Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro u četvrtak nije htio da odgovori na pitanje o navodnom američkom napadu na pristanište brodova u Venecueli, ali je rekao da je otvoren za saradnju sa Vašingtonom u borbi protiv trgovine drogom, nakon više nedelja američkog vojnog pritiska.
- Gdje god žele i kad god žele - rekao je Maduro o ideji dijaloga sa Sjedinjenim Državama o trgovini drogom, nafti i migracijama u intervjuu za državnu televiziju.
Madurova vlada nije ni potvrdila ni demantovala američki napad na pristanište za koje je američki predsednik Donald Tramp rekao da je služilo venecuelanskim brodovima za krijumčarenje droge.
Na direktno pitanje da li potvrđuje ili opovrgava napad, Maduro je u četvrtak rekao da bi „o tome mogli razgovarati za nekoliko dana“.
Napad bi predstavljao prvi poznati kopneni udar američke vojne kampanje protiv trgovine drogom iz Latinske Amerike.
Tramp je u ponedjeljak rekao da su Sjedinjene Države napale i uništile pristanište za navodne venecuelanske brodove s drogom.
Tramp nije rekao da li je riječ o vojnoj ili operaciji CIA-e, niti gde se napad dogodio; rekao je samo da se napad desio „uz obalu“.
- Došlo je do velike eksplozije na pristaništu na kojem su tovarili brodove drogom - rekao je Tramp novinarima u svom odmaralištu Mar-a-Lago na Floridi.
Maduro je u intervjuu insistirao na tome da se Venecuela dobro branila dok su Sjedinjene Države sprovodile svoju vojnu kampanju na moru.
- Naš narod je bezbjedan i u miru - rekao je.
Maduro je rekao da nije razgovarao s Trampom od 12. novembra, kada je imao razgovore koje je opisao kao srdačne i pune poštovanja.
- Mislim da je taj razgovor bio čak i prijatan, ali od tada razvoj (situacije) nije bio prijatan. Sačekajmo. Ako žele ozbiljno da razgovaraju o sporazumu o borbi protiv trgovine drogom, mi smo spremni - rekao je predsjednik Venecuele.
Administracija Donalda Trampa optužuje Madura da vodi narko-kartel i tvrdi da SAD preduzimaju mjere isključivo protiv trgovine drogom, ali ljevičarski lider negira bilo kakvu umiješanost u trgovinu narkoticima i tvrdi da SAD žele da sprovedu državni udar jer Venecuela ima najveće poznate rezerve nafte na Zemlji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Maduro kaže da je otvoren za dijalog sa SAD-om o trgovini drogom: Gdje god i kad god žele

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović predvodio je crnogorsku delegaciju na Prvom dijalogu EU – Crna Gora u oblasti bezbjednosti i odbrane, održanom u Briselu. U delegaciji je bio i ministar odbrane Dragan Krapović. Na marginama sastanka, crnogorski ministri razgovarali su sa visokom predstavnicom EU za vanjsku i bezbjednosnu politiku i potpredsjednicom Evropske komisije Kajom Kalas.
Ovaj format, prvi takve vrste, označava važan strateški iskorak u produbljivanju saradnje Crne Gore i Evropske unije u oblastima odbrambene politike, suočavanja sa bezbjednosnim prijetnjama, podrške Ukrajini i učešća u misijama i operacijama EU.
Ministar Ibrahimović poručio je da Crna Gora dijalog vidi kao sastavni dio dublje integracije u evropski bezbjednosni okvir:
– Kako se približavamo punopravnom članstvu, odlučni smo da se uskladimo sa novim bezbjednosnim politikama Unije i doprinesemo njihovom razvoju, uz punu svijest da će se evropska odbrana sve više temeljiti na sinergiji država članica, kandidata, te evropskih i NATO struktura – kazao je Ibrahimović.
On je naglasio posvećenost Crne Gore stabilnosti regiona i promociji evropskih vrijednosti na Zapadnom Balkanu, ističući da je naša država spremna da aktivnije doprinese evropskoj bezbjednosnoj politici.
Ministar Krapović ocijenio je da održavanje Prvog dijaloga potvrđuje vidljivi napredak Crne Gore u ostvarivanju ključnog spoljnopolitičkog prioriteta – punopravnog članstva u EU.
– Crna Gora ostaje aktivan partner Evropske unije u oblasti bezbjednosti i odbrane, uz dalje jačanje interoperabilnosti i kapaciteta Vojske Crne Gore – poručio je Krapović, pozdravljajući odluku EU o odobravanju Mjere pomoći iz Evropskog mirovnog instrumenta.
Visoka predstavnica Kaja Kalas istakla je snažnu podršku reformama u Crnoj Gori i našem cilju da postanemo naredna članica Evropske unije do 2028. godine, naglašavajući stratešku važnost politike proširenja u vremenu povećanih geopolitičkih izazova.
Tokom boravka u Briselu, crnogorska delegacija sastala se i sa evropskim komesarom za odbranu Andriusom Kubilijusom, s kojim je razgovarano o jačanju saradnje u okviru evropskih odbrambenih inicijativa.

Održan prvi dijalog EU – Crna Gora o bezbjednosti i odbrani: Jačanje saradnje i strateškog partnerstva

Parlamentarna većina pokazala je da ne želi nikakav dijalog sa opozicijom, bez kojeg je nemoguć rad na izbornoj reformi, saopštila je poslanica Građanskog pokreta URA, Ana Novaković Đurović i dodala da vlast nema političku volju za sprovođenje te reforme.
Novaković Đurović je navela da je prijedlog da Venecijanska komisija bude neka vrsta medijatora u rješavanju krize sada „van stola“, jer su sporazumi oko kojih je trebalo da postignu dogovor „pocijepani“ od strane predsjednika Skupštine Andrije Mandića i parlamentarne većine kada su opoziciji izrečene mjere udaljenja.
Novaković Đurović je u intervjuu agenciji MINA kazala da su mjere udaljenja opozicije sa sjednica plenuma do kraja „ogolile“ karakter parlamentarne većine, koja je, prema njenim riječima, samo deklarativno najavljivala dijalog i želju da se kroz razgovor i dogovor riješi parlamentarna kriza.
Ona je ponovila da je parlamentarna većina proizvela tu krizu, preuzimanjem nadležnosti Ustavnog suda.
- Izricanjem mjera ogoljen je karakter parlamentarne većine i vlasti i on je autoritaran, to je vlast koja apsolutno ne želi ni dogovor, ni razgovor. To se direktno odnosi i na Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, gdje nema napretka i nemoguće je ostvariti rezultate bez dijaloga i konsenzusa - navela je Novaković Đurović.
Ona je kazala da je, znajući to i uz upozorenja da opozicija neće učestvovati u radu Odbora, parlamentarna većina na čelu sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem ipak odlučila da isključi opoziciju iz parlamentarnog života, za sada mjerom udaljenja.
- Nema dileme ko ima odgovornost, ona je na parlamentarnoj većini koja bi, da želi suštinski izbornu reformu i da je svjesna značaja tog procesa, i te kako vodila o tome računa prije nego su izrečene mjere - istakla je Novaković Đurović.
Ona je podsjetila da su na Kolegijumu, uoči izricanja mjera udaljenja, iz opozicije došli sa namjerom da razgovaraju i da se dijalogom riješi parlamentarna kriza.
- Vidjeli ste šta je bio odgovor vlasti. Njihovo razumijevanje demokratije je - ponudili smo sporozum, ili ćete ga prihvatiti u potpunosti, ili ćete biti udaljeni iz Skupštine. To je karakter ove vlasti - rekla je Novaković Đurović.
Prema njenim riječima, parlamentarna većina nije bila sposobna da riješi problem sa opozicijom i restriktivnim mjerama je pokazala da je to jedini način kako razumiju demokratiju.
Upitana da li postoji politička volja za reformu izbornog zakonodavstva, Novaković Đurović je podsjetila da su iz URA-e i prije početka rada Odbora rekli da će biti u tom skupštinskom tijelu, dok god smatraju da suštinski postoji politička volja i prostor za dogovor između vlasti i opozicije.
- I prilično smo aktivno učestvovali u radu Odbora, što se ne može reći za sve predstavnike vlasti, jer su oni i u početku, nekoliko mjeseci, pokazali da i nijesu u stanju da operativno i funkcionalno vode Odbor - navela je Novaković Đurović.
Ona je upitala kako je moguće da većina govori o želji da se sprovede izborna reforma, a paralelno sa tim isključuju opoziciju sa sjednica parlamenta i poručuju da je opozicija antievropska.
- Sa tom antievropskom opozicijom, kako oni kažu, treba da pravite dogovor oko izborne reforme - navela je Novaković Đurović.
Kako je kazala, parlamentarna većina optužuje opoziciju da opstruira reforme i koči evropski put, isključuje je sa sjednica parlamenta, a navodno želi izbornu reformu, proces koji se nikako ne može sprovesti, osim na bazi konsenzusa i dijaloga sa opozicijom.
- Zato ja danas ne vidim političku volju vlasti, a opozicije vidim, da se sprovede izborna reforma, jer da je ima, onda bi parlamentarna kriza bila riješena na drugačiji način i vlast bi pokazala da želi dogovor sa opozicijom - rekla je Novaković Đurović.
Ona je ukazala da je dvotrećinska većina u parlamentu potrebna za izmjenu niza zakona u okviru izborne reforme i da je neophodan kompromis vlasti i opozicije.
Upitana da prokomentariše najavu kopredsjedavajućeg Odbora Vasilija Čarapića da će Pokret Evropa sad (PES) tražiti drugi model funkcionisanja tog skupštinskog tijela ukoliko opozicija ne prestane sa bojkotom, Novaković Đurović je odgovorila da ne zna o kom modelu Čarapić govori.
- Poručila bih mu da proces izborne reforme i rad Odbora za sveobuhatnu izbornu reformu ne može privatizovati - istakla je Novaković Đurović.
Ona je rekla da bi se i taj eventualno drugi model morao dogovarati sa opozicijom.
- Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu ne pripada PES-u, parlamentarnoj većini, činimo ga svi, iz vlasti i opozicije, sa željom da se kompletna izborna reforma sprovede na pravi način, i to je jedino tako moguće - naglasila je Novaković Đurović. 
 
Kako je navela, svako unilateralno djelovanje jednog političkog subjekta ili parlamentarne većine neće dovesti do reforme izbornog zakonodavstva.
Upitana kada će prestati da bojkotuju rad Odbora za izbornu reformu, Novaković Đurović je kazala da će u narednim danima, kada ističe mjera udaljenja sa plenuma, URA razmotriti svoje djelovanje u odnosu na parlament i to skupštinsko tijelo.
Odluku će, kako je rekla, donijeti na bazi onoga što je aktuelna situacija i što su bili prethodni potezi parlamentarne većine.
- Imamo jednu novu realnost, većina je pokazala da ne želi dijalog. Mi gubimo adresu kojoj bi podnosili neku vrstu novih zahtjeva i predloga za dogovor - dodala je Novaković Đurović.
Govoreći o tome kako Evropska unija (EU) i zapadni partneri gledaju na blokadu Odbora, ona je kazala da je sigurna da evropski partneri podržavaju da se do dogovora, u vezi sa tom reformom, dođe dijalogom i konsenzusom između vlasti i opozicije.
Novaković Đurović je rekla da napredak u prethodnoj godini na evropskom putu ne bi bio moguć da opozicija nije potvrdila u parlamentu apsolutnu posvećenost tom putu.
Ona je podsjetila da su zatvorena tri poglavlja, umjesto četiri, za šta je, prema njenim riječima, jedini krivac parlamentarna većina.
Na pitanje da li će opozicija nastaviti da blokira rad Skupštine, Novaković Đurović je odgovorila da će GP URA uskoro donijeti odluku, na bazi novih okolnosti i dosadašnjeg ponašanja vlasti.
- Što se tiče vlasti, parlamentarne većine i njihovih poteza, ova parlamentarna većina jednostavno ne razumije demokratiju. Za njih je demokratija samo ko ima veći broj ruku u parlamentu - istakla je Novaković Đurović.
Ona smatra da se u Crnoj Gori danas na neki način živi „tiranija većine“.
- Demokratija je da se drugačiji glasovi čuju u parlamentu, demokratija je vladavina prava, a ne kad preuzmete nadležnosti Ustavnog suda, kao skupštinski Odbor - rekla je Novaković Đurović.
Ona je, govoreći o vanrednim sjednicama zakazanim za 20. i 21. februar, kazala da se u prethodnih mjesec i po slušalo da je parlamentarna većina bila zabrinuta samo za budžet.
Novaković Đurović je navela da je opozicija htjela da se dogovara da se održi sjednica oko budžeta, a onda da se parlamentarna kriza paralelno rješava, pa i uz medijaciju Venecijanske komisije (VK).
- Nijesu željeli to da čuju, nego su nas udaljili sa sjednice i usvojili budžet, bez rasprave sa opozicijom - istakla je Novaković Đurović.
Zakazane su nove sjednice i to, prema njenoj ocjeni, pokazuje da nije bilo riječi samo o budžetu.
- Nego je želja da se, dok nema opozicije, očigledno donose i neki drugi važni zakoni, pa između ostalog i ove odluke oko anketnog odbora za istrage politički motivisanih ubistava - rekla je Novaković Đurović.
Ona je navela da parlamentarna većina potvrđuje da nije sposobna da bezbjednosni sektor i druge segmente stavi u punu funkciju i istraži ta ubistva, već mora da formira anketni odbor.
- Prvi put anketni odbor, koji postoji kao institut u rukama opozicije, sada formira vlast da bi se, prema mom mišljenju, isključivo služila političkim marketingom i sjednicama u parlamentu dizala neku tenziju i pokazivala navodnu volju da se riješe politički motivisana ubistva - dodala je Novaković Đurović.
Ona je navela da je ta tema vrlo važna i da URA podržava da sva politički motivisana ubistva u Crnoj Gori budu istražena, ali da se mora omogućiti institucijama da to čine.
- Da ih učinimo profesionalnim i nezavisnim, a ne da na njih politički utičemo kao što radi dvojac Mandić – Spajić. I to je put da se rješavaju i ova ubistva i drugi problemi sa korupcijom i organizovanim kriminalom, a ne da formirate anketni odbor u Skupštini - navela je Novaković Đurović.
Upitana da li očekuje da će većina i opozicija nastaviti dijalog oko situacije u Skupštini, ona je kazala da je to jedino logično, ali da je to pitanje za Mandića i premijera Milojka Spajića.
Novaković Đurović je navela da je predlog da VK bude neka vrsta medijatora u rješavanju krize sada „van stola“, jer su sporazumi oko kojih je trebalo da postignu dogovor „pocijepani“ od Mandića i parlamentarne većine kada su opoziciji izrečene mjere udaljenja.
- Jedino logično je da parlamentarna većina, ako stvarno želi dijalog, pa i ako želi reformu izbornog zakonodavstva, pokaže da je spremna i da razumije da sa opozicijom mora da razgovara - zaključila je Novaković Đurović.

Novaković Đurović: Prijedlog da VK bude medijator sada van stola jer su Mandić i većina "pocijepali" sporazume

Imajući u vidu slijed dešavanja na političkoj sceni u prethodnom periodu, Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je predstavnike vladajuće većine da hitno pokrenu iskren i otvoren dijalog povodom pronalaženja rješenja za izlaz iz institucionalne blokade.&nbsp;
Kako je rekao izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica, dijalog treba da bude usmjeren na održiva i kvalitetna rješenja, a ne na podjele institucija na partijske zone kontrole i trgovinu funkcijama na kakvu smo navikli.&nbsp;
- Nakon dobijanja IBAR-a, vlast je sistematski donosila pogrešne i nezakonite odluke pa je, umjesto da smo dobili jačanje vladavine prava i reforme, ispalo da je on postao negativna politička prekretnica jer su predstavnici vlasti pomislili da im je nakon toga sve dozvoljeno. Ovo je dovelo naš politički sistem pred blokadu, a ono što je ostvareno u prethodnom periodu je počelo da se polako, ali sigurno degradira - kazao je Koprivica.
On je napomenuo da je Skupština Crne Gore trenutno blokirana i da postoji opasnost da dugoročno neće biti u stanju da obavlja svoju društvenu ulogu.&nbsp;
- Nakon značajnog smanjenja transparentnosti zakonodavnog procesa i netransparentno sprovedene rekonstrukcije Vlade uz nepoštovanje demokratskih pravila i standarda, nakon što su poslanici uniženi do nivoa da su, tek par sati prije rasprave saznali imena ministara - Skupština je došla do nivoa da svjesno suspenduje Ustav vlastite zemlje - dodao je on.
Izborna reforma je ponovo stopirana i kao i u ranijim slučajevima ostaje, smatra Koprivica, sredstvo za političku trgovinu, Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu nije funkcionisao na kvalitetan i zadovoljavajući način i nedostatak političke volje za sprovođenjem ove reforme je evidentan.&nbsp;
- Zato se nadamo će se da poslanici &nbsp;vlasti u ovom osjetljivom momentu uzdržavati od bilo kakvih jednostranih poteza koji bi mogli dugoročno ili trajno blokirati jednu od najvažnijih reformi u našem društvu - napomenuo je Koprivica.
Prema njegovim riječima, politički interesi i trgovine nastavljaju da dominiraju sektorom bezbjednosti, a nakon imenovanja novog direktora ANB koji nema reference za obavljanje tog posla jasno je, navodi on, da ovaj sektor mogu voditi samo politički podobni pojedinci.&nbsp;
- Promjena IBAR zakona je iskorišćena za nastavak političke kontrole javnog servisa i taj se dio “evropskih reformi” odvija na način da se o RTCG više piše na stranicama crne hronike nego u kontekstu jačanja nezavisnosti i kvaliteta programa ove institucije. Ustavni sud je ponovo pred blokadom i pod evidentnom kontrolom političkih partija. Ova instutucija, od posljednjih imenovanja i kompletiranja sastava, nije napravila očekivane promjene niti u kvalitativnom smislu, niti u povećanju transparentnosti rada i nezavisnosti djelovanja. Ne postoje iskoraci koji bi ovaj sastav razlikovali od prethodnog - istakao je Koprivica.
Uz sve navedene probleme, vlast je, dodaje on, uspjela da nas uvede u ozbiljan problem za Hrvatskom, pa smo umjesto isprva najavljenih 10, te četiri poglavlja, na kraju zatvorili tri iako je, napominje Koprivica, značajan dio vladajuće većine tvrdio da problema nema i da ga neće biti.&nbsp;
- Ako ovome dodamo činjenicu da vlast izbjegava donošenje važnih zakona (o slobodnom pristupu informacija, skupštini, vladi, samodoređenje....), suspenduje ili fingira javne rasprave, da njen značajan dio, umjesto da se bori sa jasnim seksualnim uznemiravanjem učenika od strane profesora u našim školama, relativizuje ove pojave, štiteći svoje partijske kadrove, da političke partije nijesu sposobne da formiraju vlast u najvažnijim opštinama – ukupna slika naše stvarnosti zaista biva nevjerovatna. Zato, ukoliko vlast zaista želi razvoj ovog društva, hitno mora obuzdati sebe i početi da povlači poteze koji vode ka rješenju, a ne daljoj radikalizaciji političke situacije u našoj zemlji - poručio je Koprivica.

Koprivica: Vlast da se obuzda i počne da povlači poteze koji vode ka rješenju, a ne daljoj radikalizaciji političke situacije

Dok Skupština Crne Gore, čiji je Ustavni odbor neustavno preuzeo nadležnosti Ustavnog suda, a zatim, iz jasnih političkih razloga, uspostavio različitu praksu u istovjetnim pravnim stvarima, ne poništi svoje protivpravne odluke, razgovor na tu temu s onima koji su se opredijelili za pomenuto pravno nasilje nema smisla, poručio je predsjednik Socijaldemokrata (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović.
Šehović je to naveo na mreži X, komentarišući današnju izjavu premijera Milojka Spajića da je Vlada spremna da razgovara sa opozicijom i da ne bi bilo dobro da dođe do bojkota rada parlamenta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-nema-potrebe-za-vandalizmom-i-necivilizovanim-ponasanjem-ne-bi-bilo-dobro-da-opozicija-bokutuje-parlament&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Šehović je poručio da nema pregovaranja o tome hoće li poštovati Ustav i Zakon o Ustavnom sudu.&nbsp;
- Povratak u ustavni okvir nije samo preduslov za dijalog, već i jedini način da se zaustavi dalje političko srljanje i urušavanje državnih institucija. Ne želimo biti dio normalizacije pomenutog nerazumnog ponašanja koje gura Crnu Goru u institucionalni haos i udaljava je od evropskog puta, koji se, inače, ne gradi neustavnim postupanjem - poručio je Šehović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdamirsehovic%2Fstatus%2F1869731683320127688&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šehović poručuje premijeru: Nema smisla razgovor sa onima koji su se opredijelili za pravno nasilje

Ministar pravde Bojan Božović saopštio je da Ustavni sud može nesmetano da radi i da funkcioniše, uprkos jučerašnjim dešavanjima na skupštinskom odboru i u parlamentu.
- Niko nije srećan zbog dimnjh bombi. Ustavni odbor je odlučio tako kako je odlučio i nije prvi put da radi to u svom djelovanju. Odbor je htio da napravio neko kompromisno rješenje kako sud ne bi ostao bez kvoruma, očekujući nastavak dijaloga sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem - rekao je Božović.
Božović je u emisiji “Budimo budni” na TVCG kazao da je sve drugo politička manifestacija.
- Niko sigurno nije srećan kad vidi dimne bomnbe u Skupštini koja je najvažniji dom u Crnoj Gori - rekao je on.
Ministar se nada povratkku političkom dijalogu.
- Čekamo da se raspiše poziv za dvoje sudija za Ustavni sud. Sud ima kvorum, i može nesmetano da radi i funcioniše. Nikad više nećemo imati krize - poručio je Božović.
Osvrnuo se i na izmjene Zakona o krivičnom postupku, poručivši da su intezivirali pregovore sa Evropskom komisijom.
- Nadamo se da ćemo izaći sa novom verzijom ZKP-a. Čuće se mišljenje civilnog ektora, a onda nakon toga da se sa tim predlogom ide u Skupštinu - kazao je Božović.
Komentarišući imenovanje novog šefa ANB-a Ivice Janovića, Božović je ponovio da predsjednik Vlade Milojko Spajić vjeruje da je predložio najbolje rješenje.
- Ne mislim da je nužno loša praksa da neko ko nije bio involviran u bezbjednosni sektor ne bude na nekoj poziciji. Nije loše napraviti promjenu i rezove - ocijenio je on.
Najavio je i da će predložiti da se poveća broj sudija.
- Nadamo se novim sudnicama u Podgorici kako bi predmeti se brže završavali - zaključio je Božović.

Božović: Niko nije srećan zbog dimnih bombi, nadamo se dijalogu

Opštinski odbor Socijalističke narodne partije (SNP) Podgorica smatra da je vrijeme za postizanje dogovora u vezi sa ključnim pitanjima u našem gradu gotovo isteklo.
- Građani Podgorice i projekti koji poboljšavaju kvalitet njihovog života moraju biti na prvom mjestu, a na odgovornima je da prepoznaju hitnost situacije i postupaju u interesu građana, a ne da primat imaju kratkoročne političke kalkulacije - saopšteno je SNP Podgorica.
Ističu da zvaničan poziv za dijalog mora uslijediti što prije kako bi se uopšte moglo pristupiti razgovorima i u krajnjem postići dogovor.
- Trenutno, najvažnije je da svi akteri pokažu volju za prevazilaženjem nesuglasica, jer su građani ti koji trpe usled blokade institucija Glavnog grada koje traju već preko godinu dana. Tenzije moraju biti smanjene kako bi se obezbijedila stabilnost i uslovi za razvoj Podgorice - ističe se u saopštenju.
Iz SNP Podgorica kažu da, ukoliko se budžet ne usvoji na vrijeme, došlo bi do uvođenja privremenog finansiranja, što bi onemogućilo sprovođenje ključnih projekata.
- Odgovornost za ovakav ishod snosiće svi koji budu opstruirali proces, a građani neće zaboraviti ko je stajao na putu obezbjeđivanja boljih uslova života - zaključeno je u saopštenju.

SNP Podgorica: Poziv za dijalog mora uslijediti što prije

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je Pokret Evropa sad došao u situaciju koja, ne šteti samo PES-u, nego i državi na putu ka EU. Zato je, kako je rekao, pisao lideru PES-a i premijeru Milojku Spajiću i pozvao ga na dijalog.
- I crnogorskoj i regionalnoj politici bilo bi važno da modus operandi pređe iz homo balkanicus u nešto što je više homo euripicus. Mislim da javnost zna da od trenutka preuzimanja funkcije predsjednika korektivni i kohenzivni u cilju realizacije toga da Crna Gora postane članica EU do 2028. Evidentno je da su procesi u političkom smislu od jednog Pokreta čiji sam bio osnivač, a koji je značajno doprinio transformaciji Crne Gore 2022.-2023. danas je došao u situaciju da ne vodi više transformativne procese. Taj Pokret danas nema ni predsjednika države, ni gradonačelnika Glavnog grada. Došao je u situaciju koja ne samo da šteti Pokretu, nego i državi Crne Gore u kontekstu cilja - Crna Gora kao 28. članica EU. U tom smislu treba tumačiti poziv na dijalog i odgovornost svim političkim konstituentima na centru, a u pravom planu je lider nekada najveće političke partije - sadašnji premijer Milojko Spajić - rekao je Milatović na konferenciji za medije na Cetinju.
On je podsjetio da nije član nijedne političke partije u Crnoj Gori, navodeći da je na lokalnim izborima podržao građansku listu čiju politiku treba, smatra, dalje proširiti.
- Pružena je ruka za dijalog, ruka koja se tiče državne odgovornosti i evropske budućnosti, što sam uvijek pokazivao u politici - naveo je Milatović.
Milatović je rekao da naredne sjednice putuje u Brisel na poziv novog predsjednika Evropskog savjeta Antonia Koste.
- Već ću 3. decembra uveče prisustvovati večeri, a 4. ću imati susret sa predsjednikom ES. Imaću sastanak i sa Martom Kos i Kajom Kalas. To su izuzetno važni sastanci koji dolaze u važnom trenutku za Crnu Goru - naveo je Milatović.
<h2>Ne želi o imenima za ambasadore</h2>
Milatović nije želio da komentariše to da li će Olivera Injac biti ambasadorka u Belgiji, a Todor Goranović pri NATO.
- Juče sam razgovarao sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem i bio je jako dobar razgovor. Njegovim dolaskom promijenjen je odnos MVP prema predsjedniku države i to je jako važno. Najveći dio tog razgovora bio je usmjeren na određene prijedloge karijernih diplomata. To je bio dobar pristup, razgovor ćemo nastaviti. To je bio razgovor neformalnog karaktera jer nemamo još nijedno od tih imena da je usvojeno od strane Vlade. Uprkos određenim političkim neslaganjima iz prošlosti, Ibrahimović i ja pokazujemo konstruktivan pristup prema zajedničkom cilju i interesu - poručio je Milatović, navodeći da fokus treba da bude na karijernim diplomatama.

Tamara Klikovac

Milatović: PES šteti državi na putu ka EU, u tom kontekstu treba tumačiti poziv Spajiću

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da je neophodno prevazići nesuglasice između snaga koje pripadaju građanskom centru, te poručio da će po povratku iz Brisela pozvati premijera Milojka Spajića na dijalog.
- Crna Gora se nalazi pred jednim od najvažnijih izazova u svojoj novijoj istoriji, od čijeg uspješnog savladavanja će zavisiti budućnost naše ali i svih budućih generacija. Na talasu pozitivnih signala iz Brisela i svega što je do sada urađeno u procesu evropskih integracija, EU članstvo do 2028. godine predstavlja ambiciozan ali ostvarljiv cilj, a zadatak svih političkih i društvenih aktera je da daju svoj puni doprinos. Ispred nas su mjeseci i godine u kojima ćemo morati da radimo još bolje i još posvećenije, kako bi zatvorili sva poglavlja u okviru pregovaračkog procesa i ispunili uslove za pristupanje evropskoj porodici država - naveo je Milatović u objavi na društvenoj mreži X. 
 
Dodao je da rezultati niza lokalnih izbora pokazuju zabrinjavajuću tendenciju fragmentacije i slabljenja političkih subjekata koji pripadaju građanskom i evropskom centru.
- U prošlosti sam više puta govorio o značaju okupljanja tih subjekata. 
Shodno navedenom, smatram da je u narednom periodu neophodno prevazići nesuglasice između snaga koje pripadaju građanskom centru i zajednički krenuti ka ostvarivanju najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja - članstvu Crne Gore u EU do 2028. godine. To podrazumijeva zajednički dogovor oko ključnih principa državne politike, koji će se temeljiti na saradnji i sinhronizovanom djelovanju u narednom periodu - posebno izmedju predsjednika države i predsjednika Vlade - istakao je on.
S toga je, navodi, odlučio da po povratku iz Brisela, gdje ima važne sastanke o evropskom putu Crne Gore, pozove premijera na dijalog.
- Okupljanje građanskog i evropskog centra, koji će diktirati tempo društvenih promjena do ulaska Crne Gore u EU, ideja je koja je veća od svakog pojedinca ili partije. To je prilika, ali i odgovornost, da ujedimo snage kako bi nastavili da mijenjamo Crnu Goru na bolje, približavajući je evropskim sistemima vrijednosti u svim segmentima daljeg razvoja - zaključio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1862053769988415766%3Fs%3D48&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Pozvaću Spajića na dijalog, neophodno je prevazići nesuglasice između snaga koje pripadaju građanskom centru

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: dijalog