&nbsp;Kristalno je jasno da Demokratski front, kao najorganizovanija i politički i ideološki najzaokruženija struktura u vlasti, vuče ključne konce u većini, poručio je na mreži X poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša.
- Kada sam prije nikšićkih izbora više puta ukazivao na činjenicu a to je da je glas za PES glas za DF, odnosno Marka Kovačevića, bilo je različitih komentara i opservacija da to možda nije tako- podsjetio je on.
Ostalo je, ističke Mugoša, samo predstava za sve manji i manji dio domaće i međunarodne javnosti.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1917848513376915867%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1917848513376915867%7Ctwgr%5Ea34a7d1674c263432302198bc10340320da86bc0%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mugoša: DF najorganizovanija, politički i ideološki najzaokruženija struktura u vlasti, vuče ključne konce u većini

Potvrdilo se ono o čemu se govorilo tokom cijele predizborne kampanje - da je glas za Pokret Evropa sad zapravo glas za Demokratski front i za Marka Kovačevića.
To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, kazao poslanik Socijaldemokrata u Skupštini Crne Gore i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Bilo je, dodaje on, sasvim izvjesno nakon rezultata lokalnih izbora u Nikšiću da će koalicija Za budućnost Nikšića zajedno sa PES-om i Demokratama početi pregovore o formiranju vlasti u Nikšiću.
- Mislim da će se oni vrlo lako i jednostavno dogovoriti. To je, u konačnom, i gospodin (Zoran) Mrkić rekao, da on nema nikakvu dilemu da Marko Kovačević treba bude predsjednik opštine Nikšić još četiri godine. Moram da budem iskren, očekivao sam da će se ovo dešavati na malo suptilniji način. Zaista sam očekivao da će Pokret Evropa sad pokušati makar u javnosti da pokaže neku kičmu da će nečim da uslovi tu koaliciju, da će nešto da traže, međutim oni su danas sve karte stavili na sto - rekao je Zirojević.
Smatra da Nova srpska demokratija nije uslovljavala podršku Sporazumu sa UAE formiranjem vlasti u Nikšiću, već je taj Sporazum podržala iz, kako ističe, nekih drugih razloga.
- To je ona linija Aleksandar Vučić, Edi Rama koja se sada preslikava i na Crnu Goru. Imamo Beograd na vodi, imamo Drač, sada imamo pokušaj u Ulcinju, ili na nekoj drugoj lokaciji, vidjećemo šta će se dešavati. Došlo do formiranja vlasti u Nikšiću ili ne, glas Nove srpske demokratije, odnosno koalicije Za budućnost Crne Gore, nije bio upitan. Evo DNP za drugi zakon koji je bio na dnevnom redu nije glasala, nijesu usvojeni amandmani, ali suštinski sve je to isto, oni su to podržali, bez obzira na rezultate formiranja loklne vlasti u Nikšiću - rekao je Zirojević.&nbsp;
Sporazumi sa UAE usvojeni u Skupštini Crne Gore, kaže on, nijesu u skladu sa evropskim zakonodavstvom i prepreka su evropskom putu Crnu Gore, što je potvrdio i izaslanik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec.
- &nbsp;Na evropskom putu moramo zakonodavstvo prilagođavati evropskom, a ne da uvodimo neke nove sporazume koji se kose i sa našim i sa evropskim zakonodavstvom. Mnogo mi je važnije od samog evropskog zakonodavstva to da ovaj sporazum nije u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore, što je Vlada i priznala, da ukoliko se sporazum realizuje neće biti do kraja ispoštovani svi crnogorski zakoni, mislim konkretno na Zakon o javnim nabavkama. Zamislite jednu Vladu koja javno kaže da neće poštovati zakone sopstvene države kako bi nekom investitoru koji se njima dopao namjestila neki veoma dobar i unosan posao - naglasio je Zirojević.
Kaže i da je zabrinjavajuća izjava Tonina Picule koji nije optimista da će 2030.godine ijedna država ući u Evropsku uniju, a time, ističe Zirojević, misli i na Crnu Goru, što su pokazatelji da su sve manje šanse da Crna Gora uđe u EU u narednih pet godina.&nbsp;
- Plašim se da je Vlada Crne Gore i ova parlamentarna većina do te mjere ogrezla da ćemo vrlo brzo dobiti i crveni karton - dodao je on.&nbsp;
Manjinske partije su, kako kaže, požurile da daju glas za rekonstruisanu Vladu premijera Milojka Spajića, a sada se suočavaju sa posljedicama sopstvenih odluka.
- Tu mislim na predstavnike Force, predstavnike Albanskog foruma, i tu mislim i na gospodina (Mehmeda) Zenku koji je glasao za Vladu, i tada na neki način branio predstavnike Bošnjačke stranke od mene kada sam problematizovao njihov ulazak u Vladu Milojka Spajića - rekao je on.
Sada se, kako je istakao, predstavnici albanskih manjinskih partija hvataju za glavu zbog toga što su uradili.
- Potpredsjednik Skupštine (Nikola) Camaj danas govori da bi mogli da promijene stranu ukoliko se nastavi ovakvo ponašanje Vlade i parlamentarne većine, što znači da će, citiraću gospodina Camaja, planira da se vrati lopovima, a da ostavi četnike, to su bile njegove riječi, da bi “radije bio sa četnicima nego sa lopovima”, evo sada vidimo kako mu je sa četnicima, toliko mu je dobro da planira da se vrati kod nas, kako kaže, lopova - naglasio je Zirojević.
Te partije, sada preživljavaju posljedice politički pogrešnih odluka, na koje su upozoravani. Jedina se tu, kako kaže, stoički drži Bošnjačka stranka.
- Oni su spremni i svoju đedovinu da daju za još koju fotelju, oni su spremni i svoje kućne pragove da prodaju za jedno mjesto u upravnom odboru, ili za asfalt u nekom selu. Vidjećemo do kada će izdržati - rekao je Zirojević.
Podsjeća da su zaboravljena mnoga obećanja premijera Crne Gore Milojka Spajića, koji se, kako kaže, frlja sa milijardama da se više ne može pohvatati gdje je i koliko milijardi obećao.
- Zaboravili smo i te brze ceste, pa smo tako zaboravili i deset aerodroma u Crnoj Gori, ašov na drugoj dionici autoputa u septembru, sasvim je jasno da od svega toga nema ništa i u tome vidim šansu da Velika plaža opstane, da će ovo biti samo još jedno obećanje Milojka Spajića od kojeg neće biti ništa - zaključio je Zirojević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPKJcWAA4OZw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zirojević: Nijesam očekivao da će PES toliko javno, jasno i vidljivo biti najobičniji satelit Marka Kovačevića u Nikšiću

Jedna od posljednjih komunikacija koje je pokojni vođa škaljarskog klana Jovan Vukotić ostvario prije “provaljivanja” i gašenja aplikacije SKY ECC, početkom marta 2021. odnosila se na na prošle lokalne izbore u Nikšiću, koji su održani 14. marta te godine. Vukotić je u tom razgovoru koristio šifru GP6DYO, a prepiska se odvijala u grupi koju su činili on i, prema identifikaciji koju su obavile službe bezbjednosti, Darko Vicković (šifra 76Q34E), višestruko osuđivano bezbjednosno interesantno lice iz Nikšića, blizak Ranku Raduloviću koji je nedavno uhapšen zbog silovanja. Vukotić u toj SKY ECC prepisci pominje jednog od svojih bliskih saradnika i, nakon Vukotićeve smrti, jednog od vodećih ljudi škaljarskog klana Radomira Bobana Baćovića, ali i biznismene Miodraga Daku Davidovića, Zdravka Kosanovića i Darka Krivokapića. Tadašnji vođa „škaljaraca“ traži od Vickovića, na osnovu Baćovićevih sugestija, da se „poguraju robom ili parama“ određene navijačke grupe koje su učestvovale na litijama da glasaju za tadašnju opoziciju, a današnju vlast. Problem je, kako je to Baćović predstavio Vukotiću, koji više puta naglašava da ga politika ne interesuje, što su navijači podržali biznismena Miodraga Daku Davidovića koji je, opet prema Baćovićevim riječima, „Daka sa DPS-om“. U SKY ECC komunikaciji koja se odvija 8. marta između 15 sati i 51 minut i 21 sat i dva minuta, Vukotić detaljno prepričava šta mu je sve Baćović kazao o izborima u Nikšiću i kakvu je pomoć tražio od njega. On prvo od Vickovića traži informaciju da li ima vezu sa nekim od navijača koji su učestvovali na litijama i tvrdi da su mu rekli „da su dobri momci, ali ih je Daka preuzeo“, a nedugo potom otkriva da mu je Boban (Baćović) kazao da je „Daka kao sa DPS-om i da im se kaže to da pređu za opoziciju“. Vukotić dalje kaže da je skrenuo pažnju Baćoviću da ljudi moraju da se „stimulišu robom ili parama“, te da mu je Baćović odgovorio da će on „pogurati sa parama“. Vukotić u tom trenutku traži mišljenje o tome od Vickovića i dodaje „E jbg brate bolje da sam njima dao koji kom no sam Barane pokušao da uzdignem“. Podsjećamo, M portal je 18. marta 2023. godine objavio dio SKY ECC prepiski u kojima Radomir Baćović detaljno govori i tome kako ga nikšićki izbori već dosta koštaju, ali da sa zadovoljstvom troši na njih“. Desetak minuta nakon početka razgovora Vukotić otvoreno kaže Vickoviću „Evo Boban me udavi sinoć da ti momci pređu za opoziciju jer je Daka sa Branom dogovor napravio“. Potom slijedi Vukotićeva glasovna poruka u kojoj pominje Zdravka Kosanovića (Kole), bliskog saradnika Dake Davidovića „Biće, biće Kole i Darko Krivokapić čuveni, biznismeni i kamataši nikšićki, sad su i oni u politiku ušli“. Tadašnji vođa „škaljaraca“ čak pravi i mini političku analizu: „Sad ću pričati mada za Daku se zna da je napravio partiju da bi odnio glasove opoziciji. A sa Branom je drug i znam da su pričali nego brate mene i ne interesuje to no Boban me udavi oće sad da se spušta dolje oko izbora da pomogne opoziciji“. Pred sam kraj razgovora Vukotić zaključuje „Pomoći ćemo mu sve“, ali i izražava zabrinutost zbog Baćovićeve najave da će doći u Nikšić da bi pomogao tadašnju opoziciju uoči lokalnih izbora.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250409090456_ae93acc69c2b42ebc9b068e93191ad3724bce58c2bdb205f882b353b18754a43.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250409090456_ae93acc69c2b42ebc9b068e93191ad3724bce58c2bdb205f882b353b18754a43" data-rendition-name="original" width="572" height="533" loading="lazy" alt="Skaj prepiske"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040910040_614e12b5ec39d5f672b6914788a6495d9e4f5ef8f0773b03941508cda96e4d37.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025040910040_614e12b5ec39d5f672b6914788a6495d9e4f5ef8f0773b03941508cda96e4d37" data-rendition-name="original" width="569" height="467" loading="lazy" alt="Skaj prepiske"> </figure>  Radomir Boban Baćović trenutno važi za istaknutog člana "škaljarskog klana", jedne od vodećih kriminalnih organizacija na Balkanu. Prema informacijama do kojih su ranije došli srpski mediji, Baćović je bio blizak saradnik Ranka Radoševića zvanog Eskobar, koji je ubijen u martu 2023. godine u Beogradu. Radošević je inače ujak aktuelnog predsjednika opštine Nikšić Marka Kovačevića. Bezbjednosne službe su još tokom devedesetih godina prošlog vijeka ukazivale na povezanost Baćovića sa srpskom Bezbjednosno-informativnom agencijom (BIA), a iskusniji crnogorski bezbjednjaci tvrde da je on i sada pod nekom vrstom zaštite srpske tajne službe. Izvori M portala tvrde da crnogorske službe već nekoliko godina raspolažu podacima da je Baćović u toku predizborne kampanje za izbore u Nikšiću organizovao „štab“ u Trebinju, odakle je finansirao kupovinu glasova i koordinirao aktivnostima koje su se odnosile na predizborne malverzacije. Njegov brat Rajko Baćović iz Nikšića, vlasnik taksi firme, takođe je bio uključen u te aktivnosti a uoči prošlih nikšićkih izbora policija je pretresala prostorije njegove firme zbog sumnji da se upravo odatle obavlja kupovina glasova. Bezbjednosno interesantna lica iz Nikšića koja Boban Baćović drži pod kontrolom, a prema izvorima M portala bliska su nekadašnjem Demokratskom frontu i predsjedniku Opštine Marku Kovačeviću, lično je Baćović angažovao neposredno prije održavanja prošlih nikšićkih izbora kao obezbjeđenje osobama iz Srbije, uglavnom aktivistima tamošnje vladajuće Srpske napredne stranke, koje su tokom predizborne kampanje dolazile u Nikšić kako bi donosile keš novac za kupovinu glasova. Crnogorska policija je u tom periodu nekoliko puta privodila državljane Srbije kod kojih je otkrila veće količine keša, tehničku robu ili propagandni materijal koji je bio namijenjen predizbornoj kampanji tadašnjeg DF-a čiju je listu predvodio Marko Kovačević. Među „viđenijim“ aktivistima SNS-a koje je crnogorska policija tada privodila bio je i Vladimir Mandić, bivši rukometaš, član Glavnog odbora SNS-a i Vučićev čovjek od povjerenja za prljave poslove poput razbijanja demonstracija opozicije, prikrivanje vlasništva nad nekretninama i prijavljivanje boravka fantomskih birača iz Republike Srpske. Mandić je, prema istraživanjima srpskih medija, vlasnik nevjerovatnih 46 nekretnina u Beogradu, a samo na jednoj adresi gdje Mandić posjeduje nekretninu prijavljen je čak 121 fantomski birač iz Republike Srpske sa lažno prijavljenim prebivalištem u Beogradu. I Nemanja Stajić, nedavno uhapšeni bivši sekretar beogradskog Gradskog sekretarijata za poslove legalizacije, privođen je neposredno uoči prošlih nikšićkih izbora kada je na graničnom prelazu Ranče kod njega pronađeno više od 26.000 eura u kešu, pet laptop računara i 11 srpskih zastava.&nbsp;

Vođa „škaljaraca“ uoči prošlih izbora u Nikšiću: „Ljudi moraju da se stimulišu robom i parama, Boban će pogurati parama“

U Zagrebu i Briselu jača svijest o opasnosti da se Crna Gora zbog &nbsp;politika predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i aktivnosti drugih prosrpskih snaga u Crnoj Gori pretvori u „srpsku pokrajinu“ ili Bjelorusiju na obalama Mediterana - ocijenio je u hrvatski europoslanik Tomislav Sokol.
On je u intervjuu za Standard poručio da to drugim riječima znači da: one stranke čije je djelovanje suprotno temeljnim vrijednostima EPP-a nemaju šanse ući u porodicu Evropskih narodnjaka.
- Andrija Mandić i njegova stranka nijesu kompatibilni s vrijednostima koje EPP zastupa. On je proglašen četničkim vojvodom, ima jasne, štetne, političke, ideološke i operativne veze sa Srbijom i drugim stranim akterima, a njegova stranka je više puta djelovala protiv suvereniteta i sadašnjeg uključivog karaktera Crne Gore - ukazao je Sokol.
STANDARD: U Crnoj Gori smo nedavno imali skup predstavnika Evropske narodne stranke. Što je bio zapravo cilj tog skupa? Je li cilj uvući Pokret Evropa sad Milojka Spajića u EPP?
SOKOL: Krajem marta predstavnici stranaka članica Evropske narodne stranke okupili su se u Crnoj Gori da bi raspravljali o perspektivi proširenja Evropske unije na države jugoistočne Evrope.
Danas, nakon početka rata u Ukrajini, u Evropskoj uniji postoji obnovljena politička volja za postupnim proširenjem i za daljnjom evropskom integracijom država jugoistočne Evrope, a Crna Gora je najviše od svih država kandidatkinja napredovala na evropskom putu. Takođe, položaj i veličina Crne Gore jamče da njena integracija u strukture Evropske unije neće biti problem za Brisel.
Cilj okupljanja Evropskih narodnjaka u Crnoj Gori bio je poslati poruku o tome da EPP ostaje ključni podržavalac i pokretač procesa proširenja EU, zasnovanog na zaslugama i evropskim vrijednostima te da se Crna Gora mora oduprijeti stranim uticajima koji žele razoriti crnogorski identitet i udaljiti je od članstva u Evropskoj uniji.
EPP pažljivo prati političku situaciju u Crnoj Gori i spreman je na blisku saradnju sa strankama koje dijele evropska načela. Činjenica je da je (Milojko) Spajić generalno dobro prihvaćen na Zapadu, ali želimo vidjeti još ambiciozniji pristup prema evropskom putu Crne Gore.
Naravno, teško je u punom smislu govoriti o proevropskoj politici u situaciji u kojoj u vladajućoj koaliciji imate osobe koje su u jednoj državi članici proglašene za personae non gratae, a neki od njih zazivaju vojne saveze sa Srbijom, govore o ugroženosti pravoslavlja kao devedesetih i uopšteno su im prioriteti malo istočnije od Evropske unije.
STANDARD: U više navrata smo svjedočili da Andrija Mandić pokušava svoje političko djelovanje da predstavi kao djelovanje tipičnog evropskog konzervativca i narodnjaka. Prvi put se to dogodilo 2019, a nakon toga više puta zaključno s čestitkom Donaldu Trampu. Kako evropski narodnjaci gledaju na Novu srpsku demokratiju? Postoje li uopšte šanse da Mandićeva stranka bude jednog dana dio te grupacije?
SOKOL: Andrija Mandić i njegova stranka nijesu kompatibilni s vrijednostima koje EPP zastupa. On je proglašen četničkim vojvodom, ima jasne, štetne, političke, ideološke i operativne veze sa Srbijom i drugim stranim akterima, a njegova stranka je više puta djelovala protiv suvereniteta i sadašnjeg uključivog karaktera Crne Gore.
U Zagrebu i Briselu jača svijest o opasnosti da se Crna Gora zbog njegovih politika i aktivnosti drugih prosrpskih snaga u Crnoj Gori pretvori u „srpsku pokrajinu“ ili Bjelorusiju na obalama Mediterana. Drugim riječima, one stranke čije je djelovanje suprotno temeljnim vrijednostima EPP-a nemaju šanse ući u obitelj Evropskih narodnjaka.
STANDARD: Znate li da li još neko iz Crne Gore za članstvo? Imao sam prilike čuti, naravno neslužbeno, da je svojevremeno i Demokratska Crna Gora Alekse Bečića pokušavala, ali da nije uspjela.
SOKOL: Demokratska Crna Gora, na čelu s Aleksom Bečićem, u prošlosti je pokušavala ostvariti bliže odnose s EPP-om, a ti pokušaji nijesu rezultirali njihovim članstvom u EPP-u i to s razlogom. Iako se Bečić retorički predstavlja kao proevropski političar, postoji opravdana sumnja u njegovu iskrenost i dosljednost.
Evropska unija je svjesna pozadine donošenja rezolucije o Jasenovcu čime su neki politički akteri u Crnoj Gori pokazali da su pod direktnim upravljačem Beograda. Manipulisanje i iskrivljavanje istorijskih činjenica ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima između Hrvatske i Crne Gore u kojoj, čini se, neki još nisu prošli katarzu politike devedesetih godina, koja je bila pogrešna i krajnje štetna za crnogorski narod.
STANDARD: Kako je protekao posljednji sastanak Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje? Što nam možete reći mimo onoga što sadrži usvojena Deklaracija s preporukama?
SOKOL: Službeno, sjednica je protekla u radnoj i konstruktivnoj atmosferi. No, neslužbeno, došlo je do ozbiljnog razotkrivanja problema koje međunarodni partneri sve češće vide u Crnoj Gori, a o kojima sam dosta toga rekao u prethodnim odgovorima.
U tom smislu, bitan je bio inicijalno predložen tekst preporuka o kojima smo glasali, u koji se pokušalo uvrstiti neprihvatljivi dio kojim bi se insinuiralo da Hrvatska želi sabotirati evropski put Crne Gore. Širokom diplomatskom inicijativom uspjeli smo spriječiti da takva konstrukcija kompromituje tekst preporuka jer je Evropski parlament bio spreman zbog takve konstrukcije odbiti čitavi tekst preporuka o kojima smo glasali.
STANDARD: Ovdje se moglo čuti da je bilo interesantnog ishoda glasanja o nekim amandmanima. Što je bilo u tim amandmanima koji nijesu usvojeni?
SOKOL: Amandman koji sam predložio s koleginicom [Sunčanom] Glavak, ali kojeg nije podržala crnogorska strana (konkretno, predstavnici vladajuće koalicije), pa zbog toga nije prošao, odnosio se na problem uvođenja novih mogućnosti za sticanje dvojnog državljanstva na što sam više puta upozoravao. Uvođenje novih mogućnosti za sticanje dvojnog državljanstva moglo bi imati ozbiljne i dugoročne posljedice za procese donošenja odluka u Crnoj Gori, kao i za njen identitet.
Stoga sam amandmanom pozvao Crnu Goru da osigura da svaki novi zakonodavni akt bude u potpunosti usklađen s pravnom tekovinom Evropske unije. Kome nije jasno da se iza inicijative o novim mogućnostima sticanja dvojnog državljanstva krije nastojanje za izbornim inženjeringom od strane srpskih snaga, taj Crnoj Gori ne želi dobro.
STANDARD: Kako vidite sadašnje odnose Crne Gore i Hrvatske? Održavaju li redovne sastanke koje su dogovorili? Nakon prvog sastanka je objavljeno da su dogovoreni redovni sastanci predstavnika MVEP RH i MVP CG i da je „određena dinamika“, ali ništa više od toga nije objavljeno.
SOKOL: Hrvatska je u više navrata poslala jasnu poruku o tome da snažno podržava evropski put Crne Gore, ali ne može tolerisati one poteze koji idu protiv evropskih vrijednosti i protiv hrvatskih, ali i crnogorskih, nacionalnih interesa. Donošenje rezolucije o Jasenovcu posebno je problematično za odnose dviju država i narušava prijateljske odnose država koje su opterećene problemima iz prošlosti za koje je kriva pogrešna politika koja se provodila, nažalost, dijelom i iz Crne Gore, početkom devedesetih godina. Drago mi je da je crnogorska opozicija prepoznala o čemu se radi te nije podržala tu rezoluciju.
Osim toga, na primjer, pitanja pronalaska nestalih i odštete stradalnicima nadilaze bilateralne odnose dviju država jer se odnose na evropske vrijednosti koje ne mogu biti predmet kompromisa već moraju biti u cijelosti usvojene. Ukratko, Hrvatskoj je u interesu Crna Gora u Evropskoj uniji, ali Crna Gora koja je proevropska, prozapadna i suverenistička, a ne „drugo oko u glavi“ Beograda.
STANDARD: Vi i europoslanik Davor Ivo Štir ste u više navrata u EP ukazivali na suštinu problema današnje Crne Gore, a to je politika Beograda kojoj neki na vlasti ovdje služe. Dopiru li ti Vaši stavovi do drugih u EP? Zna li se izvan ove regije što se zapravo u CG događa?
SOKOL: U Evropskom parlamentu se sve više shvata da Crna Gora ima ozbiljan problem s vanjskim političkim uplivima, prvenstveno iz Beograda, ali i iz Moskve.
Pitanje najavljenih izmjena Zakona o državljanstvu, pokušaji narušavanja odnosa s Hrvatskom i relativizacija ratnih zločina prepoznaju se kao odstupanja od evropskih vrijednosti. Istovremeno, sve je veća svijest o tome da Crna Gora ne može deklarativno biti proevropska, a u praksi se voditi direktivama iz Beograda.
STANDARD: U CG svjedočimo interesantnoj dinamici unutar Vučićevog dijela vladajuće koalicije: Milan Knežević zastupa radikalne stavove, a Andrija Mandić se uzdržava, što reče početkom prošle godine Milojko Spajić, Mandić „šalje miroljubivije poruke od Dalaj Lame“. Kako Vi na ovo gledate?
Sokol: Milan Knežević, Andrija Mandić i Aleksa Bečić promovišu istu politiku, onu koja je prvenstveno u funkciji stranih interesa, a ne crnogorskih. Mandićeve umirujuće izjave, koje su Spajiću čak djelovale „miroljubivije od Dalaj Lame“, samo su kozmetika. Očito je da on i Knežević igraju uloge dobrog i lošeg policajca, ali to je sve predstava za javnost. Stvarna politika se vidi kroz podršku idejama koje potkopavaju suverenitet Crne Gore i dovode do stranog uplitanja u unutrašnje stvari koje su od vitalnog interesa za opstanak Crne Gore.
Ako zaista dođe do uvođenja novih mogućnosti sticanja dvojnog državljanstva doći će do stvaranja novog biračkog tijela po mjeri Beograda, što je direktna prijetnja ne samo evropskom putu, nego i opstanku crnogorske države kakvu danas poznajemo.
Na kraju, sve se svodi na jedno ključno pitanje, a to je hoće li PES imati snage biti garant evropskih integracija ili će biti samo politička fasada hegemonističkog koncepta „srpskog sveta“? Vrijeme će pokazati, ali EU pozorno prati razvoj političkih događanja u Crnoj Gori.

Sokol: U Briselu jača svijest o opasnosti da Mandić pretvori Crnu Goru u Bjelorusiju na Mediteranu

Od svih političkih partija prema Crnoj Gori najgore su tzv. Demokrate Alekse Bečića - ocijenio je predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić.
Demokrate su, prema njegovim riječima, obični politički demagozi i licemjeri.
- Čije vođstvo samo pohlepa za vlašću zanima, a nesposobna populistička družina, čiji mnogi prvaci nemaju regularno završene fakultete. Gori su od bivšeg DF - poručio je Adžić u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1908130556124058073%3Ft%3DDfHV8PYCv752U8oEemhXlg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Adžić: Demokrate su gore od bivšeg DF-a, obični politički demagozi i licemjeri

Trenutno smo najbliži tome da u pismu Venecijanskoj komisiji (VK) bude sadržan prijedlog pitanja opozicije i prijedlog pitanja vlasti - i da sve to sa prilozima bude dostavljeno već sjutra - saopštio je ministar pravde Bojan Božović koji je zajedno sa advokatom Milošem Vukčevićem pripremio tekst tog dokumenta.
Portal ETV danas je već objavio saznanje da je tekst zahtjeva Venecijanskoj komisiji, koji su tokom posljednja tri dana sastavljali Božović i u ime opozicionih stranaka advokat Vukčević, usaglašen, te da će nakon što ga ujutru potpiše premijer Milojko Spajić biti zvanično poslat na hitno usaglašavanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzahtjev-venecijanskoj-komisiji-salje-se-sjutra-nakon-sto-ga-potpise-premijer-spajic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Da će Venecijanska komisija odlučivati o ustavnosti prestanka funkcije bivšoj sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović, odlučeno je 15. marta na sastanku koji je u prostorijama Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori organizovao ambasador Johan Satler. Tada su potpis na sporazum o ovom pitanju stavili predsjednik Pokreta Evropa sad i premijer Milojko Spajić i predstavnici opozicije Danijel Živković (DPS), Damir Šehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (HGI).&nbsp;
Đuranović je smijenjena u decembru prošle godine na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda.
Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija nije učestvovala u radu Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
<h2>Hitna procedura</h2>
Božović je, gostujući na Televiziji Vijesti, ustvrdio da su sa Satlerom dogovorili da se tekst VK preda po hitnoj proceduri.
- Nadam se da ćemo za nekih mjesec dana imati odgovor - poručio je on.
Nada se, kako je rekao, i da će sadržati mehanizme kako prevazići ovakvu situaciju, ali i kako da se to ponovo ne desi. On je naveo da je sadržaj adresiran tako da se, prije svega, odnosi na preporuke za zakonodavnu i izvršnu vlast.
<h2>Poteškoće</h2>
Božović je kazao da on i Vukčević nijesu mogli očekivati da će tekst za VK dogovoriti u dva sata.
- Razlog zašto postoje poteškoće je jer ovu situaciju gledamo iz drugačijih uglova. To je sasvim prirodno. Kolege iz opozicije problematizuju formalno pravni nedostatak sjednice Ustavnog suda, sa druge strane - mi to gledamo kao priliku pisma VK da otvorimo problem materijalno pravne prirode koji se odnose na stav 3 člana 154 Ustava - naveo je Božović.
Prilozi koji će ići uz pismo su, kaže, dokumenta koja idu u korist jednoj ili drugoj strani.&nbsp;
- To se odnosi na zapisnik sa sjednice Ustavnog odbora i tako dalje - naveo je Božović.
<h2>Parlamentarna većina obaviještena</h2>
Na pitanje ide li tekst za VK na čekiranje kod parlamentarne većine, Božović je rekao da kolege iz bivšeg Demokratskog fronta (DF) i PES-a načelno obavještava o koracima.
Rekao je da je komunicirao sa Momom Koprivicom iz Demokrata - potpredsjednikom Vlade za politički sistem i pravosuđe, ali i dodao da smatra da je red da o tome bude obaviještena predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović.
Oni, kaže, nijesu stoprocentno usaglašeni, ali jesu blizu njegovih ideja.
<h2>Za politiku DF-a odgovor - Barometar 26</h2>
Na činjenicu da je Milan Knežević iz Demokratske narodne partije (DNP) i prvi saradnik čelnika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, rekao da neće podržati nikakvu rekonstrukciju Vlade dok ne budu dobili jasne vremenske okvire koji se tiču dvojnog državljanstva, ministar Božović je rekao da je to legitimno - ali da na to Barometar 26 daje odgovor.
- Barometar 26 negdje daje odgovor na ta pitanja: identitetska pitanja otvaramo kad zatvorimo pregovaračka poglavlja - rekao je Božović.
<h2>Posredovanje Delegacije EU da bi imali autoritet da nema politike DF-a</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević je ukazao da cijela parlamentarna većina ne podržava Barometar 26.
- Dio parlamentarne većine instistiraju na svojim politikama koje nijesu od juče. Mi smatramo da one ugrožavaju građanski karkter Crne Gore. Najveći problem je što je delegacija EU rekla da te politike moraju biti stavljene sa strane. Nama je ovdje najvažnije da se ne podriva građanski karakter Crne Gore i fokus na evropsku integraciju - naveo je on gostujući na Televiziji Vijesti.
Rekao je da misli da su postigli taj cilj, te da su zbog toga zahvalni delegaciji EU.
On se osvrnuo na izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića kojem je sporno što je Delegacija EU posredovala između opozicije i vlasti u ovom pitanju.
- Otud odgovor na pitanje gospodina Jakova Milatovića koji se čudi zašto je posredovala Delegacija EU u potpisivanju sporazuma: da bi imali autoritet međunarodne zajednice - da nema politike DF-a dok ne završimo integraciju - podvukao je Rakočević.
<h2>Na Vladi se pominjalo izdavanje Velike plaže na 99 godina</h2>
Na pitanje je li se na Vladi potegnulo pitanje o izdavanju Velike plaže Mohamedu Alabaru, osnivaču Emaar Properties i predsjedniku Igl Hilsa, na 99 godina - Božović je rekao da se to pominjalo. Dodao je da ne može da tvrdi da je to sigurno zakup na 99 godina.
- Najbolja adresa za to je predsjednik Vlade (Milojko Spajić). Na sjednicama Vlade se razgovara o više stvari... &nbsp;99 godina je bila jedna od tema koja se pominjala. Da li će to ostati: najbolje da resorna ministarstva i predsjednik Vlade daju odgovor - naveo je Božović gostujući na Televiziji Vijesti.
Misli, kaže, da nemamo prostora da u ovom momentu izbjegnemo mogućnost da kredibilne investitore imamo u Crnoj Gori.
- Vrlo je bitno da znamo da treba bisere Crne Gore štititi od devastacije. A o vremenskom roku treba uraditi jednu analizu, a onda utvrditi. Nijesam se bavio toliko studiozno tim pitnajem, ali znam da ne bi bio ovo prvi primjer da se tako nešto uradi. Mislim generalno - van Crne Gore - naveo je Božović.
Građani i čelnici Ulicnja, uz Udruženja zakupaca plaža, restorana na Adi Bojani i NVO Ada Bojana duži vremenski period ukazuju da je tenderski postupak za zakup plaža netransparentan, nepravedan i diskriminatorski.
<h2>„Potpuno legitimno“ postavljanje Mikijelja&nbsp;</h2>
Na pitanje zašto je Vlada isprva makla sa dnevnog reda postavljenje direktora Morskog dobra, Spajić na pres konferenciji saopštio postoje procedure za imenovanje koje moraju da budu ispoštovane, a onda održala drugu sjednicu na kojoj je Mladen Mikijelj ponovo izabran - Božović je rekao da je to legitimno.
Mikijelja je predložio ministar prostornog planiranja Slaven Radunović iz bivšeg Demokratskog fronta. Na pitanje je li Mikijelj postavljen na insistiranje te političke frakcije, Božović je ostao pri istom stavu.
- Sve da je tako to je legitimno. Ministar ima pravo da predloži koga misli da je najbolji, Vlada se saglasila i to je to - rekao je Božović.
<h2>Politička trgovina</h2>
Nikola Rakočević iz Demokratske partije socijalista (DPS) je na to rekao da se ovo ne dešava prvi put.
- Pitanje je ko je za što time dobio. Zbog toga nema meritokratije - jer tu ne treba da sjedi neko zbog političkih trgovina - ukazao je Rakočević.

Anja Ivanović

Božović: Najbliži smo tome da pismo VK bude sadržano od prijedloga pitanja vlasti i opozicije, nadam se da ćemo odgovor imati za mjesec

Najviši crnogorski zvaničnici - premijer Milojko Spajić, predsjednik države Jakov Milatović i čelnik Skupštine Crne Gore i neformalni vođa parlamentarne većine Andrija Mandić danas nijesu uzeli za shodno da zvanično čestitaju 17. godišnjicu nezavisnosti Kosova.
Tako su kosovskim građanima i rukovodstvu povodom Dana nezavisnosti iz Crne Gore čestitku od državnih zvaničnika uputili samo ministar javne uprave Maraš Dukaj, koji im je poželio napredak na svim poljima i potpredsjednici Skupštine Crne Gore Nikola Camaj i Mirsad Nurković.&nbsp;
Camaj je poručio da ovaj značajan datum simbolizuje težnju za slobodom, demokratskim razvojem i jačanjem institucija koje su temelj stabilnosti i napretka Kosova, a Nurković da Crna Gora s ponosom ističe da je bila među prvim državama koje su priznale nezavisnost Kosova - čime smo potvrdili naše čvrsto opredjeljenje za mir, stabilnost i dobrosusjedske odnose u regionu.
Nurković je u čestitki, koja je iz njegovog kabineta medijima dostavljena oko 20 sati i 40 minuta, ocijenio da danas sa zadovoljstvom možemo da kažemo da naše države njeguju bliske i prijateljske odnose, temeljene na međusobnom poštovanju i zajedničkim vrijednostima.
To je poručio iako do večernjih sati u državnom vrhu ovim povodom nijesu imali nikakvu poruku.
Da je izostanak čestitki sa ovih adresa zapravo ispunjavanje želja bivšeg Demokratskog fronta (DF) - koalicije koja ne priznaje nezavisnost Kosova, a čiji je lider upravo Mandić, ocijenio je međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Miloš Đuričković.
- Što se tiče upućivanja čestitki od strane premijera i presjednika države zavise od trenutne političke situacije u Crnoj Gori. Na osnovu koalicionih partnera se opredjeljuju da li će čestitku poslati tajno i organizovano kako oni to vole da rade ili će to biti neka srdačnija čestitka, koja se odnosi možda i na čestitku putem društvenih mreža – istakao je on u izjavi za Antenu M.
Njihov odnos prema Kosovu u skladu je, kaže, sa željama njihovih koalicionih partnera.
- Riječ je o ispunjavanju onoga što su želje njihovih partnera DF-a. Kad je riječ o predsjedniku, govorimo o njihovim partnerima na lokalnom nivou u Podgorici, a kad govorimo o premijeru, govorimo o njihovim partnerima u Skupštini Crne Gore i u Vladi Crne Gore. Takođe, imali smo prilike i u proteklom periodu da vidimo kada Andrija Mandić čestita neustavni dan Republike Srpske na način na koji ga čestita- rekao je Đuričković.
On je ukazao da su susjedne države zbunjene jer Crna Gora nema definisanu vanjsku politiku, što izaziva mnoge probleme.
- Čitavo ponašanje vladajuće većine tj. da vi imate jednu politiku koju navodno sprovodi premijer, drugu koju sprovodi presjednik Skupštine. Riječ je o tome da Crna Gora već petu godinu nema definisanu vanjsku politiku, naši susjedi i zemlje u regionu su poprilično zbunjeni sa onim što je vanjska politika Crna Gora, a vjerujte slično je stanje i sa odnosima ka Briselu i ka Vašingtonu – poručio je Đuričković.
&nbsp;

Spajić, Mandić i Milatović nijesu čestitali 17. godišnjicu nezavisnosti Kosova

Klub odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštinskom odboru (SO) Berane zatražio je, zbog smrti člana porodice svog odbornika, odlaganje sjednice lokalnog parlamenta, koja je zakazana za danas.&nbsp;
- Očekivali smo da će aktuelna većina prihvatiti naš zahtjev, ne samo zbog toga što je naš odbornik i predsjednik naše partije Miro Nedić trebalo da obrazloži nekoliko predloženih amandmana, nego, prije svega, zbog solidarnosti sa kolegom i poštovanja u danu njegove porodične žalosti - naveli su u saopštenju.&nbsp;
U Vasojevićima se, kako su naglasili, ovaj tužni čin uvijek uvažavao, ujedinjavao je ljude, i sa tradicionalnim poštovanjem se prema tome odnosilo, te ih, dodaju, čudi odluka odbornika većine u Beranama, koju čine Pokret Evropa sad (PES), Socijalistička narodna partija (SNP), Demokratski front (DF), Demokrate, da njihov zahtjev ne uvaže.&nbsp;
- Izražavamo žaljenje zbog ovakvog njihovog poteza. Odbornici DPS-a neće prisustvovati sjednici, biće uz kolegu i prijatelja kako i nalaže beranska tradicija - zaključili su u svom saopštenju iz DPS-a u Beranama.&nbsp;

DPS: Većina u Beranama nema sluha za porodičnu žalost, nećemo prisustvovati današnjoj sjednici

Samir Dobardžić, brat zamjenice Ombudsmana i kandidatkinje za sutkinju Ustavnog suda Nerme Dobardžić, zapošljen je u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) u vrijeme kada je tadašnji suprug njegove sestre Artan Kurti bio generalni inspektor u toj instituciji - saznaje Portal ETV.
Kurtija je na ovu poziciju postavio bivši premijer Dritan Abazović u julu 2022. godine kako bi pod kontrolom držao tajnu službu - a za to vrijeme, njegovom zetu - Samiru Dobardžiću, pripala pozicija u ANB-u. &nbsp;
Osim što je očigledno da su kraci nepotizma zahvatili i jednu ovako važnu instituciju - sporna je i činjenica što Dobardžićeva sestra i bivša supruga Artana Kurtija sada pretenduje da pravdu sprovodi u najvišoj sudskoj instanci u državi, ali i to što djeluje da je njeno mišljenje o navodnom progonu doskorašnje direktorice Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljane Vučurović na miziginoj osnovi za to bila neka vrsta ,,samopreporuke“.
Teško da ovo može biti puka slučajnost: Nerma Dobardžić se na listi kandidata koji pretenduju da popune dvije pozicije u Ustavnom sudu našla istog dana kada je ocijenila da je Vučurović bila izložena mizoginim, seksističkim i neprihvatljivim uvredama u objavama njenih neistomišljenika.
Ona je ugroženost Vučurovićeve prepoznala u objavama na društvenim mrežama i porukama sa transparenata, pored ostalih, i organizatora protesta Koste Mijuškovića koji je, zajedno sa brojnim građanima, tražio njenu odgovornost jer nije adekvatno reagovala na slučaj Sare Vujisić - bivše učenice koju je, tek pošto je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi porukama seksualno uznemiravao profesor Radoman Čečović.
<h2>DF ,,KAO PREČICA“&nbsp;</h2>
Da potencijalni prolaz Dobardžić u Ustavni sud ne zavisi upravo od funkcionera bivšeg Demokratskog fronta (DF) koji su se mjesecima, na čelu sa suprugom tadašnje direktorice podgoričke Gimnazije - Jovanom Jolem Vučurovićem, borili za njeno pravo, čast, slobodu, lik i djelo - ova situacija ne bi bila toliko simptomatična. Ali jeste: jednostavno zbog činjenice da će partijski drugovi Jovana Vučurovića u parlamentu odlučivati ko će biti buduće sudije najviše sudske instance u državi.
Ipak, <a href="https://etv.me/drustvo/dobardzic-se-u-istom-danu-nasla-na-listi-kandidata-za-sudije-us-i-objavila-misljenje-u-korist-vucurovic-ombudsman-ne-vidi-nista-sporno">na pitanje Portala ETV</a> kako cijene ovu situaciju, u instituciji Zaštitnika ljudskih prava su odbacili mogućnost da je odluka Dobardžić politički motivisana, i uz to ocijenili da njena kandidatura za sutkinju Ustavnog suda nije razlog za izuzeće iz ovog predmeta.
- Jer ta okolnost nije uticala na nepristrasno postupanje zamjenice Zaštitnika u ovom predmetu. Imajući u vidu nadležnost grupe poslova za koju oblast je zamjenica gđa Dobardžić, a koja se odnosi na prava ranjivih gupa, zaštitu od diskriminacije i rodnu ravnopravnost, podsjećamo da tu spadaju svi predmeti u vezi sa nacionalnim i vjerskim navodima o diskriminaciji, kao i diskriminaciji na osnovu političke pripadnosti, kao jedni od najosjetljivijih pitanja u polarizovanom društvu, kakvo je crnogorsko - naveli su u Ombudsmanu.
Ovo, svakako, nije prvi put da se Ustavni sud popunjava po partijskim kvotama - a ni da rezultat diktiraju u bivšem DF-u.&nbsp;
Tako je Snežana Armenko - takođe nekadašnja zamjenica Ombudsmana, koja je uzgred i bratanična funkcionera DF-a Predraga Bulatovića - sada na čelu Ustavnog suda.
Ovo nije jedini primjer kako bližnji visokog funkcionera DF-a Predraga Bulatovića zauzimaju čelne pozicije u crnogorskom sudstvu - pa je tako CIN-CG objavio i da je njegova ćerka Isidora Pešić s mjesta stručnog saradnika u Osnovnom sudu u Podgorici, prešla na mjesto ustavno-sudskog savjetnika u Ustavnom.&nbsp;
Sa druge strane - i njen suprug, tj. Bulatovićev zet, Miodrag Pešić je sa funkcije predsjednika omladine DPS-a prešao na funkciju sudije i člana Sudskog savjeta, a potom i na funkciju predsjednika Upravnog suda i predsjednika Udruženja sudija.
Da je put do Ustavnog suda lakši ako se ne izlazi iz volje funkcionerima bivšeg DF-a - dokazao je još jedan od lidera te koalicije Milan Knežević koji je prošle kandidate za sudije pitao kako bi se odnijeli u odnosu na slučaj državnog udara 2016. u kojem je on, zajedno sa sadašnjim predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, bio među optuženima.
<h2>DIO MIŠLJENJA ISPRAĆEN PODSMIJEHOM</h2>
Dobardžić je u svom mišljenju koje je donijela u korist Vučurovićeve, između ostalog, ocijenila da su njena prava ugrožena i jer je prijedlog za njenu smjenu na društvenim mrežama ispraćen porukom: „Idemo Niš“.&nbsp;
Tako je navela da ovaj komentar aludira na „određeno zagovaranje da ona napusti mjesto svog boravka, rada i života“.
- Te da ide za Niš, što dalje može da utiče na javno mnjenje da se pridruže ovakvom stavu i ugrozi sigurnost podnositeljke, kao i osjećaj pripadanja zajednici i kolektivitetu - dodaje se u dijelu mišljenja Dobardžić koji je javnost ispratila podsmijehom s obzirom na to da se ova fraza u narodu obično koristi kao izraz kojim se pozdravljaju i proslavljaju ishodi određenih događaja.
Nakon što je Vujisić obavijestila Vučurović da je profesor seksualno uznemirava, ona ga je kaznila skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu - tj. najblažom kaznom, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, niti prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj školi.
Zbog ovog slučaja održana su dva protesta na kojima su brojni građani tražili smjenu Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.&nbsp;
Građani koji su na društvenim mrežama, ali i na ulici, negodovali zbog ovog slučaja, pravili su aluzije na poruke koje je Čečović uputio bivšoj učenici, ali i na to kako se direktorica odnijela u odnosu na tu situaciju: kao naprimjer što je pravdanje njegovih prostih poruka prihvatila kao da se „preigrao riječima“.
Tako je Dobardžić u mišljenju konstatovala da su u jednoj objavi na društvenoj mreži ilustrovani Vučurović i Čečović dok on izgovara: „Mogu li da ti vidim si*e“, a da ona odgovara: „Malo se zaigrao riječima“.
Iz mišljenja Dobardžić proizilazi da je Vučurović bila ugrožena i određenim porukama sa transparenata na tim protestima poput: „izdajica svoga pola“; „ako ste pedofil i tražite posao danas je vaš srećan dan“, „je li naš strah vrijedan jedne smanjene plate“; „ako vas advokat ne brani, Biljana Vučurović hoće“...
Navedenim posterima, cijeni Dobardžić, izvršen je napad na lična prava Vučurović, njen privatni i porodični život, uključujući lični i profesionalni integritet.
Naglasila je i da objava (organizatora protesta Koste Mijuškovića) koja sadrži kvalifikaciju da je Vučurović „ljubiteljka pedofila“ predstavlja „napad na njenu ličnost, neprimjerenim etiketiranjem i kvalifikovanjem kao ljubiteljke pojave koja predstavlja krivično djelo i ekstremni napad na prava i integritet žrtava tog djela“. Mijušković je ove riječi objavio kao reakciju na tvrdnje Vučurović da je bila zgrožena postupcima profesora, ali i činjenicu da je to nije spriječilo da sa njim organizuje večeri poezije - kao da se ništa sporno nije dogodilo.
Dobardžić je policiji preporučila da procesuira kreatore objava na društvenim mrežama, ali i poruka sa protesta koje je ocijenila spornim.
- Preporuke Upravi policije: Da, u slučaju da do sada već nijesu identifikovana i procesuirana lica koja su širila uvredljiv, ponižavajući, mizogini i seksistički govor na društvenim mrežama na štetu podnositeljke pritužbe, preduzme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, bez daljeg odlaganja; Da, u slučaju da do sada već nijesu identifikovana i procesuirana lica koja su postavljala postere sa likom podnositeljke pritužbe na javnim površinama, targetirajući je i izlažući potencijalnoj prijetnji po sigurnost, preduzme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, bez daljeg odlaganja - zaključuje se u ocjeni Dobardžić.
<h2>NEKI GOVORI MRŽNJE VAŽNIJI OD DRUGIH</h2>
Pored Dobardžić koja je predano razmatrala pritužbu bivše direktorice Gimnazije, u Ombudsmanu ni ona - a ni niko drugi nije u razmatranje uzeo činjenicu da su govoru mržnje i ličnu bili izloženi bivša učenica Sara Vujisić i organizator protesta Kosta Mijušković.
Na pitanje jesu li razmatrali je li bivša učenica Sara Vujisić bila izložena govoru mržnje, mizoginiji i linču na društvenim mrežama i u propagandnim prosrpskim medijima su odgovorili da ovim povodom nijesu imali pritužbi, te da će o ovom pitanju zauzeti stav nakon prikupljenih informacija i izjašenjenja nadležnog tužilaštva.
Na pitanje jesu li u obzir uzeli izjave visokih funkcionera bivšeg DF-a koji su njihove i neistomišljenike Biljane Vučurović nazivali bijedama i moralnim nakazama su poručili da o tome nemaju ni saznanja, niti da su dobijali pritužbe. U Ombudsmanu su, uz to, naglasili i da je politički govor „odnosno politička debata u svim oblicima posebno suptilna oblast koja traži najviše slobode i u kojem država ima najmanje prostora i osnova da je ograničava“?!
U zapećku je ostala i činjenica da je suprug Biljane Vučurović, funkcioner NSD i ujedno predsjednik Odbora za ljudska prava Jovan Jole Vučurović, bio neprijatan prema jednom od organizatora protesta Kosti Mijuškoviću kojem je ispred podgoričke škole uputio riječi: „ako bude problema i to ćemo riješiti“.
Mijušković se javno, ali i u krivičnoj prijavi, jasno izjasnio da je obraćanje Vučurovića doživio kao prijetnju.
Do sad nije poznato ni je li Ombudsman uzeo u obzir brojne objave na društvenim mrežama u kojima je beskrupulozno targetiran i Mijušković, a među kojima je u prvim redovima bio profesor Gimnazije Predrag Ražnatović koji je objavljivao njegove fotografije komentarišući i njegov izgled.
U instituciji Ombudsmana nijesu dali mišljenje ni na činjenicu da je Biljana Vučurović u svojstvu direktorice Gimnazije na pres konfernciji izgovorila da joj je žao što „Sara nije imala podršku oca da prijavi slučaj“ - što je bivša učenica kasnije i demantovala ukazujući da direktorica spinuje stvarnost - i da se ona svog oca ne plaši - već da je jednostavno željela da ga liši ove brige.

Brat Nerme Dobardžić dobio poziciju u ANB-u u doba kad je njen suprug Artan Kurti bio generalni inspektor

,Jasne su brojne razlike između Vlade Milojka Spajića i Vlade Dritana Abazovića, te razlike se dobro vide i kada je u pitanju cijena goriva. Dok je Abazovićeva Vlada donijela odluku da se akcize umanje za 50 odsto na gorivo i tako pomogne građanima da lakše prebrode težak inflatorni udar koji nas je tada pogodio, poručio je član Predsjedništva Građanskog pokreta URA Miodrag Đuranović.
Đuranović podsjeća da je Spajićeva Vlada akcize na litar benzina podigla 55 centi, a za dizel na 44 centa, te dodaje da im ni to nije bilo dovoljno, pa su još dodatna 3 centa stavili na teret građana, a za potrebe stvaranja navodinh robnih rezervi.&nbsp;
- Abazovićeva Vlada se odrekla na desetine miliona eura u budžetu, a u korist svih građana, a Spajićeva Vlada oslobađa akciza bogataše sa jahtama, a ostale građane ne da oslobađa akciza, nego im naplaćuje i dodatna 3 centa po litru. Razlika je i više nego jasna - kazao je Đuranović u svom saopštenju.&nbsp;
Đuranović navodi da je Spajićeva Vlada pokazala svoj odnos prema građanima i kroz uvođenje akciza na mirna vina ugrožavajući time poslovanje i dovodeći u težak položaj sve male proizvođače domaćeg vina, kao i državnu kompaniju Plantaže.&nbsp;
Dodaje da je Spajićeva i Mandićeva vlast odnos prema građanima pokazala i time što povećava plate javnim funkcionerima za 30 odsto, a nema novca za povećanje dječijih dodatka, što je povećala PDV sa 7 na 15 odsto za hotelski smještaj i što je dovela do drastičnog povećanja participacije za ljekove.
- Pozivaju na bojkot trgovina, koje najviše doprinose punjenju budžeta, i to poslije, po njihovim riječima sjajne akcije “Limitirane cijene”, o čemu najbolji sud mogu dati građani, i nakon što je Spajić govorio da su spustili inflaciju ispod 2 odsto, najbolje oslikava nesposobnost vlasti. Sve što je trebala Spajićeva Vlada da uradi je da nastavi sa akcijom “Stop inflaciji” koju je pokrenula Abazovićeva Vlada u saradnji i dogovoru sa privredom, a koja je dovela do znatno nižih cijena za veliki broj proizvoda i bolje kupovne moći građana - poručio je Đuranović.
Smatra da su se građani naslušali neistina od minimalne plate od 700 eura, povećanja plata svim radnicima za 25 odsto, sedmočasovnog radnog vremena, 500 miliona investicija u Pljevlja, o milijardi iz Japana, prizivanja bankrota za vrijeme 43. Vlade koja je na kraju jedina ostavila ostavila suficit u kasi 44.&nbsp;
- Vladi, dvije avio kompanije, o domaćem preduzeću koje bi čak vršilo dostavu namirnica po nabavnim cijenama socijalno ugroženim slojevima društva, o ašovu za početak izgradnje autoputa u septembru 2024. godine. Od svega toga imamo više od 230 miliona deficita u budžetu samo u decembru mjesecu i plan za kupovinu vladinog aviona od 25 miliona eura, a 80 miliona manje nego što je potrebno Fondu zdravstva -ističe Đuranović.
On zaključuje da bi Spajiću mogao da pozavidi i baron Minhauzen i da bi morao konačno da se uozbilji.

Đuranović: Razlika između Abazovićeve i Spajićeve Vlade se vidi i u uvođenju akciza

Podgoričanin Božidar Stojanović pretučen je u naselju Zabjelo od strane tri osobe, među kojima je bio i Nikola Čvorović, tvrdi njegov brat Predrag Stojanović. U izjavi za "Dan" Stojanović navodi da je njegov brat Božidar radio u taksi udruženju čiji je vlasnik Čvorović.
Osumnjičeni Čvorović, tvrdi Stojanović, dugovao je novac njegovom bratu, a kritične noći brutalno je pretučen jer je od bivšeg poslodavca tražio da mu isplati dugovanja. Božidaru su nanesene teške tjelesne povrede od kojih se i dalje oporavlja.
– Od decembra prošle pa do 20. aprila ove godine Božidar je bio zaposlen u taksi udruženju kao dispečer i povremeno kao taksi vozač. Božidar 20. aprila, nezadovoljan poslovanjem u firmi, donosi odluku da prekine radni odnos i tom prilikom Čvorović mu ostaje dužan 280 eura na ime zarada, uz obećanje da će to naknadno ispoštovati. Čvorović tada daje i obećanje da će nadomjestiti štetu koju je sam prouzrokovao na privatnom vozilu Stojanovića, koje je koristio u privatne svrhe još u decembru, priča brat pretučenog Podgoričanina.
Tvrdi i da je kritičnom događaju prethodila komunikacija putem SMS-a između Stojanovića i Čvorovića, u kojoj Božidar traži da se vide i dogovore o namirenju duga.
– U povratnom SMS-u Čvorović odgovara "đe si p**ko da dođem", što i čini, dolazi na motociklu u pratnji vozila marke "seat" i tri lica u njemu, u Ulici Princeze Ksenije u neposrednoj blizini bivše "Dak petrol" pumpe. Čvorović prilazi Božidaru, vadi metalnu šipku na rasklapanje i udara ga u predjelu gleve. Ne želeći nikakav fizički kontakt, Božidar već povrijeđen pokušava da se udalji bježeći u pravcu zgrade u kojoj stanuje. Dezorijentisan i pod stresom od nastale stuacije, Božidar se sapliće nakon stotinak metara i pada, pri čemu ga sustižu Čvorović i još dva lica iz pomenutog vozila i tada počinje iživljanje nad mojim bratom, koga udaraju metalnom šipkom, pesnicama i šutiraju po cijelom tijelu. Za sve vrijeme trajanja ovog neljudskog čina, Božidar nije pružao fizički otpor, samo je pokušavao da se zaštiti. Čvorović tom prilikom otima torbicu koja se nalazila oko vrata mog brata, zadaju mu još udaraca i ostavljaju ga u travi pored puta da leži, kaže Stojanović.
Pojasnio je da su se u ukradenoj torbici nalazili novčanik sa dokumentima, mobilni telefon i ključ od vozila. Nedugo zatim njegov brat je prebačen u Klinički centar u pratnji policije.
– Božidar je hospitalizovan i hitno operisan i samo brzom i savjesnom reakcijom osoblja Kliničkog centra spasen mu je život, na čemu im neizmjerno zahvaljujem, naglašava Stojanović.
Iz Višeg državnog tužilaštva u Podgorici za "Dan" su potvrdili da vode istragu povodom ovog slučaja.
– U Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, kako je javnost upoznata, u svojstvu osumnjičenog saslušano je lice N.Č., zbog osnova sumnje da je sa još dva za sada N.N. lica izvršio krivično djelo razbojništvo na štetu lica B.S., u Podgorici. Nakon saslušanja, donijeto je rješenje o zadržavanju do 72 časa, dok će se u daljem toku postupka preduzeti sve neophodne mjere i radnje propisane zakonom, u cilju potpunog rasvjetljavanja predmetnog događaja, saopšteno nam je iz VDT-a Podgorica.
Odgovore o detaljima istrage iz Uprave policije nijesu dobili.
Osumnjičeni Nikola Čvorović bio je kandidat Stranke evropskog progresa (SEP), koju predvodi Duško Marković, za gradonačelnika Nikšića.
– Želim da naglasim da moje obraćanje nema nikakve političke konotacije, ali isto tako ne mogu ostati imun na ograđivanje političkih subjekata u vidu "slučajnog pojedinca". E pa, gospodo, vi ste nam promovisali ovog nasilnog razbojnika za potencijalnog gradonačelnika. Želim da vjerujem u pravosudni sistem ove države i da će batinaši dobiti zaslužene kazne - naglašava Predrag Stojanović, brat pretučenog Božidara.

Detalji napada za koji je osumnjičen Čvorović: Stojanović tražio svoje pare, dobio brutalne batine

Konačna identifikacija posmrtnih ostataka za koje se sumnja da su ubijeni Hasan, Ferida i Sena Klapuh, ubijeni u ratnom zločinu u Plužinama 1992, biće obavljena uz prisustvo članova porodice.
To je saopšteno iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, uz napomenu da će njihovi posmrtni ostaci biti predati porodici na dostojanstven ispraćaj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fniksic-izvrsena-reekshumacija-sumnja-se-da-posmrtni-ostaci-pripadaju-ubijenim-clanovima-porodice-klapuh&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Zahvaljujemo svim institucijama i učesnicima na posvećenosti i saradnji u ovom važnom procesu rasvjetljavanja sudbine nestalih lica, posebno imajući u vidu podršku koju Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije pruža u sprovođenju ovih aktivnosti - poručili su oni.
Podsjećamo, u Nikšiću je danas izvršena ekshumacija posmrtnih ostataka tri lica, uz prisustvo članova Komisije za nestala lica Vlade Crne Gore, predstavnika Međunarodne komisije za nestala lica, Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, kao i stručnjaka Centra za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
- Komisija za nestala lica, u čijem sastavu učestvuju i predstavnici Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, aktivno učestvuje u regionalnoj saradnji u cilju rasvjetljavanja sudbine nestalih lica. Ova ekshumacija sprovedena je na zahtjev Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, u skladu sa međudržavnim sporazumom o traženju nestalih lica između Crne Gore i Bosne i Hercegovine - kazali su u Ministarstvu socijalnog staranja uz napomenu da &nbsp;postoji osnovana sumnja da posmrtni ostaci pripadaju članovima porodice Klapuh.
Nakon izvršene ekshumacije, izuzeti su koštani uzorci koji će biti upućeni na DNK analizu u laboratoriju Međunarodne komisije za nestala lica sa sjedištem u Hagu.
- U slučaju da rezultati analize potvrde podudaranje sa živim članovima porodice, posmrtni ostaci biće predati Institutu za nestale osobe BiH - dodali su oni.

Ministarstvo: Posmrtni ostaci za koje se sumnja da su ubijeni članovi porodice Klapuh biće predati na dostojanstven ispraćaj

Crna Gora je u potpunosti posvećena sprovođenju mjera usmjerenih na smanjenje nezakonitog posjedovanja, zloupotrebe i trgovine oružjem i municijom - poručio je državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Petar Koprivica na 12. lokalnom koordinacionom sastanku u okviru Mape puta za kontrolu malokalibarskog i lakog oružja (SALW) na Zapadnom Balkanu. 
 
Koprivica je, kako je saopšteno iz MUP-a, istakao da globalni bezbjednosni ambijent nameće potrebu koordiniranog rada na suzbijanju nezakonite proizvodnje, nabavke, posjedovanja, trgovine i krijumčarenja malokalibarskog i lakog oružja. 
 
To je, kako je naveo, prepoznato kako međunarodnim, tako i nacionalnim dokumentima u borbi protiv organizovanog kriminala i terorizma. 
 
- Riječ je o vrlo složenom procesu koji zahtijeva međunarodnu i međuinstitucionalnu saradnju, kao i učešće civilnog društva u cilju postizanja maksimalnog učinka - dodao je Koprivica. 
 
Iz MUP-a su kazali da je sastanak bio prilika i za potvrdu uspješne realizacije Mape puta za održivo rješenje za suzbijanje nedozvoljenog posjedovanja, zloupotrebe i trgovine malokalibarskim i lakim oružjem i pripadajućom municijom na Zapadnom Balkanu 2019-2025. 
 
- Te očekivanje da će Mapa puta za period 2025-2030 godine, usvojena na Ministarskom forumu zemalja Zapadnog Balkana i EU, dodatno osnažiti borbu protiv zloupotrebe vatrenog oružja - dodaje se u saopštenju. 
 
U tom smislu je, kako se navodi, najavljena i izrada nove Strategije za suzbijanje i smanjenje posjedovanja SALW za period 2025-2030 godine. 
 
Koprivica je ukazao na količinu dobrovoljno vraćenog oružja i naglasio da su građani time pokazali svijest o rizicima koje oružje može predstavljati, promovišući tako kulturu sigurnosti. 
 
- Na ovaj način zajedničkim naporima gradimo sigurnije društvo - za naše građane, za region, i za budućnost koju dijelimo - zaključio je Koprivica. 
 
Sastanku je, kako je saopšteno iz MUP-a, okupuo sve relevantne institucije, a prisustvovali su mu i ambasadorka Francuske u Crnoj Gori An Mari Maske, predstavnik Ambasade Njemačke, kao i predstavnici Delegacije Evropske unije u Podgorici, Kancelarije UNDP-a i SEESAC-a.

Koprivica: Crna Gora snažno posvećena suzbijanju nezakonitog oružja

Skupština Opštine Bar dala je na današnjoj sjednici zeleno svjetlo za osnivanje Zavoda za prostorno planiranje.
Odbornici su danas usvojili i Predlog Odluke o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze Opštine Bar, koji je obrazložio sekretar Sekretarijata za imovinu i investicije Stefan Šušter.
Usvojen je i Predlog ugovora o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti u upravljanju komunalnim otpadom u lučkom području, koji je odbornicima predstavio rukovodilac Sektora za zaštitu životne sredine i vodoprivredu Milo Markoč.
Takođe, odbornici su podržali i Predlog Odluke o davanju na privremeno korišćenje poslovnog prostora označenog kao PD 47, u zgradi broj 1 na katastarskoj parceli broj 5711/5, iz lista nepokretnosti broj 2979 KO Novi Bar, lokalnom javnom emiteru Radio Bar DOO, koji je takođe predočio sekretar Sekretarijata za imovinu i investicije Stefan Šušter.
Prijedlog Elaborata o parking zonama, dozvoljenom vremenu parkiranja, elementima infrastrukture za parkiranje i načinu naplate parkiranja na javnim parkiralištima na teritoriji opštine Bar predstavio je vršilac dužnosti sekretara Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj Dejan Škerović, nakon čega je uslijedila diskusija.
<h2>Rasprava</h2>
Prijedlog Odluke o osnivanju Zavoda za prostorno planiranje obrazložio je Branko Orlandić, v.d. sekretara Sekretarijata za urbanizam i prostorno planiranje i poručio da će osnovna djelatnost kojom će se društvo baviti biti izrada lokalnih planskih dokumenata, uključujući i pribavljanje podataka, predloga i ostalih dokumenata neophodnih za izradu planskog dokumenta, upoznavanje javnosti sa procesom izrade, ispravku tehničkih grešaka u planskim dokumentima, kao i druge poslove definisane zakonom i aktom o osnivanju.
Ferida Peročević je kazala da u ovoj Odluci nešto važno nedostaje - jasno naglašavanje da će stručnost i znanje imati prioritet nad političkom podobnošću.
Ona je podsjetila da je opština Kolašin prošlog mjeseca usvojila ovu Odluku, a da je tamo odbornički klub opozicije Pokret Zajedno, koji čine DPS, SD i SDP, predložio da članovi komisije moraju biti iz reda eksperata. Taj predlog odbila je tamošnja vlast. Ono što je, kako je kazala, posebno zanimljivo jeste to što u Baru, gdje političke partije koje su opozicija u Kolašinu nisu opozicija, takav predlog nisu ni ponudile.
Ona je istakla da Zavod, bez jasne obaveze da u njemu budu angažovani stručnjaci, neće biti ono što treba da bude, već još jedno partijsko preduzeće. Pozvala je da se o tome još jednom razmisli, dok ne bude kasno.
Bojazan da će se to i dogoditi izrazila je i Valentina Minić, koja je kazala da se radi o značajnoj Odluci. Izrazila je zabrinutost za rad ovog preduzeća, navodeći da imamo problematičnu istoriju građevinskog haosa koji je stvorila bivša vlast. Građani bi, kako je kazala, trebalo da pomno prate rad ovog preduzeća, jer smatra da će biti političkih pritisaka.
Nakon što je predsjednik Skupštine opštine Branislav Nenzić prokomentarisao prethodne diskusije, reagovao je Radomir Novaković Cakan, istakavši da njegova diskusija nije bila najavljena i da se time krši Poslovnik.
Milena Božović je pitala Orlandića da li imaju izazove kada je u pitanju stručni kadar i zaključila da prioritet Zavoda mora biti struka, jer je to, kako je naglasila, jedini način da se spasi prostor koji nam je ostao.
Proceduralno je reagovala odbornica Vesna Drašković, koja je kazala da se govornica vrlo često zloupotrebljava, te da se stalno pominje višedecenijska vladavina DPS-a na državnom nivou. Ustvrdila je da je jedino sigurno to da Crna Gora nikada nije imala neznaveniju vlast na državnom nivou nego što je sada. Na to je Valentina Minić odgovorila da niko od ljudi koji su sada na vlasti nije u zatvoru, već da se bore protiv takvog sistema.
Na izlaganje odbornice Minić primjedbu je imao Emir Peričić, koji je kazao da je povrijedila Poslovnik u članu 73, stav 2, zbog vrlo grube kvalifikacije da „kriminalni klanovi pripadaju nama“, te je poručio da najprije treba da počiste svoje dvorište, od 2020. godine na ovamo.
Asim Andrić je kazao da se radi o veoma važnoj tački dnevnog reda, jer je, nakon šest-sedam izgubljenih godina, Opština dobila šansu da preuzme dio nadležnosti koji se tiče planiranja prostora.
- Bilo je grešaka u prostornim planovima i to je krivica svih, ne bih to dijelio na vrijeme prije i sada, ali nelegalne gradnje ima više sada nego ranije - ustvrdio je Andrić.
Amar Borančić je kazao da je to zakonska obaveza Opštine Bar, te istakao da se radi o rijetko dobroj odluci Vlade, kojom se ova oblast daje u nadležnost opštinama. Što se prostornog planiranja tiče, smatra da je ono u Baru i do sada bilo na dobrom nivou, i da će tako biti i ubuduće.
Odbornik Miloš Rajović je kazao da je ova tačka dominantno pravne prirode i da smatra da član 16 nije trebalo da glasi na način kako je predviđeno u ovoj Odluci. Po njegovom mišljenju, trebalo je dodati još jedan član koji bi precizirao koja lica mogu biti izabrana, odnosno imenovana za direktora.
- Propustili smo da djelujemo amandmanski, ali sada možemo kroz zaključak Skupštine predvidjeti da ta lica budu iz određene struke, koja je usko vezana za djelatnost ovog tijela - dodao je Rajović.
Momčilo Leković je kazao da je ovo odličan test za vlast u Baru, da se vidi hoće li se konačno otrgnuti od svih onih nesavjesnih investitora koji su, kako je rekao, od 2018. godine harali opštinom Bar.

SO Bar dala zeleno svjetlo za osnivanje Zavoda za prostorno planiranje

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Jelena Perović je od petka, kada je donešena presuda Upravnog suda, direktorica Agencije za sprečavanje korupcije, kazao je novinarima njen advokat Nikola Martinović nakon što su njih dvoje napustili zgradu ASK-a, a poslije nemilih scena u kojima je učestvovala i policija. -Ta odluka suda se ne sviđa određenim krugovima u Agenciji i oni čine sve da bi zadržali svoja namještenja koja su im pripala na osnovu političkih dogovora, odnosno koalicionim sporazumima pripala – kazao je Martinović novinarima. On je kazao da je danas Perović spriječena da radi i najavio da će ona i sjutra doći na posao, ali i dodao kako očekuju da će se i sjutra ponoviti isto, odnosno da će biti spriječena da radi svoj posao. Martinović je kazao da u normalnoj državi ne bi bilo potrebe da se oko ovakve situacije vodi politička ili bilo kakva druga polemika. - Odluka je jasna, ona treba da se izvrši i da se stavi tačka – kazao je Martinović. Službenici policije prethodno su stigli u Agenciju za sprečavanje korupcije, nakon što je jutros Jeleni Perović, a nakon &nbsp;presude Upravnog suda Crne Gore koji je u petak poništio odluku Savjeta ASK-a o njenom razrješenju, onemogućeno da dođe na posao. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5O1UEyHnGmg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Advokat Jelene Perović opisijući situaciju sa policijom kazao je da su od dva mlada pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, koji su obavljali profesionalno svoj posao prilikom ustanovljavanja što se dešava u ASK-u, odnosno tokom prikupljanja podataka Maja Karas Bošković i v.d. direktora Dušan Drakić tražili od njih da novinare izbace i &nbsp;da pozovu pojačanje, kako bi ih spriječili da snimaju ono što se danas događa u Agenciji.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija stigla u ASK"> </figure>  - Da su htjeli da budu transparenti ne bi ništa smetalo, dakle ni Jelenji Perović ni meni ne smeta. Cijeli događaj vi adekvatno snimate, oni vas ne puštaju preko ovih vrata, već, kako sam vam rekao, traže da vas policija izbaci. Izvinite, neposredno prije ovoga su nam rekli da su vrata za medije otvorene - kazao je Martinović novinarima. On je kazao da traže sprovođenje konačne odluke Upravnog suda, te da to pravo &nbsp;policija treba da sprovjede kroz svoj postupak. - Ali, to je već druga dimenzija ove priče. Ja sam vam saopštio samo ono što sadašnje rukovodstvo agencije mislie o medijima i koliko je ono otvoreno - kazao je Martinović. Drakić je kazao da je uvijek otvoren za medije, da su mu oni , uz nevladin sektor, najveći partneri <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTtR0xqX0EBc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Odlučujući po tužbi Perović, Upravni sud je ocijenio da u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke njoj nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je razriješena dužnosti direktorice Agencije za sprečavanje korupcije. - Nije sporno da se dnevni red sjednice Savjeta utvrđuje na sjednici (član 14 stav 1 Poslovnika o radu Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije), kao što je to učinjeno u konkretnom slučaju, kada su članovi Savjeta, nakon uvida u dokumentaciju o izvršenom inspekcijskom nadzoru, konstatovali postojanje razloga za razrješenje direktorice Agencije iz člana 98 stav 1 tačka 4, a u vezi sa članom 9 stav 1 i 2 Zakona o sprečavanju korupcije, a koji se odnose na povredu odredbi Zakona i pravila o radu Agencije i obavezu javnog funkcionera da svoju funkciju vrši na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa u vršenju javne funkcije. Međutim, kako je na istoj sjednici, bez prethodnog upoznavanja tužilje, pokrenut postupak njenog razrješenja i donijeta odluka, to je Sud zaključio da joj nije bila data mogućnost da učestvuje u postupku njenog razrješenja i izjasni se o činjenicama relevantnim za odlučivanje, budući da je izjašnjenje tužilje, broj 01-2193 od 15.08.2024. godine, na koje se tuženi pozvao, dato u odnosu na drugi razlog za razrješenje (iz člana 98 stav 1 tačka 3, a u vezi neispunjenosti uslova iz člana 87 stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije), a ne razlog zbog kojeg je ista osporenom odlukom razriješena dužnosti - navedeno je u saopštenju Upravnog suda. Zbog navedene procesne povrede, Sud je ocijenio da je osporenu odluku trebalo poništiti. Savjet ASK je jednoglasno smijenio Perović 15. avgusta. Odmah nakon što je ta odluka donijeta, na sajtu Agencije objavljeno je saopštenje bivše direktorice u kome tvrdi da je njena smjena “politički motivisana” i da “političke partije u čije ime, kako tvrdi, većina članova Savjeta sprovodi plan za njeno razrješenje, očigledno imaju obećanje nekažnjivosti za mnoga krivična djela”.

Martinović: Jelena Perović je direktorica ASK-a

Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp; Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp; Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije. KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp; Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane Dragana Krapovića, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore(Photo: Portal ETV, screenshot)</figcaption> </figure>  Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp; Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani. Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije. KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini Marko Kovačević vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio. Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac Andrija Mandić, mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta. VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore Jovan Vučurović prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp; Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp; Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom. Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao. &nbsp;

Tag: df