Dijana Hrka je danas građanima koji su došli da je podrže ispred Skupštine rekla da će prekinuti štrajk glađu, ali da se neće skloniti sa mjesta na kom se nalazi, te pozvala studente i građane na razgovor o narednim koracima.
„Jako je tužan dan, kada sam rekla da se ograđujem od studenata i građana, mnogi su me pogrešno razumjeli, nisma se ogradila od ljudi, već od toga da niko ne stupa u štrajk glađu sa mnom“, rekla je Hrka.
Ona je napomenula da su je mnogi pozvali da prekine štrajk glađu i dodala da će to danas i uraditi, ali da se neće skloniti iz šatora ispred Narodne skupštine.
„Mnogo više mogu da uradim ako sam živa, i uradiću, pomjeriću mnoge granice“, rekla je Hrka.
Ona je rekla da se borba mora nastaviti i zamolila policiju da ne diže štitove na građane i da ne štiti kriminalce koji se nalaze u kampu ispred Skupštine.
„Predsjednik je slagao kada je rekao da me ljudi nagovaraju na ovo, a ja pitam predsjednika šta je uradio za godinu dana za nadstrešnicu, pozivam roditelje iz Malog Orašja, Dubone, u vezi sa padom helikoptera, naplatne rampe, i nešto sam sigurno zaboravila. Hajde da otvoreno pričamo ko im je prijetio i zašto su ti slučajevi zataškani“, rekla je Hrka i upitala da li ćemo da otvorimo sva poglavlja koja su oni zataškali.
Kako je naglasila, ako „sada ne progledamo“, 150 000 ljudi će u NIS-u ostati bez posla.
„Šta će ti ljudi da rade sjutra, hoće li svakog dana da dolaze ispred Skupštine i uzimaju dnevnicu, dokle će imati te pare“. upitala je.
Komentarišući opoziciju, Hrka je rekla da dok je Dragan Đilas bio na vlasti, njenoj sestri je poginuo muž, nakon čega joj je bačen krvav ranac i rekli „Imaš djecu“.
„Bilo kakvo obilježje oko mene nemojte stmatrati da je moje. Mogu samo moji veterani da budu obilježeni, ne interesuje me nijedna druga struktura“, rekla je Hrka i dodala da svako može da dođe da je podrži, ali da je ona Dijana Hrka koja traži pravdu i istinu.
Govoreći o razgovorima sa studentima i građanima, ona je rekla da iz šatora neće izaći dok se ne ispune svi zahtjevi.
„Neka me ne ponižava, neka ne priča kako me žali“, poručila je Hrka predsjendiku Srbije i dodala da su je iz vlasti sve češće zvali i željeli da pričaju.
Podsjetimo, Hrka je juče na svom Instagram profilu objavila poziv svima koji je podržavaju na „dogovor bez razilaženja“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dijana Hrka prekinula štrajk glađu

Otkako je njen sin ubijen zajedno sa još 15 ljudi u urušavanju nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, Dijana Hrka postala je lice široko rasprostranjenih antivladinih protesta u Srbiji, piše Njujork tajms, prenosi N1.
Kao tinejdžerka koja je odrastala tokom godina rata na Zapadnom Balkanu, Dijana Hrka je naučila da živi sa glađu. Nije bilo hrane, nije bilo struje i bilo je malo vode dok se njena srpska zajednica skrivala pod neprijateljskim bombardovanjem, ali je ona preživjela. Sada gospođa Hrka, 48, ponovo je bez hrane — ovoga puta po sopstvenom izboru, navodi se u opširnom tekstu Njujork tajmsa o njenom štrajku glađu ispred Skupštine Srbije, gdje traži pravdu za smrt 16 ljudi, uključujući i svog 27-godišnjeg sina Stefana. Njih je, podsjeća njujorški list, smrskala betonska nadstrešnica koja se srušila na nedavno renoviranoj željezničkoj stanici na sjeveru Srbije prošlog novembra.
Ta katastrofa podstakla je javni bijes zbog vladinog nemara i korupcije, pokrenuvši neke od najvećih antivladinih demonstracija u Srbiji još od pada bivšeg diktatora Slobodana Miloševića 2000. godine.
Prije urušavanja nadstrešnice, gospođa Hrka, razvedena majka dvoje djece i kuvarica u restoranu brze hrane, imala je malo interesovanja ili vremena za politiku ili proteste protiv predsjednika Aleksandra Vučića, čiju vladu, kako upozoravaju zvaničnici Evropske unije, čeka rizik od demokratskog nazadovanja.
Ali otkako se dogodila tragedija na željezničkoj stanici u Novom Sadu, gospođa Hrka toliko je prisutna na studentskim protestima da je postala neočekivani simbol pokreta.
- Spremna sam da umrem za ovo, spremna sam da živim za ovo. Spremna sam da učinim sve kako bismo se ujedinili i riješili se ovog zla.- rekla je gospođa Hrka prošle nedjelje, sklupčana u šatoru koji su ona i njene pristalice postavile ispred zgrade Narodne skupštine u Beogradu, glavnom gradu Srbije.&nbsp;
Prvi novembar bio je godišnjica novosadske tragedije u kojoj je stradao njen sin. Sljedećeg dana, kako bi podvukla svoje i zahtjeve drugih demonstranata za pravdom za žrtve i odgovornošću vlade, prestala je da jede.
- Pošto sam već bila gladna ranije, mislim da mogu da podnesem više nego možda obični ljudi. Ali opet ne može se to podnositi tako dugo — možda 12 do 13 dana prije nego što će se nešto desiti- rekla je gospođa Hrka, koja nastavlja da pije vodu, čaj i sok.
Tokom njenog štrajka budnom su je držali laserski zraci i zaglušujuća muzika usmjerena ka njenom šatoru od strane kontraprotestanata koji podržavaju gospodina Vučića. Njihov sopstveni kamp ispred Skupštine, postavljen prije nekoliko mjeseci, udaljen je svega nekoliko metara od njenog.
Srbija je duboko podijeljena zemlja, rastrgana rastućim bijesom i nepovjerenjem koje pojačava dezinformisanje. Koleba se između želje da se pridruži Evropskoj uniji i održavanja dugogodišnjeg savezništva sa Rusijom. Mnogi Srbi i dalje su ogorčeni zbog NATO bombardovanja Srbije 1999. godine, tokom godina sukoba na Zapadnom Balkanu koji su uslijedili nakon raspada Jugoslavije.
Optužbe i kontraoptužbe o pranju novca, uličnim prebijanjima i laganju rutinski su dio političkog diskursa, čak i na najvišim nivoima vlasti.
Odobrenje za izgradnju luksuznog Tramp hotela na mjestu bombardovanog arhitektonskog spomenika u Beogradu, koje je prošlo kroz Skupštinu ovog mjeseca, pojačalo je sumnju u vladinu korupciju i podstaklo proteste.
U vezi sa katastrofom na željezničkoj stanici, srpsko tužilaštvo optužilo je najmanje 13 osoba, uključujući dvojicu visokih državnih funkcionera, za korupciju povezanu sa nekvalitetnim renoviranjem koje su izvodili kineski izvođači.
Međutim, sudovi još nijesu osudili nijednog od optuženih mjesecima nakon podizanja optužnica, što podstiče široko rasprostranjeni strah da smrt žrtava neće biti kažnjena.
U nedjeljama poslije katastrofe na željezničkoj stanici, gospođa Hrka kaže da je bila previše šokirana da reaguje. Ali onda je, gledajući televiziju u svom domu u Beogradu, vidjela kako mladi ljudi koje je smatrala „djecom“ izlaze na ulice i traže pravdu za poginule.
- Odjednom sam ih samo pratila na ulicu. I evo me opet, na ulici- rekla je gospođa Hrka tokom jednog od četiri intervjua za Njujork tajms prošle nedjelje u njenom šatoru.&nbsp;
Njen sin Stefan radio je kao radnik na održavanju u jednoj firmi u Novom Sadu kad je poginuo.
- Bili smo veoma bliski i uvijek smo pokušavali da gledamo pozitivno, jer smo živjeli u teškim okolnostima. Počeo je da radi i pomagao mi je da ne moram da radim toliko poslova. Rekli smo jedno drugom da ćemo biti srećni sa onim što imamo — i bili smo- rekla je gospođa Hrka.
Kada je bila mlađa, željela je da bude kozmetičarka, i čak tokom štrajka glađu njeni nokti bili su nalakirani svjetlucavo ružičastom nijansom.&nbsp;
- U budućnosti, ako sve ovo bude dobro voljela bih da osnujem fondaciju koja će nositi Stefanovo ime i pomagati svoj djeci- kazala je.
Dobronamjernici, uključujući sveštenike, donosili su molitvenike, cvijeće, vjerske ikone i druge poklone u njen šator. Ali gospođa Hrka priznaje da ne vidi jasan kraj protesta.&nbsp;
- Ne znam — što god Bog kaže. U Božijim je rukama- kazala je.
Gospođa Hrka ne želi da govori o svom mlađem sinu iz straha da bi ga bezbjednosne službe mogle targetirati, ali sebe vidi kao majku studentima koji vode proteste.
- Ako moram da umrem da bi sva djeca mogla da žive slobodno i da Srbija bude slobodna, spremna sam- rekla je.
Ako gospođa Hrka umre od štrajka glađu, „to bi mogla biti prelomna tačka“ nakon godine tinjajućih, ali uglavnom mirnih protesta, kaže Raša Nedeljkov, programski direktor Crte u Beogradu.
Gospođa Hrka i ostali demonstranti takođe pozivaju na vanredne izbore kako bi se zamijenio gospodin Vučić, koji je na vlasti kao premijer, a zatim kao predsjednik od 2014. godine. On ne pokazuje nikakvu namjeru da odstupi.
<h3>Vučić: Zabrinut sam za gospođu Hrku, a oni nijesu</h3>
U jednosatnom intervjuu u njegovoj kancelariji u četvrtak, gospodin Vučić se zakleo da će „pokazati da pravda postoji u zemlji“ i da će pozvati na odgovornost svakoga ko je kriv za malverzacije pri izgradnji željezničke stanice. Ali rekao je da je na sudovima, a ne na njemu, da vode istrage, kako bi se izbjegao bilo kakav utisak političkog miješanja.
Takođe je negirao da bezbjednosne službe zastrašuju ili proizvoljno privode demonstrante, kako tvrde zvaničnici EU.
Gospodin Vučić bio je pažljiv da ne kritikuje gospođu Hrku, ali je sugerisao da se ona koristi kao najnovija figura u nizu protesta političkih protivnika koji traže njegovo svrgavanje. (Gospođa Hrka tvrdi da je odluka da stupi u štrajk isključivo njena. „Niko me nije natjerao na ovo“, rekla je.)
- Nadali su se da će Dijana Hrka umrijeti i onda će svi kriviti mene. Brinem o njoj rekao je gospodin Vučić. Zabrinut sam za nju, a oni nijesu- rekao je Vučić.
Gospodin Vučić rekao je da je prošle nedjelje zvao gospođu Hrku da je pokuša ubijediti da ponovo jede. Umjesto toga, razgovor je još više produbio njihove razlike.
Čak su i opozicioni zvaničnici koji podržavaju gospođu Hrku molili da prekine štrajk.
- Ako nastavi, ovo je kao samoubistvo. Veoma sam tužan zbog toga- rekao je Dragan Đilas, opozicioni lider u Skupštini.&nbsp;
Drugi kažu da ih inspiriše. Još jedan antivladin demonstrant i njegov tinejdžerski sin započeli su štrajk glađu, premda je dječak potom nastavio da jede.
- Dijana je majka koja je mnogo pretrpjela i htjela je da bude dio cijelog pokreta jer je izgubila dijete. Zaista sam zabrinut za njeno zdravlje, ali niko od nas ne može da joj oduzme autonomiju- rekao je Vladimir Štimac, bivši profesionalni košarkaš koji je nedavno priveden od strane policije zbog učešća na protestima.
<h3>„Djeca gledaju u mene, zajedno smo jači“</h3>
Jedanaeste noći njenog štrajka glađu, gospođa Hrka odvedena je u medicinsku kliniku od strane svojih pristalica i liječena zbog dehidratacije nakon što se osjetila slabo i pala joj je krvni pritisak.
Nekoliko stotina pristalica okupilo se ispred njenog šatora u tihom bdenju sa svijećama koje je trajalo najmanje 15 minuta. Zatim je masa počela da skandira „Dijana Hrka“ — žamor koji je prerastao u povik.
Gospođa Hrka vratila se nekoliko sati kasnije. Sljedećeg jutra, u svom šatoru, dvanaestog dana štrajka, djelovala je iscrpljeno i bledo, ali je zvučala snažnije nego dan ranije.
Rekla je da neće odustati.
- Djeca gledaju u mene. Kada su započeli proteste, policija je pokušavala da ih uguši, da uguši proteste. Ali onda, sa mnom, zajedno — mi smo jači- poručila je Hrka.

Njujork tajms: Dijana Hrka - neočekivana majka jednog pokreta

Dijana Hrka, majka poginulog Stefana u padu nadstrešnice u Novom Sadu, štrajkuje glađu petnaesti dan, dok je autoprevoznik Milomir Jaćimović ušao u sedmi.
Građani su okupljeni pored šatora kod Skupštine Srbije u Beogradu, gdje Dijana Hrka štrajkuje glađu, zahtijevajući otkrivanje istine o pogibiji njenog sina i još petnaest osoba u padu betonske nadstrešnice na novosadskoj Željezničkoj stanici prije godinu.
Ispred šatora je okačen transparent "Snaga majke i brda pomijera", prenijela je Beta.
Ona štrajkuje glađu nedaleko od šatorskog kampa u kome su pristalice vlasti.
Autoprevoznik Milomir Jaćimović štrajkuje glađu ispred zgrade Banovine u Novom Sadu već sedam dana.
- Normalno je da nemam više one snage što sam imao, ali tako je kako je, mora se, ići ćemo do kraja. Došao sam u takvu situaciju kad su mi uzeli zadnji autobus - prenio je N1 riječi Jaćimovića.
Jaćimović, koji je prevozio svojim autobusima studente na proteste, traži da mu oni budu vraćeni tvrdeći da su neosnovano oduzeti, kao i da se ponište višemilionske kazne koje su mu izrečene.
U znak podrške Jaćimoviću u Kragujevcu, u centranoj Srbiji, građani su poslije jednočasovne protestne šetnje blokirali Autobusku stanicu.
U Srbiji duže od godinu traju protesti i blokade na kojima se insistira na krivičnoj i političkoj odgovornosti zbog stradanja 16 osoba u padu nadstrešnice u Novom Sadu.

1250x600

1084x550

Majka poginulog mladića u Novom Sadu štrajkuje glađu 15. dan, autoprevoznik sedmi

Dijana Hrka, majka Stefana Hrke stradalog u padu nadstrešnice u Novom Sadu, koja štrajkuje glađu već 14. dan u blizini Skupštine Srbije, primila je infuzijum, a potom se vratila u šator pored Skupštine gdje nastavlja štrajk glađu.
Ona se tamo, kako javlja reporterka N1, zadržala oko dva i po sata. Nakon što se vratila u Takovsku, iz automobila su je odmah smjestili u invalidska kolica, a potom vratili u šator, tako da nije bilo prilike za detaljnije razgovore sa njom.
Očekuje se da se u 18 sati obrati ili ona ili veterani koji je čuvaju. Najavljeno je i, javlja reporterka N1, da će majke iz Novog Sada doći da je podrže.
Hrka je ponovo primljena u Opštu bolnicu Medigrup zbog pogoršanog zdravstvenog stanja, radi pružanja neophodne medicinske pomoći, saopšteno je iz te ustanove.
- Nakon procjene stanja, pacijentkinji je obezbijeđen ljekarski nadzor i odgovarajuća terapija. Prioritet ostaje očuvanje zdravlja, stoga molimo medije i javnost za razumijevanje i poštovanje prava pacijentkinje na privatnost tokom boravka u ustanovi - naveli su iz ove bolnice.
Hrka je prethodno dva puta dobijala medicinsku pomoć u Opštoj bolnici Medigrup i poslije ukazivanja pomoći nastavljala štrajk glađu kod Skupštine.
Dijana Hrka je stupila je u štajk glađu 2. novembra nedaleko od Doma Narodne skupštine tražeći da se utvrdi odgovornost svih za pad nadstrešnice i da počnu sudski procesi protiv odgovornih, da se puste na slobodu svi studenti uhapšeni tokom protesta u prethodnoj godini, kao i da se raspišu vanredni izbori.

Dijana Hrka primila infuziju, nastavlja štrajk glađu pored Skupštine

Studenti u blokadi Medicinskog fakulteta u Beogradu uputili su apel Dijani Hrki, majci mladića poginulog u padu nadstrešnice, da prekine štrajk glađu.
- Mi, studenti Medicinskog fakulteta u Beogradu, sa dubokom zabrinutošću pratimo Vašu borbu i Vaš, već trinaest dana dug, štrajk glađu. Svjesni smo ogromne boli koju nosite i snage koju pokazujete uprkos svemu što ste prošli. Vaša hrabrost, istrajnost i dostojanstvo već su postali simbol borbe za pravdu. Kao budući ljekari, ali prije svega kao ljudi, osjećamo odgovornost da Vam se obratimo i zamolimo Vas da sačuvate svoje zdravlje- &nbsp;poručili su studenti.
Iz ovog razloga oni su zamolili Hrku da prekine štrajk glađu i poručili joj da ostane sa njima, snažna i prisutna, kako bi zajedno nastavili borbu koju je započela, borbu koja se, kako navode, tiče svakog građanina ove zemlje.
- Ovo što tražimo nije malo, ali Vas molimo da nas poslušate jer je nama, za razliku od njih, važno zdravlje i život svakog pojedinca. Hvala Vam, majko!- navodi se na kraju studentskog apela Hrki.
Podsjećamo, Dijana Hrka već trinaest dana štrajkuje kod Skupštine Srbije, zahtijevajući da nadležni organi saslušaju i pritvore sve osobe osumnjičene za pad nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici, puštanje svih pritvorenih studenata i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.

Studenti u blokadi Medicinskog fakulteta u Beogradu zamolili Dijanu Hrku da sačuva svoje zdravlje i prekine štrajk glađu

Dijana Hrka, majka Stefana koji je poginuo u padu nadstrešnice u Novom Sadu, štrajkuje glađu već 13. dan. Zbog pogoršanja zdravstvenog stanja, danas je prevezena u bolnicu, ali je poslijepodne puštena nakon pružene medicinske pomoći i vratila se u svoj šator ispred Skupštine Srbije.
Bolnica MediGroup saopštila je da je Hrki osiguran nadzor ljekara i odgovarajuća terapija. Građani su je dočekali aplauzom i skandiranjem njenog imena dok su je veterani prebacivali u šator u invalidskim kolicima.
U obraćanju medijima, Hrka je kritikovala institucije, ističući da nijedna ne radi svoj posao.
&nbsp;- Ja zaista mogu uda umrem, a institucije neće početi da rade svoj posao- kazala je.
Hrka štrajkuje od 2. novembra, zahtijevajući istinu i odgovornost za tragediju u kojoj je poginuo njen sin i još 15 ljudi. Takođe traži puštanje uhapšenih studenata i raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora.

Dijana Hrka nastavila štrajk glađu: Ja zaista mogu da umrem, a nijedna institucija neće početi da radi svoj posao

Dijana Hrka, majka Stefana Hrke koji je poginuo 1. novembra prošle godine u urušavanju Željezničke stanice u Novom Sadu, štrajkuje glađu 13. dan.
Veliki broj građana je svakodnevno obilazi i pruža podršku u njenoj borbi.
Ipak, s obzirom na to da štrajk traje jako dugo, njeno zdravstveno stanje je sve teže. Već danima se ispred Skupštine Srbije u Beogradu kreće u kolicima, ali odbija primiti infuziju.
Studenti medicine iz Kragujevca su joj uputili apel da prekine štrajk, jer su jako zabrinuti za njeno zdravlje.
- Mi studenti Fakulteta medicinskih nauka smo postali jako zabrinuti za vaše zdravstveno stanje. Iz dana u dan pokazujete odlučnost i spremnost, ali ste to pokazivali i prije ove odluke svakodnevno provodeći vrijeme sa nama i uz nas u ovoj borbi unazad godinu. Kao budući zdravstveni radnici osjećamo obavezu i potrebu da Vas zamolimo, zbog Vašeg zdravstvenog stanja, da obustavite štrajk glađu, kako biste odmorniji i spremniji bili za nastavak naše zajedničke borbe za istinu i pravdu. Ne smijemo dozvoliti da djelovanje ovog režima stvori nove žrtve - naveli su oni.
Hrku će danas pregledati ljekar i nakon toga će biti poznatije informacije o njenom zdravstvenom stanju.
Podsjetimo, ona je štrajk glađu najavila 1. novembra, na godišnicu urušavanja Željezničke stanice, jer do sada niko nije odgovarao za ovu tragediju.

Dijana Hrka štrajkuje glađu 13. dan: Kreće se u kolicima, studenti je mole da prekine

Dijana Hrka ostaje dosljedna u namjeri da istraje u štrajku glađu i da se ispune njeni zahtjevi, saopštio je Velibor Mikić, koga je Hrka ovlastila da se obraća medijima u njeno ime.
Mikić je kazao da se Hrka uznemirila jer su neke osobe putem nepoznatog broja kontaktirale njenog drugog sina.
- Sinoć je došlo do problema, malo se više uzbudila, jer je dobila informaciju da su njenog drugog sina kontaktirale neke osobe telefonom sa nepoznatog broja, koje su se predstavile kao policajci. Nismo mogli da potvrdimo autentičnost poziva, pa smo kasnije iz više izvora pokušavali da provjerimo, ali se ispostavilo da je riječ o lažnom broju. Zbog toga se posebno uznemirila, jer se sada u to uključuje i njen sin. Te osobe su tražile da on utiče na nju da promijeni odluku i prekine štrajk glađu. On je to doživio kao uznemiravanje, a ona se jedva smirila - rekao je Mikić, prenosi N1.
On je dodao da je Dijana od policije zatražila informacije u vezi sa ovim slučajem, naglasivši da ne želi da se slična situacija ponovi.

Dijana Hrka ostaje nastavlja štrajku glađu; Sa nepoznatog broja kontaktiran njen drugi sin

Dijana Hrka, majka mladića stradalog u padu nadstrešnice novosadske Željezničke stanice koja štrajkuje glađu 11. dan, kazala je da je sve više malaksala, ali da neće prekinuti štrajk glađu.&nbsp;
- Malo više sam malaksala, pao mi je pritisak, nije mi dobro... Ako mi ne bude dobro, pristaću na infuziju, ali neću odustati, ostaću do kraja. Ljekar je bio, na meni je da odlučim da li ću da je primim... Ja sam 1. novembra izgubila sve, pola srca, nisam više ista osoba i nikada neću biti, ali ću pokušati da dođem do pravde za sve nas, za svu našu djecu, ne samo za moje djete - kazala je Hrka tokom konferecije za medije ispred Skupštine.
Obratila se i ženama u Ćacilendu, navodeći da će one "otići svojoj kući, zagrliti i poljubiti svoje dijete, a da ona nikad neće".
- Da nisam krenula u štrajk glađu, mislim da bi se sve ovo sa nadstrešnicom zataškalo... Ovo može biti kobno po mene, ali će možda po mene u budućnosti biti dobro - navela je ona.
Osvrnula se na i izjave predsednika Srbije Aleksandra Vučića da "ga je Vojnobezbjednosna agencija obavijestila da je njegov jučerašnji razgovor sa Dijanom Hrka neovlašćeno sniman, ali da on nikoga neće goniti", kao i da joj "oprašta" za stvari koje je rekla.
- Juče je neko rekao da je VBA rekla predsjedniku da sam ja snimala naš razgovor, ja bih voljela da me kontaktiraju, ne znam zašto oni imaju pristup mom telefonu, ja sam civil, nisam vojno lice, pa bih voljela da se neke stvari razgraniče, ili je to još jedna laž - navela je ona.
Uputala je predsjednika Srbije šta on njoj oprašta.
- Nadstrešnicu? Što mi je ubio dijete? Ja ga pitam zar ga nije sramota? On meni nema šta da oprosti, a on meni nema šta da oprosti. Zašto Zorana Mihajlović nije saslušana u vezi pada nadtrešnice, Maja Gojković, Milorad Dodik... Predsjednik mi je rekao da nije nadležan, ali on laže. Kad je izašao sa onim registratorima, rekao je da je on nadležan, a sada kad je meni pozvao, kaže da nije nadležan - istakla je Hrka.
Navela je i da je niko ne savjetuje.
- Iza ovoga ne stoji nijedan veteran, niko me ne savjetuje, sve radim sama. Sve sam ih iznenadila da ću da štrajkujem, znali su samo moji bliski prijatelji. Kao što predsjednik priča da me neko savjetuje, to nije tačno. Kad odgovaram na pitanja, odgovaram onako kako se osjećam - navela je Hrka.
Dodala je i da institucije ne rade svoj posao, kao i da je Vučić "kukavica koja neće da raspiše izbore".

Dijana Hrka: Malaksala sam, ali pokušaću da dođem do pravde za svu našu djecu

Nakon jedanaest dana štrajka glađu, Dijana Hrka, majka mladića stradalog u padu nadstrešnice u Novom Sadu, koja protestuje zbog izostanka pravde za smrt svog sina, jutros se osjećala loše, ali uprkos vidnom iscrpljenju i slabosti, planira da se danas u 16 sati obrati javnosti na konferenciji za medije.
Hrka je jutro provela u ležećem položaju u šatoru ispred Skupštine Srbije, gdje boravi od početka štrajka glađu. Prema izvještaju N1, prije podneva je, vidno iscrpljena i u invalidskim kolicima, izvedena iz šatora uz pomoć članova tima koji brine o njenom zdravlju. Reporterka ovog medija navodi da su na njenom tijelu vidljive posljedice dugotrajnog neuzimanja hrane.
Hrka je u štrajk glađu ušla nakon što je 1. novembra izgubila sina, koji je stradao kada se urušila nadstrešnica, a – kako ističe – pravda za njegovu smrt i dalje nije zadovoljena. Iako tvrdi da se psihički osjeća stabilno, njeno fizičko stanje je „prilično loše“, navodi N1.
Tim ljekara od povjerenja svakodnevno prati njeno zdravstveno stanje, ali, prema dostupnim informacijama, detalji o mogućim komplikacijama nijesu saopšteni.
Dijana Hrka danas dobija široku podršku širom zemlje. Ispred Skupštine Srbije okupio se veliki broj građana, među kojima su i univerzitetski profesori okupljeni u grupi Pobunjeni univerzitet, koji su najavili obustavu nastave u znak solidarnosti. Profesor Stomatološkog fakulteta Miroslav Andrić izjavio je da je okupljanje „tiho i zabrinuto“, ali da građani porukom zajedništva žele pokazati da „pravda ne smije ostati nijema“.

Dijana Hrka, iscrpljena i u invalidskim kolicima, planira obraćanje javnosti u 16 sati

Predsjednik Savjeta mladih DPS Crne Gore i odbornika DPS-a u Skupštini Glavnog grada, Filip Terzić čestitao je Međunarodni dan studenata svim crnogorskim studentima koji su, dokazano, najbolji ambasadori Crne Gore.
"Hvala na onom najvrednijem, vašem znanju i energiji koje ste spremni da stavite na raspolaganje našoj državi! Država je dužna da stvara uslove u kojima će u vremenu podivljale inflacije, koja pogađa i skromne studentske budžete, olakšati položaj studentima", naveo je Terzić..&nbsp;
Takođe, istakao je da država ima obavezu da radi na unapređenju obrazovnog sistema i da ga učini konkurentnim sa sistemima u zemljama EU u koje naši studenti nerijetko odlaze da bi dobili ono što ne mogu dobiti u okviru crnogorskog obrazovnog sistema.&nbsp;
"Ipak, za tako nešto biće nam potrebna i promjena ove vlasti, jer su za ovih 5 godina pokazali da za to nijesu sposobni. Teret tih promjena treba dominantno da iznesu mladi ljudi, jer moramo pokazati da smijemo i umijemo", poručio je Terzić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ff_terzic%2Fstatus%2F1990431948162965589%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Terzić: Crnogorski studenti su, dokazano, najbolji ambasadori Crne Gore

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove dr Filip Ivanović sastao se danas sa rezidentnom koordinatorkom Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, Karolin Tiso.
Kako je saopšteno iz Kabineta potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove, Ivanović je čestitao Tiso na imenovanju i poželio dobrodošlicu u Crnu Goru, izrazivši uvjerenje da će se saradnja sa Ujedinjenim nacijama nastaviti razvijati kroz snažan, partnerski i efikasan okvir.&nbsp;
Naglasio je da je dosadašnja saradnja bila od posebnog značaja za vanjsku politiku Crne Gore, naročito u kontekstu našeg evropskog puta.
"U razgovoru je istaknut značaj rada tijela i agencija Ujedinjenih nacija prisutnih u Crnoj Gori, posebno u oblastima održivog razvoja, klimatskih politika, migracione politike, socijalne kohezije i jačanja kapaciteta za demokratsko upravljanje. Ivanović je naglasio da je dugogodišnja saradnja sa UN sistemom, naročito u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja, komplementarna procesu evropske integracije i predstavlja važan oslonac u reformskim naporima države", navodi se u saopštenju.
Rezidentna koordinatorka Tiso čestitala je Crnoj Gori na rezultatima iz posljednjeg Izvještaja Evropske komisije, u kojem je, kako se navodi, zemlja prepoznata kao najbolje rangirani kandidat za članstvo u EU.
"Tiso i Ivanović saglasili su se da je Crna Gora već jasno profilisana kao aktivna članica Ujedinjenih nacija, zbog čega ima i dodatnu predispoziciju za jačanje uloge države u multilateralnim procesima.
Sagovornici su izrazili spremnost da zajednički rade na produbljivanju saradnje i njenom daljem unapređenju u skladu sa razvojnim prioritetima Crne Gore i mandatom Ujedinjenih nacija", zaključuje se u saopštenju.

Ivanović sa Karolin Tiso: Produbljivanje partnerstva i snaženje zajedničkih razvojnih prioriteta

Na Cetinju je 15. novembra 2025. godine počelo redovno jesenje zasijedanje Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve, pod predśedavanjem Arhiepiskopa cetinjskog i Mitropolita crnogorskog Borisa. Sveti Sinod Crnogorske pravoslavne crkve, kako su saopštili, izražava najoštriju zabrinutost zbog organizovanih aktivnosti crkve Srbije, kao i "organizovane političke grupe unutar određenih struktura vlasti u Crnoj Gori, koje pokušavaju da pod izgovorom „povratka stare kapele“ nametnu izgradnju novog objekta na vrhu Lovćena". Takvi pokušaji, ističu u saopštenju, predstavljaju ozbiljno zadiranje u izgled, simboliku i dostojanstvo mauzoleja Mitropolita Petra II Petrovića Njegoša, kao i u duhovno i istorijsko biće Crne Gore. "Istorijska istina je neporeciva: Njegoševa zavjetna kapela posvećena Svetom Petru Cetinjskom srušena je 1925. godine nalogom kralja Aleksandra Karađorđevića, a na njenom mjestu podignuta je nova kapela posvećena Svetom Đorđu, kao izraz političke volje dinastije Karađorđevića koja je ukinula crnogorsku državu i Crnogorsku pravoslavnu crkvu. Taj čin predstavljao je dio šireg imperijalnog projekta potčinjavanja Crne Gore i stvaranja simbola koji bi služili interesima tadašnje beogradske vlasti, a ne zavjetnoj volji Mitropolita Petra II Petrovića Njegoša. Stoga svaki pokušaj postavljanja nove „kapele“ danas ne predstavlja obnovu Njegoševog zavjeta, već obnovu političkog projekta koji je istorijski bio usmjeren protiv Crne Gore i njenog identiteta. Lovćen je zavjetno mjesto crnogorskog naroda, a mauzolej koji se danas nalazi na njegovom vrhu izgrađen je dostojanstveno, kao trajni spomen velikom Mitropolitu, gospodaru, pjesniku i filozofu", ističe se u saopštenju Svetog Sinoda CPC. Sveti Sinod izrazio je i ozbiljnu zabrinutost zbog postupanja Direktorata za odnose sa vjerskim zajednicama u Ministarstvu pravde, koji, kako kažu, uporno i protivno zakonu odbija da evidentira promjenu odgovornog lica u Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, iako je zahtjev za upis promjena podnijet u potpunosti uredno i u zakonskom roku. Podsjetili su da su svi mitropoliti Crnogorske pravoslavne crkve od njenog obnovljenja 1993. godine birani na Opštecrnogorskom zboru, najvišem i istorijski utemeljenom crkvenom organu, uključujući i sadašnjeg poglavara, Mitropolita Borisa. "Njegov legitimitet dva puta je potvrđen presudama Upravnog suda Crne Gore. Ignorisanje sudskih odluka i zakonskih obaveza predstavlja ozbiljno narušavanje vladavine prava i diskriminaciju vjernika i svjestenstva Crnogorske pravoslavne crkve", ističu u saopštenju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111717118_630df619b97a8f96ccc11cefb913b43ebfde052f882fcae3acc9c45ff925ba35.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025111717118_630df619b97a8f96ccc11cefb913b43ebfde052f882fcae3acc9c45ff925ba35" data-rendition-name="original" width="994" height="491" loading="lazy" alt="Sveti Sinod CPC"><figcaption>Sveti Sinod CPC</figcaption></figure>  Sveti Sinod upozorio je javnost da se sredstva iz budžeta svih građana Crne Gore, kako tvrde, nezakonito uplaćuju na žiro-račun koji "kontroliše penzionisani vladika Mihailo, te se time ta sredstva nenamjenski troše, jer ne idu za potrebe isplaćivanja zarada sveštenicima Crndogorske Pravoslavne Crkve, već u interesu privatnih lica okupljenih oko penzionisanog mitropolita Mihaila". "Crnogorska pravoslavna crkva zahtijeva da se ova praksa hitno obustavi i da nadležni organi javno objasne osnov, razloge i odgovornost za takvo postupanje. U vezi sa javnim istupima bivših klirika koji djeluju u Kotoru, kao i sa aktivnostima penzionisanog Mihaila, Sveti Sinod naglašava da Crnogorska pravoslavna crkva neće ulaziti u polemike niti odgovarati na napade takvog tipa. Pitanje identiteta, kontinuiteta i položaja Crnogorske pravoslavne crkve konačno i trajno je riješeno na Opštecrnogorskom zboru 3. septembra 2023. godine", zaključuju u saopštenju.

Sveti Sinod CPC: Svaki pokušaj postavljanja nove „kapele“ na Lovćenu predstavlja obnovu političkog projekta koji je usmjeren protiv Crne Gore

Iako se Spajić zarekao pred predstavnikom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom da se neće otvarati teme koje dijele narod u Crnoj Gori, prvi su poslanici PES-a otvorili temu da li je aneksija 1918. godine Crne Gore bila nasilna ili ne. To je otvorilo Pandorinu kutiju daljih velikosrpskih laži koje samo neobrazovane i polupismene neznalice mogu otvarati. Ako nešto uopšte čitaju onda su to najvjerovatnije takve istoričarske „velesile“ kao što je Aleksandar Raković, Čedomir Antić i slični. Konačno, Spajić je paradigma te filozofije po kojoj je laž istina i obratno. A onda su počeli da se javljaju neki koji su se prije 20 godina skinuli sa majčinog mlijeka, koji u životu nijesu pročitali bilo što o istoriji Crne Gore, posebno iz partije koja je ideološki sljedbenik organizatora „Sarajevo safarija“ i poštovalac svih ratnih zločinaca u istoriji srpskog naroda, SNP-a, sa nevjerovatnom idejom da nasilnu aneksiju Crne Gore 1918. godine nazove „istorijskom voljom naroda u Crnoj Gori“?! Kako to oni znaju? Ko im je to rekao? Je li tzv. Podgorička skupština mjerilo na osnovu čega to tvrde? Pa pošto su naprasno postali evropejci, baš bih volio da mi ti pametnjakovići navedu ijednu zemlju koja je priznala Podgoričku skupštinu kao izraz volje crnogorskog naroda, uključujući i SSSR? <h2> PODGORIČKA SKUPŠTINA</h2> Evo, ja se intenzivno bavim proučavanjem svega što je svjetska štampa pisala o tim vremenima, pokupovao sam gomilu antikvarnih knjiga koje se bave godinama kada je nasilno anektirana Crna Gora i ne nađoh nijednu zemlju koja tzv. Podgoričku skupštinu smatra legalnom i legitimnom, osim onih koji su je organizovali. To jest, država Srbija. Pasionirano se baveći tom temom i stavom velikih sila prema tzv. Podgoričkoj skupštini, baziranih na delegacijama koje su slali u Crnu Goru, a kojih je bilo na desetine, jedini zaključak koji se može izvesti je da sve velike sile plebiscitarno smatraju Podgoričku skupštinu ujdurmom vlastodržaca Srbije i okupacione srpske vojske u Crnoj Gori. O tome se može objaviti na stotine dokumenata. Da te neobrazovane i nezainteresovane partijske populiste interesuje da saznaju istinu i išta iz istorije Crne Gore, lako bi se uvjerili u istinitost ovoga što pišem. Poznata manipulacija, u Vučićevom stilu, da se radi o italijanskoj propagandi, što je zvanični Beograd besmisleno ponavljao, obesmišljena je izvještajima delegacija Britanskog parlamenta i američkog predśednika Vudroa Vilsona. Da tu partijsku boraniju iz SNP-a interesuje istorija svoje zemlje pročitali bi rasprave o zločinima u Crnoj Gori o kojima je raspravljao britanski parlament 1920. godine, nakon izvještaja grofa de Salisa, koji je kao izaslanik britanskog parlamenta i Forin ofisa boravio 1919. godine u Crnoj Gori, izvukavši jedva živu glavu, zahvaljujući francuskim vojnicima, kada su ga srpske snage uhvatile u Virpazaru. Sve o čemu pišem mogu dokumentovati faksimilima originala iz arhiva i svjetske štampe. Volio bih da mi ta partijska nepamet iz SNP predoči bar jedan dokument, osim iz srpskih izvora, kojim mogu potvrditi svoje laži. Čikago tribjun je imao svog izvještača u Parizu, pa ću prenijeti pisanje Čikago tribjuna što su izvještači izvjestili svoje vlade po povratku iz Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_4e3b8cd1031312945d264262ea24e9cfce106ae59ebda054cad426a619507611.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116071148_4e3b8cd1031312945d264262ea24e9cfce106ae59ebda054cad426a619507611" data-rendition-name="original" width="648" height="496" loading="lazy" alt="Izvod o Anglo-američkoj komisiji"><figcaption>Izvod o Anglo-američkoj komisiji</figcaption></figure>  <h2>IZVJEŠTAČI O OKUPACIJI CRNE GORE</h2> Čikago tribjun iz 1919. godine: POD SRPSKOM OKUPACIJOM, CRNA GIRA DANAS PREDSTAVLJA MJESTO NAJKRVAVIJEG POKOLJA U EVROPI Zvanični posmatrači donijeli užasavajuće izvještaje u Pariz Pariz, 3. septembra 1919. godine – Američka i britanska vojna intervencija u Crnoj Gori radi sprječavanja raširenog masakra crnogorskih rojalista od strane Srba, u preporuci neutralnih posmatrača koji su došli u Pariz juče i koji danas pišu energične izvještaje svojim vladama. „Pod srpskom okupacijom, Crna Gora danas predstavlja mjesto najkrvavijega pokolja u Evropi“, izjavio je zvaničnik koji se vratio. „Ukoliko se Engleska i Amerika ne umiješaju, niti jedan crnogorski rojalista neće ostati živ. Srbi ih masovno ubijaju“. Konfiskovana hrana Amerikance posebno zanimaju izvještaji koje su donijeli neutralni posmatrači, prema kojima je cio kontigent američke hrane koju je Huverova administracija uputila u Crnu Goru, dospio u ruke Srba. Crnogorci se prvo moraju odreći sopstvene zemlje i zakleti na vjernost srpskom kralju Petru, da bi dobili išta od tih zaliha. Ukoliko to ne učine, bacaju ih u zatvor. Zatvori u Cetinju i Kotoru su, prema zvaničnicima, puni Crnogoraca, a svakodnevno se dovode crnogorski komiti uhvaćeni u brdima i nad njima se vrši egzekucija. Žele kralja nazad Jedan od zvaničnika koji se vratio, odbio je da mu se navede ime, rekao je: „Crnogorci su možda spremni na promjenu starog oblika svoje patrijarhalne Vlade, ali trenutno svi Crnogorci žele povratak svojega kralja da ih spasi srpskog jarma“. Ušli su u rat na strani Antante, a sada ne samo da su sklonjeni sa mjesta na Mirovnoj konferenciji i ne samo da im je uskraćeno pravo na samoopredjeljenje, već je njihov kralj protjeran u egzil, a njihova zemlja je stavljena pod stranu vlast. Ukoliko se Nikola vrati u Crnu Goru, cijela država će ustati s njim. Revolt protiv Srbije sada je u punom zamahu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_7b0b90fe53085d82c1ed9201e36c1751077edd98643d116ca977c3a269b06ded.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251116071148_7b0b90fe53085d82c1ed9201e36c1751077edd98643d116ca977c3a269b06ded" data-rendition-name="original" width="937" height="1108" loading="lazy" alt="Čikago tribjun"><figcaption>Čikago tribjun</figcaption></figure>  Uskoro se očekuje zvanična objava određenih Vladinih izvještaja kojima se reguliše gore navedeno i nalaže američka i britanska vojna intervencija. Kralj Nikola i njegov dvor ostaju u Parizu, gdje primaju kraljevske subvencije od britanske i francuske vlade, koje takođe daju akreditacije ministrima na crnogorskome dvoru. <h2> FRANCUSKA SRAMOTA</h2> Britanija je tražila da sa američkim trupama u potpunosti okupiraju Crnu Goru i izbace iz zemlhe sve ostale vojne jedinice, uključujući i srpsku vojsku, kako bi se održao fer i legitiman referendum crnogorskog naroda o njegovoj budućnosti, poštujući zakone Kraljevine Crne Gore. Pogađate, tu inicijativu nije podržala Francuska, čija je uloga u nestanku Crne Gore jedna od najvećih sramota te države. Izvinjenje čovjeku koji je tobožnji nasljednik kraljevske loze Petrovića je više nego nedovoljno za iskupljenje Francuske zbog sramne uloge koju je odigrala u zabrani napuštanja Francuske kralju Nikoli, prijeteći mu prekidom diplomatskih odnosa i blokadom svih bankarskih računa, stavljanjem veta na izvještaj grofa de Salisa, urgiranjem kod srpske vlade na Krfu da što prije okupira Crnu Goru prije nego se kralj Nikola vrati u nju, okretanjem leđa na ponašanje srpskih okupacionih trupa na terenu u Crnoj Gori, masovnim hapšenjima, ubistvima, zločinima neshvatljivih ljudskom umu, poput stavljanja mački pod ženske kotule i njihovo šibanje do smrti osobe pod čiju kotulu su ih stavljali, itd. Šerman Majls, izaslanik američkog predśednika Vudroa Vilsona, u svom izvještaju direktno izražava stav da tzv. Podgorička skupština nije izraz volje crnogorskog naroda, već da je „posljedica vojne moći“ srpskih snaga, navodeći da je „na Cetinju general major iz Srbije, koji mi je nagovjestio da je on ... svarni guverner Crne Gore“. Izvještaj, takođe, govori o sistematskom „srpskom zlostavljanju Crnogoraca“ nad kojima sprovode „tešku represiju“. U izvještaju se navode i zločini prema Albancima, o tome da „u 15 sela u okrugu Rugova nije žive duše ostalo. Osam stotina je masakrirano, ne računajući ljude koji su pružali otpor... U Plavu i Gusinju 333 žena, đece i staraca je masakrirano“. Takođe se govori o logoru u Skadru, u kojem su se nalazili loše obučeni i odjeveni, po snijegu, žene đeca i starci, izbačeni iz svojih domova bez mogućnosti da sa sobom uzmu bilo koju topliju obuću ili odjeću. <h2> SRAMNE INICIJATIVE </h2> Nema te kolumne u koju mogu stati sve činjenice koje inicijative članova PES-a i SDP-a čine sramnim, bezočnim i nesojskim. Umjesto da se pokriju ušima od sramote, oni se još drsko obraćaju preko medija kao da predstavljaju nekakve istorijske autoritete koji nešto znaju o onome o čemu pričaju. Sa gađenjem mogu konstatovati da je nesrećna Crna Gora kad vidim ko sve dobija javni prostor i njegove izjave prenose u medijima. Samo ovakvi izborni zakoni, kakvi su u Crnoj Gori, mogu svakakvu fukaru izbaciti u prvi plan i omogućiti im da primaju ogromne prinadležnosti od zemlje koju organski mrze i lažima je diskredituju na svakom koraku. Pod hitno Crna Gora mora donijeti zakon o izborima koji će se obavljati sa otvorenim listama, tako da građani mogu da razne bezveznjakoviće vrate na nivo koji uzaslužuju, koji im pripada po intelektualnim kapacitetima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251116071148_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija"><figcaption>Krfska deklaracija</figcaption></figure>  Volio bih da mi ti „istorijski autoriteti“ objasne kako je to čuvenom Krfskom deklaracijom iz jula 1917. godine srpsko rukovodstvo predviđelo kakve će odluke donijeti manipulativno izabrani delegati tzv. Podgoričke skupštine krajem 1918. godine, dakle godinu i nekoliko mjeseci nakon Krfske deklaracije, u kojoj nema dinastije Petrović, ni Crne Gore? Biće da su bili vidoviti, ili što je mnogo vjerovatnije, samo je najavljen plan kojim će se izvršiti nasilna aneksija Crne Gore, detronizovati dinastija Petrović i stvoriti Velika Srbija iz Niške deklaracije iz decembra 1914. godine. To je jedina istina! Vrijeme je da se predśednik vlade počne ponašati odgovorno i počne poštovati svoja obećanja, zakone Crne Gore, biti stvarni predvodnik svih ministarstava i davati ton strateškom opredjeljenju države, umjesto što se stalno otvaraju teme koje ne vode Crnu Goru evropskim integracijama, već konstantnim suprotstavljanjima, mržnji, sukobima i bestijalnim pokušajima stranih službi da Crnu Goru vrate u devedesete godine. Što je cilj revizije i laži o otvaranju teme nasilne aneksije Crne Gore iz 1918. godine, priče o legalizacije konate na Rumiji, što nijedna normalna država ne bi uradila, jer se radi o neurbanizovanom prostoru na visini od skoro 1,5 hiljada metara, što je cilj vraćanja imbecilne priče o povratku kapele Karađorđevića na Jezerski vrh, koji je zakonom zaštićen kao autentični prostor, sa najvećim kulturnim i umjetničkim značajem za Crnu Goru? Da ne govorimo da se to bez krvi ne može uraditi. <h2> NJUJORK TAJMS 1922.</h2> „Kada su srpske trupe, predvođene francuskim oficirima, ušle u Crnu Goru i izvršile aneksiju savezničke Crne Gore silom i krvoprolićem; i kada se crnogorski narod podigao na oružje protiv novih ugnjetavača, predsjednik Vilson, na jednoj od śednica Mirovne konferencije, sastavio je poruku koja je proslijeđena crnogorskom narodu posredstvom Crnogorske vlade i francuskih vojnih vlasti. Prema ovom telegramu, predstavnici velikih sila apelovali su na crnogorski narod da zaustave krvoproliće, uz uvjeravanje da će im biti omogućeno pravo slobodnog samoopredjeljenja. Termin 'slobodno samoopredjeljenje' može se razumjeti samo na dva načina: kao pravo na samoopredjeljenje kako ga predviđa crnogorski Ustav ili samoopredeljenje kakvo je odobreno čak i neprijateljskim provincijama, kao što su Šlezvig, Gornja Šleska i sl. Ukoliko je poruka predśednika Vilsona crnogorskom narodu značila prvi metod, onda je Crna Gora trebalo da bude obnovljena na isti način kao Belgija i Srbija. Ukoliko je, međutim, pod pojmom 'slobodno samoopredjeljenje' podrazumjevan drugi metod, onda je ono trebalo biti sprovedeno plebiscitom, koji bi prirodno značio povlačenje srpske okupacione vojske, dok bi glasanje kontrolisale velike savezničke sile. Međutim, ni jedno ni drugo nije još sprovedeno u praksi, tako da pitanje Crne Gore i dalje ostaje otvoreno, dok su velike sile trebale da to riješe u korist ustavne slobode crnogorskog naroda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_dd96883964207191d4d5a0981f5768c774e32b051251683169b6943cc0359e49.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251116071148_dd96883964207191d4d5a0981f5768c774e32b051251683169b6943cc0359e49" data-rendition-name="original" width="412" height="280" loading="lazy" alt="Njujork Tajms 1922."><figcaption>Njujork Tajms 1922.</figcaption></figure>  Uzimajući u obzir sve prethodne činjenice, kraljevska Vlada Crne Gore ne može da vjeruje da bi Vlada SAD – najcivilizovanije države na svijetu – počinila akt koji bi značio raskidanje diplomatskih odnosa sa Crnom Gorom. Takav akt ne samo da bi pomogao kriminalnim namjerama Beograda, već bi prenebregao sve principe međunarodnog morala i pravde, a SAD bi bile krive za nepoštovanje date riječi o poštovanju suvereniteta Crne Gore“. Njujork Tajms 16. april 1922. godine

Lažometar 26

Grupa navijača iz Hrvatske napadnuta je večeras u blizini Brajića, na magistralnom putu Cetinje - Budva, kako nezvanično saznaje Antena M.
Reporterka Antene M sa Cetinja javlja da se navijači Hrvatske nalaze u cetinjskoj stanici policije na saslušanju, međutim ni jedan navijača Hrvatske kojeg je zatekla ispred stanice, a ni u samoj stanici policije nijesu bili spremni da daju više informacija.
Ispred same stanice nalazi se kombi splitskih tablica sa vidno polomjelnim staklima i drugim oštećenjima.&nbsp;
Navodno, navijači su cetinjskoj policiji prijavili da im je na magistralnom putu, u mjestu koje nijesu uspjeli precizno da identifikuju, nepoznata grupa prepriječila put, nakon čega su im šipkama polomljena stakla i retrovizori na njihovim vozilima.

Napadnuti hrvatski navijači, nepoznata grupa im šipkama polomila stakla i retrovizore

Uoči fudbalske utakmice Crna Gora – Hrvatska, koja se igra sjutra i koja privlači ogromnu pažnju javnosti, bezbjednosne službe evidentirale su prisustvo nekoliko operativno interesantnih lica iz Beograda, saznaje Pobjeda iz dobro upućenih izvora.
Prema informacijama do kojih su iz Pobjede došli, u Podgoricu je stigao i Miloš Lukovac, osoba koju opozicioni mediji u Srbiji označavaju kao blisku aktuelnom režimu u Beogradu. P
ortal Nova navodi da je Lukovac “Vučićev batinaš sa Marakane”, što dodatno pojačava interesovanje bezbjednosnih struktura za njegovo kretanje tokom boravka u Podgorici. Prema nezvaničnim informacijama Pobjede Lukovac je večeras priveden u Podgorici.
Isti izvori potvrđuju da je uoči susreta evidentirano još nekoliko lica koja se vode kao operativno interesantna, zbog čega u bezbjednosnim službama postoji bojazan da bi njihovo prisustvo moglo biti iskorišćeno za izazivanje eventualnih incidenata.
Lukovac je u Srbiji postao poznat nakon incidenta na tribinama tokom meča Srbija – Engleska, kada su, prema navodima tamošnjih medija, pristalice Aleksandra Vučića predvodjene Lukovcem fizički napale druge gledaoce, dok su se sa tribina orili povici “Ko ne skače, taj je ć*či” i “Pumpaj”.
Bezbjednosni sektor, kako saznajemo, situaciju prati pojačano i procjenjuje sve potencijalne rizike, posebno zbog činjenice da su utakmice protiv Hrvatske tradicionalno događaji visokog bezbjednosnog značaja.
Utakmica Crna Gora – Hrvatska igra se sjutra na stadionu pod Goricom, uz maksimalne mjere obezbjeđenja. Meč je zvanično proglašen događajem visokog rizika.

Operativno interesantna lica iz Beograda u Podgorici uoči meča Crna Gora – Hrvatska

Asimilatorski proces u Srbiji traje i trajaće još dugo i to se radi sistemski, a to najviše odgovara aktuelnom režimu Srbiji - ocijenili su sagovornici informativne emisije "24 sata" na Televiziji E Željko Kaluđerović iz Crnogorskog društva „Lovćen“ iz Lovćenca i predsjednik udruženja Elemon Mihailo Miletić. U više gradova i naseljenih mjesta u Vojvodini obilježiće se 80 godina od kolonizacije Crnogoraca tokom novembra i decembra. Crnogorci u Vojvodini kažu da nikada nijesu bili u lošijem položaju. Podsjećaju da je u Vojvodinu tokom procesa Agrarne reforme i kolonizacije naseljeno više od 38.000 građana iz Crne Gore. Danas u njoj živi nešto više od 12.000 koji se izjašnjavaju kao Crnogorci. Razlog je, kažu, asimilacija, ali i nemar institucija zaduženih za prava crnogorske nacionalne zajednice u Srbiji. Kolonizacija Crnogoraca u Vojvodinu odvijala se od novembra 1945. do kraja decembra 1948. godine. Neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, Vlada Demokratske Federativne Jugoslavije je, donošenjem Zakona o agrarnoj reformi koji je Narodna Skupština DFJ jednoglasno usvojila 23. avgusta 1945. godine, krenula u proces naseljavanja, odnosno kolonizacije Vojvodine.&nbsp; Krenula je velika seoba u prvom redu seoskih domaćinstava iz Crne Gore, dijela Bosne i Hercegovine, kao i Dalmacije, uglavnom sa područja gdje su domaćinstva jedva preživljavala. Bila je to velika savezna akcija, a iz Crne Gore je oko 7.000 porodica otišlo za Vojvodinu. Kolonizacija se uvijek obilježavala na godišnjicama, čak i nakon raspada SFR Jugoslavije. Međutim, ovogodišnji jubilej se, kažu Crnogorci u Vojvodini, razlikuje od ranijih, a razloga sa slavlje nema. Iz Crnogorske partije u Srbiji ocijenili su za Televiziju E da od kada bitišu u vojvođanskoj ravnici, Crnogorci nikada nijesu bili u lošijem položaju.&nbsp; - Ulogu organizatora obilježavanja jubileja uzeli su oni koji su i najodgovorniji za taj položaj, Nacionalni savjet crnogorske manjine preko udruženja koja niču kao pečurke i osnivaju ih članovi savjeta, kao i pojedine lokalne samouprave - koja sredstva namijenjena za kulturu crnogorske zajednice koriste za dnevnice partijskih aktivista za boravak u Ćacilendu. Crnogorski je jedan od rijetkih savjeta koji se ne bira neposredno, već elektorski, što režimu omogućava apsolutni izborni inženjering. Kao rezultat toga, kompletan sastav savjeta raspoređen je između koalicionih parnera SNS i SPS - navode oni. Ističu i da Crnogorci u Srbiji nemaju nijednu ustanovu kulture i obrazovanja od nacionalnog značaja za svoju manjinu. - Ni u jednoj osnovnoj školi nijesu pokrenuli odobren izborni predmet Crnogorski jezik sa elementima crnogorske kulture, dok druge manjine imaju cjelokupnu nastavu u osnovnim i srednjim školama na svom jeziku, a najorganizovanije i na univerzitetima. Na RT Vojvodina ne postoji redakcija na crnogorskom jeziku, a ima je na mađarskom, slovačkom, rusinskom, romskom, bunjevačkom, hrvatskom, ukrajinskom, makedonskom, rumunskom - ističu u ovoj partiji. Da Nacionalni savjet Crnogoraca u Srbiji ne radi za interese svoje nacionalne zajednice, već u službu vladajućeg režima Aleksandra Vučića, smatraju i u Crnogorskom društvu „Lovćen“ iz Lovćenca&nbsp; Željko Kaluđerović iz ovog društva kaže da je formiranje takvog Nacionalnog savjeta bilo pod uticajem i direktnim učešćem političkih partija Srbije i pojedinaca koji su bliski režimu u Srbij.&nbsp; - Crnogorsko društvo "Lovćen" je u više navrata apelovalo da se bojkotuje izbor za elektore i elektorsku skupštinu takvog Nacionalnog savjeta. Nažalost, mi smo bili usamljeni u takvom naumu - navodi Kaluđerović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116191128_debe7ab4d8207769e844db22fa2c60673e5d76c194712eb58870b90ee1ddfc67.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116191128_debe7ab4d8207769e844db22fa2c60673e5d76c194712eb58870b90ee1ddfc67" data-rendition-name="original" width="1768" height="1061" loading="lazy" alt="Željko Kaluđerović"> </figure>  Kaluđerović navodi da Crnogorci u Srbiji traže samo osnovna prava koja imaju i Srbi u Crnoj Gori, a to je pravo na jezik, kulturu i crkvu. - Asimilatorski proces traje, nažalost, trajaće još dugo. I kako je trenutno stanje, najviše odgovara aktuelnom režimu Srbiji. Plašim se, i u Crnoj Gori - dodaje Kaluđerović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116191128_a5365fe97c01b0fff30c78fa26d798796d98dbc0891da5c9b6c5867a68f26ed1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251116191128_a5365fe97c01b0fff30c78fa26d798796d98dbc0891da5c9b6c5867a68f26ed1" data-rendition-name="original" width="1606" height="981" loading="lazy" alt="Mihailo Miletić"> </figure>  Predsjednik udruženja Elemon Mihailo Miletić navodi da je u Srbiji prisutan narativ da su Crnogorci odnarođeni Srbi. Dodaje da se asimilacija Crnogoraca u Srbiji radi sistemski.&nbsp; - Kroz obrazovne sisteme, kroz plan i program, kroz istoriju gdje se praktično izučavaju i mijenjaju se gradiva, gdje se crnogorska istorija prisvaja kao srpska, crnogorske dinastije nazivaju se srpskim, Duklja srpskom zemljom i danas imate ljude koji su školovani na tim informacijama. Ono što je još jako važno su javni nastupi. Imali ste priliku da čujete da ministar zdravlja javno izjavi na TV-u da će svi koji pričaju crnogorskim jezikom biti izbačeni iz zdravstvenog sistema Srbije - rekao je Miletić. Popis stanovništva u Srbiji iz 2024. pokazuje da se broj Crnogoraca u toj susjednoj zemlji rapidno smanjuje. U popisu iz 2002. u Srbiji se kao Crnogorci izjasnilo 69.049 građana, 2012. njih 38.527, a 2024. godine 20.238.

Tag: dijana-hrka

Dijana Hrka prekinula štrajk glađu

Njujork tajms: Dijana Hrka - neočekivana majka jednog pokreta

Majka poginulog mladića u Novom Sadu štrajkuje glađu 15. dan, autoprevoznik sedmi

Dijana Hrka primila infuziju, nastavlja štrajk glađu pored Skupštine

Studenti u blokadi Medicinskog fakulteta u Beogradu zamolili Dijanu Hrku da sačuva svoje zdravlje i prekine štrajk glađu

Dijana Hrka nastavila štrajk glađu: Ja zaista mogu da umrem, a nijedna institucija neće početi da radi svoj posao

Dijana Hrka štrajkuje glađu 13. dan: Kreće se u kolicima, studenti je mole da prekine

Dijana Hrka ostaje nastavlja štrajku glađu; Sa nepoznatog broja kontaktiran njen drugi sin

Dijana Hrka: Malaksala sam, ali pokušaću da dođem do pravde za svu našu djecu

Dijana Hrka, iscrpljena i u invalidskim kolicima, planira obraćanje javnosti u 16 sati

Dijana Hrka prekinula štrajk glađu

Terzić: Crnogorski studenti su, dokazano, najbolji ambasadori Crne Gore

Ivanović sa Karolin Tiso: Produbljivanje partnerstva i snaženje zajedničkih razvojnih prioriteta

Sveti Sinod CPC: Svaki pokušaj postavljanja nove „kapele“ na Lovćenu predstavlja obnovu političkog projekta koji je usmjeren protiv Crne Gore

PRATITE TVe UŽIVO