti češće kontrolisana - istakla je Janković.</p>
<p>Problem je ljetna turistička sezona, kaže Janković, pa inspektori u toku sezone bivaju upućeni  na primorje gdje je najveći broj ugostiteljskih objekata otvoren upravo u tom periodu.</p>
<p>Zakon o zaštiti zdravlja na radu, kaže Janković, primjenjuje se zaposlene, međutim polazi se od pretpostavke da taj objekat u kom se obavlja djelatnost zadovoljava određene uslove.</p>
<p>- Zakon o zaštiti zdravlja na radu ne bavi se time da li neki objekat ima određene uslove, upotrebnu dozvolu, ali ne možemo ga posmatrati izolovano. Moram naglasiti da kada je u pitanju ta oblast nadležno je Ministarstvo prostornog planiranja i urbanizma, i u okviru tog Ministarstva djeluje građevinska, odnosno urbanistička inspekcija. Prije puštanja u rad određenog objekta neophodno je da se dobije upotrebna dozvola. Vlasnik tog objekta podnosi zahtjev nadležnom Ministarstvu za izdavanje upotrebne dozvole, nakon određenog perioda, u roku od 7 dana bi trebalo da shodno zakonu nadležno Ministarstvo formira komisiju koja će izvršiti tehnički pregled usklađenosti tog objekat koji će vršiti određenu namjenu. U roku od 7 dana bi trebalo da se izda upotrebna dozvola, ukoliko su zadovoljeni uslovi - zaključila je Janković.</p>

500x500

1250x600

1084x550

Janković: Ne postoji nijedno radno mjesto koje ne nosi određeni rizik

<p>Prošle godine je na radnim mjestima, prvenstveno gradilištima kao najrizičnijim, bilo 8 smrtnih slučajeva, što je zabrinjavajući podatak, o čemu je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, govorila ekspertkinja zaštite i zdravlja na radu <b>Đina Janković</b>.</p>
<p>Mjere zaštite i zdravlja na radu neophodno je da budu sprovedene na svim radnim mjestima, jer sva radna mjesta nose određene rizike, kazala je ona.</p>
<p>- Gradilišta jesu svakako najrizičnija radna mjesta, i broj povreda koji dešava na gradilištima kod nas je jako veliki, a samim tim i povrede koje se dese na gradilištu, nažalost, često se završavaju smrtni ishodom. Takav slučaj nije u nekim razvijenim zemljama Evropske unije, tamo se najveći broj povreda dešava u poljoprivredi, šumarstvu i nekim drugim granama industrije, s obzirom da kod nas te grane industrije nijesu toliko razvijene, i u svakom slučaju nedovoljno uređene, kako bismo imali adekvatne podatke iz svih oblasti. Mi još uvijek govorimo o gradilištima kao o najrizičnijim &nbsp;zanimanjima, gdje se dešava najveći broj povreda- rekla je Janković.</p>
<p>U posljednjih 12 godina na radnim mjestima &nbsp;je bilo 90 smrtnih slučajeva, podsjeća Janković, i preko 90 posto tih slučajeva se desilo na gradilištima.&nbsp;</p>
<p>- Prošle godine je bilo 8 smrtnih slučajeva, i to su vrlo zabrinjavajuće brojke koje ukazuju na probleme koji još uvijek postoje, iako se situacija u zadnjih 15, 20 godina bitno promijenila, i bolja je nego što je bila, ali još uvijek daleko od onoga čemu težimo, da radna mjesta budu bezbjedna, i da niko zarađuje za život, a da tom prilikom njegov život bude ugrožen, ili na kraju krajeva izgubi život na radnom mjestu- poručila je Janković.</p>
<p>&nbsp;Važno je da svaki poslodavac ima dovoljno razvijenu svijest o tome da su zaposleni najvažniji i najvrjedniji resurs kompanije, ističe ona, i da je neophodno da ih osposobe za bezbjedan rad.</p>
<p>- Ne samo na gradilištima, nego na svim radnim mjestima svi zaposleni moraju osposobljeni za onu vrstu posla koju obavljaju, jer svako radno mjesto nosi određenu vrstu rizika, a posebno kada se radi o visokorizičnim zanimanjima, dakle radnim mjestima sa povećanim rizikom, i radnim mjestima sa posebnim uslovima rada, gdje osim osposobljavanja kroz koje zaposleni prolaze prije početka tog rada i u nekim drugim situacijama prilikom promjene radnog mjesta, prilikom promjene neke tehnologije, dužeg odsustvovanja sa tog radnog mjesta. U svim tim situacijama neophodno je osposobljavanje, ali takođe na ovako rizičnim radnim mjestima neophodno je i &nbsp;da zaposleni prolaze obavezno periodične ljekarske preglede, jer rad na visini, na bilo kojem rizičnom mjestu podrazumijeva i određeno zdravstveno stanje koje moja biti zadovaljavajuće za takvu vrstu poslova- zaključila je Janković.</p>
<p>&nbsp;<b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkFBswoL_uHk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Janković: U posljednjih 12 godina je bilo 90 smrtnih slučajeva na radnim mjestima

<p>Naša država je prošlog mjeseca usvojila treći po redu Program dostojanstvenog rada za period 2023.godine - &nbsp;2027.godine, koji za cilj ima prevazilaženje najvećih izazova u ovoj oblasti, odnosno regulisanje neformalog rada, radna prava &nbsp;zaposlenih, zaštite zdravlja na radu, prava mladih, žena, ranjivih kategorija - kazala je u Budilniku, na Televiziji E, predstavnica Udruženja zaštite na radu Đina Janković.</p>
<p>- Sve aktivnosti našeg Udruženja su usmjerene na pomoć državi, odnosno poslodavcima &nbsp;i zaposlenima kada su u pitanju izazovi u oblasti rada i socijalnih politika, a oslanjaju se na agendu dostojanstvenog rada, koja ima za &nbsp;cilj ostvarivanje svih onih ciljeva održivog &nbsp;razvoja. Zapravo, ne možemo postići ciljeve održivog razvoja, ukoliko ne ostvarimo sve ovo što smo zacrtali, sve te neke ciljeve u oblasti rada, socijalnih politika, prava zaposlenih koja su još uvijek na vrlo nezadovoljavajućem nivou - rekla je Janković.</p>
<p>Mladi ljudi vrlo malo znaju o svojim pravima, ističe Janković, te vrlo često dolazi do zloupotreba, i dodaje ona, iz tog razloga su odlučili da nastave sa aktivnostima edukacije mladih.</p>
<p>- Od 1.oktobra je počela realizacija novog projekta, koji finansira Fond za Zapadni Balkan, Western Balkans Fund, koji ćemo realizovati zajedno sa kolegama iz regiona, sa kolegama iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova, jer pokazuje se, zapravo, da problemi sa kojima se mi u Crnoj Gori suočavamo vrlo slični sa problemima kolega, odnosno zaposlenih i poslodavaca, u zemljama regiona, a i ogromna je fluktuacija kojoj svjedočimo, tako smo započeli sa realizacijom ovog projekta. Jedna od prvih aktivnosti će biti organizovanje Akademije dostojanstvenog rada, koja &nbsp;će biti organizovana, &nbsp;upravo, &nbsp;kod nas u Crnoj Gori, u periodu između 28. novembra i 1.decembra, to će biti konferencija koja će biti organizovana u hotelu Palmon Bay u Herceg Novom - naglasila je Janković.</p>
<p>Visina plate nije jedino što čini zaposlenog zadovoljnim, kaže Janković, jer sva istraživanja govore u prilog tome da je bitnije da zaposleni ima dobre uslove rada, kako kaže ona, i ostvaren balans između privatnog i poslovnog života.</p>
<p>- Ne možemo se uvijek ljutiti na poslodavce, jer vrlo često poslodavci nijesu informisani o svojim obavezama i odgovornostima, koje imaju prema zaposlenima. Često nam se dešava, &nbsp;na brojnim seminarima, radionicama, konferencijama, koje organizujemo, da se prvi put sretnemo sa nekim poslodavcem koji posluje u svojoj djelatnosti, možda i deceniju, dvije, a da nije bio upoznat sa nekim obavezama, koje je morao da ispuni, shodno zakonu prema svojim zaposlenicima, shodno i Zakonu o radu i Zakonu o zaštiti na radu, tako ne možemo govoriti da uvijek poslodavci žele da izbjegnu svoje obaveze, nekada ih i nijesu svjesni - &nbsp;istakla je Janković.</p>
<p>Zaposlenici, takođe, nijesu svjesni svojih prava, poručuje Janković, a najveći problem je, po njenoj ocjeni, mentalitetski problem, odnosno strah od gubitka posla, naročito, ističe ona, među starijima, ali i mladi odrasli u takvim okolnostima.</p>

Janković: Prava zaposlenih su još na vrlo nezadovoljavajućem nivou

<p>Administrativni odbor je odlukom sa jučerašnje sjednice, ponovo, prekršio Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama time što je utvrdio listu kandidata za članstvo u Savjetu Agencije za audiovizuelne medijske usluge na kojoj je, po redosljedu glasanja, trebalo da bude kandidatkinja Crnogorskog PEN centra, potom Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.</p>
<p>Zato iz Crnogorskog PEN centra pozivaju članove ovog skupštinskog tijela da formiraju listu u skladu sa zakonom, a ovim protivzakonitim aktivnostima Skupštine Crne Gore će, kako najavljuju, obavijestiti evropske institucije.</p>
<p>- Prateći sagu o javnim pozivima, njihovom poništavanju, odbijanju kandidatura i svemu što se dešavalo od decembra prethodne godine, moglo bi se zaključiti da je Administrativni odbor odlučan da onemogući sprovođenje Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama i da Evropskoj uniji jasno pokaže da Crna Gora nije spremna za pridruživanje. Administrativni odbor ponovo je odlukom sa jučerašnje śednice prekršio ovaj zakon. Naime, na śednici je utvrđena lista kandidata za članstvo u Savjetu Agencije za audiovizuelne medijske usluge, a na toj listi koju je pročitala predśednica Administrativnoga odbora <b>Jelena Nedović</b>, redosljed za koji su prisutni članovi radne grupe glasali bio je sljedeći: kandidatkinja PEN-a, pa kandidat CANU - navode iz PEN centra. </p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFHNmP6-6y3s&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Čitanje liste možete pogledati od 13.50</p></div>
<p> Međutim, kako dodaju iz PEN centra, na sajtu je ubrzo osvanula <a href="https://zakoni.skupstina.me/zakoni/web/dokumenta/sjednice-radnih-tijela/4038/10771-00-63-14-25-185.pdf">„Lista blagovremenih i potpunih predloga kandidata za dva člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge“</a>, na kojoj je redosljed kandidata za jednoga člana obrnut: prvorangirani je kandidat CANU, a drugorangirana kandidatkinja PEN-a. </p>
<p>- Pitanje je kako se u zvaničnoj odluci našla lista za koju članovi Radne grupe nijesu glasali. To pitanje ne bi bilo naročito zanimljivo da u konačnoj listi nije prekršen Zakon - istaknuto je u saopštenju.</p>
<p>A u Zakonu o audiovizuelnim medijskim uslugama, kako su precizirali, u članu 148 stav 1 tačka 4 kaže se da kandidate za članove Savjeta Agencije predlažu „Crnogorska akademija nauka i umjetnosti i Crnogorski P.E.N. centar, jednog člana“. </p>
<p>- U stavu 3 istoga člana piše: „Predlagači iz stava 1 tač. 1, 2, 3 i 4 ovog člana mogu predložiti kandidata za člana Savjeta Agencije zajedno ili odvojeno.“ Naredna dva stava preciziraju dalju proceduru: „Ako predlagači iz stava 1 tačka 4 ovog člana podnesu odvojene predloge, razmatraće se predlog predlagača prema redosljedu ovih predlagača, a ako taj predlog ne ispunjava propisane uslove, razmatraće se predlog narednog predlagača. U slučaju iz stava 4 ovog člana, u narednom postupku imenovanja Savjeta Agencije, ovlašćeni predlagači mijenjaju mjesto“ - navodi se u saopštenju</p>
<p>S obzirom na to da je javni poziv raspisan 10. decembra 2024. godine (na koji se za člana u ime CANU i PEN-a prijavio samo kandidat PEN-a) povučen 24. januara 2025. godine iz nelegitimnih i političkih razloga, predśednik Skupštine Crne Gore objavio je novi javni poziv 30. januara ove godine. </p>
<p>- Na taj poziv prijavio se jedan kandidat CANU i jedan kandidat PEN-a. Međutim, Administrativni odbor nije evidentirao kandidaturu PEN-a iako je bila blagovremena, niti je o njoj raspravljao na 36. śednici održanoj 25. marta ove godine - kažu iz PEN centra.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6oJV7ZE5T7s&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>PEN centar je Administrativnome odboru uputio dopis 29. aprila 2025. godine i ukazao na ove neregularnosti zahtijevajući da se pri narednome postupku primijeni stav 5 člana 148. </p>
<p>- U odgovoru od 5. maja ove godine Administrativni odbor i potvrdio da se „kada je u pitanju ponovni poziv“ „primjenjuju stavovi 4 i 5 navedenog člana“. Time su potvrdili da su upoznati s procedurom - rekli su iz PEN centra. </p>
<p>Na trećem javnom pozivu za izbor članova SAMU, kako dodaju, ponovo su CANU i PEN imali odvojene kandidata za jedno mjesto u Savjetu.</p>
<p>- Da je zaista poštovao Zakon i primijenili član 148 stav 4 Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, Administrativni odbor je prednost kandidatu CANU morao dati na raspravi održanoj povodom prethodnoga javnoga poziva (od 30. januara), jer CANU po Zakonu ima prioritet. No s obzirom na to da je na raspravi povodom toga javnoga poziva zaključeno da kandidature, iako blagovremene, nijesu potpune, na narednome se javnome pozivu morao primijeniti stav 5 člana 148, prema kojem se redosljed ovih institucija kao predlagača mijenja. Stoga se prioritet na ovoj listi morao dati kandidatu Crnogorskoga PEN centra, upravo onako kako je i učinjeno na samoj śednici - ističu u saopštenju.</p>
<p>Ostaje nejasno ko je izvršio pritisak da se redosljed naknadno izmijeni i zbog čega je to učinjeno. </p>
<p>- Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama od posebnoga je značaja za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji i stoga je pod osobitim monitoringom evropskih institucija. Neupitno je da je ovim postupkom i objavljivanjem ovakve Liste kandidata Administrativni odbor narušio proceduru u izboru članova ovoga Savjeta i svjesno prekršio Zakon - zaključili su iz PEN centra.</p>

PEN centar: Administrativni odbor prekršio zakon, obavijestićemo evropske institucije

<p>U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima i uz dobru vidljivost, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG).</p>
<p>Iz AMSCG su zbog nestabilnih vremenskih prilika vozačima savjetovali maksimalno opreznu vožnju, prilagođenu uslovima na putu, kao i poštovanje pravila saobraćaja.</p>
<p>Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.</p>
<p>Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.</p>
<p>Na magistralnom putu M-2, na dionicama Lepenac -Ribarevina, Ribarevine - Poda i Poda - Berane, saobraćaj se obavlja jednom trakom naizmjenično i povremeno je obustavljen, ne duže od 30 minuta.</p>
<p>Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.</p>
<p>Zbog adaptacije regionalnog puta R-19, dionica Trešnjevik – Andrijevica, saobraćaj je na mjestu radova promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.</p>
<p>Iz AMSCG-a su kazali da je saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen zbog izgradnje bulevara i da će vozila saobraćati alternativnim putevima.</p>
<p>Na magistralnom putu M-6 Pljevlja-Đurđevića Tara režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestima radova.</p>
<p>Na magistralnom putu M-6, na dionici Šavnik - Žabljak, saobraćaj će od sedam do 17 sati povremeno biti promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, zbog sanacije klizišta Provalija.</p>
<p>I na magistralnom putu M-3, dionica Šćepan Polje – Danilovgrad, režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, zbog asfaltiranja.</p>
<p>Iz AMSCG su kazali da će privremeno biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.</p>

Putevi suvi, vidljivost dobra

<p>U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari danas će vječni smiraj pronaći još sedam žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine.</p>
<p>Trideset godina nakon što su hiljade Bošnjaka sistematski ubijene u zoni "međunarodne zaštite", u dolini Potočara, i dalje odjekuje tišina onih koji nisu dočekali pravdu, piše Klix.ba.</p>
<p>Danas, u Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari, sedam novih tabuta će pronaći vječni smiraj. Sedam novih nišana, sedam novih rana na kolektivnom pamćenju naroda koji nikada nije prestao tragati za kostima svojih najmilijih.</p>
<p>Sinoć su učesnici Marša mira, zajedno s porodicama žrtava, iznijeli tabute s posmrtnim ostacima do musale u Potočarima. Put kojim su došli dug je 100 kilometara - ruta smrti kojom su prije 30 godina hiljade Srebreničana bježali kroz šumu, nadajući se spasu. Nisu ga dočekali.</p>
<p>Među onima koji će danas biti ukopani su dvojica mladića, Avdić Senajid i Mujić Hariz, obojica rođeni 1976. godine. Imali su samo 19 godina kada su im prekinuti snovi, mladost i životi. Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su u masovnim grobnicama, premještanim da bi se sakrili tragovi zločina. Danas, tri decenije kasnije, konačno će biti pokopani onako kako zaslužuju - s imenom, dostojanstvom i molitvom.</p>
<p>Uz njih, u mezarju će biti položeni i Bektić Fata (1928), Omerović Hasib (1961), Alić Sejdalija (1961), Gabeljić Rifet (1964) i Mujčić Amir (1964).</p>
<p>Organizatori očekuju više od 150.000 ljudi u Potočarima, gdje će biti obilježena 30. godišnjica genocida u zaštićenoj zoni UN-a – najvećeg zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.</p>
<h2><b>Pravno utvrđen genocid</b></h2>
<p>Genocid u Srebrenici je ne samo moralna činjenica, već i pravna: potvrđen je pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), kao i Sudom Bosne i Hercegovine. Srebrenica nije "tragedija" niti "zločin" u apstraktnom smislu – ona je genocid, planiran, naređen i izvršen.</p>
<p>Do sada su 54 osobe osuđene na ukupno 781 godinu zatvora, uključujući pet doživotnih kazni. Među osuđenima su najviši vojni i politički lideri Republike Srpske i vojske bosanskih Srba, uključujući:</p>
<ul>
  <li>Ratko Mladić, komandant VRS – doživotna kazna zatvora</li>
  <li>Radovan Karadžić, predsjednik RS – doživotna kazna zatvora</li>
  <li>Vujadin Popović, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa – doživotna kazna zatvora</li>
  <li>Ljubiša Beara, šef bezbjednosti Glavnog štaba VRS – doživotna kazna zatvora</li>
  <li>Drago Nikolić, oficir za bezbjednost – 35 godina zatvora</li>
</ul>
<p>Brojni drugi pripadnici VRS, MUP-a RS i civilnih struktura osuđeni su pred Haškim tribunalom i domaćim sudovima.</p>
<h2><b>Genocid koji se planirao i sakrivao</b></h2>
<p>Genocid u Srebrenici je kulminacija višegodišnje politike etničkog čišćenja nad Bošnjacima. Genocid su planirale i izvele vlasti Republike Srpske, uz direktnu podršku režima Slobodana Miloševića i tadašnje Vojske Jugoslavije. Ubijani su muškarci, dječaci, ali i žene, starije osobe i djevojčice.</p>
<p>Nakon pogubljenja, tijela su premještana u sekundarne i tercijarne grobnice. Cilj je bio jasan – sakriti zločin, poništiti istinu, ubiti i sjećanje.</p>
<h2><b>Trideset godina borbe za istinu</b></h2>
<p>Trideset godina nakon genocida, borba za priznanje, pravdu i sjećanje još traje. U dijelovima Bosne i Hercegovine, posebno u entitetu Republika Srpska, i dalje se sistemski negira genocid. Škole u tom entitetu ne uče djecu istinu. Ulice nose imena zločinaca. Političari koji veličaju presuđene zločince obnašaju najviše funkcije.</p>
<p>Ali ima i svjetla. Generalna skupština Ujedinjenih nacija prošle godine proglasila je 11. juli Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Poruka ovogodišnje godišnjice glasi: "Naša priča, naše obećanje". Preživjeli, porodice i mladi čuvari istine i sjećanja daju obećanje – da će čuvati istinu od zaborava, od relativizacije, od negiranja.</p>
<p>Simbol cvijeta Srebrenice – bijele latice koje znače nevinost, sa zelenim krugom u sredini koji simbolizira nadu i život – danas će ponijeti hiljade ljudi.</p>
<p>Genocid u Srebrenici nije bio izdvojeni incident, već vrhunac šire politike etničkog čišćenja u Bosni i Hercegovini. Stoga, borba za istinu o Srebrenici nije samo borba za prošlost – ona je borba za sadašnjost i budućnost.</p>

Od genocida u Srebrenici prošlo 30 godina: Danas se u Potočarima ukopava još sedam žrtava

<p>U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, a u sjevernim promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom slab, ujutru ponegdje umjeren, pretežno sjeverni.</p>
<p>Jutarnja temperatura od sedam do 22, najviša dnevna od 17 do 31 stepen.</p>

Danas do 31 stepen

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: dina-jankovic