Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović predvodio je crnogorsku delegaciju na Prvom dijalogu EU – Crna Gora u oblasti bezbjednosti i odbrane, održanom u Briselu. U delegaciji je bio i ministar odbrane Dragan Krapović. Na marginama sastanka, crnogorski ministri razgovarali su sa visokom predstavnicom EU za vanjsku i bezbjednosnu politiku i potpredsjednicom Evropske komisije Kajom Kalas.
Ovaj format, prvi takve vrste, označava važan strateški iskorak u produbljivanju saradnje Crne Gore i Evropske unije u oblastima odbrambene politike, suočavanja sa bezbjednosnim prijetnjama, podrške Ukrajini i učešća u misijama i operacijama EU.
Ministar Ibrahimović poručio je da Crna Gora dijalog vidi kao sastavni dio dublje integracije u evropski bezbjednosni okvir:
– Kako se približavamo punopravnom članstvu, odlučni smo da se uskladimo sa novim bezbjednosnim politikama Unije i doprinesemo njihovom razvoju, uz punu svijest da će se evropska odbrana sve više temeljiti na sinergiji država članica, kandidata, te evropskih i NATO struktura – kazao je Ibrahimović.
On je naglasio posvećenost Crne Gore stabilnosti regiona i promociji evropskih vrijednosti na Zapadnom Balkanu, ističući da je naša država spremna da aktivnije doprinese evropskoj bezbjednosnoj politici.
Ministar Krapović ocijenio je da održavanje Prvog dijaloga potvrđuje vidljivi napredak Crne Gore u ostvarivanju ključnog spoljnopolitičkog prioriteta – punopravnog članstva u EU.
– Crna Gora ostaje aktivan partner Evropske unije u oblasti bezbjednosti i odbrane, uz dalje jačanje interoperabilnosti i kapaciteta Vojske Crne Gore – poručio je Krapović, pozdravljajući odluku EU o odobravanju Mjere pomoći iz Evropskog mirovnog instrumenta.
Visoka predstavnica Kaja Kalas istakla je snažnu podršku reformama u Crnoj Gori i našem cilju da postanemo naredna članica Evropske unije do 2028. godine, naglašavajući stratešku važnost politike proširenja u vremenu povećanih geopolitičkih izazova.
Tokom boravka u Briselu, crnogorska delegacija sastala se i sa evropskim komesarom za odbranu Andriusom Kubilijusom, s kojim je razgovarano o jačanju saradnje u okviru evropskih odbrambenih inicijativa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Održan prvi dijalog EU – Crna Gora o bezbjednosti i odbrani: Jačanje saradnje i strateškog partnerstva

Parlamentarna većina pokazala je da ne želi nikakav dijalog sa opozicijom, bez kojeg je nemoguć rad na izbornoj reformi, saopštila je poslanica Građanskog pokreta URA, Ana Novaković Đurović i dodala da vlast nema političku volju za sprovođenje te reforme.
Novaković Đurović je navela da je prijedlog da Venecijanska komisija bude neka vrsta medijatora u rješavanju krize sada „van stola“, jer su sporazumi oko kojih je trebalo da postignu dogovor „pocijepani“ od strane predsjednika Skupštine Andrije Mandića i parlamentarne većine kada su opoziciji izrečene mjere udaljenja.
Novaković Đurović je u intervjuu agenciji MINA kazala da su mjere udaljenja opozicije sa sjednica plenuma do kraja „ogolile“ karakter parlamentarne većine, koja je, prema njenim riječima, samo deklarativno najavljivala dijalog i želju da se kroz razgovor i dogovor riješi parlamentarna kriza.
Ona je ponovila da je parlamentarna većina proizvela tu krizu, preuzimanjem nadležnosti Ustavnog suda.
- Izricanjem mjera ogoljen je karakter parlamentarne većine i vlasti i on je autoritaran, to je vlast koja apsolutno ne želi ni dogovor, ni razgovor. To se direktno odnosi i na Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, gdje nema napretka i nemoguće je ostvariti rezultate bez dijaloga i konsenzusa - navela je Novaković Đurović.
Ona je kazala da je, znajući to i uz upozorenja da opozicija neće učestvovati u radu Odbora, parlamentarna većina na čelu sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem ipak odlučila da isključi opoziciju iz parlamentarnog života, za sada mjerom udaljenja.
- Nema dileme ko ima odgovornost, ona je na parlamentarnoj većini koja bi, da želi suštinski izbornu reformu i da je svjesna značaja tog procesa, i te kako vodila o tome računa prije nego su izrečene mjere - istakla je Novaković Đurović.
Ona je podsjetila da su na Kolegijumu, uoči izricanja mjera udaljenja, iz opozicije došli sa namjerom da razgovaraju i da se dijalogom riješi parlamentarna kriza.
- Vidjeli ste šta je bio odgovor vlasti. Njihovo razumijevanje demokratije je - ponudili smo sporozum, ili ćete ga prihvatiti u potpunosti, ili ćete biti udaljeni iz Skupštine. To je karakter ove vlasti - rekla je Novaković Đurović.
Prema njenim riječima, parlamentarna većina nije bila sposobna da riješi problem sa opozicijom i restriktivnim mjerama je pokazala da je to jedini način kako razumiju demokratiju.
Upitana da li postoji politička volja za reformu izbornog zakonodavstva, Novaković Đurović je podsjetila da su iz URA-e i prije početka rada Odbora rekli da će biti u tom skupštinskom tijelu, dok god smatraju da suštinski postoji politička volja i prostor za dogovor između vlasti i opozicije.
- I prilično smo aktivno učestvovali u radu Odbora, što se ne može reći za sve predstavnike vlasti, jer su oni i u početku, nekoliko mjeseci, pokazali da i nijesu u stanju da operativno i funkcionalno vode Odbor - navela je Novaković Đurović.
Ona je upitala kako je moguće da većina govori o želji da se sprovede izborna reforma, a paralelno sa tim isključuju opoziciju sa sjednica parlamenta i poručuju da je opozicija antievropska.
- Sa tom antievropskom opozicijom, kako oni kažu, treba da pravite dogovor oko izborne reforme - navela je Novaković Đurović.
Kako je kazala, parlamentarna većina optužuje opoziciju da opstruira reforme i koči evropski put, isključuje je sa sjednica parlamenta, a navodno želi izbornu reformu, proces koji se nikako ne može sprovesti, osim na bazi konsenzusa i dijaloga sa opozicijom.
- Zato ja danas ne vidim političku volju vlasti, a opozicije vidim, da se sprovede izborna reforma, jer da je ima, onda bi parlamentarna kriza bila riješena na drugačiji način i vlast bi pokazala da želi dogovor sa opozicijom - rekla je Novaković Đurović.
Ona je ukazala da je dvotrećinska većina u parlamentu potrebna za izmjenu niza zakona u okviru izborne reforme i da je neophodan kompromis vlasti i opozicije.
Upitana da prokomentariše najavu kopredsjedavajućeg Odbora Vasilija Čarapića da će Pokret Evropa sad (PES) tražiti drugi model funkcionisanja tog skupštinskog tijela ukoliko opozicija ne prestane sa bojkotom, Novaković Đurović je odgovorila da ne zna o kom modelu Čarapić govori.
- Poručila bih mu da proces izborne reforme i rad Odbora za sveobuhatnu izbornu reformu ne može privatizovati - istakla je Novaković Đurović.
Ona je rekla da bi se i taj eventualno drugi model morao dogovarati sa opozicijom.
- Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu ne pripada PES-u, parlamentarnoj većini, činimo ga svi, iz vlasti i opozicije, sa željom da se kompletna izborna reforma sprovede na pravi način, i to je jedino tako moguće - naglasila je Novaković Đurović. 
 
Kako je navela, svako unilateralno djelovanje jednog političkog subjekta ili parlamentarne većine neće dovesti do reforme izbornog zakonodavstva.
Upitana kada će prestati da bojkotuju rad Odbora za izbornu reformu, Novaković Đurović je kazala da će u narednim danima, kada ističe mjera udaljenja sa plenuma, URA razmotriti svoje djelovanje u odnosu na parlament i to skupštinsko tijelo.
Odluku će, kako je rekla, donijeti na bazi onoga što je aktuelna situacija i što su bili prethodni potezi parlamentarne većine.
- Imamo jednu novu realnost, većina je pokazala da ne želi dijalog. Mi gubimo adresu kojoj bi podnosili neku vrstu novih zahtjeva i predloga za dogovor - dodala je Novaković Đurović.
Govoreći o tome kako Evropska unija (EU) i zapadni partneri gledaju na blokadu Odbora, ona je kazala da je sigurna da evropski partneri podržavaju da se do dogovora, u vezi sa tom reformom, dođe dijalogom i konsenzusom između vlasti i opozicije.
Novaković Đurović je rekla da napredak u prethodnoj godini na evropskom putu ne bi bio moguć da opozicija nije potvrdila u parlamentu apsolutnu posvećenost tom putu.
Ona je podsjetila da su zatvorena tri poglavlja, umjesto četiri, za šta je, prema njenim riječima, jedini krivac parlamentarna većina.
Na pitanje da li će opozicija nastaviti da blokira rad Skupštine, Novaković Đurović je odgovorila da će GP URA uskoro donijeti odluku, na bazi novih okolnosti i dosadašnjeg ponašanja vlasti.
- Što se tiče vlasti, parlamentarne većine i njihovih poteza, ova parlamentarna većina jednostavno ne razumije demokratiju. Za njih je demokratija samo ko ima veći broj ruku u parlamentu - istakla je Novaković Đurović.
Ona smatra da se u Crnoj Gori danas na neki način živi „tiranija većine“.
- Demokratija je da se drugačiji glasovi čuju u parlamentu, demokratija je vladavina prava, a ne kad preuzmete nadležnosti Ustavnog suda, kao skupštinski Odbor - rekla je Novaković Đurović.
Ona je, govoreći o vanrednim sjednicama zakazanim za 20. i 21. februar, kazala da se u prethodnih mjesec i po slušalo da je parlamentarna većina bila zabrinuta samo za budžet.
Novaković Đurović je navela da je opozicija htjela da se dogovara da se održi sjednica oko budžeta, a onda da se parlamentarna kriza paralelno rješava, pa i uz medijaciju Venecijanske komisije (VK).
- Nijesu željeli to da čuju, nego su nas udaljili sa sjednice i usvojili budžet, bez rasprave sa opozicijom - istakla je Novaković Đurović.
Zakazane su nove sjednice i to, prema njenoj ocjeni, pokazuje da nije bilo riječi samo o budžetu.
- Nego je želja da se, dok nema opozicije, očigledno donose i neki drugi važni zakoni, pa između ostalog i ove odluke oko anketnog odbora za istrage politički motivisanih ubistava - rekla je Novaković Đurović.
Ona je navela da parlamentarna većina potvrđuje da nije sposobna da bezbjednosni sektor i druge segmente stavi u punu funkciju i istraži ta ubistva, već mora da formira anketni odbor.
- Prvi put anketni odbor, koji postoji kao institut u rukama opozicije, sada formira vlast da bi se, prema mom mišljenju, isključivo služila političkim marketingom i sjednicama u parlamentu dizala neku tenziju i pokazivala navodnu volju da se riješe politički motivisana ubistva - dodala je Novaković Đurović.
Ona je navela da je ta tema vrlo važna i da URA podržava da sva politički motivisana ubistva u Crnoj Gori budu istražena, ali da se mora omogućiti institucijama da to čine.
- Da ih učinimo profesionalnim i nezavisnim, a ne da na njih politički utičemo kao što radi dvojac Mandić – Spajić. I to je put da se rješavaju i ova ubistva i drugi problemi sa korupcijom i organizovanim kriminalom, a ne da formirate anketni odbor u Skupštini - navela je Novaković Đurović.
Upitana da li očekuje da će većina i opozicija nastaviti dijalog oko situacije u Skupštini, ona je kazala da je to jedino logično, ali da je to pitanje za Mandića i premijera Milojka Spajića.
Novaković Đurović je navela da je predlog da VK bude neka vrsta medijatora u rješavanju krize sada „van stola“, jer su sporazumi oko kojih je trebalo da postignu dogovor „pocijepani“ od Mandića i parlamentarne većine kada su opoziciji izrečene mjere udaljenja.
- Jedino logično je da parlamentarna većina, ako stvarno želi dijalog, pa i ako želi reformu izbornog zakonodavstva, pokaže da je spremna i da razumije da sa opozicijom mora da razgovara - zaključila je Novaković Đurović.

Novaković Đurović: Prijedlog da VK bude medijator sada van stola jer su Mandić i većina "pocijepali" sporazume

Imajući u vidu slijed dešavanja na političkoj sceni u prethodnom periodu, Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je predstavnike vladajuće većine da hitno pokrenu iskren i otvoren dijalog povodom pronalaženja rješenja za izlaz iz institucionalne blokade.&nbsp;
Kako je rekao izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica, dijalog treba da bude usmjeren na održiva i kvalitetna rješenja, a ne na podjele institucija na partijske zone kontrole i trgovinu funkcijama na kakvu smo navikli.&nbsp;
- Nakon dobijanja IBAR-a, vlast je sistematski donosila pogrešne i nezakonite odluke pa je, umjesto da smo dobili jačanje vladavine prava i reforme, ispalo da je on postao negativna politička prekretnica jer su predstavnici vlasti pomislili da im je nakon toga sve dozvoljeno. Ovo je dovelo naš politički sistem pred blokadu, a ono što je ostvareno u prethodnom periodu je počelo da se polako, ali sigurno degradira - kazao je Koprivica.
On je napomenuo da je Skupština Crne Gore trenutno blokirana i da postoji opasnost da dugoročno neće biti u stanju da obavlja svoju društvenu ulogu.&nbsp;
- Nakon značajnog smanjenja transparentnosti zakonodavnog procesa i netransparentno sprovedene rekonstrukcije Vlade uz nepoštovanje demokratskih pravila i standarda, nakon što su poslanici uniženi do nivoa da su, tek par sati prije rasprave saznali imena ministara - Skupština je došla do nivoa da svjesno suspenduje Ustav vlastite zemlje - dodao je on.
Izborna reforma je ponovo stopirana i kao i u ranijim slučajevima ostaje, smatra Koprivica, sredstvo za političku trgovinu, Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu nije funkcionisao na kvalitetan i zadovoljavajući način i nedostatak političke volje za sprovođenjem ove reforme je evidentan.&nbsp;
- Zato se nadamo će se da poslanici &nbsp;vlasti u ovom osjetljivom momentu uzdržavati od bilo kakvih jednostranih poteza koji bi mogli dugoročno ili trajno blokirati jednu od najvažnijih reformi u našem društvu - napomenuo je Koprivica.
Prema njegovim riječima, politički interesi i trgovine nastavljaju da dominiraju sektorom bezbjednosti, a nakon imenovanja novog direktora ANB koji nema reference za obavljanje tog posla jasno je, navodi on, da ovaj sektor mogu voditi samo politički podobni pojedinci.&nbsp;
- Promjena IBAR zakona je iskorišćena za nastavak političke kontrole javnog servisa i taj se dio “evropskih reformi” odvija na način da se o RTCG više piše na stranicama crne hronike nego u kontekstu jačanja nezavisnosti i kvaliteta programa ove institucije. Ustavni sud je ponovo pred blokadom i pod evidentnom kontrolom političkih partija. Ova instutucija, od posljednjih imenovanja i kompletiranja sastava, nije napravila očekivane promjene niti u kvalitativnom smislu, niti u povećanju transparentnosti rada i nezavisnosti djelovanja. Ne postoje iskoraci koji bi ovaj sastav razlikovali od prethodnog - istakao je Koprivica.
Uz sve navedene probleme, vlast je, dodaje on, uspjela da nas uvede u ozbiljan problem za Hrvatskom, pa smo umjesto isprva najavljenih 10, te četiri poglavlja, na kraju zatvorili tri iako je, napominje Koprivica, značajan dio vladajuće većine tvrdio da problema nema i da ga neće biti.&nbsp;
- Ako ovome dodamo činjenicu da vlast izbjegava donošenje važnih zakona (o slobodnom pristupu informacija, skupštini, vladi, samodoređenje....), suspenduje ili fingira javne rasprave, da njen značajan dio, umjesto da se bori sa jasnim seksualnim uznemiravanjem učenika od strane profesora u našim školama, relativizuje ove pojave, štiteći svoje partijske kadrove, da političke partije nijesu sposobne da formiraju vlast u najvažnijim opštinama – ukupna slika naše stvarnosti zaista biva nevjerovatna. Zato, ukoliko vlast zaista želi razvoj ovog društva, hitno mora obuzdati sebe i početi da povlači poteze koji vode ka rješenju, a ne daljoj radikalizaciji političke situacije u našoj zemlji - poručio je Koprivica.

Koprivica: Vlast da se obuzda i počne da povlači poteze koji vode ka rješenju, a ne daljoj radikalizaciji političke situacije

Dok Skupština Crne Gore, čiji je Ustavni odbor neustavno preuzeo nadležnosti Ustavnog suda, a zatim, iz jasnih političkih razloga, uspostavio različitu praksu u istovjetnim pravnim stvarima, ne poništi svoje protivpravne odluke, razgovor na tu temu s onima koji su se opredijelili za pomenuto pravno nasilje nema smisla, poručio je predsjednik Socijaldemokrata (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović.
Šehović je to naveo na mreži X, komentarišući današnju izjavu premijera Milojka Spajića da je Vlada spremna da razgovara sa opozicijom i da ne bi bilo dobro da dođe do bojkota rada parlamenta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-nema-potrebe-za-vandalizmom-i-necivilizovanim-ponasanjem-ne-bi-bilo-dobro-da-opozicija-bokutuje-parlament&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Šehović je poručio da nema pregovaranja o tome hoće li poštovati Ustav i Zakon o Ustavnom sudu.&nbsp;
- Povratak u ustavni okvir nije samo preduslov za dijalog, već i jedini način da se zaustavi dalje političko srljanje i urušavanje državnih institucija. Ne želimo biti dio normalizacije pomenutog nerazumnog ponašanja koje gura Crnu Goru u institucionalni haos i udaljava je od evropskog puta, koji se, inače, ne gradi neustavnim postupanjem - poručio je Šehović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdamirsehovic%2Fstatus%2F1869731683320127688&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šehović poručuje premijeru: Nema smisla razgovor sa onima koji su se opredijelili za pravno nasilje

Ministar pravde Bojan Božović saopštio je da Ustavni sud može nesmetano da radi i da funkcioniše, uprkos jučerašnjim dešavanjima na skupštinskom odboru i u parlamentu.
- Niko nije srećan zbog dimnjh bombi. Ustavni odbor je odlučio tako kako je odlučio i nije prvi put da radi to u svom djelovanju. Odbor je htio da napravio neko kompromisno rješenje kako sud ne bi ostao bez kvoruma, očekujući nastavak dijaloga sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem - rekao je Božović.
Božović je u emisiji “Budimo budni” na TVCG kazao da je sve drugo politička manifestacija.
- Niko sigurno nije srećan kad vidi dimne bomnbe u Skupštini koja je najvažniji dom u Crnoj Gori - rekao je on.
Ministar se nada povratkku političkom dijalogu.
- Čekamo da se raspiše poziv za dvoje sudija za Ustavni sud. Sud ima kvorum, i može nesmetano da radi i funcioniše. Nikad više nećemo imati krize - poručio je Božović.
Osvrnuo se i na izmjene Zakona o krivičnom postupku, poručivši da su intezivirali pregovore sa Evropskom komisijom.
- Nadamo se da ćemo izaći sa novom verzijom ZKP-a. Čuće se mišljenje civilnog ektora, a onda nakon toga da se sa tim predlogom ide u Skupštinu - kazao je Božović.
Komentarišući imenovanje novog šefa ANB-a Ivice Janovića, Božović je ponovio da predsjednik Vlade Milojko Spajić vjeruje da je predložio najbolje rješenje.
- Ne mislim da je nužno loša praksa da neko ko nije bio involviran u bezbjednosni sektor ne bude na nekoj poziciji. Nije loše napraviti promjenu i rezove - ocijenio je on.
Najavio je i da će predložiti da se poveća broj sudija.
- Nadamo se novim sudnicama u Podgorici kako bi predmeti se brže završavali - zaključio je Božović.

Božović: Niko nije srećan zbog dimnih bombi, nadamo se dijalogu

Opštinski odbor Socijalističke narodne partije (SNP) Podgorica smatra da je vrijeme za postizanje dogovora u vezi sa ključnim pitanjima u našem gradu gotovo isteklo.
- Građani Podgorice i projekti koji poboljšavaju kvalitet njihovog života moraju biti na prvom mjestu, a na odgovornima je da prepoznaju hitnost situacije i postupaju u interesu građana, a ne da primat imaju kratkoročne političke kalkulacije - saopšteno je SNP Podgorica.
Ističu da zvaničan poziv za dijalog mora uslijediti što prije kako bi se uopšte moglo pristupiti razgovorima i u krajnjem postići dogovor.
- Trenutno, najvažnije je da svi akteri pokažu volju za prevazilaženjem nesuglasica, jer su građani ti koji trpe usled blokade institucija Glavnog grada koje traju već preko godinu dana. Tenzije moraju biti smanjene kako bi se obezbijedila stabilnost i uslovi za razvoj Podgorice - ističe se u saopštenju.
Iz SNP Podgorica kažu da, ukoliko se budžet ne usvoji na vrijeme, došlo bi do uvođenja privremenog finansiranja, što bi onemogućilo sprovođenje ključnih projekata.
- Odgovornost za ovakav ishod snosiće svi koji budu opstruirali proces, a građani neće zaboraviti ko je stajao na putu obezbjeđivanja boljih uslova života - zaključeno je u saopštenju.

SNP Podgorica: Poziv za dijalog mora uslijediti što prije

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je Pokret Evropa sad došao u situaciju koja, ne šteti samo PES-u, nego i državi na putu ka EU. Zato je, kako je rekao, pisao lideru PES-a i premijeru Milojku Spajiću i pozvao ga na dijalog.
- I crnogorskoj i regionalnoj politici bilo bi važno da modus operandi pređe iz homo balkanicus u nešto što je više homo euripicus. Mislim da javnost zna da od trenutka preuzimanja funkcije predsjednika korektivni i kohenzivni u cilju realizacije toga da Crna Gora postane članica EU do 2028. Evidentno je da su procesi u političkom smislu od jednog Pokreta čiji sam bio osnivač, a koji je značajno doprinio transformaciji Crne Gore 2022.-2023. danas je došao u situaciju da ne vodi više transformativne procese. Taj Pokret danas nema ni predsjednika države, ni gradonačelnika Glavnog grada. Došao je u situaciju koja ne samo da šteti Pokretu, nego i državi Crne Gore u kontekstu cilja - Crna Gora kao 28. članica EU. U tom smislu treba tumačiti poziv na dijalog i odgovornost svim političkim konstituentima na centru, a u pravom planu je lider nekada najveće političke partije - sadašnji premijer Milojko Spajić - rekao je Milatović na konferenciji za medije na Cetinju.
On je podsjetio da nije član nijedne političke partije u Crnoj Gori, navodeći da je na lokalnim izborima podržao građansku listu čiju politiku treba, smatra, dalje proširiti.
- Pružena je ruka za dijalog, ruka koja se tiče državne odgovornosti i evropske budućnosti, što sam uvijek pokazivao u politici - naveo je Milatović.
Milatović je rekao da naredne sjednice putuje u Brisel na poziv novog predsjednika Evropskog savjeta Antonia Koste.
- Već ću 3. decembra uveče prisustvovati večeri, a 4. ću imati susret sa predsjednikom ES. Imaću sastanak i sa Martom Kos i Kajom Kalas. To su izuzetno važni sastanci koji dolaze u važnom trenutku za Crnu Goru - naveo je Milatović.
<h2>Ne želi o imenima za ambasadore</h2>
Milatović nije želio da komentariše to da li će Olivera Injac biti ambasadorka u Belgiji, a Todor Goranović pri NATO.
- Juče sam razgovarao sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem i bio je jako dobar razgovor. Njegovim dolaskom promijenjen je odnos MVP prema predsjedniku države i to je jako važno. Najveći dio tog razgovora bio je usmjeren na određene prijedloge karijernih diplomata. To je bio dobar pristup, razgovor ćemo nastaviti. To je bio razgovor neformalnog karaktera jer nemamo još nijedno od tih imena da je usvojeno od strane Vlade. Uprkos određenim političkim neslaganjima iz prošlosti, Ibrahimović i ja pokazujemo konstruktivan pristup prema zajedničkom cilju i interesu - poručio je Milatović, navodeći da fokus treba da bude na karijernim diplomatama.

Tamara Klikovac

Milatović: PES šteti državi na putu ka EU, u tom kontekstu treba tumačiti poziv Spajiću

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da je neophodno prevazići nesuglasice između snaga koje pripadaju građanskom centru, te poručio da će po povratku iz Brisela pozvati premijera Milojka Spajića na dijalog.
- Crna Gora se nalazi pred jednim od najvažnijih izazova u svojoj novijoj istoriji, od čijeg uspješnog savladavanja će zavisiti budućnost naše ali i svih budućih generacija. Na talasu pozitivnih signala iz Brisela i svega što je do sada urađeno u procesu evropskih integracija, EU članstvo do 2028. godine predstavlja ambiciozan ali ostvarljiv cilj, a zadatak svih političkih i društvenih aktera je da daju svoj puni doprinos. Ispred nas su mjeseci i godine u kojima ćemo morati da radimo još bolje i još posvećenije, kako bi zatvorili sva poglavlja u okviru pregovaračkog procesa i ispunili uslove za pristupanje evropskoj porodici država - naveo je Milatović u objavi na društvenoj mreži X. 
 
Dodao je da rezultati niza lokalnih izbora pokazuju zabrinjavajuću tendenciju fragmentacije i slabljenja političkih subjekata koji pripadaju građanskom i evropskom centru.
- U prošlosti sam više puta govorio o značaju okupljanja tih subjekata. 
Shodno navedenom, smatram da je u narednom periodu neophodno prevazići nesuglasice između snaga koje pripadaju građanskom centru i zajednički krenuti ka ostvarivanju najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja - članstvu Crne Gore u EU do 2028. godine. To podrazumijeva zajednički dogovor oko ključnih principa državne politike, koji će se temeljiti na saradnji i sinhronizovanom djelovanju u narednom periodu - posebno izmedju predsjednika države i predsjednika Vlade - istakao je on.
S toga je, navodi, odlučio da po povratku iz Brisela, gdje ima važne sastanke o evropskom putu Crne Gore, pozove premijera na dijalog.
- Okupljanje građanskog i evropskog centra, koji će diktirati tempo društvenih promjena do ulaska Crne Gore u EU, ideja je koja je veća od svakog pojedinca ili partije. To je prilika, ali i odgovornost, da ujedimo snage kako bi nastavili da mijenjamo Crnu Goru na bolje, približavajući je evropskim sistemima vrijednosti u svim segmentima daljeg razvoja - zaključio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1862053769988415766%3Fs%3D48&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Pozvaću Spajića na dijalog, neophodno je prevazići nesuglasice između snaga koje pripadaju građanskom centru

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: dijalog