Podgorički odbornici izglasali su izbor Denisa Hota za direktora „Čistoće“ na današnjoj sjednici Skupštine Glavnog grada.
Za njega je glasao 31 odbornik. Mandat Denis Hota trajaće četiri godine.
Stojan Sjekloća biće v. d. direktora Agencije za upravljanje zaštićenim područjima, a Ivana Nina Vukčević Ćupić više neće biti na čelu JU Muzeja i galerija.
Za to je glasalo 25 odbornika, dok je petoro bilo uzdržano.&nbsp;
Petar Krivokapić je razriješen sa mjesta direktora gradskog preduzeća „Zelenilo“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Hot na čelu „Čistoće“, Sjekloća v.d. direktora Agencije za upravljanje zaštićenim područjima

Svi normalni građani koji sa mnom komuniciraju nemaju nikakav problem da im se cijene povećaju, poručio je direktor podgoričke Čistoće Denis Hot.&nbsp;
Logikom onoga što je kazao, oni građani koji su protiv poskupljenja usluga Čistoće, a vjerovatno i ne komuniciraju sa njim, valjda nijesu normalni, ili, eto blaže, stoje nasuprot ovima koje Hot naziva normalnima.&nbsp;
Portal ETV je Hota pitao da li je prenaglio, odnosno, da li izjava upućuje da građani koji se protive poskupljenju nijesu normalni?&nbsp;
Odgovor je izostao, ali poruka ostaje jasna, pa i najglasnija kada se odgovor izbjegne i prećuti. Javna funkcija nosi odgovornost, a izgovorena riječ je svjedočanstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FUsRC6yxjHgA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

1250x600

1084x550

Direktor podgoričke Čistoće u epizodi - normalni vole poskupljenja, a ovi drugi…

Direktor gradskog preduzeća „Čistoća“ Denis Hot demantovao je navode da je sinoć povrijeđen u incidentu na novogodišnjoj proslavi tog gradskog preduzeća. On je kazao da je došlo do verbalnog konflikta, koji je, tvrdi, trajao kratko.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.1864%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fna-proslavi-preduzeca-doo-cistoca-sinoc-pretucen-v-d-direktora-denis-hot&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Mediji su napumpali tu vijesti i nažalost, kao i mnogo puta do sad ja trpim. Nisam nikada tužio medije zbog lažnih vjesti, ali postoji i etički kodeks medija koji neki mediji ne poštuju - kazao je on gostujući u Dnevniku Gradske RTV.
Hot je naveo da nije uključen u pregovore oko formiranja vlasti u Podgorici.
- Pretpostavljam da nije bilo nikakvih razgovora između jedne, druge i treće strane. Moj stav je da se vlast mora formirati. Suština priče je da svakako najviše trpe građani. Novi izbori bi pravili dodatni problem i mislim da bi se desila mnogo veća apstinencija. Neko mora da preuzme odgovornost i formira vlast - poručio je on cijeneći da se stanje ne bi promijenilo ukoliko bi došlo do novih izbora.

Hot: Nije bilo fizičkog napada, došlo je do kratkog verbalnog konflikta

Vršilac dužnosti direktora "Čistoće" Denis Hot zbog globalnih poskupljenja najavio je rast cijena usluga tog preduzeća, a predsjednik države u ovom slučaju ćuti, kazao je kandidat za odbornika na listi “Evropa sad - Demokrate - Još Jače - prof. dr Saša Mujović” Goran Mišković.
Mišković je podsjetio da je prije nekoliko dana predsjednik države Jakov Milatović na javnim nastupima iskazao brigu za rast cijena iako nije preduzeo ništa za njihovo limitiranje, "ne pomenuvši jednom riječju globalna poskupljenja, da bi njegov kadar sa liste koju predvodi samo par dana kasnije najavio rast cijena".
- Pošto predsjednik države ima praksu da kritikuje ekonomsku politiku Vlade, iako Milatović nije obezbijedio nijednu investiciju, niti dao održiv predlog za prihodnu stranu budžeta kojim bi se obezbijedilo realno uvećanje zarada, pozivamo ga da reaguje i smisli konačno nešto kreativno što bi pomoglo i Denisu Hotu da ne uvećava cijene - istakao je Mišković.
Ovo je, kako kaže, prilika da se građani uvjere koliko je Milatović "principijelan" i kada je rast cijena u pitanju.
- Imajući u vidu djelovanje nosioca lokalne liste Milatovića, ne bi začudilo da i za najavu Hota optuži premijera Spajića i kripto zajednicu, sa kojom je selfi pravio i njegov koalicioni partner Dritan Abazović - zaključio je Mišković.

Mišković: Hot najavljuje rast cijena usluga Čistoće, a Milatović ćuti

V.d. direktora gradskog preduzeća Čistoća Denis Hot je, komentarišući odlaganje smeća u Siti kvartu, kazao da oni nijesu u obavezi da uklanjamo nelagalni otpad, ali da to čine.
Hot je za Gradsku TV rekao da problem sa deponijom u Siti kvartu postoji jer su stanari samoinicijativno uklonili kontejnere što je dovelo do sakupljanja nelegalnog otpada.
- Mi nismo u obavezi da uklanjamo otpad koji je nelegalno ostavljen, međutim da se ne bi stvorila deponija mi to svakodnevno obilazimo - rekao je Hot.
On je istakao i da poskupljenje usluga gradskog preduzeća Čistoće nije povezano sa naslijeđenim dugovima koje imaju, već zbog porasta cijena na globanom nivou.
Hot je rekao da su trenutne cijene niske, te da probleme stvaraju nesavjesni građani koji odlažnu otpad na mjestima koja nisu planirana za to.
- Znate i sami da je po granskom kolektivnom ugovoru uvećana zarada zaposlenih za 30 odsto, cijene goriva su drastočno porasle, kao i djelovi za sva vozila. Sa te strane ono što su zluradi komentari pojedinaca nije tačno na terenu, građani su svjesni, pogovoto građani koji imaju kontakt sa evropskim destinacijama, znaju koliko je tamo skupo upravljanje otpadom i kazne za nesavjesne građane - kazao je Hot.

Hot o smeću u Siti kvartu: Nismo u obavezi da uklanjamo nelagalni otpad, ali to činimo

Odbornik Pokreta Evropa sad (PES) u Skupštini Glavnog grada Branislav Radičević apelovao je na učesnike lokalnih izbora u Podgorici, &nbsp;Jakova Milatovića i Luku Rakčevića da, kako je rekao, "disciplinuju" v.d. direktora "Čistoće" i svog odborničkog kandidata Denisa Hota po pitanju održavanja higijene u Glavnom gradu.
- Očekujemo da će Milatović i Rakčević imati više uspjeha kod, narodski rečeno - svog čovjeka, nego li što je imao odbornički klub PES-a, koji je zahtijevao od Hota da poboljša svoj rad, nakon čega je v.d. direktora "Čistoće" i formalno napustio sve partijske funkcije, iako je od ranije bilo poznato na čijoj je političkoj strani - kazao je Radičević.
Traži, kako je naveo, odgovornost Milatovića i Rakčevića.
- Međutim, zbog javnog interesa da živimo u čistom i uređenom gradu, za šta se svi zalažemo, očekujemo da Milatović i Rakčević preuzmu odgovornost i disciplinuju Hota, ili da mu barem operativno pomognu - zaključio je Radičević.

Radičević: Milatović i Rakčević da disciplinuju Hota

Pokret Evropa sad! premijera Milojka Spajića se suočava sa ozbiljnim problemima kada je partijska infrastruktura u pitanju, svega 40-ak dana uoči lokalnih izbora u Podgorici, najvažnijim za svaku partiju koja je svjesna njihovog značaja.&nbsp;
Nakon što je u junu održana konstitutivna sjednica podgoričkog odbora PES, za čijeg je predsjednika izabran ministar energetike u Spajićevoj Vladi Saša Mujović kao i 230 članova Gradskog odbora PES, za manje od dva mjeseca ih je napustilo 50-ak članova. To se može zaključiti upoređivanjem spiska članova Gradskog odbora na zvaničnom sajtu PES sa brojem članova koji se nalaze u njihovoj Viber grupi – na sajtu su imena 230 članova Gradskog odbora, dok je u Viber grupi u kojoj se koordiniraju partijske aktivnosti njih svega 184.&nbsp;
Nedavno su PES javno napustili visoki funkcioneri Petra Čelebić, članica Glavnog odbora partije, i Denis Hot, vršilac dužnosti direktora gradskog preduzeća „Čistoća“. Oboje su iznijeli niz teških optužbi na račun PES.&nbsp;
Čelebić tvrdi da ne želi da učestvuje u radu partije jer je „dio priče koja od Crne Gore pravi puku ljušturu nezavisne države“, te da PES više ne predstavlja „skup vrijednosti i načela koja su nas ujedinila i u koja su mnogi od nas vjerovali“. Ona će politički angažman nastaviti na lokalnoj listi koju je za predstojeće izbore formirao takođe bivši visoki funkcioner PES i doskorašnji ministar pravde Andrej Milović.&nbsp;
Sa druge strane, Denis Hot se nakon izbora za vršioca dužnosti direktora „Čistoće“ susreo sa konkretnim problemima u radu zbog uskraćivanja političke podrške onih koji su mu je, kao partijskom kadru, morali pružiti. To je, između ostalog, bio povod da i on napusti PES i podnese ostavku na mjesto člana Glavnog odbora partije.
- Kao što i sami znate, neki od brojnih razloga su potpuna neozbiljnost u radu partije, nepoštovanje i necijenjenje ljudskih kvaliteta i moralnih vrijednosti njenih članova, odnosno, konkretno ličnog doprinosa i zalaganja u njenom radu i razvoju od samog početka. Visoko pozicioniranje ljudi sa sumnjivim diplomama i biografijama je praksa koja nije smjela biti dopuštena - naveo je Hot u saopštenju dostavljenom medijima i dodao: „Nažalost, pojedinci su pokazali svoje pravo lice u periodu kada je partija doživjela svoj vrhunac, odnosno, kada su počeli da djeluju sa pozicija moći“. Za sada nije poznato da li će se i Hot pridružiti Andreju Miloviću, niti da li uopšte želi da nastavlja svoj politički angažman u nekoj drugoj stranci.&nbsp;
<h2>KASNO OSNIVANJE PODGORIČKOG ODBORA SA POLITIČKI NEISKUSNIM PREDSJEDNIKOM</h2>
Podgorički odbor PES formiran je čak dvije godine nakon osnivanja partije, tek kada je bilo izvjesno da će se u Podgorici ići na nove lokalne izbore, što je neuobičajena stranačka praksa, jer se po pravilu ozbiljni politički subjekti dominantno oslanjaju na lokalne aktiviste, njihovo iskustvo i terenski rad i onda kada nema izbora na pomolu. Još čudniji potez PES-a je izbor ministra Saše Mujovića za predsjednika novoformiranog Odbora, jer je riječ o čovjeku koji je u Vladu ušao kao istinski ekspert bez partijskog članstva i iskustva, a prepušteno mu je da vodi naznačajniju stranačku organizaciju.&nbsp;
Svega mjesec od formiranja Odbora i stupanja na rukovodeću stranačku funkciju, Mujović je prinuđen da donosi veoma teške političke odluke, poput one da li da prihvati da lično bude nosilac liste za predstojeće lokalne izbore u Glavnom gradu i preuzme odgovornost za rezultat na koji će definitivno najviše uticati nefunkcionalnost dosadašnje podgoričke vlasti, predvođene Oliverom Injac, kao i raspad podgoričkog kluba odbornika PES nakon što se dio njih priklonio predsjedniku države i nekadašnjem potpredsjedniku PES Jakovu Milatoviću. Jednako teška odluka za Mujovića i Spajića biće i to da li da nositeljka njihove liste bude aktuelna gradonačelnica Olivera Injac, koja se ne može pohvaliti ozbiljnim rezultatima rada, a nosi političke hipoteke još iz vremena Vlade Zdravka Krivokapića.
Osim što, kao najjača partija na državnom i podgoričkom nivou, još uvijek nemaju istaknutog kandidata za nosioca liste za predstojeće lokalne izbore u Glavnom gradu kojim su upravljali, za PES jednak problem predstavlja i to što je svoju listu i kandidaturu za gradonačelnika prvi najavio njihov dojučerašnji kolega i partijski saborac Andrej Milović. Kao čovjek koji je od prvog dana bio u PES-u rame uz rame sa Spajićem i Milatovićem, a potom i u Vladi na visokoj funkciji ministra pravde,&nbsp;
Milović očigledno zna slabe tačke svojih doskorašnjih stranačkih prijatelja i, sudeći prema prvim samostalnim medijskim nastupima, neće se libiti da ih koristi u izbornoj borbi za poziciju prvog čovjeka Glavnog grada.&nbsp;
Takođe, Mujović se suočava i sa političkom činjenicom da će njegova odgovornost biti, bez obzira na to bude li ili ne bude nosilac liste, ukupan partijski rezultat na izborima u Podgorici. Vladajuća partija nakon katastrofalno loših rezultata koje je ostvarila na proteklim lokalnim izborima u Budvi i Andrijevici ne bi sebi smjela da dopusti da joj se nešto slično ponovi u Glavnom gradu gdje živi čak jedna trećina od ukupnog broja crnogorskih glasača.&nbsp;
<h2>SVE SVAĐE I ODLASCI IZ PES</h2>
Andrej Milović, jedan od osnivača PES-a i doskora najbližih saradnika premijera Milojka Spajića, kako u partiji tako i u Vladi, isključen je iz partije krajem februara ove godine, neposredno nakon što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović podnio ostavku i napustio PES.&nbsp;
Milatović je bio potpredsjednik partije i zajedno sa Spajićem idejni tvorac i osnivač PES-a, a partiju je napustio jer je bio nezadovoljan njenim radom i time što je način rada bio suprotan obećanjima i vrijednostima koje je imao na umu prilikom njenog stvaranja.&nbsp;
Danas su i Milatović i Milović najžešći protivnici populističkih politika koje PES sprovodi, a saopštenja i izjave pune međusobnih optužbi sa bivšom partijom razmjenjuju sedmicama unazad. Međutim, za sada nema najava da bi njih dvojica mogli ponovo sarađivati u nekoj novoj političkoj formaciji.&nbsp;
PES je osnovan u junu 2022. godine i vrlo brzo je, zahvaljujući svježim licima i populističkim politikama, stekao ogromnu popularnost, pa su sa takvom prednošću lako osvojili najveći broj mandata na prošlim lokalnim izborima u Podgorici, koji su održani 23. oktobra te godine. Nosilac liste PES za Podgoricu i kandidat za gradonačelnika bio je Jakov Milatović.
<a href="https://mportal.me/politika/kulminirao-sukob-spajiceve-i-milatoviceve-struje-u-pes-" target="_blank">Međutim, trzavice su počele već u februaru 2023. godine, o čemu je M portal tada pisao, a iz PES oštro demantovali upravo Milović i Milatović, negirajući bilo kakve sukobe.&nbsp;</a>
Javnost je prve otvorene unutarpartijske zamjerke primijetila par mjeseci kasnije, kada je Milatović kritikovao Spajića zbog dvojnog državljanstva, koje je sadašnji premijer pokušavao da sakrije. Uslijedila je rokada – umjesto Spajića koji je tada važio za kandidata PES na predsjedničkim izborima, nakon niza skandala poput državljanstva Srbije, skrivenih nekretnina u Beogradu i na primorju... na mjesto kandidata „uskočio“ je Milatović, a Milatovićevo mjesto kao kandidatkinja za gradonačelnicu Podgorice preuzela je Olivera Injac.&nbsp;
Na krilima te dvije pobjede i populističkom programu, PES sa Milojkom Spajićem kao nosiocem liste za parlamentarne izbore u junu 2023. lako dolazi do najviše mandata u novom sazivu Skupštine i preuzima rukovođenje izvršnom vlašću, ali ih već prije formiranja Vlade u poslaničkom klubu napuštaju Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur, koje od tada nastupaju kao samostalne poslanice, politički bliskije predsjedniku države Milatoviću. Nakon što je 31. oktobra 2023. godine formirana Spajićeva Vlada, dolazi do unutarstranačkih trzavica između Spajića i Milatovića, uglavnom oko raspodjele izbornog „plijena“ i podjele funkcija.&nbsp;
Neke naznake sukoba mogle su se vidjeti i ranije, kada je Milatović insistirao da u Vladu bude pozvana i URA Dritana Abazovića, čemu se Spajić oštro protivio zbog namještanja afere Do Kvon. Tada počinju i medijske spekulacije da Milatović želi da preuzme PES kao predsjednik, ne bi li politički ojačao svoju maltene protokolarnu funkciju predsjednika države. Kulminacija sukoba se dogodila u februaru 2024. godine kada Milatović saopštava da napušta PES, a od tog trenutka počinje i osipanje partije.&nbsp;
Pokret Evropa sad! je politički subjekt bez previše iskustva koji nakon prvih uspjeha, karakterističnih za gotovo svaku novu partiju na crnogorskoj političkoj sceni, ne uspijeva da konsoliduje sopstvene redove i održi ritam partijskog aktivizma. Zato su podgorički izbori za PES prekretnica od koje će zavisiti i budućnost Spajićeve Vlade, ne samo zbog neoslabljene opozicije i novih partija, već zbog toga što će, ponove li se PES-u Budva i Andrijevica, značajno porasti zahtjevi Spajićevih državnih koalicionih partnera poput nekadašnjeg Demokratskog fronta i Bošnjačke stranke.&nbsp;
U takvom scenariju, crnogorska javnost ne bi prvi put svjedočila ekspresnom uspjehu i još ekspresnijoj propasti jedne političke partije, ali bi se to prvi put dogodilo sa partijom koja predvodi vlast na državnom nivou i značilo bi apsolutnu prekompoziciju veoma brojne vladajuće strukture.&nbsp;

Duško Mihailović

Podgorički Odbor PES se osipa, izbori od kojih sve zavisi

Nakon što je prethodno Pokret Evorpa sad napustila članica Izvršnog, Glavnog i Opštinskog odbora Podgorice, Petra Čelebić, vršilac dužnosti direktora podgoričkog gradskog preduzeća „Čistoća“ Denis Hot obavijestio je javnost da je i on podnio ostavku na sve partijske funkcije u toj stranci, a kao razloge naveo neozbiljnost u radu partije i nepoštovanje.
- Obavještavam vas da podnosim ostavku na sve partijske funkcije, kao i da više ne želim da budem član PES-a. Kao što i sami znate, neki od brojnih razloga su potpuna neozbiljnost u radu partije, nepoštovanje i necijenjenje ljudskih kvaliteta i moralnih vrijednosti njenih članova, odnosno, konkretno ličnog doprinosa i zalaganja u njenom radu i razvoju od samog početka. Visoko pozicioniranje ljudi sa sumnjivim diplomama i biografijama je praksa koja nije smjela biti dopuštena - navodi Hot u saopštenju za javnost.
Kako je kazao, vjerovao je i zalagao se za promjenu društvenog sistema u Crnoj Gori i stvaranje svjetlije i bolje budućnosti za sve ljude, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku i političku pripadnost.
- Nažalost, pojedinci su pokazali svoje pravo lice u periodu kada je partija doživjela svoj vrhunac, odnosno, kada su počeli da djeluju sa pozicije moći. Nesumnjivo je da je partija krenula u smjeru koji se kosi sa mojim životnim i političkim principima, te je izlazak iz iste bio logičan slijed događaja. Na samom kraju, srdačno vas pozdravljam i zahvaljujem se na saradnji, uz citat čuvenog Jovana Dučića: Čovek koji nije hrabar ne može biti ni pošten, jer za poštenje su potrebne žrtve koje kukavica ne ume da podnese, a potrebna je i velikodušnost koju on ne može razumjeti - zaključuje u saopštenju Hot.
&nbsp;Prethodno je Čelebić, kako je objavio Portal ETV, napuštajući PES u ostavci napisala da kao „Crnogorka neće podržavati i promovisati one koji svojim činjenjnem i nečinjenjem utiču da Crna Gora postane krpa Republike Srbije i Aleksandra Vučića“.

Hot podnio ostavku na sve funkcije u stranci

Sjedinjene Američke Države ponudile su Poljskoj prodaju 250 korišćenih oklopnih transportera Strajker iz zaliha jedinica američke vojske koje se planiraju povući iz Evrope za simboličnu cijenu od dolara, piše UNN.
Poljski zamjenik premijera i ministar nacionalne odbrane Vladislav Kosiniak-Kamiš potvrdio je ovu informaciju, te dodao da se Varšava priprema prihvatiti ovu ponudu čim se dogovori logistika.
Prema njegovim riječima, prema predloženom planu, oklopna vozila Strajker koja se trenutno nalaze u Evropi biće prebačena u Poljsku umjesto da budu vraćena u Sjedinjene Američke Države nakon smanjenja američke vojne prisutnosti.
Ponuda je već odobrena od Generalštaba poljskih oružanih snaga, što je neophodan uslov za realizaciju ovakvih dogovora.
Vjerovatno je da će vozila Strajker djelimično pokriti potrebe kopnenih snaga koje bi mogle biti zadovoljene vozilima pješačke borbene jedinice Rosomak, smanjujući potrebu za novim domaćim narudžbama.
Trenutno vojska Poljske raspolaže sa više od 900 pješačkih borbenih vozila Rosomak, koja se proizvode u Poljskoj u modernizovanoj verziji sa kupolom ZSSW-30. Krajem novembra, poljska vojska je primila novu seriju ovih oklopnih vozila.
Ministar je izjavio da je što više oružja poljske trupe imaju, to bolje, te da je cijena u ovom slučaju više nego privlačna. Takođe je napomenuo da savladavanje različitih tipova opreme priprema poljske vojnike za saradnju sa saveznicima, od kojih neki takođe koriste Strajker.
Šef Generalštaba poljskih oružanih snaga, general Visłav Kukula je odbacio strahove da bi uvođenje novog tipa opreme moglo omesti razvoj poljske odbrambene industrije. U dogovoru sa Sjedinjenim Državama, sljedeći korak biće direktna inspekcija tehničkog stanja.
Prema riječima generala, ako bezbjednosna situacija ostane nepromijenjena, konačna odluka trebala bi biti donesena u drugoj polovini 2026. godine.

Amerikanci ponudili Poljskoj 250 oklopnih transportera za jedan dolar

Novozelanđanka Alis Robinson pobjednica je trećeg veleslaloma sezone alpskih skijašica, koji je za Svjetski kup vožen danas u kanadskom Tremblanu.
Ona je bila vodeća i nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu dva mnuta, 16 sekundi i 18 stotinki.
Robinson je u istoj disciplini slavila ove sezone i u Koper Mauntajnu, a u Tremblanu zabilježila je šestu pobjedu.
Kao drugoplasirana završila je Hrvatica Zrinka Ljutić, sa 94 stotinke zaostatka.
To je njen prvi podijum ove sezone, ukupno deseti u karijeri.
Pobjedničko postolje kompletirala je Kanađanka Valeri Grenije koja je sekundu bila sporija od pobjednice.
Na četvrtom mjestu završila je Švajcarkinja Kamil Rast, peta je bila Francuskinja Klara Direz, a šesta Amerikanka Mikaela Šifrin.
Robinson je trijumfom u Tremblanu preuzela vođstvo u poretku veleslaloma sa 232 boda.
Austrijanka Julija Šajb, pobjednica veleslaloma u Zeldenu, je druga sa 180, dok je treća Ljutić sa 142 boda.
U generalnom plasmanu Svjetskog kupa zauzima čelnu poziciju zauzima Šifrin sa 408 bodova.
Druga je Italijanka sa albanskim pasošem Lara Kolturi sa 286, a treća Lena Dir iz Njemačke sa 234 boda.

Robinson pobijedila u Tremblanu, Ljutić drugoplasirana

Šef poljske diplomatije Radoslav Sikorski poručio je danas američkom milijarderu Ilonu Masku, koji je pozvao na likvidaciju Evropske unije, da odleti na Mars, jer tamo nema cenzure nacističkih pozdrava.
Mask je poslije kazne od 120 miliona eura koju njegova mreža Iks mora da plati zbog kršenja propisa u EU prvo pozvao na likvidaciju Unije i povratak suvereniteta državama članicama, a poslije je u drugoj poruci upitao koliko vremena je ostalo do propasti EU.
- Odleti na Mars. Tamo nema cenzure nacističkih pozdrava - reagovao je na to pitanje, isto na mreži Iks, šef poljske diplomatije i vicepremijer Sikorski, aludirajući na to što je Mask na taj (nacistički) način podigao ruku tokom inauguracije američkog predsjednika Donalda Trampa.
Prije toga Sikorski je danas, povodom ruskih pohvalnih reakcija na prvu Maskovu poruku o likvidaciji EU i povratku suvereniteta državama članicama, poručio da je sada jasno i onima koji možda još sumnjaju čemu služi cijela ta priča protiv EU, sa zahtjevom da se vrati suverenitet nacionalnim državama.
- Ako neko još sumnja u to kome služi cijela anti EU priča o suverenitetu. Onima koji žele da zarađuju na sijanju mržnje i onima koji hoće da osvoje Evropu - prokomentarisao je Sikorski.

Šef poljske diplomatije predložio Masku da odleti na Mars, jer "tamo nema cenzure nacista"

Gotovo dvije trećine Amerikanaca želi da SAD nastavi slati oružje Ukrajini, čak i dok administracija američkog predsjednika Donalda Trampa ponovo pokušava pregovarati o okončanju skoro četverogodišnjeg rata, pokazala je nova anketa o prioritetima nacionalne sigurnosti.
Anketa Reagan National Defense Survey pokazala je da 64 odsto Amerikanaca podržava slanje smrtonosne pomoći vladi u Kijevu, devet procentnih poena više nego prošle godine i najviši nivo podrške od početka ruske invazije u februaru 2022.
Nešto više (65 odsto) podržava isporuku krstarećih raketa dugog dometa, poput Tomahavka, kako bi se omogućili napadi duboko unutar ruskog teritorija, dok 68 odsto podržava prodaju američkog oružja evropskim saveznicima koji bi ga potom isporučili Ukrajini.
Za razliku od 2024. godine, većina republikanaca (59 odsto) sada podržava slanje oružja Ukrajini u borbi protiv ruske invazije, u odnosu na 44 odsto prošle godine. Tri četvrtine demokrata podržava pomoć Ukrajini, što je porast sa 68 odsto u odnosu na godinu ranije.
Po drugim pitanjima koja se odnose na najsmrtonosniji evropski sukob od Drugog svjetskog rata, pluralnost Amerikanaca (45 odsto) podržava potpuno teritorijalno oslobođenje Ukrajine od Rusije, dok 23 odsto smatra da bi Kijev trebao ustupiti teritoriju u zamjenu za garancije mira i sigurnosti, a 22 odsto podržava prekid vatre duž trenutnih linija fronta.
U međuvremenu, skoro sedam od deset Amerikanaca (69 odsto) podržava da SAD i Evropa Ukrajini daju kolektivnu sigurnosnu obavezu sličnu NATO članu 5, a gotovo tri četvrtine (74 odsto) podržava uspostavljanje demilitarizirane zone pod kontrolom evropskih snaga uz podršku američke zračne moći.
Rezultati ankete objavljeni su dva dana nakon što su Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i predsjednikov zet Džared Kušner razgovarali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju.
Njih dvojica trebali su u četvrtak naveče informirati ukrajinsku delegaciju u Miamiju, ali za sada nema informacija o tome kako su ti razgovori protekli.

Rekordan broj Amerikanaca podržava slanje oružja u Ukrajinu

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Uslovni razlog za pritvor

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pozvao je potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića da primi na razgovor mještane Botuna koji danima protestuju protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Knežević je jutros pozvao sve Zećane da krenu ka Botunu, navodeći da policija očigledno priprema intervenciju time što je zaustavila saobraćaj za teretna vozila.
Međutim, ubrzo su se oglasili iz policije apelujući da se ne unosi panika među građanima i pojašnjavajući da njihove aktivnosti nemaju veze sa situacijom u Botunu, već da sprovode akciju kodnog naziva "Šljunak u cilju sprječavanja nelegalne ekploatacije i prevoza pijeska.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fup-nakon-knezeviceve-objave-ne-plasirati-neprovjere-informacije-sprovodimo-plansku-akciju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ipak, u Botunu se okupio veliki broj građana, a među njima je i lider DNP-a koji je okupljenim novinarima pokazao dopis upućen krajem avgusta v.d. direktora policije Lazaru Šćepanoviću, a koji je, navodi, ostao bez odgovora.
- Nema laži, nema prevare u Zeti. S potpisima građana Botuna 28. avgust,a na svetac, uputili smo poziv gospodinu Šćepanoviću s potpisima građana Botuna. Tri mjeseca je prošlo, pa da živi u Pekingu, a da su Botunjani pješke krenuli, sreli bi se dosad - naglasio je Knežević.
On je pitao Šćepanovića da li Botunjani zaslužuju da budu primljeni na razgovor? 
- A, pošto vidimo da ih ignoriše gospodin Milojko Spajić, kao i Šćepanović, prinuđeni smo da zamolimo gospodina Bečića da ih primi na razgovor, jer je naš Zećanin, i da porazgovara s ovim ljudima - kako bi splasnule tenzije - poručio je Knežević.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja.
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: denis-hot