Boris Spalević kandidat je Demokrata za zamjenika gradonačelnika Podgorice, saopšteno je iz te partije. 
 
Spalević je doskorašnji rukovodilac Službe za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju Glavnog grada.&nbsp;
- Na toj poziciji je od novembra 2023. godine, a za 13 mjeseci koliko istu obnaša, ostvario je zapažene rezultate u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, što je prepoznato od strane građana Podgorice - navedeno je u saopštenju te partije. 
 
Boris Spalević je rođen 23. jula 1972. godine. Zvanje diplomiranog inženjera poljoprivrede stekao je na Poljoprivrednom fakultetu Zemun na Univerzitetu u Beogradu. 
 
- Svoj radni angažman započinje na poziciji oficira za logistiku i distribuciju pomoći u MPDL &amp; SAVE THE CHILDREN, da bi radno iskustvo nastavio da stiče obnašajući najodgovornije pozicije na projektima poput Agrisystems, Booz Allen Hamilton, CHF International, kao i u preduzećima poput CRNAGORACOOP NB, Fabrika sokova Pirella, Telenor, IK REAL, IVICEK MG, DATALAB MN, sve do izbora na poziciju rukovodioca Službe za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju Glavnog grada na kojoj se sada nalazi - navedeno je u saopštenju Demokrata. 
 
Spalević je honorarno bio angažovan na poziciji generalnog sekretara u Udruženju naftnih kompanija Crne Gore. Polaznik je brojnih kurseva i stručnih seminara u zemlji i inostranstvu i tečno govori engleski jezik.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Boris Spalević kandidat Demokrata za zamjenika gradonačelnika Podgorice

Zapadni Balkan je na jednoj vrsti klackalice kada je u pitanju politika novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trampa i moguća su dva scenarija njegovog odnosa prema ovom regionu - da se i dalje tretira sa manjkom hitnosti i prioriteta, ili projektovanje etno-nacionalističke i transakcione vizije MAGA vanjske politike, u kom slučaju ne treba isključiti dominaciju veoma opasnih tema poput redefinisanja granica, razmjene teritorija i jačanje etno-nacionalnih ekspanzionističkih politika, ocijenio je za Portal ETV profesor na američkom univerzitetu Džons Hopkins Siniša Vuković.
Republikanac Donald Tramp porazio je trenutnu potpredsjednicu SAD-a Kamalu Haris na predsjedničkim izborima nakon pobjeda u nekoliko ključnih saveznih država.
Uoči osvajanja drugog mandata, četiri godine nakon što ga je Džozef Bajden izbacio iz Bijele kuće, Tramp je dao velika obećanja, a obraćajući se juče pristalicama najavio je "novo zlatno doba Amerike".
Dan nakon proglašenja rezultata izbora u SAD-u, Vuković za Portal ETV komentariše šta se može očekivati od Trampove nove administracije i kakve će implikacije njegova četvorogodišnja vladavina imati na globalne prilike, te šta je dominatno doprinijelo njegovoj pobjedi nad kandidatkinjom Demokratske stranke.
<h2>Alarm za Demokrate</h2>
Ako se fokus stavi na do sada prikupljenim podacima o izlaznosti i podršci na izborima, Vuković kaže da ćemo vidjeti nekoliko veoma interesantnih trendova i pokazatelja koji su apsolutno promakli istraživanjima javnog mnjenja tokom prethodne kampanje u SAD-u.
- Prije svega, već sada se može nedvosmisleno reći da su Trampa glasali i oni koji ga nikad ne bi javno podržali, ali su se odlučili za njega kao reakcija na konfuznu i neubjedljivu političku ponudu koja je dolazila iz Demokratske stranke. Ovdje se prvenstveno govori o onim glasačima srednjeg i nižeg staleža koji su se teško pronalazili u postmodernoj i apstraktnoj političkoj tematici koju je forsirala Demokratska stranka, a koja se za prosječnog glasača iz tih slojeva društva čini da je isuviše ljevičarska i elitistička - ocijenio je Vuković.&nbsp;
On je mišljenja da Demokratska stranka nije imala jasne odgovore za glasače iz ruralnih, ili pak manje obrazovanih sredina, kao i većine manjinskih i vjerskih zajednica koje su pitanja transrodnih prava doživljavale kao udar na njihova tradicionalna shvatanja društvenih odnosa.&nbsp;
S druge strane, Demokrate su ignorisale temu inflacije koja je bila dominantna kod Republikanske stranke, a ta problematika je, napominje Vuković, bila izuzetno upotrebljiva kod mlađih generacija, koji su zbog visokih kamatnih stopa bili spriječeni da ostvare svoju verziju američkog sna i kupe svoju prvu nekretninu.&nbsp;
Vuković dodaje i da je, prema postojećim podacima, Haris ostvarila napredak samo kod bijelih žena sa visokim obrazovanjem, i tu je očigledno tema odbrane reproduktivnih prava imala svoj uticaj.&nbsp;
- Međutim, ta tema je bila samo bitna kod 14 odsto ukunog biračkog tijela, dok su teme poput stanja o demokratiji i ekonomija bile mnogo dominantnije, kod više od 65 odsto birača - istakao je naš sagovornik.
Ocjenjuje i da se Demokratska stranka vrlo nespretno u kampanji bavila temom ilegalne imigracije, braneći takve pojave pozivajući se prvenstveno na principe odbrane ljudskih prava.
- Te poruke odjeknule su samo kod visokoobrazovanih bijelih glasača, dok je kod većine manjinskih zajednica, kao i glasača iz skromnijih ekonomskih slojeva, takav pristup bio apsolutno u koliziji sa njihovim očekivanjima, jer su kod njih te teme bile prvenstveno vezane za bezbjednosne prilike i oduzimanje ekonomskih šansi koje su legalni imigranti ostvarili svojim mukotripnim radom i praćenjem procedura - ocijenio je Vuković.
Sve u svemu, Vuković je stava da je ovo jedan veoma interesantan ishod koji mora biti alarm za Demokratsku stranku za temeljnim preispitivanjem dominantne političke ponude.&nbsp;
- Treba uvijek imati u vidu, da teme koje su aktuelne u velikim urbanim sredinama, kod intelektualnih elita, možda vam mogu donijeti pobjedu u Kaliforniji i Njujorku, ali sigurno neće u pojasu između Pensilvanije, Mičigena i Viskonsina, ili u sunčnom pojasu Džordžije, Arizone i Nevade, đe su te teme ili neprihvatljive ili irelevantne - smatra on.
<h2>Period duboke neizvjesnosti</h2>
Govoreći o budućoj spoljnoj politici Amerike sa Donaldom Trampom na čelu i kako se njegov povratak u Bijelu kuću može nafestovati na geopolitičku sliku, Vuković kaže da njegova pobjeda donosi mnogo neizvjesnosti, jer je drugi mandat tradiciolano za sve predsjednike bio mnogo lakši za neke vanjsko-političke eksperimente i radikalne odluke.&nbsp;
Podsjeća da Tramp nije krio svoje viđenje stvari kada su u pitanju tri ključna geopolitička žarišta u ovom trenutku.
- Vrlo je jasan bio da ne podržava dalju vojnu potporu Ukrajine, i da je njegova vizija da se pregovori moraju voditi odmah sa trenutnih pozicija i na transakcionom nivou. U konkretnom slučaju, to znači da bi se eventualni pregovori vodili u korist Rusije čiji bi se osvajački poduhvat takvim pregovorima, ne samo legitimisao, već i legalizovao, što bi imalo nesagledive posljedice po međunarodni sistem jer bi se po prvi put nakon Drugog svjetskog rata legalizovala aneksija neke teritorije od strane okupacione sile - stava je Vuković.
Ovo treba očekivati i kada je u pitanju situacija na Bliskom istoku, gdje bi se, ističe Vuković, takođe išlo na radikalne mjere kojima bi se izraelska aneksija Zapadne obale do kraja formalizovala i legalizovala, a palestinsko pitanje ponovo pretvorilo u Arapsko pitanje.
- Time bi se zatvorila mogućnost formiranja održive palestinske države. Istovremeno, njegov fokus bi bio na disciplinovanju Irana, koji bi bio pod još većim pritiskom od združenog dejstva ohrabrenog Izraela pod vođstvom Benjamina Netanjahua i mnogo agresivnije Amerike - kazao je Vuković.
Prema njegovim riječima, ključni fokus treba tražiti i u Trampovom odnosu prema Kini i neskrivenoj želji da se okrenu leđa Tajvanu i ostalim saveznicima iz istočne Azije, ukoliko nijesu spremni da bespogovorno prate interese Amerike. &nbsp;
- Prethodno pomenuta legalizacija ruske okupacije i aneksije ukrajinskih teritorija bi bile signal Kini da je pravo vrijeme da se anektira Tajvan, što bi bila i geopolitička i geoekonomska tačka pucanja sa nesagledivim posljedicama - naveo je Vuković.
Nezadovoljstvo novog predsjednika SAD-a odnosima unutar NATO-a mogao bi, smatra Vuković, biti i dovoljan signal da je Amerika po strani, koja ne ispunjava stavke iz člana 5, dovoljna prilika za Rusiju da djeluje u pravcima svojih daljih interesa u Moldaviji, Gruziji, a u nekom ekstremnom scenariju i ka pojednim Baltičkim zemljama.&nbsp;
- Sve ovo jasno govori da je period duboke neizvjesnosti pred nama, i da će se mnogo toga znati kada Tramp bude birao kadrove u svom kabinetu, naročito u Nacionalnom savjetu za bezbjednost - naglašava sagovornik Portala ETV.
<h2>Frojdovski lapsus Spajića</h2>
Od toga ko će biti desna ruka Donalda Trampa zavisiće i odnos prema regionu Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Uvijek treba imati u vidu da je cjelokupni region Zapadnog Balkana na jednoj vrsti klackalice kada je u pitanju Trampova politika. Opet, mnogo će toga zavisiti od odluke ko će biti njegovi prvi savjetnici i saradnici, i koliko će oni imati interesa i volje da se bave Zapadnim Balkanom. Dva scenarija su moguća. S jedne strane da se i dalje region tretira sa manjkom hitnosti i prioriteta, kao što je to bio slučaj za vrijeme Bajdenove administracije, i u tom scenariju održavanje statusa quo je najizglednije. S druge, ukoliko se neko od njegovih bliskih saradnika odluči da projektuje etno-nacionalističku i transakcionu viziju MAGA vanjske politike, ne treba isključiti da će u tom slučaju dominirati veoma opasne teme poput redefinisanja granica, razmjene teritorija, kao i jačanje etno-nacionalnih ekspanzionističkih politika - istakao je Vuković.
Brojne čestitke upućene su Trampu od crnogorskih zvaničnika, među kojima se istakla ona premijera Milojka Spajića koji je Program Evropa sad poistovjetio sa MAGA politikom.
- Time je, možda, frojdovskim lapsusom potvrdio da je Evropa sad zapravo anti-liberalna, etno-konzervativna, i anti-evropska agenda što su sve epiteti koje MAGA s ponosom ističe. Fascinantno je da postoji tolika doza otvorene kontradiktornosti kod donosioca odluka u Crnoj Gori, što i ne iznenađuje jer su to imanentne forme populističkim platformama - konstatovao je Vuković, poručujući da je još rano govoriti o tome kako će se četvorogodišnji mandat Trampa odraziti na prilike u Crnoj Gori.

Tamara Klikovac

1250x600

1084x550

Vuković: Trampov plan za Zapadni Balkan - status quo ili jačanje etno-nacionalnih ekspanzionističkih politika

Demokratska stranka je spremna na scenario gdje bi Donald Tramp proglasio pobjedu na predsjedničkim izborima prije vremena, više izvora iz ove političke partije je reklo za Rojters.
Tramp je 2020. godine, na dan izbora, proglasio pobjedu, iako su lokalne izborne komisije negirale da se pobjednik zna prije prebrojavanja svih glasova.
Tada je Džo Bajden, koji je bio kandidat za predsjednika SAD-a, dobio veliki broj glasova putem pošte, najviše zbog pandemije virusa kovid-19, koji su značajno odužili proces i suštinski je njegova pobjeda tek potvrđena četiri dana nakon izbora.
Demokrate su, piše Rojterss, već spremne na ovaj scenario tokom ovogodišnjih izbora, te će "preplaviti" društvene mreže sa zahtjevima da se situacija smiri i da svaki glas bude prebrojan prije proglašenja pobjednika.
U SAD-u pobjednika neformalno proglašavaju medijske kuće, koje na osnovu informacija iz centara za prebrojavanje i svojih analitičkih alata prave procjene o tome ko je konačni pobjednik.
Vrijedi istaći i činjenicu da Tramp i dalje tvrdi, bez dokaza, da je pobijedio u izbornoj trci 2020. godine. Analitičari strahuju da bi, u slučaju poraza, moglo doći do nereda poput onih koji su viđeni 6. januara 2021. godine, kada su Trampove pristalice nasilno ušle u zgradu Kapitola.
Izbori za novog američkog predsjednika održavaju se 5. novembra. Iako će dobar dio saveznih država imati svoje rezultate već tu noć, za neke bi se moglo čekati i do sedam dana, zbog raznih mjera bezbjednosti i očuvanja izbornog integriteta.

Demokrate tvrde da će Tramp proglasiti pobjedu prije vremena, ali imaju spreman odgovor

Podgoričanin Danilo Mandić (35), koji je osumnjičen za ubistvo u pokušaju, priveden je na saslušanje kod istražnog sudije. 
 
Mandića nadležni terete da je u subotu rano ujutro u centru Podgorice počinio ubistvo u pokušaju na štetu dvije osobe.
Pored toga, on se sumnjiči za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja.
Mandić, inače bratanić i tjelohranitelj predsjednika Skupštine Andrije Mandića, je juče oko 3:40 sati, na raskrsnici ulica Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića vozilom blokirao put oštećenima i ispalio više hitaca od kojih su zadobili povrede u predjelu nogu. Zatim je pobjegao, da bi se poslije sam predao policiji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FGAtu42OVoz8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdrzavni-skandal-kako-je-danilo-mandic-koji-ima-kriminalni-dosje-mogao-da-cuva-predsjednika-parlamenta-i-nabavlja-oruzje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Danilo Mandić stigao kod istražnog sudije

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić izjavio je saučešće Njegovoj Eminenciji Dekanu Kolegijuma Kardinala g. Đovaniju Batisti Reu i svim vjernicima Rimokatoličke crkve povodom smrti Njegove Svetosti Pape Franciska.
- Svojim neumornim zalaganjem za vjeru i svojim pozivima na čovječnost i bratstvo, Papa Francisko je dao snagu, samopouzdanje i inspiraciju ljudima širom svijeta - naveo je u pismu Mandić.
On je zaključio da su njegove misli sa ljudima koji su Papu Franciska podržavali i pomagali u njegovim posljednjim danima.

Mandić izjavio saučešće povodom smrti Pape Franja

Moglo je ovo datumsko podudaranje pravoslavnog i katoličkog Uskrsa biti prilika za poruke ujedinjenja u podijeljenoj Crnoj Gori. &nbsp; Moglo je, ali… Ovo je Crna Gora u kojoj svetosavci u vlasti imaju glavnu riječ. Zato su se mnogi, posebno državni funkcioneri, potrudili da to pokažu i dokažu. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421190424_13cd4aa8910ecf1d18916bcc9a4e8f8a755176af38b0fba5a3d402dc20437a5f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250421190424_13cd4aa8910ecf1d18916bcc9a4e8f8a755176af38b0fba5a3d402dc20437a5f" data-rendition-name="original" width="860" height="614" loading="lazy" alt="LAŽNA DILEMA: Ilustracija "> <figcaption>LAŽNA DILEMA: Ilustracija</figcaption> </figure>  VASKRESE I VOSKRESE Prvi se od svih - i to još u subotu veče prije uskršnje zore - oglasio nekadašnji lobista američkog litijaškog SALC-a, berzanski Singapurac, sadašnji crnogorski premijer Milojko Spajić. On i supruga, sve pred kamerama, čestitali su praznik, kako dirljivo rekoše - ,,prvi koji slave zajednički kao porodica“. Djelovali su baš složno, čak i vrlo uvježbano dok su, uz blaženi osmjeh, gledali jedno drugo – i &nbsp;čitali sa promtera ili nekog panoa koji je držao neki savjetnik - ono čuveno, ali ipak tako banalno opšte mjesto, ono kako ,,ljubav pobjeđuje zlo“. Na kraju su i zajednički pozdravili građane, mada za nijansu različito: gospodin Milojko sa ,,Hristos vAskerse“, a gospođa Milena sa ,,Hristos vOskrese“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421190424_b98651d79cc35c15f29fbc0f9a78845d18d8887b52ba2085f3b9be7430eda258.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250421190424_b98651d79cc35c15f29fbc0f9a78845d18d8887b52ba2085f3b9be7430eda258" data-rendition-name="original" width="2500" height="1667" loading="lazy" alt="SAMOPROMOCIJA: Bračni par Spajić"> <figcaption>SAMOPROMOCIJA: Bračni par Spajić(Photo: Djordje Cmiljanic)Djordje Cmiljanic</figcaption> </figure>  Kasnije smo mogli da vidimo i fotografije sa ,,making off” spota; kako Milena mužu namješta kravatu, kako zajednički gledaju u snimnjeni materijal i tako slično, napravili su od uskršnje čestitke photo session... Onda je krenulo čestitanje bez kraja; svako ko ima i malo državnih ingerencija potrčao je da se obrati. Pokazaće se da su i te, naizgled protokolarne, objave poslužile da se pošalju – političke poruke. &nbsp;&nbsp; Odmah poslije Spajića požurio je da se oglasi njegov bivši partijski prijatelj, sada nevoljni saveznik, tako reći zarobljenik kroz koaliciju u Podgorici, predsjednik Jakov Milatović. Kako je bio drugi do prvog u čestitanju, Milatović se potrudio da ode korak dalje u odnosu na Spajića. Pa je predsjednik objasnio građanima ono što premijer nije – da je ovo najradosniji hrišćanski praznik Vaskrs /sleš/ Uskrs. U prevodu: da ga ove godine istovremeno proslavljaju i pravoslavci i katolici... DVA PRAZNIKA &nbsp; A onda su stvari preuzeli u svoje ruke čelnici vlasti u Podgorici. I to tako da su - sve baš dobro zamutili. &nbsp; Gradonačelnik Saša Mujović kao da je čestitao – dva praznika. ,,Najsrdačnije čestitam Vaskrs i Uskrs svim pravoslavnim i katoličkim vjernicima“, oglasio se gradonačelnik, uz svoju najbolju, malo fotošopiranu fotografiju. &nbsp; I eto sada svetosavske inovacije: Vaskrs je pravoslavni a Uskrs je, valjda, katolički praznik? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421190428_4e600c40f57bb2ace051659790a3e68dec1c179ec951b8029b8f4f472f3dff9d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250421190428_4e600c40f57bb2ace051659790a3e68dec1c179ec951b8029b8f4f472f3dff9d" data-rendition-name="original" width="1003" height="690" loading="lazy" alt="SVI NAŠI USKRŠNJI PRAZNICI: Objava Saše Mujovića na Instagramu "> <figcaption>SVI NAŠI USKRŠNJI PRAZNICI: Objava Saše Mujovića na Instagramu(Photo: Screenshot Portal ETV)</figcaption> </figure>  Čovjek bi pomislio da je neka skrivena kamera, ali i Nađa Ljljanić je potrčala da potvrdi Mujovićevu objavu. Objasnila je da će manifestacija ,,Vaskrs u srcu grada“ – čiji je, pohvalila se u kamere, baš ona idejni tvorac – iduće godine biti ,,organizovana između dva praznika, od Vaskrsa do Uskrsa“. &nbsp; Tada je postalo jasno da čelnici Podgorice, oboje iz PES-a, nemaju dilemu: Vaskrs slave pravoslavci, a Uskrs – rimokatolici. &nbsp; I tako su na dan, je li, najradosnijeg hrišćanskog praznika, crnogorski političari požurili da – umjesto priče o ujedinjenju – ponovo dijele ljude na pravoslavce koji slave Vaskrs i katolike koji praznuju Uskrs? &nbsp; Možda je nekome komično, ali ovo je baš tužna crnogorska realnost. Saša Mujović, profesor na crnogorskom Univerzitetu, zagriženi vjernik koji ne propušta obrede, koji se ne usteže da pred kamerama brčka i roni u nekoj krstionici – ne poznaje ili ne prepoznaje da ne postoji pravoslavni Vaskrs i katolički Uskrs. Baš kao što ne postoji Isus 1 Nazarećanin za pravoslavce i njegov brat blizanac Isus 2 Nazarećanin za katolike. &nbsp; JEZIK I POLITIKA Svi oni kojima vjera nije gluma ili ulog za političku karijeru, svi koji imaju elementarno obrazovanje, znaju da su riječi Vaskrs i Uskrs – sinonimi, da nijesu termini vezani za pravoslavne ili katoličke vjernike. &nbsp; Dakle: riječ ,,Vaskrs” je staroslovenski oblik koji je koristilo sveštenstvo i Crnogorske i Srpske pravoslavne crkve. ,,Voskres” je, opet, ruskoslovenski oblik iste riječi. Dok je ,,Uskrs“ termin koji je pravoslavni narod u Crnoj Gori koristio van crkava ili manastira, u svakodnevnom govoru. &nbsp; Nije baš neka velika filozofija sve to shvatiti. Uostalom, u svom „Rečniku jezičkih nedoumica“ veliki Ivan Klajn je tvrdio da je jednako pravilno reći i Uskrs i Vaskrs. Jednako tako je i u Popularnoj enciklopediji Jugoslavenskog leksikografskog zavoda Miroslava Krleže... Ali, ovdje nije riječ o nepoznavanju semantike ili opšte kulture, nego o primijenjenoj politici. I to onoj prizemnoj koja treba da ugodi svojoj partijskoj pastvi, ali i najširim narodnim masama. Istovremeno, da se malograđanski pokaže kako su, eto, naši političari neka viša klasa ili kasta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421190432_471a610558a6be7efd8296941ba64071f0c6e9c2b29b3bd2c7ea342df42eecff.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250421190432_471a610558a6be7efd8296941ba64071f0c6e9c2b29b3bd2c7ea342df42eecff" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="SAMO JAKO U PRAVOSLAVLJE: Liturgija u Hramu Hristovog Voskresenja "> <figcaption>SAMO JAKO U PRAVOSLAVLJE: Liturgija u Hramu Hristovog Voskresenja(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  MALI GRAĐANI &nbsp; U neđelju se to viđelo najbolje, prilikom liturgije u Sabornom hramu Hristovog Voskresenja u Podgorici đe su zajednički prisustvovali i pričestili se Andrija Mandić, Milojko Spajić i Jakov Milatović, sve sa suprugama. Oni kojima su usta puna Hrista, pokazalo se, tako lako odstupaju od njegovog načela da su ljudi jednaki. Dok je Joanikije Mićović pojao, iza trojice državnih funkcionera, ali i iza čitavog prvog, povlašćenog reda, bile su poređane stolice. Koji metar dalje, obični smrtnici morali su da stoje dok se liturgija ne okonča. &nbsp; I tako, dok se diskriminacija podrazumijeva, dok su državni poslenici jednakiji od naroda, to ih ne sputava da pričaju o Vaskrsu i vaskrsavanju jer je - je li - nekako nobles reći - Vaskrs umjesto Uskrs. Tako budete veći pravoslavac, što li? &nbsp;&nbsp; Ili, ipak ostajete – samo malograđanski politikant. &nbsp;&nbsp; ,,Malograđanski život nikad, ni u čemu, ne pokazuje ni veličine ni ljepote ni prave radosti, jer je u njemu sve otrovano predrasudama i ukaljano računicom”. Tako je malograđanštinu kvalifikovao Ivo Andrić. Kao da je još prije toliko godina gledao u našu sadašnjost. &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Vaskrs i(li) Uskrs...

U Crnoj Gori sjutra će prijepodne biti pretežno sunčano, u drugom dijelu dana promjenljivo oblačno i nestabilno, mjestimično kiša ili pljusak sa grmljavinom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera, poslijepodne prolazno pojačan sjeverni.
Jutarnja temperatura vazduha od četiri do 14, najviša dnevna od 16 do 25 stepeni.

Sjutra do 25 stepeni

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

U petak veče, kada su službenici Interventne jedinice napravili više incidenata i neprimjereno se ponašali prema kolegama iz Nikšića, u Centar bezbjednosti Nikšić sa šefom podgoričke policije Goranom Jokićem bio je i Dragiša Mugoša iz Sektora policije opšte nadležnosti – saznaje Portal ETV.
Jokić i Mugoša pokušavali su da „ispeglaju“ postupanje službenika Interventne jedinice koji su bili na ispomoć kolegama u Nikšiću za obezbjeđivanje predizbornih skupova nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“.
Mugoša, koji je nadležan za javni red i mir u Upravi policije, upravo je sa Jokićem rukovodio akcijom razbijanja mirno okupljenih građana na Cetinju 5. septembra prilikom ustoličenja u Cetinjskom manastiru mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića.
Protiv Mugoše su građani, zbog prekoračenja ovlašćenja, podnijeli više krivičnih prijava, a protiv njega se vode i postupci pred cetinjskim Sudom. Mugoša je izdavao naređenja o sredstvima prinude policijskim službenicima. Osim Mugoše postupak je pokrenut i protiv nekoliko njegovih kolega.
Crnogorski zvaničnici, iz prethodne i sadašnje Vlade, kao i čelnici policije, istrajavli su u tvrdnjama da je akcija nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru i nasilno razbijanje građanskih protesta bila profesionalna a da su građanke i građani koji su iskazali otpor ustoličenju bili teroristi, čiji je cilj bio državni puč.
Podsjetimo, kako je Portal ETV objavio jutros Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću formiralo je predmet i trenutno prikuplja obavještenja povodom postupanja pripadnika Interventne jedinice policije iz Podgorice, koji su 11. aprila bili na ispomoći nikšićkoj policiji. Incident se dogodio nakon tribine koalicije ZBNK na Grahovu, kada je jedan od pripadnika Interventne jedinice fizički nasrnuo na inspektora iz Nikšića. Situacija je dodatno eskalirala kada je, po pozivu u policijsku stanicu radi davanja izjašnjenja o incidentu, čitava jedinica nasilno upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti.

Tag: demokratska-stranka