&nbsp;Kristalno je jasno da Demokratski front, kao najorganizovanija i politički i ideološki najzaokruženija struktura u vlasti, vuče ključne konce u većini, poručio je na mreži X poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša.
- Kada sam prije nikšićkih izbora više puta ukazivao na činjenicu a to je da je glas za PES glas za DF, odnosno Marka Kovačevića, bilo je različitih komentara i opservacija da to možda nije tako- podsjetio je on.
Ostalo je, ističke Mugoša, samo predstava za sve manji i manji dio domaće i međunarodne javnosti.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1917848513376915867%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1917848513376915867%7Ctwgr%5Ea34a7d1674c263432302198bc10340320da86bc0%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mugoša: DF najorganizovanija, politički i ideološki najzaokruženija struktura u vlasti, vuče ključne konce u većini

Potvrdilo se ono o čemu se govorilo tokom cijele predizborne kampanje - da je glas za Pokret Evropa sad zapravo glas za Demokratski front i za Marka Kovačevića.
To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, kazao poslanik Socijaldemokrata u Skupštini Crne Gore i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Bilo je, dodaje on, sasvim izvjesno nakon rezultata lokalnih izbora u Nikšiću da će koalicija Za budućnost Nikšića zajedno sa PES-om i Demokratama početi pregovore o formiranju vlasti u Nikšiću.
- Mislim da će se oni vrlo lako i jednostavno dogovoriti. To je, u konačnom, i gospodin (Zoran) Mrkić rekao, da on nema nikakvu dilemu da Marko Kovačević treba bude predsjednik opštine Nikšić još četiri godine. Moram da budem iskren, očekivao sam da će se ovo dešavati na malo suptilniji način. Zaista sam očekivao da će Pokret Evropa sad pokušati makar u javnosti da pokaže neku kičmu da će nečim da uslovi tu koaliciju, da će nešto da traže, međutim oni su danas sve karte stavili na sto - rekao je Zirojević.
Smatra da Nova srpska demokratija nije uslovljavala podršku Sporazumu sa UAE formiranjem vlasti u Nikšiću, već je taj Sporazum podržala iz, kako ističe, nekih drugih razloga.
- To je ona linija Aleksandar Vučić, Edi Rama koja se sada preslikava i na Crnu Goru. Imamo Beograd na vodi, imamo Drač, sada imamo pokušaj u Ulcinju, ili na nekoj drugoj lokaciji, vidjećemo šta će se dešavati. Došlo do formiranja vlasti u Nikšiću ili ne, glas Nove srpske demokratije, odnosno koalicije Za budućnost Crne Gore, nije bio upitan. Evo DNP za drugi zakon koji je bio na dnevnom redu nije glasala, nijesu usvojeni amandmani, ali suštinski sve je to isto, oni su to podržali, bez obzira na rezultate formiranja loklne vlasti u Nikšiću - rekao je Zirojević.&nbsp;
Sporazumi sa UAE usvojeni u Skupštini Crne Gore, kaže on, nijesu u skladu sa evropskim zakonodavstvom i prepreka su evropskom putu Crnu Gore, što je potvrdio i izaslanik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec.
- &nbsp;Na evropskom putu moramo zakonodavstvo prilagođavati evropskom, a ne da uvodimo neke nove sporazume koji se kose i sa našim i sa evropskim zakonodavstvom. Mnogo mi je važnije od samog evropskog zakonodavstva to da ovaj sporazum nije u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore, što je Vlada i priznala, da ukoliko se sporazum realizuje neće biti do kraja ispoštovani svi crnogorski zakoni, mislim konkretno na Zakon o javnim nabavkama. Zamislite jednu Vladu koja javno kaže da neće poštovati zakone sopstvene države kako bi nekom investitoru koji se njima dopao namjestila neki veoma dobar i unosan posao - naglasio je Zirojević.
Kaže i da je zabrinjavajuća izjava Tonina Picule koji nije optimista da će 2030.godine ijedna država ući u Evropsku uniju, a time, ističe Zirojević, misli i na Crnu Goru, što su pokazatelji da su sve manje šanse da Crna Gora uđe u EU u narednih pet godina.&nbsp;
- Plašim se da je Vlada Crne Gore i ova parlamentarna većina do te mjere ogrezla da ćemo vrlo brzo dobiti i crveni karton - dodao je on.&nbsp;
Manjinske partije su, kako kaže, požurile da daju glas za rekonstruisanu Vladu premijera Milojka Spajića, a sada se suočavaju sa posljedicama sopstvenih odluka.
- Tu mislim na predstavnike Force, predstavnike Albanskog foruma, i tu mislim i na gospodina (Mehmeda) Zenku koji je glasao za Vladu, i tada na neki način branio predstavnike Bošnjačke stranke od mene kada sam problematizovao njihov ulazak u Vladu Milojka Spajića - rekao je on.
Sada se, kako je istakao, predstavnici albanskih manjinskih partija hvataju za glavu zbog toga što su uradili.
- Potpredsjednik Skupštine (Nikola) Camaj danas govori da bi mogli da promijene stranu ukoliko se nastavi ovakvo ponašanje Vlade i parlamentarne većine, što znači da će, citiraću gospodina Camaja, planira da se vrati lopovima, a da ostavi četnike, to su bile njegove riječi, da bi “radije bio sa četnicima nego sa lopovima”, evo sada vidimo kako mu je sa četnicima, toliko mu je dobro da planira da se vrati kod nas, kako kaže, lopova - naglasio je Zirojević.
Te partije, sada preživljavaju posljedice politički pogrešnih odluka, na koje su upozoravani. Jedina se tu, kako kaže, stoički drži Bošnjačka stranka.
- Oni su spremni i svoju đedovinu da daju za još koju fotelju, oni su spremni i svoje kućne pragove da prodaju za jedno mjesto u upravnom odboru, ili za asfalt u nekom selu. Vidjećemo do kada će izdržati - rekao je Zirojević.
Podsjeća da su zaboravljena mnoga obećanja premijera Crne Gore Milojka Spajića, koji se, kako kaže, frlja sa milijardama da se više ne može pohvatati gdje je i koliko milijardi obećao.
- Zaboravili smo i te brze ceste, pa smo tako zaboravili i deset aerodroma u Crnoj Gori, ašov na drugoj dionici autoputa u septembru, sasvim je jasno da od svega toga nema ništa i u tome vidim šansu da Velika plaža opstane, da će ovo biti samo još jedno obećanje Milojka Spajića od kojeg neće biti ništa - zaključio je Zirojević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPKJcWAA4OZw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zirojević: Nijesam očekivao da će PES toliko javno, jasno i vidljivo biti najobičniji satelit Marka Kovačevića u Nikšiću

Jedna od posljednjih komunikacija koje je pokojni vođa škaljarskog klana Jovan Vukotić ostvario prije “provaljivanja” i gašenja aplikacije SKY ECC, početkom marta 2021. odnosila se na na prošle lokalne izbore u Nikšiću, koji su održani 14. marta te godine. Vukotić je u tom razgovoru koristio šifru GP6DYO, a prepiska se odvijala u grupi koju su činili on i, prema identifikaciji koju su obavile službe bezbjednosti, Darko Vicković (šifra 76Q34E), višestruko osuđivano bezbjednosno interesantno lice iz Nikšića, blizak Ranku Raduloviću koji je nedavno uhapšen zbog silovanja. Vukotić u toj SKY ECC prepisci pominje jednog od svojih bliskih saradnika i, nakon Vukotićeve smrti, jednog od vodećih ljudi škaljarskog klana Radomira Bobana Baćovića, ali i biznismene Miodraga Daku Davidovića, Zdravka Kosanovića i Darka Krivokapića. Tadašnji vođa „škaljaraca“ traži od Vickovića, na osnovu Baćovićevih sugestija, da se „poguraju robom ili parama“ određene navijačke grupe koje su učestvovale na litijama da glasaju za tadašnju opoziciju, a današnju vlast. Problem je, kako je to Baćović predstavio Vukotiću, koji više puta naglašava da ga politika ne interesuje, što su navijači podržali biznismena Miodraga Daku Davidovića koji je, opet prema Baćovićevim riječima, „Daka sa DPS-om“. U SKY ECC komunikaciji koja se odvija 8. marta između 15 sati i 51 minut i 21 sat i dva minuta, Vukotić detaljno prepričava šta mu je sve Baćović kazao o izborima u Nikšiću i kakvu je pomoć tražio od njega. On prvo od Vickovića traži informaciju da li ima vezu sa nekim od navijača koji su učestvovali na litijama i tvrdi da su mu rekli „da su dobri momci, ali ih je Daka preuzeo“, a nedugo potom otkriva da mu je Boban (Baćović) kazao da je „Daka kao sa DPS-om i da im se kaže to da pređu za opoziciju“. Vukotić dalje kaže da je skrenuo pažnju Baćoviću da ljudi moraju da se „stimulišu robom ili parama“, te da mu je Baćović odgovorio da će on „pogurati sa parama“. Vukotić u tom trenutku traži mišljenje o tome od Vickovića i dodaje „E jbg brate bolje da sam njima dao koji kom no sam Barane pokušao da uzdignem“. Podsjećamo, M portal je 18. marta 2023. godine objavio dio SKY ECC prepiski u kojima Radomir Baćović detaljno govori i tome kako ga nikšićki izbori već dosta koštaju, ali da sa zadovoljstvom troši na njih“. Desetak minuta nakon početka razgovora Vukotić otvoreno kaže Vickoviću „Evo Boban me udavi sinoć da ti momci pređu za opoziciju jer je Daka sa Branom dogovor napravio“. Potom slijedi Vukotićeva glasovna poruka u kojoj pominje Zdravka Kosanovića (Kole), bliskog saradnika Dake Davidovića „Biće, biće Kole i Darko Krivokapić čuveni, biznismeni i kamataši nikšićki, sad su i oni u politiku ušli“. Tadašnji vođa „škaljaraca“ čak pravi i mini političku analizu: „Sad ću pričati mada za Daku se zna da je napravio partiju da bi odnio glasove opoziciji. A sa Branom je drug i znam da su pričali nego brate mene i ne interesuje to no Boban me udavi oće sad da se spušta dolje oko izbora da pomogne opoziciji“. Pred sam kraj razgovora Vukotić zaključuje „Pomoći ćemo mu sve“, ali i izražava zabrinutost zbog Baćovićeve najave da će doći u Nikšić da bi pomogao tadašnju opoziciju uoči lokalnih izbora.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250409090456_ae93acc69c2b42ebc9b068e93191ad3724bce58c2bdb205f882b353b18754a43.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250409090456_ae93acc69c2b42ebc9b068e93191ad3724bce58c2bdb205f882b353b18754a43" data-rendition-name="original" width="572" height="533" loading="lazy" alt="Skaj prepiske"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040910040_614e12b5ec39d5f672b6914788a6495d9e4f5ef8f0773b03941508cda96e4d37.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025040910040_614e12b5ec39d5f672b6914788a6495d9e4f5ef8f0773b03941508cda96e4d37" data-rendition-name="original" width="569" height="467" loading="lazy" alt="Skaj prepiske"> </figure>  Radomir Boban Baćović trenutno važi za istaknutog člana "škaljarskog klana", jedne od vodećih kriminalnih organizacija na Balkanu. Prema informacijama do kojih su ranije došli srpski mediji, Baćović je bio blizak saradnik Ranka Radoševića zvanog Eskobar, koji je ubijen u martu 2023. godine u Beogradu. Radošević je inače ujak aktuelnog predsjednika opštine Nikšić Marka Kovačevića. Bezbjednosne službe su još tokom devedesetih godina prošlog vijeka ukazivale na povezanost Baćovića sa srpskom Bezbjednosno-informativnom agencijom (BIA), a iskusniji crnogorski bezbjednjaci tvrde da je on i sada pod nekom vrstom zaštite srpske tajne službe. Izvori M portala tvrde da crnogorske službe već nekoliko godina raspolažu podacima da je Baćović u toku predizborne kampanje za izbore u Nikšiću organizovao „štab“ u Trebinju, odakle je finansirao kupovinu glasova i koordinirao aktivnostima koje su se odnosile na predizborne malverzacije. Njegov brat Rajko Baćović iz Nikšića, vlasnik taksi firme, takođe je bio uključen u te aktivnosti a uoči prošlih nikšićkih izbora policija je pretresala prostorije njegove firme zbog sumnji da se upravo odatle obavlja kupovina glasova. Bezbjednosno interesantna lica iz Nikšića koja Boban Baćović drži pod kontrolom, a prema izvorima M portala bliska su nekadašnjem Demokratskom frontu i predsjedniku Opštine Marku Kovačeviću, lično je Baćović angažovao neposredno prije održavanja prošlih nikšićkih izbora kao obezbjeđenje osobama iz Srbije, uglavnom aktivistima tamošnje vladajuće Srpske napredne stranke, koje su tokom predizborne kampanje dolazile u Nikšić kako bi donosile keš novac za kupovinu glasova. Crnogorska policija je u tom periodu nekoliko puta privodila državljane Srbije kod kojih je otkrila veće količine keša, tehničku robu ili propagandni materijal koji je bio namijenjen predizbornoj kampanji tadašnjeg DF-a čiju je listu predvodio Marko Kovačević. Među „viđenijim“ aktivistima SNS-a koje je crnogorska policija tada privodila bio je i Vladimir Mandić, bivši rukometaš, član Glavnog odbora SNS-a i Vučićev čovjek od povjerenja za prljave poslove poput razbijanja demonstracija opozicije, prikrivanje vlasništva nad nekretninama i prijavljivanje boravka fantomskih birača iz Republike Srpske. Mandić je, prema istraživanjima srpskih medija, vlasnik nevjerovatnih 46 nekretnina u Beogradu, a samo na jednoj adresi gdje Mandić posjeduje nekretninu prijavljen je čak 121 fantomski birač iz Republike Srpske sa lažno prijavljenim prebivalištem u Beogradu. I Nemanja Stajić, nedavno uhapšeni bivši sekretar beogradskog Gradskog sekretarijata za poslove legalizacije, privođen je neposredno uoči prošlih nikšićkih izbora kada je na graničnom prelazu Ranče kod njega pronađeno više od 26.000 eura u kešu, pet laptop računara i 11 srpskih zastava.&nbsp;

Vođa „škaljaraca“ uoči prošlih izbora u Nikšiću: „Ljudi moraju da se stimulišu robom i parama, Boban će pogurati parama“

U Zagrebu i Briselu jača svijest o opasnosti da se Crna Gora zbog &nbsp;politika predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i aktivnosti drugih prosrpskih snaga u Crnoj Gori pretvori u „srpsku pokrajinu“ ili Bjelorusiju na obalama Mediterana - ocijenio je u hrvatski europoslanik Tomislav Sokol.
On je u intervjuu za Standard poručio da to drugim riječima znači da: one stranke čije je djelovanje suprotno temeljnim vrijednostima EPP-a nemaju šanse ući u porodicu Evropskih narodnjaka.
- Andrija Mandić i njegova stranka nijesu kompatibilni s vrijednostima koje EPP zastupa. On je proglašen četničkim vojvodom, ima jasne, štetne, političke, ideološke i operativne veze sa Srbijom i drugim stranim akterima, a njegova stranka je više puta djelovala protiv suvereniteta i sadašnjeg uključivog karaktera Crne Gore - ukazao je Sokol.
STANDARD: U Crnoj Gori smo nedavno imali skup predstavnika Evropske narodne stranke. Što je bio zapravo cilj tog skupa? Je li cilj uvući Pokret Evropa sad Milojka Spajića u EPP?
SOKOL: Krajem marta predstavnici stranaka članica Evropske narodne stranke okupili su se u Crnoj Gori da bi raspravljali o perspektivi proširenja Evropske unije na države jugoistočne Evrope.
Danas, nakon početka rata u Ukrajini, u Evropskoj uniji postoji obnovljena politička volja za postupnim proširenjem i za daljnjom evropskom integracijom država jugoistočne Evrope, a Crna Gora je najviše od svih država kandidatkinja napredovala na evropskom putu. Takođe, položaj i veličina Crne Gore jamče da njena integracija u strukture Evropske unije neće biti problem za Brisel.
Cilj okupljanja Evropskih narodnjaka u Crnoj Gori bio je poslati poruku o tome da EPP ostaje ključni podržavalac i pokretač procesa proširenja EU, zasnovanog na zaslugama i evropskim vrijednostima te da se Crna Gora mora oduprijeti stranim uticajima koji žele razoriti crnogorski identitet i udaljiti je od članstva u Evropskoj uniji.
EPP pažljivo prati političku situaciju u Crnoj Gori i spreman je na blisku saradnju sa strankama koje dijele evropska načela. Činjenica je da je (Milojko) Spajić generalno dobro prihvaćen na Zapadu, ali želimo vidjeti još ambiciozniji pristup prema evropskom putu Crne Gore.
Naravno, teško je u punom smislu govoriti o proevropskoj politici u situaciji u kojoj u vladajućoj koaliciji imate osobe koje su u jednoj državi članici proglašene za personae non gratae, a neki od njih zazivaju vojne saveze sa Srbijom, govore o ugroženosti pravoslavlja kao devedesetih i uopšteno su im prioriteti malo istočnije od Evropske unije.
STANDARD: U više navrata smo svjedočili da Andrija Mandić pokušava svoje političko djelovanje da predstavi kao djelovanje tipičnog evropskog konzervativca i narodnjaka. Prvi put se to dogodilo 2019, a nakon toga više puta zaključno s čestitkom Donaldu Trampu. Kako evropski narodnjaci gledaju na Novu srpsku demokratiju? Postoje li uopšte šanse da Mandićeva stranka bude jednog dana dio te grupacije?
SOKOL: Andrija Mandić i njegova stranka nijesu kompatibilni s vrijednostima koje EPP zastupa. On je proglašen četničkim vojvodom, ima jasne, štetne, političke, ideološke i operativne veze sa Srbijom i drugim stranim akterima, a njegova stranka je više puta djelovala protiv suvereniteta i sadašnjeg uključivog karaktera Crne Gore.
U Zagrebu i Briselu jača svijest o opasnosti da se Crna Gora zbog njegovih politika i aktivnosti drugih prosrpskih snaga u Crnoj Gori pretvori u „srpsku pokrajinu“ ili Bjelorusiju na obalama Mediterana. Drugim riječima, one stranke čije je djelovanje suprotno temeljnim vrijednostima EPP-a nemaju šanse ući u obitelj Evropskih narodnjaka.
STANDARD: Znate li da li još neko iz Crne Gore za članstvo? Imao sam prilike čuti, naravno neslužbeno, da je svojevremeno i Demokratska Crna Gora Alekse Bečića pokušavala, ali da nije uspjela.
SOKOL: Demokratska Crna Gora, na čelu s Aleksom Bečićem, u prošlosti je pokušavala ostvariti bliže odnose s EPP-om, a ti pokušaji nijesu rezultirali njihovim članstvom u EPP-u i to s razlogom. Iako se Bečić retorički predstavlja kao proevropski političar, postoji opravdana sumnja u njegovu iskrenost i dosljednost.
Evropska unija je svjesna pozadine donošenja rezolucije o Jasenovcu čime su neki politički akteri u Crnoj Gori pokazali da su pod direktnim upravljačem Beograda. Manipulisanje i iskrivljavanje istorijskih činjenica ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima između Hrvatske i Crne Gore u kojoj, čini se, neki još nisu prošli katarzu politike devedesetih godina, koja je bila pogrešna i krajnje štetna za crnogorski narod.
STANDARD: Kako je protekao posljednji sastanak Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje? Što nam možete reći mimo onoga što sadrži usvojena Deklaracija s preporukama?
SOKOL: Službeno, sjednica je protekla u radnoj i konstruktivnoj atmosferi. No, neslužbeno, došlo je do ozbiljnog razotkrivanja problema koje međunarodni partneri sve češće vide u Crnoj Gori, a o kojima sam dosta toga rekao u prethodnim odgovorima.
U tom smislu, bitan je bio inicijalno predložen tekst preporuka o kojima smo glasali, u koji se pokušalo uvrstiti neprihvatljivi dio kojim bi se insinuiralo da Hrvatska želi sabotirati evropski put Crne Gore. Širokom diplomatskom inicijativom uspjeli smo spriječiti da takva konstrukcija kompromituje tekst preporuka jer je Evropski parlament bio spreman zbog takve konstrukcije odbiti čitavi tekst preporuka o kojima smo glasali.
STANDARD: Ovdje se moglo čuti da je bilo interesantnog ishoda glasanja o nekim amandmanima. Što je bilo u tim amandmanima koji nijesu usvojeni?
SOKOL: Amandman koji sam predložio s koleginicom [Sunčanom] Glavak, ali kojeg nije podržala crnogorska strana (konkretno, predstavnici vladajuće koalicije), pa zbog toga nije prošao, odnosio se na problem uvođenja novih mogućnosti za sticanje dvojnog državljanstva na što sam više puta upozoravao. Uvođenje novih mogućnosti za sticanje dvojnog državljanstva moglo bi imati ozbiljne i dugoročne posljedice za procese donošenja odluka u Crnoj Gori, kao i za njen identitet.
Stoga sam amandmanom pozvao Crnu Goru da osigura da svaki novi zakonodavni akt bude u potpunosti usklađen s pravnom tekovinom Evropske unije. Kome nije jasno da se iza inicijative o novim mogućnostima sticanja dvojnog državljanstva krije nastojanje za izbornim inženjeringom od strane srpskih snaga, taj Crnoj Gori ne želi dobro.
STANDARD: Kako vidite sadašnje odnose Crne Gore i Hrvatske? Održavaju li redovne sastanke koje su dogovorili? Nakon prvog sastanka je objavljeno da su dogovoreni redovni sastanci predstavnika MVEP RH i MVP CG i da je „određena dinamika“, ali ništa više od toga nije objavljeno.
SOKOL: Hrvatska je u više navrata poslala jasnu poruku o tome da snažno podržava evropski put Crne Gore, ali ne može tolerisati one poteze koji idu protiv evropskih vrijednosti i protiv hrvatskih, ali i crnogorskih, nacionalnih interesa. Donošenje rezolucije o Jasenovcu posebno je problematično za odnose dviju država i narušava prijateljske odnose država koje su opterećene problemima iz prošlosti za koje je kriva pogrešna politika koja se provodila, nažalost, dijelom i iz Crne Gore, početkom devedesetih godina. Drago mi je da je crnogorska opozicija prepoznala o čemu se radi te nije podržala tu rezoluciju.
Osim toga, na primjer, pitanja pronalaska nestalih i odštete stradalnicima nadilaze bilateralne odnose dviju država jer se odnose na evropske vrijednosti koje ne mogu biti predmet kompromisa već moraju biti u cijelosti usvojene. Ukratko, Hrvatskoj je u interesu Crna Gora u Evropskoj uniji, ali Crna Gora koja je proevropska, prozapadna i suverenistička, a ne „drugo oko u glavi“ Beograda.
STANDARD: Vi i europoslanik Davor Ivo Štir ste u više navrata u EP ukazivali na suštinu problema današnje Crne Gore, a to je politika Beograda kojoj neki na vlasti ovdje služe. Dopiru li ti Vaši stavovi do drugih u EP? Zna li se izvan ove regije što se zapravo u CG događa?
SOKOL: U Evropskom parlamentu se sve više shvata da Crna Gora ima ozbiljan problem s vanjskim političkim uplivima, prvenstveno iz Beograda, ali i iz Moskve.
Pitanje najavljenih izmjena Zakona o državljanstvu, pokušaji narušavanja odnosa s Hrvatskom i relativizacija ratnih zločina prepoznaju se kao odstupanja od evropskih vrijednosti. Istovremeno, sve je veća svijest o tome da Crna Gora ne može deklarativno biti proevropska, a u praksi se voditi direktivama iz Beograda.
STANDARD: U CG svjedočimo interesantnoj dinamici unutar Vučićevog dijela vladajuće koalicije: Milan Knežević zastupa radikalne stavove, a Andrija Mandić se uzdržava, što reče početkom prošle godine Milojko Spajić, Mandić „šalje miroljubivije poruke od Dalaj Lame“. Kako Vi na ovo gledate?
Sokol: Milan Knežević, Andrija Mandić i Aleksa Bečić promovišu istu politiku, onu koja je prvenstveno u funkciji stranih interesa, a ne crnogorskih. Mandićeve umirujuće izjave, koje su Spajiću čak djelovale „miroljubivije od Dalaj Lame“, samo su kozmetika. Očito je da on i Knežević igraju uloge dobrog i lošeg policajca, ali to je sve predstava za javnost. Stvarna politika se vidi kroz podršku idejama koje potkopavaju suverenitet Crne Gore i dovode do stranog uplitanja u unutrašnje stvari koje su od vitalnog interesa za opstanak Crne Gore.
Ako zaista dođe do uvođenja novih mogućnosti sticanja dvojnog državljanstva doći će do stvaranja novog biračkog tijela po mjeri Beograda, što je direktna prijetnja ne samo evropskom putu, nego i opstanku crnogorske države kakvu danas poznajemo.
Na kraju, sve se svodi na jedno ključno pitanje, a to je hoće li PES imati snage biti garant evropskih integracija ili će biti samo politička fasada hegemonističkog koncepta „srpskog sveta“? Vrijeme će pokazati, ali EU pozorno prati razvoj političkih događanja u Crnoj Gori.

Sokol: U Briselu jača svijest o opasnosti da Mandić pretvori Crnu Goru u Bjelorusiju na Mediteranu

Od svih političkih partija prema Crnoj Gori najgore su tzv. Demokrate Alekse Bečića - ocijenio je predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić.
Demokrate su, prema njegovim riječima, obični politički demagozi i licemjeri.
- Čije vođstvo samo pohlepa za vlašću zanima, a nesposobna populistička družina, čiji mnogi prvaci nemaju regularno završene fakultete. Gori su od bivšeg DF - poručio je Adžić u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1908130556124058073%3Ft%3DDfHV8PYCv752U8oEemhXlg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Adžić: Demokrate su gore od bivšeg DF-a, obični politički demagozi i licemjeri

Trenutno smo najbliži tome da u pismu Venecijanskoj komisiji (VK) bude sadržan prijedlog pitanja opozicije i prijedlog pitanja vlasti - i da sve to sa prilozima bude dostavljeno već sjutra - saopštio je ministar pravde Bojan Božović koji je zajedno sa advokatom Milošem Vukčevićem pripremio tekst tog dokumenta.
Portal ETV danas je već objavio saznanje da je tekst zahtjeva Venecijanskoj komisiji, koji su tokom posljednja tri dana sastavljali Božović i u ime opozicionih stranaka advokat Vukčević, usaglašen, te da će nakon što ga ujutru potpiše premijer Milojko Spajić biti zvanično poslat na hitno usaglašavanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzahtjev-venecijanskoj-komisiji-salje-se-sjutra-nakon-sto-ga-potpise-premijer-spajic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Da će Venecijanska komisija odlučivati o ustavnosti prestanka funkcije bivšoj sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović, odlučeno je 15. marta na sastanku koji je u prostorijama Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori organizovao ambasador Johan Satler. Tada su potpis na sporazum o ovom pitanju stavili predsjednik Pokreta Evropa sad i premijer Milojko Spajić i predstavnici opozicije Danijel Živković (DPS), Damir Šehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (HGI).&nbsp;
Đuranović je smijenjena u decembru prošle godine na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda.
Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija nije učestvovala u radu Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
<h2>Hitna procedura</h2>
Božović je, gostujući na Televiziji Vijesti, ustvrdio da su sa Satlerom dogovorili da se tekst VK preda po hitnoj proceduri.
- Nadam se da ćemo za nekih mjesec dana imati odgovor - poručio je on.
Nada se, kako je rekao, i da će sadržati mehanizme kako prevazići ovakvu situaciju, ali i kako da se to ponovo ne desi. On je naveo da je sadržaj adresiran tako da se, prije svega, odnosi na preporuke za zakonodavnu i izvršnu vlast.
<h2>Poteškoće</h2>
Božović je kazao da on i Vukčević nijesu mogli očekivati da će tekst za VK dogovoriti u dva sata.
- Razlog zašto postoje poteškoće je jer ovu situaciju gledamo iz drugačijih uglova. To je sasvim prirodno. Kolege iz opozicije problematizuju formalno pravni nedostatak sjednice Ustavnog suda, sa druge strane - mi to gledamo kao priliku pisma VK da otvorimo problem materijalno pravne prirode koji se odnose na stav 3 člana 154 Ustava - naveo je Božović.
Prilozi koji će ići uz pismo su, kaže, dokumenta koja idu u korist jednoj ili drugoj strani.&nbsp;
- To se odnosi na zapisnik sa sjednice Ustavnog odbora i tako dalje - naveo je Božović.
<h2>Parlamentarna većina obaviještena</h2>
Na pitanje ide li tekst za VK na čekiranje kod parlamentarne većine, Božović je rekao da kolege iz bivšeg Demokratskog fronta (DF) i PES-a načelno obavještava o koracima.
Rekao je da je komunicirao sa Momom Koprivicom iz Demokrata - potpredsjednikom Vlade za politički sistem i pravosuđe, ali i dodao da smatra da je red da o tome bude obaviještena predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović.
Oni, kaže, nijesu stoprocentno usaglašeni, ali jesu blizu njegovih ideja.
<h2>Za politiku DF-a odgovor - Barometar 26</h2>
Na činjenicu da je Milan Knežević iz Demokratske narodne partije (DNP) i prvi saradnik čelnika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, rekao da neće podržati nikakvu rekonstrukciju Vlade dok ne budu dobili jasne vremenske okvire koji se tiču dvojnog državljanstva, ministar Božović je rekao da je to legitimno - ali da na to Barometar 26 daje odgovor.
- Barometar 26 negdje daje odgovor na ta pitanja: identitetska pitanja otvaramo kad zatvorimo pregovaračka poglavlja - rekao je Božović.
<h2>Posredovanje Delegacije EU da bi imali autoritet da nema politike DF-a</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević je ukazao da cijela parlamentarna većina ne podržava Barometar 26.
- Dio parlamentarne većine instistiraju na svojim politikama koje nijesu od juče. Mi smatramo da one ugrožavaju građanski karkter Crne Gore. Najveći problem je što je delegacija EU rekla da te politike moraju biti stavljene sa strane. Nama je ovdje najvažnije da se ne podriva građanski karakter Crne Gore i fokus na evropsku integraciju - naveo je on gostujući na Televiziji Vijesti.
Rekao je da misli da su postigli taj cilj, te da su zbog toga zahvalni delegaciji EU.
On se osvrnuo na izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića kojem je sporno što je Delegacija EU posredovala između opozicije i vlasti u ovom pitanju.
- Otud odgovor na pitanje gospodina Jakova Milatovića koji se čudi zašto je posredovala Delegacija EU u potpisivanju sporazuma: da bi imali autoritet međunarodne zajednice - da nema politike DF-a dok ne završimo integraciju - podvukao je Rakočević.
<h2>Na Vladi se pominjalo izdavanje Velike plaže na 99 godina</h2>
Na pitanje je li se na Vladi potegnulo pitanje o izdavanju Velike plaže Mohamedu Alabaru, osnivaču Emaar Properties i predsjedniku Igl Hilsa, na 99 godina - Božović je rekao da se to pominjalo. Dodao je da ne može da tvrdi da je to sigurno zakup na 99 godina.
- Najbolja adresa za to je predsjednik Vlade (Milojko Spajić). Na sjednicama Vlade se razgovara o više stvari... &nbsp;99 godina je bila jedna od tema koja se pominjala. Da li će to ostati: najbolje da resorna ministarstva i predsjednik Vlade daju odgovor - naveo je Božović gostujući na Televiziji Vijesti.
Misli, kaže, da nemamo prostora da u ovom momentu izbjegnemo mogućnost da kredibilne investitore imamo u Crnoj Gori.
- Vrlo je bitno da znamo da treba bisere Crne Gore štititi od devastacije. A o vremenskom roku treba uraditi jednu analizu, a onda utvrditi. Nijesam se bavio toliko studiozno tim pitnajem, ali znam da ne bi bio ovo prvi primjer da se tako nešto uradi. Mislim generalno - van Crne Gore - naveo je Božović.
Građani i čelnici Ulicnja, uz Udruženja zakupaca plaža, restorana na Adi Bojani i NVO Ada Bojana duži vremenski period ukazuju da je tenderski postupak za zakup plaža netransparentan, nepravedan i diskriminatorski.
<h2>„Potpuno legitimno“ postavljanje Mikijelja&nbsp;</h2>
Na pitanje zašto je Vlada isprva makla sa dnevnog reda postavljenje direktora Morskog dobra, Spajić na pres konferenciji saopštio postoje procedure za imenovanje koje moraju da budu ispoštovane, a onda održala drugu sjednicu na kojoj je Mladen Mikijelj ponovo izabran - Božović je rekao da je to legitimno.
Mikijelja je predložio ministar prostornog planiranja Slaven Radunović iz bivšeg Demokratskog fronta. Na pitanje je li Mikijelj postavljen na insistiranje te političke frakcije, Božović je ostao pri istom stavu.
- Sve da je tako to je legitimno. Ministar ima pravo da predloži koga misli da je najbolji, Vlada se saglasila i to je to - rekao je Božović.
<h2>Politička trgovina</h2>
Nikola Rakočević iz Demokratske partije socijalista (DPS) je na to rekao da se ovo ne dešava prvi put.
- Pitanje je ko je za što time dobio. Zbog toga nema meritokratije - jer tu ne treba da sjedi neko zbog političkih trgovina - ukazao je Rakočević.

Anja Ivanović

Božović: Najbliži smo tome da pismo VK bude sadržano od prijedloga pitanja vlasti i opozicije, nadam se da ćemo odgovor imati za mjesec

Najviši crnogorski zvaničnici - premijer Milojko Spajić, predsjednik države Jakov Milatović i čelnik Skupštine Crne Gore i neformalni vođa parlamentarne većine Andrija Mandić danas nijesu uzeli za shodno da zvanično čestitaju 17. godišnjicu nezavisnosti Kosova.
Tako su kosovskim građanima i rukovodstvu povodom Dana nezavisnosti iz Crne Gore čestitku od državnih zvaničnika uputili samo ministar javne uprave Maraš Dukaj, koji im je poželio napredak na svim poljima i potpredsjednici Skupštine Crne Gore Nikola Camaj i Mirsad Nurković.&nbsp;
Camaj je poručio da ovaj značajan datum simbolizuje težnju za slobodom, demokratskim razvojem i jačanjem institucija koje su temelj stabilnosti i napretka Kosova, a Nurković da Crna Gora s ponosom ističe da je bila među prvim državama koje su priznale nezavisnost Kosova - čime smo potvrdili naše čvrsto opredjeljenje za mir, stabilnost i dobrosusjedske odnose u regionu.
Nurković je u čestitki, koja je iz njegovog kabineta medijima dostavljena oko 20 sati i 40 minuta, ocijenio da danas sa zadovoljstvom možemo da kažemo da naše države njeguju bliske i prijateljske odnose, temeljene na međusobnom poštovanju i zajedničkim vrijednostima.
To je poručio iako do večernjih sati u državnom vrhu ovim povodom nijesu imali nikakvu poruku.
Da je izostanak čestitki sa ovih adresa zapravo ispunjavanje želja bivšeg Demokratskog fronta (DF) - koalicije koja ne priznaje nezavisnost Kosova, a čiji je lider upravo Mandić, ocijenio je međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Miloš Đuričković.
- Što se tiče upućivanja čestitki od strane premijera i presjednika države zavise od trenutne političke situacije u Crnoj Gori. Na osnovu koalicionih partnera se opredjeljuju da li će čestitku poslati tajno i organizovano kako oni to vole da rade ili će to biti neka srdačnija čestitka, koja se odnosi možda i na čestitku putem društvenih mreža – istakao je on u izjavi za Antenu M.
Njihov odnos prema Kosovu u skladu je, kaže, sa željama njihovih koalicionih partnera.
- Riječ je o ispunjavanju onoga što su želje njihovih partnera DF-a. Kad je riječ o predsjedniku, govorimo o njihovim partnerima na lokalnom nivou u Podgorici, a kad govorimo o premijeru, govorimo o njihovim partnerima u Skupštini Crne Gore i u Vladi Crne Gore. Takođe, imali smo prilike i u proteklom periodu da vidimo kada Andrija Mandić čestita neustavni dan Republike Srpske na način na koji ga čestita- rekao je Đuričković.
On je ukazao da su susjedne države zbunjene jer Crna Gora nema definisanu vanjsku politiku, što izaziva mnoge probleme.
- Čitavo ponašanje vladajuće većine tj. da vi imate jednu politiku koju navodno sprovodi premijer, drugu koju sprovodi presjednik Skupštine. Riječ je o tome da Crna Gora već petu godinu nema definisanu vanjsku politiku, naši susjedi i zemlje u regionu su poprilično zbunjeni sa onim što je vanjska politika Crna Gora, a vjerujte slično je stanje i sa odnosima ka Briselu i ka Vašingtonu – poručio je Đuričković.
&nbsp;

Spajić, Mandić i Milatović nijesu čestitali 17. godišnjicu nezavisnosti Kosova

Klub odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštinskom odboru (SO) Berane zatražio je, zbog smrti člana porodice svog odbornika, odlaganje sjednice lokalnog parlamenta, koja je zakazana za danas.&nbsp;
- Očekivali smo da će aktuelna većina prihvatiti naš zahtjev, ne samo zbog toga što je naš odbornik i predsjednik naše partije Miro Nedić trebalo da obrazloži nekoliko predloženih amandmana, nego, prije svega, zbog solidarnosti sa kolegom i poštovanja u danu njegove porodične žalosti - naveli su u saopštenju.&nbsp;
U Vasojevićima se, kako su naglasili, ovaj tužni čin uvijek uvažavao, ujedinjavao je ljude, i sa tradicionalnim poštovanjem se prema tome odnosilo, te ih, dodaju, čudi odluka odbornika većine u Beranama, koju čine Pokret Evropa sad (PES), Socijalistička narodna partija (SNP), Demokratski front (DF), Demokrate, da njihov zahtjev ne uvaže.&nbsp;
- Izražavamo žaljenje zbog ovakvog njihovog poteza. Odbornici DPS-a neće prisustvovati sjednici, biće uz kolegu i prijatelja kako i nalaže beranska tradicija - zaključili su u svom saopštenju iz DPS-a u Beranama.&nbsp;

DPS: Većina u Beranama nema sluha za porodičnu žalost, nećemo prisustvovati današnjoj sjednici

Samir Dobardžić, brat zamjenice Ombudsmana i kandidatkinje za sutkinju Ustavnog suda Nerme Dobardžić, zapošljen je u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) u vrijeme kada je tadašnji suprug njegove sestre Artan Kurti bio generalni inspektor u toj instituciji - saznaje Portal ETV.
Kurtija je na ovu poziciju postavio bivši premijer Dritan Abazović u julu 2022. godine kako bi pod kontrolom držao tajnu službu - a za to vrijeme, njegovom zetu - Samiru Dobardžiću, pripala pozicija u ANB-u. &nbsp;
Osim što je očigledno da su kraci nepotizma zahvatili i jednu ovako važnu instituciju - sporna je i činjenica što Dobardžićeva sestra i bivša supruga Artana Kurtija sada pretenduje da pravdu sprovodi u najvišoj sudskoj instanci u državi, ali i to što djeluje da je njeno mišljenje o navodnom progonu doskorašnje direktorice Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljane Vučurović na miziginoj osnovi za to bila neka vrsta ,,samopreporuke“.
Teško da ovo može biti puka slučajnost: Nerma Dobardžić se na listi kandidata koji pretenduju da popune dvije pozicije u Ustavnom sudu našla istog dana kada je ocijenila da je Vučurović bila izložena mizoginim, seksističkim i neprihvatljivim uvredama u objavama njenih neistomišljenika.
Ona je ugroženost Vučurovićeve prepoznala u objavama na društvenim mrežama i porukama sa transparenata, pored ostalih, i organizatora protesta Koste Mijuškovića koji je, zajedno sa brojnim građanima, tražio njenu odgovornost jer nije adekvatno reagovala na slučaj Sare Vujisić - bivše učenice koju je, tek pošto je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi porukama seksualno uznemiravao profesor Radoman Čečović.
<h2>DF ,,KAO PREČICA“&nbsp;</h2>
Da potencijalni prolaz Dobardžić u Ustavni sud ne zavisi upravo od funkcionera bivšeg Demokratskog fronta (DF) koji su se mjesecima, na čelu sa suprugom tadašnje direktorice podgoričke Gimnazije - Jovanom Jolem Vučurovićem, borili za njeno pravo, čast, slobodu, lik i djelo - ova situacija ne bi bila toliko simptomatična. Ali jeste: jednostavno zbog činjenice da će partijski drugovi Jovana Vučurovića u parlamentu odlučivati ko će biti buduće sudije najviše sudske instance u državi.
Ipak, <a href="https://etv.me/drustvo/dobardzic-se-u-istom-danu-nasla-na-listi-kandidata-za-sudije-us-i-objavila-misljenje-u-korist-vucurovic-ombudsman-ne-vidi-nista-sporno">na pitanje Portala ETV</a> kako cijene ovu situaciju, u instituciji Zaštitnika ljudskih prava su odbacili mogućnost da je odluka Dobardžić politički motivisana, i uz to ocijenili da njena kandidatura za sutkinju Ustavnog suda nije razlog za izuzeće iz ovog predmeta.
- Jer ta okolnost nije uticala na nepristrasno postupanje zamjenice Zaštitnika u ovom predmetu. Imajući u vidu nadležnost grupe poslova za koju oblast je zamjenica gđa Dobardžić, a koja se odnosi na prava ranjivih gupa, zaštitu od diskriminacije i rodnu ravnopravnost, podsjećamo da tu spadaju svi predmeti u vezi sa nacionalnim i vjerskim navodima o diskriminaciji, kao i diskriminaciji na osnovu političke pripadnosti, kao jedni od najosjetljivijih pitanja u polarizovanom društvu, kakvo je crnogorsko - naveli su u Ombudsmanu.
Ovo, svakako, nije prvi put da se Ustavni sud popunjava po partijskim kvotama - a ni da rezultat diktiraju u bivšem DF-u.&nbsp;
Tako je Snežana Armenko - takođe nekadašnja zamjenica Ombudsmana, koja je uzgred i bratanična funkcionera DF-a Predraga Bulatovića - sada na čelu Ustavnog suda.
Ovo nije jedini primjer kako bližnji visokog funkcionera DF-a Predraga Bulatovića zauzimaju čelne pozicije u crnogorskom sudstvu - pa je tako CIN-CG objavio i da je njegova ćerka Isidora Pešić s mjesta stručnog saradnika u Osnovnom sudu u Podgorici, prešla na mjesto ustavno-sudskog savjetnika u Ustavnom.&nbsp;
Sa druge strane - i njen suprug, tj. Bulatovićev zet, Miodrag Pešić je sa funkcije predsjednika omladine DPS-a prešao na funkciju sudije i člana Sudskog savjeta, a potom i na funkciju predsjednika Upravnog suda i predsjednika Udruženja sudija.
Da je put do Ustavnog suda lakši ako se ne izlazi iz volje funkcionerima bivšeg DF-a - dokazao je još jedan od lidera te koalicije Milan Knežević koji je prošle kandidate za sudije pitao kako bi se odnijeli u odnosu na slučaj državnog udara 2016. u kojem je on, zajedno sa sadašnjim predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, bio među optuženima.
<h2>DIO MIŠLJENJA ISPRAĆEN PODSMIJEHOM</h2>
Dobardžić je u svom mišljenju koje je donijela u korist Vučurovićeve, između ostalog, ocijenila da su njena prava ugrožena i jer je prijedlog za njenu smjenu na društvenim mrežama ispraćen porukom: „Idemo Niš“.&nbsp;
Tako je navela da ovaj komentar aludira na „određeno zagovaranje da ona napusti mjesto svog boravka, rada i života“.
- Te da ide za Niš, što dalje može da utiče na javno mnjenje da se pridruže ovakvom stavu i ugrozi sigurnost podnositeljke, kao i osjećaj pripadanja zajednici i kolektivitetu - dodaje se u dijelu mišljenja Dobardžić koji je javnost ispratila podsmijehom s obzirom na to da se ova fraza u narodu obično koristi kao izraz kojim se pozdravljaju i proslavljaju ishodi određenih događaja.
Nakon što je Vujisić obavijestila Vučurović da je profesor seksualno uznemirava, ona ga je kaznila skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu - tj. najblažom kaznom, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, niti prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj školi.
Zbog ovog slučaja održana su dva protesta na kojima su brojni građani tražili smjenu Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.&nbsp;
Građani koji su na društvenim mrežama, ali i na ulici, negodovali zbog ovog slučaja, pravili su aluzije na poruke koje je Čečović uputio bivšoj učenici, ali i na to kako se direktorica odnijela u odnosu na tu situaciju: kao naprimjer što je pravdanje njegovih prostih poruka prihvatila kao da se „preigrao riječima“.
Tako je Dobardžić u mišljenju konstatovala da su u jednoj objavi na društvenoj mreži ilustrovani Vučurović i Čečović dok on izgovara: „Mogu li da ti vidim si*e“, a da ona odgovara: „Malo se zaigrao riječima“.
Iz mišljenja Dobardžić proizilazi da je Vučurović bila ugrožena i određenim porukama sa transparenata na tim protestima poput: „izdajica svoga pola“; „ako ste pedofil i tražite posao danas je vaš srećan dan“, „je li naš strah vrijedan jedne smanjene plate“; „ako vas advokat ne brani, Biljana Vučurović hoće“...
Navedenim posterima, cijeni Dobardžić, izvršen je napad na lična prava Vučurović, njen privatni i porodični život, uključujući lični i profesionalni integritet.
Naglasila je i da objava (organizatora protesta Koste Mijuškovića) koja sadrži kvalifikaciju da je Vučurović „ljubiteljka pedofila“ predstavlja „napad na njenu ličnost, neprimjerenim etiketiranjem i kvalifikovanjem kao ljubiteljke pojave koja predstavlja krivično djelo i ekstremni napad na prava i integritet žrtava tog djela“. Mijušković je ove riječi objavio kao reakciju na tvrdnje Vučurović da je bila zgrožena postupcima profesora, ali i činjenicu da je to nije spriječilo da sa njim organizuje večeri poezije - kao da se ništa sporno nije dogodilo.
Dobardžić je policiji preporučila da procesuira kreatore objava na društvenim mrežama, ali i poruka sa protesta koje je ocijenila spornim.
- Preporuke Upravi policije: Da, u slučaju da do sada već nijesu identifikovana i procesuirana lica koja su širila uvredljiv, ponižavajući, mizogini i seksistički govor na društvenim mrežama na štetu podnositeljke pritužbe, preduzme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, bez daljeg odlaganja; Da, u slučaju da do sada već nijesu identifikovana i procesuirana lica koja su postavljala postere sa likom podnositeljke pritužbe na javnim površinama, targetirajući je i izlažući potencijalnoj prijetnji po sigurnost, preduzme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, bez daljeg odlaganja - zaključuje se u ocjeni Dobardžić.
<h2>NEKI GOVORI MRŽNJE VAŽNIJI OD DRUGIH</h2>
Pored Dobardžić koja je predano razmatrala pritužbu bivše direktorice Gimnazije, u Ombudsmanu ni ona - a ni niko drugi nije u razmatranje uzeo činjenicu da su govoru mržnje i ličnu bili izloženi bivša učenica Sara Vujisić i organizator protesta Kosta Mijušković.
Na pitanje jesu li razmatrali je li bivša učenica Sara Vujisić bila izložena govoru mržnje, mizoginiji i linču na društvenim mrežama i u propagandnim prosrpskim medijima su odgovorili da ovim povodom nijesu imali pritužbi, te da će o ovom pitanju zauzeti stav nakon prikupljenih informacija i izjašenjenja nadležnog tužilaštva.
Na pitanje jesu li u obzir uzeli izjave visokih funkcionera bivšeg DF-a koji su njihove i neistomišljenike Biljane Vučurović nazivali bijedama i moralnim nakazama su poručili da o tome nemaju ni saznanja, niti da su dobijali pritužbe. U Ombudsmanu su, uz to, naglasili i da je politički govor „odnosno politička debata u svim oblicima posebno suptilna oblast koja traži najviše slobode i u kojem država ima najmanje prostora i osnova da je ograničava“?!
U zapećku je ostala i činjenica da je suprug Biljane Vučurović, funkcioner NSD i ujedno predsjednik Odbora za ljudska prava Jovan Jole Vučurović, bio neprijatan prema jednom od organizatora protesta Kosti Mijuškoviću kojem je ispred podgoričke škole uputio riječi: „ako bude problema i to ćemo riješiti“.
Mijušković se javno, ali i u krivičnoj prijavi, jasno izjasnio da je obraćanje Vučurovića doživio kao prijetnju.
Do sad nije poznato ni je li Ombudsman uzeo u obzir brojne objave na društvenim mrežama u kojima je beskrupulozno targetiran i Mijušković, a među kojima je u prvim redovima bio profesor Gimnazije Predrag Ražnatović koji je objavljivao njegove fotografije komentarišući i njegov izgled.
U instituciji Ombudsmana nijesu dali mišljenje ni na činjenicu da je Biljana Vučurović u svojstvu direktorice Gimnazije na pres konfernciji izgovorila da joj je žao što „Sara nije imala podršku oca da prijavi slučaj“ - što je bivša učenica kasnije i demantovala ukazujući da direktorica spinuje stvarnost - i da se ona svog oca ne plaši - već da je jednostavno željela da ga liši ove brige.

Brat Nerme Dobardžić dobio poziciju u ANB-u u doba kad je njen suprug Artan Kurti bio generalni inspektor

,Jasne su brojne razlike između Vlade Milojka Spajića i Vlade Dritana Abazovića, te razlike se dobro vide i kada je u pitanju cijena goriva. Dok je Abazovićeva Vlada donijela odluku da se akcize umanje za 50 odsto na gorivo i tako pomogne građanima da lakše prebrode težak inflatorni udar koji nas je tada pogodio, poručio je član Predsjedništva Građanskog pokreta URA Miodrag Đuranović.
Đuranović podsjeća da je Spajićeva Vlada akcize na litar benzina podigla 55 centi, a za dizel na 44 centa, te dodaje da im ni to nije bilo dovoljno, pa su još dodatna 3 centa stavili na teret građana, a za potrebe stvaranja navodinh robnih rezervi.&nbsp;
- Abazovićeva Vlada se odrekla na desetine miliona eura u budžetu, a u korist svih građana, a Spajićeva Vlada oslobađa akciza bogataše sa jahtama, a ostale građane ne da oslobađa akciza, nego im naplaćuje i dodatna 3 centa po litru. Razlika je i više nego jasna - kazao je Đuranović u svom saopštenju.&nbsp;
Đuranović navodi da je Spajićeva Vlada pokazala svoj odnos prema građanima i kroz uvođenje akciza na mirna vina ugrožavajući time poslovanje i dovodeći u težak položaj sve male proizvođače domaćeg vina, kao i državnu kompaniju Plantaže.&nbsp;
Dodaje da je Spajićeva i Mandićeva vlast odnos prema građanima pokazala i time što povećava plate javnim funkcionerima za 30 odsto, a nema novca za povećanje dječijih dodatka, što je povećala PDV sa 7 na 15 odsto za hotelski smještaj i što je dovela do drastičnog povećanja participacije za ljekove.
- Pozivaju na bojkot trgovina, koje najviše doprinose punjenju budžeta, i to poslije, po njihovim riječima sjajne akcije “Limitirane cijene”, o čemu najbolji sud mogu dati građani, i nakon što je Spajić govorio da su spustili inflaciju ispod 2 odsto, najbolje oslikava nesposobnost vlasti. Sve što je trebala Spajićeva Vlada da uradi je da nastavi sa akcijom “Stop inflaciji” koju je pokrenula Abazovićeva Vlada u saradnji i dogovoru sa privredom, a koja je dovela do znatno nižih cijena za veliki broj proizvoda i bolje kupovne moći građana - poručio je Đuranović.
Smatra da su se građani naslušali neistina od minimalne plate od 700 eura, povećanja plata svim radnicima za 25 odsto, sedmočasovnog radnog vremena, 500 miliona investicija u Pljevlja, o milijardi iz Japana, prizivanja bankrota za vrijeme 43. Vlade koja je na kraju jedina ostavila ostavila suficit u kasi 44.&nbsp;
- Vladi, dvije avio kompanije, o domaćem preduzeću koje bi čak vršilo dostavu namirnica po nabavnim cijenama socijalno ugroženim slojevima društva, o ašovu za početak izgradnje autoputa u septembru 2024. godine. Od svega toga imamo više od 230 miliona deficita u budžetu samo u decembru mjesecu i plan za kupovinu vladinog aviona od 25 miliona eura, a 80 miliona manje nego što je potrebno Fondu zdravstva -ističe Đuranović.
On zaključuje da bi Spajiću mogao da pozavidi i baron Minhauzen i da bi morao konačno da se uozbilji.

Đuranović: Razlika između Abazovićeve i Spajićeve Vlade se vidi i u uvođenju akciza

Rusija očigledno nije zadovoljna pritiskom iz Evropske unije na prekid vatre u Ukrajini, a to pokazuje još jedna reakcija iz ove zemlje nakon poziva evropskih lidera na 30-dnevni prekid vatre.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su "ultimatumi" koje su postavili lideri EU da pristanu na prekid vatre do ponedjeljka uveče "neprihvatljivi".
- Jezik ultimatuma je neprihvatljiv za Rusiju, nije prikladan. Ne možete razgovarati sa Rusijom na takvom jeziku - rekao je Peskov novinarima tokom brifinga, prenio je AFP.
Insistirao je na tome da je ruska administracija "fokusirana na ozbiljnu potragu za načinima za postizanje dugoročnog mirnog rješenja", ne dajući naznake hoće li doći do sastanka Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog u Istanbulu.
Ranije je Putin pozvao ukrajinskog lidera na direktne pregovore u Istanbul 15. maja nakon što su Zelenski, predsjednik Francuske Emanuel Makron, britanski premijer Kir Starmer, poljski premijer Donald Tusk i njemački kancelar Fredrih Merc predložili Rusiji 30-dnevni prekid vatre poslije razgovora s Donaldom Trampom i zaprijetili joj novim sankcijama ako ne prihvate.

Kremlj o prijedlogu EU o primirju u Ukrajini: Jezik ultimatuma neprihvatljiv za Rusiju

Na današnjoj redovnoj sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine usvojen je Sporazum s Agencijom za evropsku graničnu i obalsku stražu (Fronteks), potvrđeno je za N1.
Kako prenosi N1, ova odluka je donešena jednoglasno, a potpisivanje ovog sporazuma, kao i njegovo sprovođenje, jedno je od ključnih koraka u jačanju operativne saradnje država članica Evropske unije i nadležnih vlasti u BiH kada je riječ o upravljanju migracijama i daljem evropskom putu BiH.
Ovaj sporazum sada ide na potpis Borjani Krišto, predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH (HDZ BiH) kako bi zvanično stupio na snagu.
Podsjećanja radi, Savjet ministara BiH je početkom ove godine dao pristanak da se Sporazum između BiH i EU o operativnim aktivnostima koje provodi Frontex privremeno primjenjuje u skladu s odredbama sporazuma koja uređuje ovo pitanje.
Tada je Ministarstvo bezbjednosti BiH bilo zaduženo da Izvještaj o pregovorima dostavi Predsjedništvu BiH u dalju zakonom predviđenu proceduru, a uz prijedlog da se za potpisnika Sporazuma odredi Borjana Krišto.
Takođe, u decembru prošle godine Frontex je parafiran u Sarajevu između Bosne i Hercegovine i Evropske unije.
Sporazum su parafirali šef tima BiH za pregovore sa Fronteksom i direktor Granične policije BiH Mirko Kuprešaković i direktor za Šengen, granice i vize u Generalnom direktoratu za migracije i unutrašnje poslove Evropske komisije Henrik Nilsen.
Ovaj sporazum omogućiće organizaciju zajedničkih operacija koje uključuju graničare Fronteksa i Bosne i Hercegovine. Takođe, predviđa mogućnost raspoređivanja Fronteksovih timova za upravljanje granicama na teritoriji BiH, čime će agencija pružiti podršku u upravljanju migracijskim tokovima, borbi protiv ilegalne imigracije i suzbijanju prekograničnog kriminala.
Kako bi izvršio svoje zadatke, Fronteks može da sprovodi aktivnosti vezane za upravljanje granicama EU na teritoriji trećih zemalja, uz saglasnost tih zemalja. Od 2019. godine, prema novoj regulativi Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu, osoblje Fronteksa može vršiti izvršna ovlašćenja u trećim zemljama, uključujući granične provjere i registraciju osoba.

Važan korak ka EU: Predsjedništvo BiH jednoglasno usvojilo Sporazum o Fronteksu

Podgorička policija uhapsila je D.Č. (39) zbog sumnje da je ubio oca.
Iz Uprave policije je saopšteno da je, nakon porodične svađe u naselju Malo brdo u Podgorici, osumnjičeni D.Č. nožem nanio povredu ocu u predjelu grudnog koša. Preminuo je u Kliničkom centru Crne Gore.
Policijski službenici su u kratkom roku locirali D.Č. i uhapsili ga po nalogu postupajućeg višeg državnog tužioca.
- U toku su dalje policijsko tužilačke aktivnosti u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti - saopštila je Uprava policije.

Podgorica: Uhapšen osumnjičeni za ubistvo oca

Tokom maja 2025. godine, u Crnoj Gori su potvrđena dva slučaja bruceloze kod ljudi, potvrđeno je Pobjedi iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
Oba oboljela su sa teritorije Podgorice, stariji od 60 godina, i epidemiološki su povezani sa profesionalnim kontaktom sa zaraženim životinjama na istom gazdinstvu.
Epidemiolozi iz IJZCG naglašavaju da trenutno nema pokazatelja koji bi ukazivali na rizik za širu populaciju.
- Epidemiološki nadzor se sprovodi ciljano, na ograničenim geografskim područjima i u okruženju oboljelih. Uobičajeno, bruceloza se ne prenosi sa čovjeka na čovjeka – pojasnili su epidemiolozi iz IJZCG.
Naglašavaju da je važno izbjegavati konzumaciju nepasterizovanog mlijeka i proizvoda od sirovog mlijeka, posebno iz neprovjerenih izvora.
Odgovorili su da se epidemiološko ispitivanje osoba izloženih infekciji sprovodi nakon prijave oboljenja od strane ljekara ili na osnovu obavještenja veterinarske službe o prisustvu bruceloze kod životinja na određenom gazdinstvu.
Centar za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje Crne Gore raspolaže savremenim dijagnostičkim testovima za potvrdu infekcije, a dostupna je i adekvatna antibiotska terapija.
- Veoma je važno da vlasnici farmi životinja (goveda, ovaca, koza) redovno sarađuju sa veterinarskim i zdravstvenim službama kako bi smanjili rizik od infekcije – kažu iz IJZCG.
Bruceloza je u Crnoj Gori registrovana i tokom prethodnih godina, ali isključivo kao pojedinačni slučajevi bez širenja među stanovništvom.
Prema podacima IJZCG u periodu od 2015. do maja 2025. godine evidentirano je ukupno 11 potvrđenih slučajeva kod ljudi, uglavnom u proljećnim i ljetnjim mjesecima, s geografskom zastupljenošću u Podgorici i Rožajama.
- Nije bilo prijavljenih smrtnih ishoda, što ukazuje da je bolest pod kontrolom kada se pravovremeno dijagnostikuje i liječi – istakli su u odgovorima Pobjedi.
Bruceloza je zoonoza, što znači da se prenosi sa zaraženih životinja na ljude, a uzročnik su bakterije iz roda Brucella. Najčešći rezervoari infekcije su ovce, koze, goveda, svinje, psi i brojne divlje životinje (npr. divlje svinje i jeleni). Ljudi se najčešće inficiraju direktnim kontaktom sa zaraženim životinjama i njihovim izlučevinama, posebno prilikom jagnjenja, teljenja ili uklanjanja pobačenih plodova, kao i konzumacijom sirovog, nepasterizovanog mlijeka i mliječnih proizvoda, ili udisanjem kontaminiranog vazduha i prašine u štalama i klanicama.
Infekcija se češće javlja u proljeće i ljeto, kada je kontakt sa životinjama intenzivniji. Najugroženije su profesionalno izložene grupe – stočari, veterinari, radnici na farmama i u klanicama – ali se infekcija može javiti i kod osoba koje koriste proizvode životinjskog porijekla iz neprovjerenih izvora. Nije rijetkost da izvor infekcije ostane neotrkiven.

Tokom maja dva slučaja bruceloze kod ljudi

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Crnogorska grupa "Perper" sinoć je na Trgu nezavisnosti u Podgorici priredila veče za pamćenje.
Nastup cetinjske čuvene grupe na Proljećnom pazaru ispunio je trg emocijama, ritmom i snažnom energijom, a publika je uglas pjevala njihove najpoznatije hitove poput "Montenegro jazz", "Perperi i zlato", "Zastave", "Kome dolaziš u san", "Dobrovoljac", "Sa dušom od kamena"...
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F_rAocTcegpU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poseban trenutak večeri bio je izvođenje pjesme "Goro moja", koja je, kako to inače biva, dirnula sve prisutne i izazvala pravu euforiju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FHoRX87zgKws&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Čitava atmosfera bila je prožeta zajedništvom i ljubavlju prema muzici, a Perper je još jednom pokazao zašto je navoljeniji bendo domaće scene.

VIDEO: Perper i publika u harmoniji: "Goro moja" zagrmjela jednim glasom

Bivšem dugogodišnjem agentu i službeniku Uprave policije Dušku Goluboviću određen je pritvor do mjesec dana - saopšteno je Portalu ETV iz Višeg suda.
Tu odluku je donio sudija za istragu Višeg suda Goran Šćepanović, kako nam je rečeno, zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke.
Advokat Golubovića, Velibor Marković, je saopštio Portalu ETV da će se žaliti na ovu odluku. On je ukazao i da nije prihvaćen prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) da se Goluboviću pritvor odredi po tački 4 ZKP-a, odnosno zbog težine krivičnog djela, a osporivši osnove po kojima mu pritvor jeste određen, saopštio da će tražiti ukidanje ove odluke.
Golubović je uhapšen u petak ujutro po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) zbog sumnje da je počinio krivično djelo pranje novca, a nakon saslušanja u Tužilaštvu određeno mu je zadržavanje do 72 sata.
On je negirao optužbe Specijalnog državnog tužilaštva da nekretnine koje posjeduje potiču od pranja novca. Za sve što ima, kako je kazao, postoji dokumentacija, kao i dokazi o porijeklu novca kojim su nekretnine kupljene, a za koje tužilaštvo sumnja da su stečene kriminalnom djelatnošću.
Njegov branilac, advokat Velibor Marković kazao je da su juče pretreseni objekti Golubovića na Žabljaku, ali da nije pronađen nijedan dokaz da je počinio krivično djelo pranje novca.
- Stavljeno mu je na teret krivično djelo pranje novca u produženom trajanju iz člana 268 stav 3 u vezi stava 1 u vezi člana 49 krivičnog zakonika - rekao je Marković.

Tag: df