Švedska aktivistkinja Greta Tunberg i 170 članova s flotile za Gazu su deportovani iz Izraela, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova ove zemlje.
Kako su naveli iz ministarstva, Greta i aktivisti su poletjeli s Međunarodnog aerodroma Ramon na jugu Izraela i na putu su za Grčku i Slovačku.
Ministarstvo vanjskih poslova Izraela podijelilo je i fotografije Grete Tunberg i drugih deportovanih osoba kako prolaze kroz aerodrom u sivim trenerkama i bijelim majicama.
- Dodatnih 171 provokatora iz flotile Hamas-Sumud, uključujući Gretu Tunberg, deportovano je danas iz Izraela u Grčku i Slovačku. Deportovani su državljani Grčke, Italije, Francuske, Irske, Švedske, Poljske, Njemačke, Bugarske, Litvanije, Austrije, Luksemburga, Finske, Danske, Slovačke, Švajcarske, Norveške, Velike Britanije, Srbije i Sjedinjenih Američkih Država. Sva zakonska prava učesnika u ovom PR triku bila su i nastaviće biti u potpunosti poštovana. Laži koje šire dio su njihove unaprijed planirane kampanje lažnih vijesti- saopštili su iz Ministarstva vanjskih poslova Izraela.
Istakli su i da je jedan od aktivista ugrizao medicinsku sestru u zatvoru.
Prema informacijama evropskih ministarstava vanjskih poslova, većina oslobođenih aktivista biće avionom prebačena u Grčku, odakle će nastaviti put prema svojim matičnim državama. Među njima su 28 francuskih, 27 grčkih, 15 italijanskih i devet švedskih državljana. Dvadeset jedan Španac već je u nedjelju vraćen u Madrid, dok se još najmanje 28 španskih državljana nalazi u izraelskom pritvoru.
Podsjećamo, u javnosti su se pojavile informacije da je Greta Tunberg bila prisiljena da drži izraelske zastave dok su je fotografisali tokom pritvora. U istom dokumentu navodi se da je Tunberg švedskim diplomatama prenijela kako je u zatvoru imala ograničen pristup vodi i hrani, te da je patila od dehidracije i osipa izazvanih stjenicama u ćeliji.
- Greta je rekla da je bila prisiljena dugo sjediti na tvrdim površinama, da nije imala dovoljno hrane ni vode, te da je bila podvrgnuta grubom postupanju- stoji u diplomatskom izvještaju.
Takođe se navodi da su izraelski vojnici "vukli Gretu za kosu, tukli je i prisiljavali da ljubi izraelsku zastavu".
Podsjećamo, Globalna Sumud flotila isplovila je iz Barselone noseći humanitarnu pomoć za stanovnike Gaze. U humanitarnoj misiji presrela ih je izraelska mornarica i pritvorila.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Greta Tunberg i 170 članova flotile za Gazu deportovani iz Izraela

Zagovornici prava migranata u SAD se redovno okupljaju ispred Međunarodnog aerodroma King Kaunti u Sijetlu da bi svjedočili letovima za deportaciju i širili vijest o tome kuda oni idu i koliko je u tim avionima ljudi koji su pritom vezani.
Donedavno su mogli da prate letove koristeći javno dostupne veb stranice, ali kažu da avio-kompanije sada koriste lažne oznake za letove za deportaciju i blokiraju registracione brojeve aviona na veb-stranicama za praćenje letova, dok broj letova za deportaciju dostiže rekordan nivo pod predsjednikom Donaldom Trampom. Promjene su ih primorale da nađu druge načine za praćenje letova, uključujući razmjenu informacija sa drugim grupama i korišćenje drugih podataka o avionima.
Njihov rad pomaže ljudima da nađu rođake i prijatelje koji su deportovani o čemu nema informacija američke imigracione i carinske službe koja rijetko otkriva letove. I novinske organizacije su koristile takvo praćenje letova u izvještavanju.
Tom Kartrajt, penzionisani finansijski službenik J.P. Morgan-a koji je postao zagovornik imigracije, pratio je 1.214 letova povezanih sa deportacijom u julu - najveći nivo otkako je počeo da prati u januaru 2020. Oko 80% letova obavljaju tri avio-kompanije: GlobalX, Eastern Air Express i Avelo Airlines. Oni prevoze imigrante do drugih aerodroma radi prebacivanja na prekomorske letove ili ih prebacuju preko granice, uglavnom u zemlje Centralne Amerike i Meksiko.
Kartrajt je pratio 5.962 leta od početka Trampovog drugog mandata, do jula, što je povećanje od 41% u odnosu na 1.721 let u istom periodu 2024. godine. Ove brojke uključuju informacije sa glavnih aerodroma za deportaciju, ali ne i sa manjih poput Međunarodnog aerodroma King Kaunti, poznatog i kao Boing Fild. Kartrajtove brojke uključuju 68 vojnih letova za deportaciju od januara - 18 samo u julu. Većina je otišla u zaliv Gvantanamo na Kubi.
Posao je postao toliko zahtjevan pa su Kartrajt (71) i njegova grupa, „Svjedok na granici“, ovog mjeseca predali posao organizaciji „Hjuman rajts ferst“, koja je svoj projekat nazvala „ICE Flight Monitor“.
- Njegov rad donosi suštinsku transparentnost akcijama vlade SAD koje utiču na hiljade života i predstavlja snažan primjer odgovornosti koju pokreću građani u odbrani ljudskih prava i demokratij-, rekao je Uzrz Zeja, glavni izvršni direktor organizacije „Hjuman rajts ferst“.
Avio-kompanije nijesu odgovorile na višestruke zahtjeve za komentar. ICE je dio Ministarstva za unutrašnju bezbjednost, koje nije potvrdilo nikakve preduzete bezbjednosne mjere.
"La Resistensija", neprofitna grupa iz oblasti Sijetla za prava imigranata, pratila je 59 letova na aerodromu "Boing Fild" i pet na aerodromu Jakima u 2025. godini, premašivši ukupno 42 iz 2024. godine.
Nijesu svi letovi za deportaciju. Mnogi se upućuju ka ili iz imigracionih pritvorskih centara ili ka aerodromima blizu granice. "La Resistensija" je izbrojala 1.023 imigranta dovedena u pritvorski centar ICE u Takomi, država Vašington, a 2.279 je otišlo avionom, često u države na granici SAD i Meksika.
- ICE čini sve što je u njenoj moći da što više otežava razlikovanje vladinih aktivnosti svojih izvođača radova od drugih komercijalnih poduhvata- rekla je organizatorka Gvadalupe Gonzalez za Asošijejted pres.
Federalna uprava za vazduhoplovstvo dozvoljava prevoznicima da blokiraju podatke poput registracionih brojeva aviona sa javnih veb stranica za praćenje letova u okviru programa za ograničavanje prikaza podataka o avionima, ili LADD, rekao je Ijan Pečenik, portparol FlightRadar24.
Avioni sa blokiranim registarskim brojevima više se ne pojavljuju na veb stranicama poput FlightRadar24 ili FlightAware. Stranica za praćenje ih identifikuje kao "N/A" (N/D - Nije dostupno) dok lete i kada su na pisti. Odredišta i vremena dolaska nijesu navedeni.
Slične stvari su se dešavale sa oznakama letova, rekla je Gonzalez.
Međunarodni aerodrom King Kaunti je jedno od rijjetkih mesta u SAD gdje se putnici mogu vidjeti kako izlaze i ulaze u avione, a volonteri ih izdaleka prebrojavaju.
Uz to dostupne nadzorne kamere okružne vlasti snimaju imigrante koji dolaze autobusima, kako ih pretražuju i uvode uz stepenice do aviona što se prenosi i na vebsajtu.
Pritvorenici moraju da se kreću stepenicama aviona vezanih članakam nogu i ruku, a te lisice su povezane s lancem oko struka, tako da ne mogu da podižu ruke, drže se za ogradu ili prave velike korake, rekao je aktivista Sten Šikuma za AP.

Letovi za deportaciju iz SAD dostigli rekordan broj, avio-prevoznici pokušavaju da sakriju avione

Savezni sud je odobrio administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa da ukine privremenu zaštitu od deportacije i poništi radne dozvole za više od 60.000 migranata iz Srednje Amerike i Nepala.
Odluka Žalbenog suda SAD-a omogućava vladi ukidanje statusa privremene zaštite za migrante, dok se pred sudom vodi postupak protiv te politike.
Ahilan Arulanantam iz Centra za imigracijsko pravo i politiku UCLA-e, jedne od organizacija koje su podnijele tužbu, kritikovao je sud zbog nedostatka obrazloženja i rekao da odluka odobrava vladinu poziciju moći.
Okružna sutkinja Trina L. Tompson u julu je privremeno onemogućila administraciju da ukine zaštitu od deportacije u oštro sročenoj presudi.
Ona je utvrdila da je odluka vlade vjerovatno bila motivirana "rasnom netrpeljivošću".

1250x600

1084x550

Trampu omogućeno ukidanje zaštite od deportacije: Na udaru 60.000 migranata, poništiće im se radne dozvole

Ako ima Boga i pravde, smatraju podgoričke Demokrate, dobri čovjek Pavle Bulatović će dobiti svoju ulicu u Podgorici. Uz blagoslov Svevišnjeg u toj stranci - Alekse Bečića. Izniklog iz političkog šinjela Momira i Pavla Bulatovića. .
Potom će, jasno je, u tom procesu suočavanja sa prošlošću u režiji Demokata, i u drugim gradovima Crne Gore, dje dobaci ruka pravdoljubivog Alekse, dobri čovjek Pavle dobiti svoju ulicu. Možda i čitav kvart.
„Kvart Pavla Bulatovića“!? To možda i ne zvuči loše, u današnjoj zemlji čuda - Crnoj Gori.
Pošto je Pavle Bulatović bio i ministar odbrane SRJ, možda će Bečić i njegovi sljedbenici da prekrste i „Kasarnu Milovan Šaranović“ u Danilovgradu. Kada može 13-julsku nagradu dobiti, Bećir Vuković, bila bi planetarna nepravda da i ta kasarna ne dobije ime po opjevanom vojskovođi Pavlu Bulatoviću.
Narodni heroji iz NOB-a su, ionako, po Bečiću i bratiji, samo mrtva vojska. Ko ne vjeruje, neka pita Vojvodu Mandića.
<h2>Dobri ljudi u dobrom vremenu</h2>
Istražujući ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, i prateći suđenja Haškog Tibunala, primijetio sam jednu zajedničku osobinu osuđenih ratnih zločinaca: svi oni su prije početka ratnog ludila važili za brižne očeve, dobre komšije, iskrene prijatelje... Jednom riječju, za dobre ljude.
Tako je bilo i sa glavnokomandujućim fašistima osuđenim na Nirnberškom procesu, kao i sa ratnim zločincima iz Ruande.
Dakle, i tamo se radilo o dobrim ljudima. Koji prije rata i ratnih dešavanja ne bi „ni mrava zgazili.“ A kamoli u smrt poslali na desetine, stotine, hiljade ili stotine hiljada ljudi.
Među njima se, mirne duše, može svrstati i dobri čovjek Pavle. Takvog sam ga i ja poznavao. I prije rata je znao popiti po koju čašicu više, ali ni u tim „trenucima istine“ iz njega nije izbijala uvreda ili mržnja prema drugom ili drugačijem. Jednostavno rečeno: dobar čovjek - u dobrom vremenu.
<h2>Čekale su ga haške rešetke</h2>
No, rat je učinio svoje: Dobri Čovjek Pavle je kao ministar crnogorske policije svojim potpisom i depešom, s proljeća 1992. godine, direktno poslao u smrt najmanje 85. bosanskih izbjeglica. Bar kako sam ja dokumentovao. A na dokumentovanju tog zločina, lično mi je čestitao Džefri Najs, glavni tužilac na suđenju Slobodanu Miloševiću.
Evo djelić atmosfere koja je tih dana vladala u Miloševićevoj Crnoj Gori, koju sam blagovremeno opisao u knjizi „Kobna Sloboda“.
„Lov na izbjeglice trajao je danima i noćima. Racije su sprovođene po ulicama i trgovima, kućama i vikendicama, kafanama i hotelskim sobama...
Bez ikakvog sudskog naloga, usred mrkle noći, ili u cik zore, pred uspaničenim majkama odvođeni su sinovi, djeca su plakala za očevima, žene za muževima, sestre za braćom...
Arogantni inspektori i policajci, nisu se obazirali na te vapaje, baš kao ni na molbe čestitih domaćina da im iz kuća ne odvode bliske rođake i prijatelje, koji su tu došli da se sklone od rata i na njihovu riječ...“
<h2>Ministrov pečat na zločin</h2>
Ministra Pavla Bulatovića je samo smrt spriječila da ne završi iza haških rešetaka. Preciznije, njegova nerazriješena mafijaška likvidacija 7. februara 2000-te, u beogradskom restoranu fudbalskog kluba "Rad". Ubica nikada nije otkriven.
Samo godinu ranije, u jednoj rožajskoj kafani, ozbiljno zaražen velikosrpskim ludilom, ministar vojni i dobri čovjek Pavle je, okružen četničkom svitom i tjelohraniteljima, iz sve snage pjevao "Đe su straže/ đe su straže/ generala Draže".
A nakon predsjedničke pobjede Mila Đukanovića, huškački pozivao Crnogorce da ne dozvole "da njima vladaju Turci".
Što je u to zlo vrijeme bio vrlo opasan poziv na ubistva i klanje crnogorskih „Turaka“.
A samo deceniju ranije bio je predavač u Titovoj političkoj školi u Kumrovcu. Gdje je „bratsvo i jedinstvo“ bilo kamen temeljac.
Haški tužioci su, znamo, protiv Pavla Bulatovića vodili istragu zbog njegove uloge u ratnom zločinu deportovanja bh. izbjeglica iz CG. I njegove komandne odgovornosti, kao ministra odbrane SRJ, zbog ratnih zločina na Kosovu.
Da je Pavle Bulatović direktno odgovoran za ratni zločin „Deportacija“ potvrdio je, još za njegovog života, njegov nasljednik na poziciji ministra crnogorske policije - Nikola Pejaković.
„Devedeset i dvoje izbjeglica je isporučeno policiji Radovana Karadžića. Naredbu o hapšenju i deportovanju tih ljudi lično je izdao tadašnji ministar crnogorske policije Pavle Bulatović“, precizirao je 8. aprila 1993. Nikola Pejaković u odgovoru na poslaničko pitanje SDP-a. Stavljajući tako i državni pečat na taj ratni zločin.
<h2>Fatalna depeša</h2>
U mojoj knjizi „Kobna sloboda“ (Fond za humanitarno pravo, Beograd 2005) dokumentovao sam da je na osnovu kobne depeše Pavla Bulatovića, u Crnoj Gori, protivno svim međunarodnim zakonima i konvencijama, predato policiji Radovana Karadžića 143 građanina ratom zahvaćene BiH: 105 Bošnjaka, među njima i jedna žena, 33 Srbina i petorica Hrvata.
Nema podataka da su nekog od bosanskih Srba i Hrvata, deportovanih iz Crne Gore, ubili Karadžićevi egzekutori.
Da je zbog komandne odgovornosti u ratnim zločinima koje su počinile jedinice Vojske Jugoslavije na Kosovu, Pavle Bulatović bio pod istragom Haškog Tužilaštva, potvrdio je agenciji SENSE zamjenik glavnog haškog tužioca Grejem Bluit.
<h2>Deset hiljada dugih cijevi</h2>
A ko je bio dobri čovjek Pavle, posvjedočio je i Novak Kilibarda u pokajničkoj knjizi „Kilibarda“, Slavoljuba Šćekića.
Kilibarda u toj knjizi objašnjava, kako se jednom prilikom sastao sa Pavlom Bulatovićem i dogovorio da se, pripadnici njegove stranke i drugi „žestoki Srbi“ u Crnoj Gori, naoružaju dugim cijevima.
Na sastanku njih dvojice u Hotelu Crna Gora, svjedoči Kilibarda, pila se dobra rakija, a pao je i konkretan dogovor.
„Ubrzo će momci iz Narodne stranke otići negdje kod Bajine Bašte, te dovesti pun kamion oružja. Određeni su povjerioci koji su distribuirali to i drugo oružje po Crnoj Gori. Znam da je stizalo do Herceg Novog, Mojkovca, Bijelog Polja... Rekli su da ima kalašnjikova, pušaka, mitraljeza i revolvera...“
Tih dana će Bulatovićeva policija na sjeveru Crne Gore podijeliti oko deset hiljada dugih cijevi. I to uz pomoć velikosrpskih stranaka, svojih aktivista i povjerenika.
A Kilibarda i tadašnji vrh Narodne stranke će, otkriće se kasnije, otići i korak dalje: izdaće nalog pojedinim radikalnim članovima da miniraju muslimanska groblja na sjeveru Crne Gore.
<h2>Ulica Braće Rikalo</h2>
Prava je šteta što su, u proces suočavanja sa prošlošću, Bečićeve demokrate krenule sa inicijativom da se jedna od ulica u multietničkoj Podgorici nazove po Pavlu Bulatoviću, a ne recimo, po braći Rikalo.
Oni su, po nalogu i depeši Pavla Bulatovića, uhapšeni u Baošićima i odvedeni u smrt.
„Od njih trojice se nije pronašla ni jedna koščica“, kako je svjedočila njihova, sada već pokojna majka, Vahida u dokumentarnom filmu „Karneval“. https://thedokument.me/en/carnival/
Ako bi Bečić, Šaranović, Bogdanović i njihova bratija ušli u priču suočavanja sa prošlošću na prinicipijelan i pošten način, onda bi morali da povuku svoj predlog o ulici Pavla Bulatovića.
Ako je ova trojka dobronamjerna u slučaju „Deportacija“, mogli bi preko svojih odbornika iz Herceg Novog inicirati da se jedna od ulica u tom gradu nazove po preminulom policajcu Milanu Jokiću. Ocu proslavljenog crnogorskog vaterpoliste Predraga.
Jokić je iz CB Herceg Novi, gdje se nalazio Sabirni Centar za uhapšene bh. izbjeglice, na svoju ruku, usred mrkle noći, pustio braću Nedžiba i Nermina Sijerčića iz Goražda. I tako ih spasio od sigurne smrti.
Nakon Jokićeve smrti, to herojsko djelo sebi je pripučio na junačke prsi, opjevani Slobodan Pejović. Njihovo svjedočenje o tome možete vidjeti u mom dokumentarnom filmu „Heroj našeg doba“. Evo linka filma: https://thedokument.me/en/a-hero-for-our-time
Muke po Jakovu
Kada su u pitanju „Deportacije“, svoju prvu priliku u suočavanju sa ovim ratnim zločinom, propustio je i Jakov Milatović.
Predsjednica „Udruženja deportovanih izbjeglica“ Jasenka Perović i ja smo, prošle godine, podnijeli zvaničnu inicijativu predsjedniku Jakovu Milatoviću da Milanu Jokiću, tom hrabrom i dobrom čovjeku u vremenu zla, posthumno dodijeli „Medalju čovjekoljublja“.
Čime bi, naglasili smo, doprinio da Herceg Novi i njegovi građani, ni krivi ni dužni, više ne nose biljeg tog ratnog zločina. Koji je naredio heroj Demokrata, Pavle Bulatović.
Ali tu inicijativu predsjednik Milatović, nažalost, nije prihvatio.
Da smo za to posthumno priznanje predložili Pavla Bulatovića, možda i bi. Vrag će ga znati.
Ipak, sačekajmo početak septembra da vidimo kako će se Milatovićevi odbornici u Podgorici, izjasniti o ovoj inicijativi Demokrata da Pavle Bulatović dobije svoju ulici u multietničkoj Podgorici.
Ako glasaju „Za“, to će značiti da se i Milatović, poput nepopravljivog Bećića i njegove bratije, ukopao u duboku jamu velikosrpske ideologije krvi i tla.
I da se iz nje zadugo neće vaditi.

Dobri čovjek Pavle

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u petak je zadržao svoju blokadu predsjednikovih deportacija venecuelskih migranata prema zakonu iz 1798. koji se istorijski koristio samo u ratno vrijeme, okrivljujući administraciju Donalda Trampa za pokušaj njihove deportacije bez odgovarajućeg pravnog postupka.
Sudije su u kratkom i nepotpisanom mišljenju odobrili zahtjev advokata Američke unije za građanske slobode, koji zastupaju migrante, da se zasad zadrži obustava deportacija.
Sud je 19. aprila naredio privremenu obustavu deportacija desetaka migranata koji su bili zatočeni u pritvorskom centru u Teksasu od Trampove administracije.
Deportacije su dio imigracijske represije republikanskog predsjednika otkako se vratio na dužnost u januaru.
Advokati ACLU-a zatražili su od Vrhovnog suda da interveniše nakon što su 18. aprila izvijestili da će Trampova administracija uskoro deportovati migrante bez potrebne obavijesti ili mogućnosti osporavanja deportacija. Sudije su u petak postigle saglasnost.
- U ovim okolnostima, obavijest otprilike 24 sata prije deportacije, bez informacija o tome kako ostvariti prava na pravičan postupak za osporavanje deportacije, sigurno ne prolazi - napisao je sud u svojoj presudi.&nbsp;
Pravičan postupak oupšteno zahtijeva od vlade da dostavi obavijest i priliku za saslušanje prije poduzimanja određenih negativnih radnji.
Tramp je kritikovao postupak Vrhovnog suda napisavši na društvenim mrežama: "Ovo je loš i opasan dan za Ameriku!".
Predsjednik SAD-a izrazio je i žaljenje što se prema presudi ilegalni imigranti za koje je rekao da su počinili zločine "ne smiju prisilno izbaciti bez prolaska kroz dug, razvučen i skup pravni postupak koji bi mogao trajati godinama. Presuda, dodao je Tramp, takođe će podstaknuti druge kriminalce da ilegalno uđu u zemlju.
Konzervativne sudije Samuel Alito i Klarens Tomas nisu se složili s odlukom Vrhovnog suda. Alito je u mišljenju napisao da ne misli da Vrhovni sud ima ovlasti da se izjasni u ovoj fazi slučaja i doveo je u pitanje je li pružanje pomoći pritvorenicima kao grupi bilo legalno.

Vrhovni sud SAD-a zadržao blokadu Trampovih deportacija

Agencija za imigraciju unutar vlade SAD-a (ICE) priprema se za "ogromnu operaciju" deportacija kada Donald Tramp preuzme funkciju američkog predsjednika 20. januara - piše The New York Post. 
 
Kako je za ovaj medij, blizak Republikanskoj stranci u SAD-u, rečeno iz izvora bliskih ICE-u, već 21. januara, dan poslije Trampove inauguracije, krenuće operacija na području cijele države.
Fokus će biti na gradovima u kojima "liderstvo ne sarađuje s nadležnim agencijama", a radi se o mjestima gdje vlast imaju političari iz Demokratske stranke.
Prioritet će biti imigranti koji imaju aktivne naredbe da napuste državu, ali se ne isključuje i proširenje operacija na druge osobe za koje se sumnja da su ilegalno ušle u SAD.
Tramp je za neformalnu poziciju "rukovodioca granice" (border tsar, engl.) imenovao Toma Homana, koji je u prethodnom periodu govorio intenzivno upravo o ovom tipu operacija.
Ipak, ovdje treba istaći da je pitanje imigracije i deportacija izrazito kompleksno, te se očekuje da će demokrate koristiti sva pravna i politička sredstva da ove operacije zaustavi, ili barem ublaži.
Ovi zvaničnici često govore kako su ove najave "ilegalne", te napominju da osobe na koje se sumnja da su granicu prešle ilegalno imaju pravo na potpuni proces pred sudovima u SAD-u. 
 
New York Post također napominje da je Homan u prethodnom periodu najavio da će prve veće operacije početi u Čikagu, te da njihovi izvori kažu da se već spremilo 200 agenata u ovom gradu.

Nakon Trampove inauguracije kreću operacije deportacija

Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp u nedjelju je pojačavajući svoja predizborna obećanja najavio da će uvesti trgovinske tarife i izvršiti masovne deportacije, dok je naznačio da bi SAD mogle da se povuku iz NATO-a pošto preuzme dužnost sljedećeg mjeseca.
U prvom zvaničnom televizijskom intervjuu od izbora i samo šest nedjelja prije inauguracije Tramp je ponovo signalizirao da će se podrška SAD Ukrajini smanjiti, rekavši da će “vjerovatno” srezati pomoć Kijevu za odbijanje ruske invaziju.
On je takođe rekao da će “vrlo brzo” razmotriti pomilovanja za pristalice zatvorene zbog napada na američki Kapitol poslije njegovog poraza na izborima 2020. od Džoa Bajdena.
Intervju za televiziju NBC snimljen je u petak, ali je emitovan u nedjelju, posle Trampovih sastanaka sa predsjednicima Francuske i Ukrajine tokom vikenda.
Tramp je ponovio prijetnju da će napustiti NATO, kamen temeljac bezbjednosti u Evropi od Drugog svjetskog rata, rekavši da američki saveznici ne plaćaju dovoljno za odbranu.
- Ako plaćaju svoje račune i ako mislim da se prema nama ponašaju pošteno, odgovor je apsolutno da bih ostao u NATO-u - rekao je Tramp.
Ali, dodao je on, “apsolutno” postoji mogućnost i izlaska SAD iz NATO-a.
Tramp je takođe naglasio da će njegova predizborna obećanja o ogromnim carinama, uključujući glavnim američkim trgovinskim partnerima Kanadi, Meksiku i Kini, biti sprovedena.
- Mi subvencionišemo Meksiko i mi subvencionišemo Kanadu i subvencionišemo mnoge zemlje širom svijeta - rekao je on.
Obećavajući da su “ispravno korišćene” carine “veoma moćno oruđe”, Tramp je dodao da će ih koristiti ne samo ekonomski, “već i za dobijanje drugih stvari van ekonomije”.
On je obećao da će, prvog dana na funkciji u januaru, uvesti carine od 25 odsto na svu robu iz Meksika i Kanade, osim ako te zemlje na zadovoljavajući način ne zaustave ilegalnu imigraciju i protok droga kao što je fentanil u SAD. Takođe je zaprijetio carinama Kini kako bi ta zemlja obuzdala proizvodnju fentanila.
Na pitanje da li će Amerikanci vidjeti veće cijene kao rezultat carina, Tramp je rekao da ne može ništa da garantuje.
On je takođe rekao da će nastaviti sa masovnom deportacijom imigranata bez dokumenata, za šta ekonomisti kažu da može da omete privredu.
- Mislim da to morate da uradite, a to je teško – veoma teško da se uradi - rekao je on.
Takođe je rekao da će pokušati da okonča “smiješno” ustavom zaštićeno pravo na američko državljanstvo za svakoga rođenog u zemlji.
Ipak, ponudio je mogućnost da se nekim migrantima bez dokumenata – ključnom izvoru radne snage za veći dio američke privrede – dozvoli da ostanu.
Tramp je rekao da ću “raditi sa demokratama” na takozvanim “sanjarima” - ljudima koji su odrasli u SAD pošto su kao mala djeca ušli u zemlju ilegalno.
Međutim, Tramp je sugerisao da bi čak i građani SAD mogli da budu deportovani ako imaju članove porodice koji su u zemlji ilegalno, što je pravno sumnjiv potez.
- Jedini način da ne razbijete porodicu je da ih držite na okupu i morate ih sve vratiti nazad - rekao je on.
Tramp je ponovo odbio da prizna da je izgubio izbore 2020. i rekao da bi članovi Kongresa koji su vodili istragu protiv njega zbog pobune njegovih pristalica 6. januara 2021. “trebalo da odu u zatvor”.
Naveo je da on lično neće narediti organima za sprovođenje zakona da krivično gone njegove političke neprijatelje, ali je rekao da zvaničnici mogu sami da donesu odluku o tome.

Tramp hvali carine i masovne deportacije, prijeti izlaskom iz NATO-a

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: deportacije