Nakon detaljne tehničke analize mobilnog telefona po zahtjevu Posebnog odjeljenja za visokotehnološki kriminal Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, koju je sprovela Uprava za tehniku, Služba za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, utvrđeno da, fotografija mlađeg sina Nemanje, koju je Dijana Hrka prijavila kao uznemirujuću, nije naknadno poslata niti dostavljena od strane trećih lica, saopštio je MUP Srbije. Ova vijest dolazi nakon što je ranije danas Hrka prijavila da su joj na telefon stigle uznemirujuće fotografije njenog preminulog sina, da bi se potom ispostavilo da se radi o fotografiji njenog mlađeg sina. Ipak, Hrka je prijavila voaj slučaj policiji, u strahu da joj se na ovaj način šalju prijetnje zbog podrške studentima u Srbiji.
U vezi sa prijavom Dijane Hrke, majke pokojnog Stefana Hrke, Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je nakon detaljne tehničke analize mobilnog telefona po zahtjevu Posebnog odjeljenja za visokotehnološki kriminal Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, koju je sprovela Uprava za tehniku, Služba za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, utvrđeno sljedeće:
- Predmetna fotografija mlađeg sina Nemanje, koju je Dijana Hrka prijavila kao uznemirujuću, nije naknadno poslata niti dostavljena od strane trećih lica. Riječ je o originalnoj fotografiji nastaloj još u martu 2020. godine, a koju je načinio njen mlađi sin Nemanja kao šaljivi „selfi“. Autentičnost fotografije i činjenicu da nije modifikovana niti obrađivana („fotošopirana“) potvrdio je i sam Nemanja Hrka prilikom razgovora sa policijskim službenicima. Fotografija se u telefonu pojavila kroz aplikaciju Google Photos, koja je povezana sa Google nalogom Dijane Hrke. Na ovom nalogu, koji Dijana Hrka aktivno koristi više godina, vršeno je redovno bekapovanje podataka, uključujući fotografije. Takve aplikacije ponekad automatski prikazuju stare fotografije kroz funkciju „Memories“ (Uspomene), što može dovesti do neočekivanog prikaza fotografija nastalih godinama ranije, a na šta vlasnik uređaja nema direktan uticaj- navodi se u saopštenju MUP-a Srbije.
Policija navodi u saopštenju i da je Dijana Hrka potvrdila da je prethodni mobilni uređaj predala na reciklažu prije nekoliko mjeseci, ali je nastavila da koristi isti Google nalog na novom telefonu.
- Policija je, uz saglasnost imenovane, provjerila pristup ovom nalogu i utvrdila da ne postoje dokazi o neovlašćenom pristupu nalogu. Kada je riječ o sumnjama Dijane Hrke u eventualno kompromitovanje njenog telefona (prekidi poziva, nestajanje poruka, promjene u kontaktima, glasovi u pozadini razgovora), preliminarna analiza nije utvrdila tragove neovlašćenog pristupa. Po eventualnom zahtjevu nadležnog tužilaštva telefon može biti predmet vještačenja. Posebno ističemo da tvrdnje koje su se pojavile u pojedinim medijima, da je riječ o fotografiji njenog pokojnog sina Stefana sa obdukcije, apsolutno nijesu tačne. Ovakve navode Dijana Hrka je i sama kategorično demantovala, a istraga policije potvrdila je da nema nikakve veze između predmetne fotografije i pokojnog Stefana Hrke- saopštio je ministar Ivica Dačić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dačić: Dijani Hrki niko nije poslao fotografije sina, riječ je o 'selfiju' iz 2020. godine

Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da Uprava za tehniku, Služba za VTK intenzivno radi na rasvjetljavanju svih činjenica po prijavi Dijane Hrke, majke pokojnog Stefana Hrke, da je sinoć dobila fotografiju mlađeg sina Nemanje, koja ju je uznemirila.
Iako je inicijalno društvenim mrežama kružila informacija da je Hrka dobila fotografija svoga stradalog sina sa obdukcije, zapravo se radi o fotografiji njenog mlađeg sina.
- Dana 20.03.2025. godine u PS Voždovac pristupila je Dijana Hrka i prijavila da joj se na telefonu pojavila slika mlađeg sina Nemanje, na kojoj su mu oči ‘iskolačene’, a koja ju je podsjetila na izgled njenog pokojnog sina Stefana prilikom identifikacije. Fotografija koju je priložila po policijskim saznanjima nije slika njenog pokojnog sina Stefana sa obdukcije, kako su pojedini mediji prenijeli“, naveo je Dačić- saopštio je MUP.
Kako je Dijana Hrka potvrdila i za N1, dobila je obrađenu fotografiju mlađeg sina, koja ju je uznemirila. Dijana Hrka je objavu o tome najprije podijelila na Fejsbuku.
- Nijeste me sinoć uplašili. Džaba hak, prisluškivanje, a i lociranje. Idemo dalje. Pokušali ste sa onom slikom da me uplašite? Samo ste veći bes izazvali u meni, samo se Boga plašim. A i vi imate ono sa čim ste htjeli da me zaplašite. Razmislite o tome“, napisala je Dijana Hrka, majka stradalog Stefana Hrke.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpucque%2Fstatus%2F1903092492737675399%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1084x550

Dačić: Intenzivno radimo na slučaju uznemirujuće fotografije koju je primila Dijana Hrka

Udario mi je na djecu, ne samo moju, nego svih nas, to su sva naša djeca. To nije smio da uradi, ko god da je. I to osuđujem, do bola osuđujem. Neću sad stati, mene se podstakli da se još više borim zbog toga što su to uradili. Žao mi je djece, porodica, svih nas što proživljavamo opet pakao, a to je trebalo da stane, i da bude sve mirno - kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, majka mladića Stefana poginulog u padu nadstrešnice u Novom Sadu - Dijana Hrka, komentarišući protest održan u subotu u Beogradu i sumnju da je vlast upotrijebila zvučni top na okupljene.
Prvog novembra, nešto oko 11:50 sati, nadstrešnica u Novom Sadu se urušava i usmrćuje 15 ljudi. Vijest je potresla cijeli region, nije postojala osoba koja nije tugovala za onima koji su u toj nesreći izgubili život. Među njima je toga dana bio i Stefan Hrka. Šta je želio da bude, o.čemu je sanjao, sa kojim se strahovima borio, a koga je najviše volio, &nbsp;to su informacije koje znaju samo majke. Njegova je hrabra, smogla je snagu, izašla na ulicu. Mora, jer tamo je. kaže, čekaju njena djeca koja krvare, bore se za nju i za pravdu. Protiv svih njih na ulici je 15. marta, po tvrdnjama brojnih stručnjaka iskorišćeno zakonom zabranjeno oružje - zvučni top.&nbsp;
Bilo je strašno, kaže Hrka, jer su upotrijebili nešto za šta nije sigurna kako se zove, i to su prvenstveno, ističe ona, upotrijebili na djecu, ali i na sve ostale.
- Upotrijebili su na svoju Srbiju. Jedan čovjek koji stoji iza toga, vjerovatno naš ,,dragi” predsjednik, pa i ljudi oko njega, vojska, policija, ne znam ko je najodgovorniji od njih, valjda će se utvrditi. Nije mi jasno da je poslije par sati odmah krenuo da hapsi neke ljude, za nadstrešnicu još nije uhapsio nikoga koga je trebalo. Ne znam o čemu se radi, zaista ne mogu više da vjerujem našim državnicima, a ne vjerujem ni predsjedniku, ni tužilaštvu - nikome ne vjerujem ništa. Ne mogu da im vjerujem poslije 15. i onoga svega što smo preživjeli. Udario mi je na djecu, ne samo moju, nego svih nas, to su sva naša djeca. To nije smio da uradi ko god da je. I to osuđujem, do bola osuđujem, ja neću sad stati, mene se podstakli da se još više borim zbog toga što su to uradili - kazala je Hrka.
Ona podsjeća da su građani i studenti izašli na mirne proteste.
- Bilo je sve mirno, najedanput samo taj huk koji se osjetio, kao stampedo, ne znam kako.da ga nazovem i šta da kažem. Ti ljudi koji su povrijeđeni pričaju sad da nijesu povrijeđeni. Ne dozvoljavaju Kliničkom centru da se više ti ljudi pregledaju, zato je danas organizovan protest - istakla je Hrka.
Ona je podsjetila da je srpski ministar zdravlja Zlatibor Lončar se oglasio tvrdnjom da nije bilo upotrebe zvučnog topa i da tegobe nijesu od toga.
- Svi se ograđuju, samo ne znam zbog čega. Da li oni lažu sami sebe, a biće da lažu sami sebe, ali ne mogu sve nas da slažu. Mi smo bili na lice mjesta i vidjeli smo sve! Žao mi je te djece, žao mi je tih porodica, žao mi je svih nas što proživljavamo opet pakao, a to je trebalo da stane, i da bude sve mirno. Znate koliko je djece povrijeđeno? Ima djevojčica koje su ostale bez sluha, ta djeca nikad više neće čuti zahvaljujući nekome tamo ko je želio da se poigra sa nama - rekla je Hrka.
Vlast je sama sve izazvala, kaže Hrka, i ne zna zašto su to uradili, "a svi su vidjeli te ljude na krovovima, na Slaviji".&nbsp;
- Lično sam ja vidjela, upozoravala sam ljude: ,,Molim vas pomjerite se”. Mislila sam da će bacati cigle sa te zgrade. Ja sam laik, pretpostavljam da je jedan taj zvuk pušten od gore, da bi se oni sudarili, to drugačije nije moglo. Ja sam laik, ne razumijem se, i vidjela sam te momke gore na zgradi, pretpostavljam da je nešto odatle, možda griješim, ne znam šta da vam kažem. Šta god da je, nije u redu sa državnog vrha. Nije od njih u redu što su ovo uradili. Navukli su sad još veći gnjev ljudi. Ovo to tek sad neće da stane. Evo ja im obećavam da ja neću dozvoliti da se stane, ja ne mogu. Udarili su ponovo na djecu, a molila sam ih samo da djecu ne diraju - poručila je Hrka.
Neće stati, poručila je Hrka, ali neće ni studenti. Oni imaju svoje zahtjeve i sve što su pokušali mirnim putem i zamolnicom, podsjeća ona, vlast je uradila kontra od toga.&nbsp;
- Zašto nijesu dali te dnevnike za nadstrešnicu, zašto nijesu priveli nikoga iz Startinga, taj Starting i dalje radi po Beogradu. Danila Bojovića nigdje nema, ne pominje se čovjek, a njegova firma radila. Kinezi, te njihove firme - niko ništa, svi rade normalno. Zašto Zorana Mihajlović i Maja Gojković nijesu saslušane? Zašto su sakrili Gorana Vesića, nema ga nigdje? Zašto? Da ne bi progovorio. To je moje mišljenje, govorim u svoje ime, za druge ne znam stvarno - naglasila je Hrka.
Zna par porodica, kaže Hrka, sa istim bolom i gubitkom od 1. novembra 2024.godine koje dijele njeno mišljenje, i oni, naglašava, žele pravdu.&nbsp;
- Ja želim pravdu! Možda ću malo mirnija biti kada saznam i kada budu uhapšeni ti počinioci svega toga. Ovo bez države nije moglo da se uradi, znači država je na vrhu, pa sve ostalo - poručila je Hrka.
Hrka planira da podnese tužbe protiv državnog vrha zbog dešavanja prošle subote.
- Ne odričem se nikakvih prijava, samo ću da ih podnesem, jer ovo mora da se istjera do kraja. Ja budem da budem na neki način mirna i da znam. Obećala sam mom djetetu da ću to istjerati do kraja, ja to moram da istjeram - poručila je Hrka.
Arhiv javnih skupova je procijenio da je na protestu 15. marta bilo između 275.000 i 325.000 ljudi, uz mogućnost da je taj broj bio i veći. Sa druge strane, režimski mediji ubjeđuju, ili obmanjuju javnost da je bilo znatno manje okupljenih, i oni će uvijek da kažu da je bilo manje, smatra Hrka, podsjećajući da su, kako kaže, vlastodršci uskratili i zabranili autobusima da ljudi dođu u Beograd.
- Bile su ukinute autobuske linije, vozovi nijesu radili, kao zbog bombi, a zapravo su se plašili ljudi koji su željeli da dođu u Beograd. Da su došli svi ljudi koji su trebali ne znam kako bi to izgledalo, jer i ovako je bilo krcato. Previše je ljudi bilo, mogu oni da pričaju šta hoće, ali snimci govore drugačije. Bukvalno se vlast uplašila ljudi svojih, koji su izašli mirno na ulice. Ubacili su nam ljude sa fantomkama, sa kapuljačama... Ubacili su ih među studente, među građane... Pa je li to država, je li to pravni sistem?! Kod nas je kriminal u vrhu države, sistem nam ne funkcioniše, sve nam je trulo! Tužilaštvo! Zagorka Dolovac, koju nikad niko vidio nije poslije Demokratske stranke, svugdje je ušla, a nigdje je nema. Rade po svom sistemu "ja tebi - ti meni", to garantujem. Potkupljeni su svi - zaključila je Hrka.

Majka mladića stradalog u padu nadstrešnice: Udarili su na djecu Srbije, ovo tek sad neće da stane

Demokratska partija socijalista neće podržati Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima pri ponovnom glasanju u Skupštini koje je zakazano za 29. maj.
To je poručio lider te stranke Danijel Živković, navodeći kako je sve u vezi sa tim sporazumom urađeno "naprečac, u suprotnosti sa našim zakonodavstvom i bez poštovanja procedura koje garantuju transparentnost".
- Govorilo se kako Demokratska partija socijalista neće da glasa protiv tog sporazuma jer se navodno iza toga krije neki kapital Mila Đukanovića. Pa zamislite slučaj da Andrija Mandić glasa za sporazum iza kojeg se krije kapital Mila Đukanovića - rekao je on za TVCG.
Priča o Đukanovićevom kapitalu, dodao je, poslužila je dijelu NVO sektora da "dodatno pokuša da okupi jedan dio javnosti koji vjerovatno glasa DPS, kako bi im ponovo širili neke intrige i sumnje".

Živković: Nećemo podržati Sporazum sa UAE ni pri ponovljenom glasanju

Građani Cetinja, među kojima i predstavnici porodica koje su izgubile najbliže u dva masakra u tom gradu, i večeras su održali dvočasovnu blokadu na magistralnom putu prema Podgorici. Kako to čine već tri mjeseca, oni su se i danas okupili u 17:26 časova na Kruševom ždrijelu. Na stijenama uz magistralu učesnici blokada okačili su transparente "Markov i Mašanov zakon" i "Ne tražimo osvetu".&nbsp; Pored toga, oni su okačili i platna sa fotografijama žrtava dva masakra u prijestonici, uz natpis "Zašto ste nas zaboravili". Večerašnja blokada trajala je dva sata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250522190536_89b338d178d9728ba876b63ff4163ec6b1a012d01150fd530b199c3c83295ae8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250522190536_89b338d178d9728ba876b63ff4163ec6b1a012d01150fd530b199c3c83295ae8" data-rendition-name="original" width="996" height="575" loading="lazy" alt="kruševo"> </figure>

Građani Cetinja i večeras blokirali magistralu prema Podgorici: "Zašto ste nas zaboravili"

Crna Gora će na Svjetskom prvenstvu za rukometašice igrati u grupi D u njemačkom Trieru protiv Španije, Farskih Ostrva i Paragvaja, odlučeno je danas žrijebom u Hertogenbošu.
Crnogorske rukometašice bile su među nosiocima, a određeni su rivali iz drugog i četvrtog šešira, jer je od ranije poznato da će Farska Ostrva biti protivnik iz trećeg.
Španija je izvučena kao protivnik iz drugog, dok je Paragvaj rival iz 
posljednjeg šešira u kojem je najopasniji protivnik bila Hrvatska. 
 
Jedno od prva tri mjesta u grupi donosi plasman u glavnu rundu, u kojoj bi Đurđina Jauković i saigračice igrale u Dortmundu i to protiv tri prvoplasirana tima iz grupe C, u kojoj su pored domaćina - Njemačke, još Srbija, Island i Urugvaj.
Na šampionatu će nastupiti 18 evropskih, pet azijskih, po četiri afričke, i reprezentacije iz Južne i Centralne Amerike i jedna iz Sjeverne Amerike i Kariba. 
 
Svjetsko prvenstvo na programu je od 26. novembra do 14. decembra. 
 
Za Crnu Goru će to biti osmo učešće na prvenstvima svijeta, a najbolji rezultat ostvaren je 2019. godine u Japanu osvajanjemm petog mjesta.

"Lavice" sa Španijom, Farskim Ostrvima i Paragvajom

Nova epizoda emisije Sjenke emituje se večeras od 22 sata na Televiziji E.&nbsp;
U novoj emisiji, donosimo priču o ubistvu koje je punih 25 godina nerješiva enigma - brutalna likvidacija Gorana Žugića, savjetnika za bezbjednost tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Ðukanovića.
Ekipa Sjenki donosi detalje i o tome šta se dešavalo na sastanku Ðukanovića sa kompletnim bezbjednosnim vrhom nakon ubistva Žugića.&nbsp;
Koje su sve verzije o motivu ubistva Gorana Žugića. Ko bi i zbog čega želio njegovu smrt?&nbsp;
Sjenke večeras od 22 sata na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FljRCc1ndWw8%3Fsi%3DlDYW4Xi-PZ6VnO1l&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

"Sjenke" večeras od 22 sata: Priča o ubistvu koje je punih 25 godina nerješiva enigma - brutalna likvidacija Gorana Žugića

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: dijana-hrka