O devedesetima najčešće govorimo kroz zločine, sankcije, bijedu i razaranja, a rijetko o onima koji su se tim politikama suprotstavili - koji su dizali glas, pisali, protestovali i spašavali druge zato što su vjerovali da se mora drugačije. Ova izložba je pokušaj da im odamo zahvalnost - poručeno je prilikom sinoćnjeg otvaranja izložbe „Devedesete: od nepristajanja do otpora” u crkvi Santa Maria in Punta u Budvi.&nbsp;
Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović je, otvarajući izložbu, istakao da su devedesete, kao period koji nas i danas snažno određuje, ostavile duboke ožiljke na naše zajednice, porodice i pojedinačne živote.&nbsp;
- Ova izložba je prilika da sagledamo kako su u toj deceniji rađali i činovi hrabrosti, solidarnosti i moralne vertikale, koji su pokazali da ni u najmračnijim okolnostima, čovjek ne gubi moć da bira svjetlost umjesto tame - kazao je on.
Jovanović je naglasio da je to bilo vrijeme u kojem su strah, nesigurnost i podjele često bili nametnuti kao jedini okvir postojanja, ali isto tako i period u kojem su se javljali ljudi i ideje koji su svjedočili da se i u najmračnijim okolnostima mogu pronaći izvori svjetlosti.
- Budva, grad hiljadugodišnje tradicije, večeras je sa ponosom domaćin ovog događaja, čime potvrđuje da njeguje kulturu pamćenja kao jednu od svojih temeljnih vrijednosti, podsjećajući nas da je, u vremenima iskušenja, otpor obaveza cijelog društva koje želi da sačuva svoj integritet - poručio je Jovanović.
Korwin van Strin, prvi sekretar ambasade Kraljevine Holandije, ukazao je na značaj izložbe koja daje osvrt na deceniju koja je promijenila živote miliona ljudi u regionu i šire, uz trajuće posljedice.
- Neriješena pitanja poput nacionalizma, populizma i nasilja otvoreno prijete regionalnom i globalnom miru, stabilnosti i prosperitetu. Ako želimo budućnost zasnovanu na međusobnom razumijevanju i povjerenju, a ne na sumnji ili neprijateljstvu, moramo biti spremni da preispitujemo i vlastite uloge i odgovornosti - ne samo tuđe - naveo je on i naglasio društvenu nužnost samorefleksije, ma koliko ona bila teška.&nbsp;
Van Strin je pozdravio napor da se kroz formu izložbe kritički promišlja, istražuje, propisuje i uči o devedesetim.
- U tom smislu, ovo nije samo muzej prošlosti - već i pogled u budućnost - zaključio je on, uz zahvalnost autorima, organizatorima i domaćinima izložbe.
Zamjenik ambasadorke Francuske Bertran Boše je ocijenio da je ova izložba posebna jer se izdvaja od tradicionalnih narativa, pozivajući nas da istražimo složenu priču koja uključuje lična iskustva, sukobljena sjećanja i višestruke perspektive.
- Podsjeća nas da istoriju ne pišu samo zvanični arhivi, već i životi onih koji su bili raseljeni, ućutkani ili koji su pružali otpor nasilju - kazao je on.
Izložba, kaže on, pruža priliku da ponovo izgradimo razumijevanje, čak i o najtežim pitanjima, pomažući da oblikujemo zajedničku budućnost i društvo koje teži da bude pravednije, otvorenije i otpornije.
- Ova vizija usklađena je sa projektom Zajednički horizonti, regionalnim programom finansiranim od strane Francuske, koji promoviše inicijative za jačanje dijaloga, izgradnju povjerenja i podsticanje saradnje na Zapadnom Balkanu - istakao je on, uz ponos što Francuska podržava izložbu.
Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević ukazala je da devedesete nijesu bile samo vrijeme rata, mržnje i nasilja, već i vrijeme otpora, jer su postojali ljudi koji su birali drugačiji put - put građanske hrabrosti, solidarnosti i dostojanstva.
&nbsp;Uljarević je podsjetila na aktuelne pokušaje da se ta decenija reinterpretira kroz ideološki revizionizam.
- Ova izložba je važna jer nas vraća činjenicama, pričama i licima onih koji su imali snage da se odupru - naglasila je, uz ocjenu da “hrabrost, skopost i integritet nikada nijesu bile dominantne kategorije, ali su uvijek bile pokretač promjene”.&nbsp;
Ona je zaključila da je “ta lekcija iz 90-ih jednako važna i danas, kada živimo u vremenu u kojem opet jačaju nacionalizam, netolerancija i autoritarni refleksi, ali u kojem su još dragocjeniji odvažni pojedinci, kao i vrijednosti na kojima je zasnovana i EU“.&nbsp;
- Raduje me što se ova izložba održava upravo u Budvi. Mislim da sa ovom i sličnom postavkom nikada nećemo biti u starijem zdanju i zanimljivijem mjestu - istakao je jedan od autora izložbe i direktor KC Grad, Dejan Ubović.
Pojasnio je da izložba predstavlja samo segment u okviru šire priče o antiratnim pokretima devedesetih i prvim nezavisnim medijima koji su tada nudili alternativu dominantnim narativima.
- Danas se dižu spomenici nekim drugim ljudima, a naša je zamisao da bi društvo bolje funkcionisalo kada bi ljudi sa naše Mape heroja - što su Tomo Buzov, Srđan Aleksić i drugi - našli svoje mjesto u udžbenicima istorije - naveo je on.
Ubović je naglasio da je cilj ove inicijative da, prije svega, mladi iz Budve i okoline dobiju priliku da vide, pročitaju i promisle o vrijednostima koje mogu biti temelj jedne bolje budućnosti.
Postavka će biti dostupna javnosti do 30. septembra 2025. godine, svakog dana osim ponedjeljkom od 10:00 do 20:00.
Izložbu realizuju Kulturni front, Fondacija M90 i CGO, uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Holandije kroz MATRA program, kao i Evropskog fonda za Balkan (EFB) i Shared Horizons projekta koji finansira Republika Francuska i sprovodi Expertise France Groupe AFD. Sadržaj ove izložbe je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove donatora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Hrabrost i otpor devedesetih kroz izložbu u Budvi

Centar za građansko obrazovanje (CGO), Fondacija M90 i Kulturni front iz Srbije, u saradnji sa Opštinom Budva, u ponedjeljak, 1. septembra 2025. godine, u 20h00, u crkvi Santa Maria in Punta, u Budvi, otvaraju izložbu "Devedesete: od nepristajanja do otpora".
- U vremenu kada su ratovi, mržnja, siromaštvo i nasilje oblikovali svakodnevicu miliona ljudi, postojali su pojedinci, kolektivi i organizacije koji su birali da ne ćute - birali su otpor. Njima je posvećena nova izložba "Devedesete: od nepristajanja do otpora", koja je nastavak višegodišnjeg rada na istraživanju i predstavljanju drugačijeg pogleda na turbulentnu deceniju na prostorima bivše Jugoslavije - saopšteno je iz CGO-a.
Trideset godina nakon završetka ratova, izložba podsjeća na one koji su se borili protiv nacionalizma, rata, represije i nepravde, često uz lični rizik. Kroz šest tematskih cjelina, publika će imati priliku da upozna priče o nepristajanju, otporu i građanskoj hrabrosti.
- Kada govorimo o devedesetima, najčešće govorimo o zločinima, sankcijama, bijedi, izbjeglištvu i razaranju - o posljedicama politika koje su promovisale nasilje, nacionalnu isključivost i rat kao jedini put. Međutim, rijetko govorimo o ljudima koji su se tim politikama suprotstavili. O onima koji nijesu pristali na kolektivno ćutanje, koji su birali da dignu glas, pišu, protestuju, spašavaju druge, da rizikuju - zato što su vjerovali da se mora drugačije. Rijetko govorimo o tome da su se i tada, u najmračnijim vremenima, širile solidarnost, hrabrost, umetnički izraz, građanski otpor i nada - navode autori izložbe Dubravka Stojanović, Igor Štiks i Dejan Ubović, ukazujući na to da je izložba i pokušaj da im se oda zahvalnost.
Kako kažu u CGO-u, važan prostor na izložbi zauzimaju nezavisni i antiratni mediji - štampani i elektronski - koji su igrali ključnu ulogu u razotkrivanju propagande i izvještavanju o ratnim događajima i borbi protiv autoritarnih režima.&nbsp;
- Umjetnost kao prostor otpora otkriva kako su umjetnici kroz performanse, fotografiju, muziku i film izražavali neslaganje sa dominantnim i vladajućim narativima - dodaje se u saopštenju.
Izložba prikazuje i proteste i građanske inicijative, koji su, i pored represije, organizovani širom bivše Jugoslavije.
- I svakodnevni život nudio je mnoge mogućnosti da se izrazi otpor, prikazujući često nevidljive, ali značajne postupke pojedinaca koji su pružali pomoć, spašavali živote ili odbijali da učestvuju u nasilju - podsjeća se u saopštenju.
Jedan od centralnih djelova izložbe je Zid heroja, omaž pojedincima koji su pokazali izuzetnu građansku hrabrost, u kojoj vidno mjesto zauzimaju pravi građanski i ljudski heroji, simboli otpora, kao što su Srđan Aleksić, Nedjeljko Galić, Miroslav Milenković, general Vladimir Trifunović, Goran Čengić, admiral Vladimir Barović, ali i Tomo Buzov, dok je posebno emotivna cjelina Gorankina niša posvećena Goranki Matić, velikoj umjetničkoj fotografkinji i hroničarki društvenih promjena tokom devedesetih, čiji je rad neizbrisiv dio kolektivnog sjećanja.
Izložba "Devedesete: od nepristajanja do otpora" biće otvorena do 30. septembra 2025. godine za širu javnost svakog dana osim ponedjeljkom od 10 do 20 sati.
Ova izložba je proizašla iz inicijative "Muzej devedesetih", koja je do sada imala zapažene postavke u Beogradu, Sarajevu i Podgorici, a u junu 2025. godine je u Beogradu otvorena i stalna postavka "Lavirint devedesetih".
Izložbu realizuju Kulturni front, Fondacija M90 i CGO, uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Holandije kroz MATRA program, kao i Evropskog fonda za Balkan (EFB) i Shared Horizons projekta koji finansira Republika Francuska i sprovodi Expertise France Groupe AFD. Sadržaj ove izložbe je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove donatora.

Izložba "Devedesete: od nepristajanja do otpora" od 1. septembra u Budvi

Žene Evropskog saveza smatraju da je povlačenje predloga o skraćenju porodiljskog odsustva sa 12 na 10 mjeseci uslijedilo nakon snažne reakcije javnosti i brojnih primjedbi koje su ukazale na značaj ovog pitanja, saopšteno je iz ES.
- Ovaj prijedlog izazvao je opravdanu zabrinutost među majkama i porodicama, jer porodiljsko odsustvo predstavlja jedno od temeljnih prava i važan segment podrške porodici. Tek kada su se žene, civilni sektor i javnost digli na noge, shvatilo se ono što je moralo biti jasno od početka: porodiljsko odsustvo nije luksuz, već osnovno pravo- navodi se u saopštenju.
Iz Žena Evropskog saveza poručuju da očekuju otvorenu komunikaciju i odgovoran pristup kada su u pitanju politike koje se tiču majki i djece.
- Smatramo da je važno da se u budućnosti ovakva pitanja razmatraju kroz široke konsultacije i uz uvažavanje stručne i javne rasprave. Prava žena i majki nijesu teren za testiranje loših politika, niti ćemo dozvoliti da se ovakvi predlozi ponovo pojavljuju ‘ispod radara’. Svaka eventualna izmjena mora biti pažljivo analizirana i zasnovana na najboljem interesu porodica- zaključuje se u saopštenju.

Forum žena ES: Prava žena i majki nijesu teren za testiranje loših politika

Četvrt vijeka nakon odlaska iz Bijele kuće, Bil Klinton i Hilari Klinton svjedočiće u kongresnoj istrazi o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu, nakon što su republikanci u Predstavničkom domu zaprijetili postupkom zbog nepoštovanja Kongresa.
Saslušanja su zakazana u Čapakvi u saveznoj državi Njujork. Istragu vodi Odbor za nadzor kojim predsjedava Džejms Komer. Klintonovi su u početku nudili pisane izjave, ali su na kraju pristali da svjedoče.
Prema navodima medija, Bil Klinton je više puta putovao Epstinovim privatnim avionom i fotografisan je u njegovom društvu, kao i sa Gislejn Maksvel. Protiv njega nije podignuta optužnica, a njegov portparol tvrdi da je prekinuo kontakte s Epstinom prije hapšenja 2019. godine. Hilari Klinton je izjavila da nikada nije upoznala Epstina.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 918px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fip.index.hr%2Fremote%2Fbucket.index.hr%2Fb%2Findex%2Fc29b359c-dbdb-4583-bce3-7f52c1bf9f55.png%3Fwidth%3D765&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div>Bil Klinton i Džefri Epstin</div>
Teme saslušanja obuhvataju vođenje savezne istrage, okolnosti Epstinove smrti, borbu protiv trgovine ljudima i moguće etičke propuste javnih funkcionera. Saslušanja će biti snimana i naknadno objavljena.
Dio demokrata podržao je pokretanje postupka protiv Klintonovih, ističući da niko ne smije biti iznad zakona. Žrtve Epstina poručuju da je važno da svi koji su bili povezani s njim sarađuju s Kongresom, naglašavajući da svjedočenje ne znači i krivicu.

Bil i Hilari Klinton će svjedočiti o vezama s Epstinom nakon prijetnje sankcijama

Sistematsko i plansko uništavanje javnog servisa RTCG hitno se mora zaustaviti, kazao je funkcioner Evropskog saveza Ammar Borančić.
Prema njegovim riječima, Javni servis je, očigledno, postao leglo bezakonja i javašluka.
- A uzurpator položaja direktora RTCG, oktroisani g. Raonić, vrh je tog ledenog brijega. Umjesto reakcije države, svjedočimo prećutnom odobravanju od strane Skupštine i nadležnih institucija Crne Gore, koje su postale saučesnici neviđenog bezakonja, bahaćenja, uništavanja crnogorske kulture, ali i igranja sa ljudskim sudbinama onih koji ne žele da ćute - naveo je Borančić.&nbsp;
Kako dodaje, nakon čak tri nelegalna imenovanja Raonića za direktora, on sa te pozicije, uprkos sudskoj odluci, nastavlja sa netransparentnim trošenjem desetina miliona eura novca građana iz državne kase i nelegalnim postavljanjem podobnih na uredničke pozicije, što takođe mora biti predmet revizije nakon brzog završetka Raonićeve uzurpacije.&nbsp;
- Javnom servisu su potrebne suštinske, radikalne promjene, a ne još jedno kadriranje od strane Mandića. Vrijeme je da se na to stavi tačka konačnim odlaskom generalnog direktora Raonića i kompletnog Savjeta RTCG, koji su sebe stavili u poziciju iznad svih zakona i institucija Crne Gore, te izborom profesionalnih i dokazanih novinara na pozicije u RTCG. Ako se ovako nastavi još neko vrijeme, bojim se da će najveća prepreka na putu članstva Crne Gore u EU biti upravo „jedan čovjek“, a za čiji interes, to će vrijeme ubrzo pokazati - zaključuje Borančić.

Borančić: Sistematsko i plansko uništavanje RTCG hitno se mora zaustaviti, Raonić vrh ledenog brijega bezakonja i javašluka

Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) stavila je potpis na "zelenu dozvolu" za projekat na lokaciji koja se, prema navodima mještana, suštinski razlikuje od one za koju je uopšte podnijet zahtjev i za koju je prethodno donijeto rješenje o potrebi izrade elaborata. Upravo to, uz brojne druge pravne i proceduralne "vratolomije", desilo se u slučaju izdavanja rješenja o saglasnosti na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu vjetroelektrane Bijela (Šavnik) i dalekovoda dugog oko 80 kilometara, saopštili su iz Građanske inicijative "Spasimo Brezna".
- Zbog težine povreda zakonskih i proceduralnih normi u davanju 'zelene dozvole' za Vjetro park Bijela, imamo osnovanu sumnju na nezakonite uticaje, zloupotrebu položaja i druga djela koja mogu biti predmet krivičnog gonjenja, zbog čega ćemo podnijeti i krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) - navode iz GI "Spasimo Brezna".
Mještani pivskih sela Brezna u opštini Plužine i Duži u opštini Šavnik podnijeli su žalbu na rješenje Agencije za zaštitu životne sredine br. 03-UPI-2482/33 od 26.12.2025. godine.
U žalbi, kojom se traži poništenje rješenja o saglasnosti, navodi se da pobijano rješenje tretira suštinski različitu lokaciju od one za koju je Agencija svojim rješenjem br. 03-UPI-2482/7 od 20.12.2024. utvrdila potrebu za izradom elaborata i koja je bila na javnoj raspravi u maju 2025. godine.
- U obrazloženju rješenja, Agencija navodi da je usvojila zahtjev investitora firme Alcazar Energy Partners (Vjetro park Bijela) za promjenom trase u selima Duži i Brezna, što bi, i da se radilo samo o tome, takođe bilo nezakonito. Detaljna analiza promjena u obuhvatu projekta, zasnovana na uporednom pregledu javno objavljenog obuhvata za javnu raspravu (maj 2025), pobijanog rješenja (26.12.2025) i ‘inoviranog’ elaborata (decembar 2025), pokazuje da je radikalno izmijenjen obuhvat katastarskih parcela u svim katastarskim opštinama na prvobitno predstavljenoj lokaciji vjetrogeneratora i dalekovoda, te da su, čak, ubačene dvije nove katastarske opštine. U rješenju o saglasnosti koje je izdala EPA, pojavljuje se najmanje 142 potpuno novih katastarskih parcela kojih nema u rješenju o potrebi izrade elaborata -navode iz GI "Spasimo Brezna".
Agencija je, kako navode, u skladu sa zakonskom regulativom, bila dužna da sprovede novu proceduru odlučivanja o potrebi izrade elaborata za ovako izmijenjen projekat, da novi obuhvat dostavi javnosti na uvid i organizuje novu javnu raspravu.&nbsp;
Umjesto toga, dodaju, radikalno izmijenjenu lokaciju projekta pokušala je da 'zabašuri' rečenicom o prihvatanju 'malih izmjena' na zahtjev investitora", dodaju iz Građanske inicijative.
<h3>Negativan izvještaj Komisije se "zagubio"</h3>
Komisija za procjenu uticaja, formirana po čl. 21 Zakona, 22.06.2025. godine sačinila je Izvještaj o ocjeni elaborata, kojim elaborat nije prihvatila, uz uvažavanje svih primjedbi mještana Brezana.
Agencija, međutim, ističu, nije obavijestila mještane Brezana kao podnosioce primjedbi o zaključcima Komisije, niti je objavila Izvještaj Komisije i razloge prihvatanja ili odbijanja primjedbi, suprotno čl. 22 i čl. 24 st. 5 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, ističu iz GI.
- Jedna od primjedbi bila je da je investitor Alcazar Energy u svoj elaborat uvrstio brojna privatna imanja na trasi dalekovoda i naveo da je sa svima sklopio ugovore o zakupu. U tom momentu, ne samo da nije imao ugovore o zakupu, nego niko od mještana nije znao ništa o projektu niti o tome da je neko ‘prisvojio’ njihovu imovinu - navodi se u saopštenju.
Dodaju da se u elaboratu na koji je Agencija dala saglasnost, ponovo nalaze brojne privatne parcele koje su uvrštene bez znanja i saglasnosti vlasnika da njihova imovina bude dio elaborata.
- Time se elaborat i rješenje zasnivaju na lažnoj pretpostavci da su imovinsko-pravni odnosi riješeni ili se mogu smatrati riješenim, što je suprotno Zakonu i obavezi da se utvrde stvarne, a ne hipotetičke činjenice i da se sagledaju stvarni uticaji na imovinu i stanovništvo - navode iz Građanske inicijative.
Iz GI "Spasimo Brezna" ističu da se žalba zasniva na brojnim radnjama i propuštanjima radnji Agencije, u ovom slučaju obrađivača Milana Vlahovića, za koje smatraju da nijesu u skladu sa zakonom, te da očekuju da rješenje koje je zasnovano na brojnim povredama bude poništeno.
Podsjećaju da se skoro godinu dana bore da spriječe uništenje svojih imanja i domova gradnjom međunarodnog energetskog čvorišta i brojnih dalekovoda koji se "crtaju" kroz naseljena mjesta, preko njihovih imanja, kuća i turističkih objekata, u skladu sa željama i interesima investitora.
Podsjećaju i da je, kako tvrde, Alcazar Energy Partners, odnosno njihova crnogorska firma Vjetro park Bijela, pokušala da sakrije svoj projekat, dalekovod i svoje namjere od mještana, da je pokušala da javne rasprave prođu ispod radara lokalne zajednice, slala geometre da premjeravaju imanja bez znanja vlasnika, kao i emisare kod najranjivijih mještana da ih ubjeđuju i zastrašuju tvrdnjama da će im zemlja biti oduzeta eksproprijacijom ukoliko je sami ne ustupe.
U maju prošle godine, mještani su, kako navode, otkrili da je Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) u dokumentaciji dostavljenoj Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) prikazao netačne i obmanjujuće podatke o lokaciji i okruženju planiranog energetskog čvorišta, tvrdeći da u krugu od 2 km od planirane lokacije nema nijedna kuća, na osnovu kojih je odobrena kreditna podrška za 400kV trafostanicu kao centar međunarodnog energetskog čvorišta u centru sela koje živi od turizma i poljoprivrede. U toku je žalbeni postupak pred nezavisnim EBRD tijelima IPAM i OCCO.
- Moraju znati da nećemo dozvoliti da nam unište selo, imovinu, živote i budućnost. Ukoliko bi napravili to što su isplanirali, to bi za nas značilo tihi genocid i faktičko prisilno raseljavanje cijele ljudske zajednice u Breznima. Takva energetska čvorišta, kakvo nam sprema CGES, zajedno sa dalekovodima privatnih energetskih kompanija koje mještani doživljavaju kao tajkunske projekte, u civilizovanim državama prave se na otvorenim morima i potpuno pustim predjelima – a mi ćemo i životima braniti naš goli opstanak -poručuju iz Građanske inicijative "Spasimo Brezna".

Tag: devedesete-od-nepristajanja-do-otpora

Hrabrost i otpor devedesetih kroz izložbu u Budvi

Izložba "Devedesete: od nepristajanja do otpora" od 1. septembra u Budvi

Forum žena ES: Prava žena i majki nijesu teren za testiranje loših politika

Bil i Hilari Klinton će svjedočiti o vezama s Epstinom nakon prijetnje sankcijama

Borančić: Sistematsko i plansko uništavanje RTCG hitno se mora zaustaviti, Raonić vrh ledenog brijega bezakonja i javašluka

GI “Spasimo Brezna”: Pravne i proceduralne "vratolomije" EPA za "zelenu dozvolu" Alcazar Energy Partnersu

PRATITE TVe UŽIVO