U Demokratskoj partiji socijalista (DPS) su poručili da ne komentarišu sudske odluke koje nijesu pravosnažne i dodali da ne prejudiciraju bilo čiju krivicu prije toga. Ipak, ocijenili su da je jasno da neko od rukovodilaca nadležnih državnih organa mora snositi odgovornost za to što je Miloš Medenica, koji je bio u kućnom pritvoru, pobjegao na dan kada je osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-traga-za-milosem-medenicom-nakon-izricanja-presude-nije-zatecen-na-kucnoj-adresi&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- U konkretnom slučaju, nakon prvostepene presude kojom je navedeno lice osuđeno na 10 godina i dva mjeseca zatvorske kazne, Viši sud je odredio mjeru pritvora koja se očigledno, zbog nedostupnosti osuđenog ne može izvršiti. Ovakvim stanjem stvari ugrožen je dalji tok postupka - koji će se prema najavama i Tužilaštva i odbrane, nastaviti pred Apelacionim sudom, te je apsolutno jasno da neko od rukovodilaca nadležnih državnih organa mora snositi odgovornost za očigledan propust u postupanju - naglasili su u DPS-u.
Ocijenili su i da prebacivanje odgovornosti pred licem crnogorske javnosti između MUP-a i ANB-a, iza kojeg se krije suštinski sukob između PES-a i Demokrata, kao i zvanično oglašavanje Višeg suda iz kojeg je saopšteno da je obaveza policije da spriječi optuženog da napusti stan, govori o haotičnom stanju u parlamentarnoj većini.
- Koja u konkretnom slučaju porađa nedostatak koordinacije ključnih institucija bezbjednosnog sektora što za posljedicu ima narušenu bezbjednosnu situaciju u produženom trajanju - dodali su u DPS-u.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

DPS o bijegu Medenice: Ne komentarišemo sudske presude koje nijesu pravosnažne, očigledan propust nadležnih koji zahtijeva odgovornost

Vladimir Jokić nema potrebnu većinu u lokalnom parlamentu, očigledno je da uzurpira funkciju prvog čovjeka Kotora, kazao je šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) Kotor Željko Avramović.
Prema njegovim riječima, da se u Kotoru nastavlja sa bezakonjem i bezvlašćem, u prilog govori i činjenica da je Opština Kotor zakonski opet bez predsjednika.
- Ova situacija je ogolila suštinu što, između ostalog, potvrđuje i podatak da Odluke o Budžetu za 2026. još uvijek nema na javnoj, te da ne postoje uslovi za njeno donošenje, usljed čega će ispaštati grad i građani - naglasio je Avramović.&nbsp;
Kako dodaje, skupština opštine nije u zakonom propisanom roku 30 dana od konstituisanja izabrala predsjednika Opštine, a što se izričito propisuje Zakonom o lokalnoj samoupravi.
- Dalje, zakon propisuje da, ako se predsjednik Opštine ne izabere u navedenom roku, na predlog Vlade ili 1/3 odbornika Skupština donosi odluku o skraćenju svog mandata. Isti rokovi su propisani i samim Statutom Opštine Kotor. Dakle, i potpunom pravnom laiku je jasno da su Zakon o lokalnoj samoupravi i Statut Opštine Kotor prekršeni u najgrubljem obliku. Iz tog razloga, Klub odbornika DPS će pokrenuti inicijativu za sazivanje sjednice lokalnog parlamenta na kojoj bi se konstatovale nepravilnosti i donijela odluka o raspuštanju Skupštine opštine Kotor - podvukao je u saopštenju.&nbsp;
Avramović je naveo i da traže hitnu reakciju Ministarstva javne uprave koje bi, kako je dodao, konačno trebalo da počne da radi svoj posao i da se pozabavi situacijom u Kotoru.
- Finalno, sve dok traje ova agonija i dok se ne stvore uslovi za poštovanje zakona i drugih akata u našem gradu, Kotor ostaje talac politike gospodina Jokića i Demokrata zasnovane samo i isključivo na očuvanju fotelja i funkcionerskih privilegija - zaključio je Avramović.&nbsp;

Avramović: Jokić uzurpira funkciju predsjednika Opštine jer nema potrebnu većinu u parlamentu

Potpredsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik u Skupštini Crne Gore Abaz Dizdarević u razgovoru za Portal ETV govori o evropskim integracijama, identitetskim pitanjima, bezbjednosnoj situaciji, pritiscima na medije i mogućim političkim raspletima uoči ključnih godina za budućnost Crne Gore. Dizdarević upozorava da aktuelna vlast sistemski usporava EU proces, produbljuje društvene podjele i ugrožava stabilnost države.
<h3>Evropske integracije pod aktuelnom vlašću</h3>
Portal ETV: Kao opozicija, kako DPS ocjenjuje tempo i smjer evropskih integracija pod aktuelnom vlašću?
DIZDAREVIĆ: Iz DPS-a konstantno ocjenjujemo da su tempo i smjer evropskih integracija značajno usporeni, u odnosu na širom otvorena vrata i dinamiku koju nameće EU.
Odsustvo političke volje za sprovođenje ključnih reformi, pitanje izbora nosilaca pravosudnih funkcija (Sudski savjet, Tužilački savjet, Ustavni sud) se konstantno prolongira i odluke se ne donose na vrijeme. Izostanak konsenzusa unutar vladajuće većine i potpuno odsustvo komunikacije s opozicijom usporava donošenje odluka. Zatim, konstantno se radi na uvođenju tema koje nijesu na EU agendi, poput revidiranja Zakona o državljanstvu ili pitanja identiteta, koje odvlače pažnju sa EU puta.
Sve su to teme koje ugrožavaju spoljnopolitičke pozicije Crne Gore sa očiglednom namjerom da se naša država zaustavi na putu članstva u EU.
<h3>Ko u vlasti ne želi Crnu Goru u EU</h3>
Portal ETV: Da li smatrate da u aktuelnoj vlasti postoje oni koji će učiniti sve da Crna Gora ne postane članica EU? Ako da, ko su oni?
DIZDAREVIĆ: U Vladi i parlamentarnoj većini postoje političke strukture čiji cilj nije punopravno članstvo Crne Gore u EU, već njeno vezivanje za interese drugih centara moći (Beograd i Moskva).
Ti akteri na nasoj politickon sceni strateški usporavaju reforme i insistiraju na temama koje su u suprotnosti sa sekularnim, građanskim i evroatlantskim vrijednostima.
Da li smatrate da ih je neophodno nabrajati? Cjelokupna javnost u Crnoj Gori se u decenijama iza nas mogla uvjeriti koje strukture su zaustavljale progres u razvoju crnogorskog društva, te ne smatram da je potrebno potcrtavati o kome je riječ.
<h3>Srpski jezik kao službeni – politička agenda koja ugrožava suverenitet</h3>
Portal ETV: Neki politički akteri, konkretno ZBCG i SNP, zagovaraju uvođenje srpskog jezika kao službenog. Šta se krije iza ove inicijative i koja je njena namjera?
DIZDAREVIĆ: Jasno je da je ova inicijativa politički motivisana i da se iza nje krije namjera rušenja crnogorskog građanskog i identitetskog tkiva. U pitanju je pokušaj da se sprovede kulturna i jezička asimilacija sto je samo jedan od koraka ka de-suverenitetu Crne Gore u kojoj će se negirati crnogorski identitet, jezik i kultura.
Znamo da su ovakva pitanja dobro zaštićena Ustavom Crne Gore, ta da se nakon dvotrećinske podrške u Parlamentu mora organizovati referendum na kojem će se tri petine od ukupno upisanih birača izjasniti pozitivno prema ovoj inicijativi, i na taj način verifikovati izmjena Ustava. Kad se sprovede ova procedura, neka bude srećno svim stranama u procesu.
Istovremeno, jasno je da otvaranje vještačkih identitetskih pitanja u momentu kada je ključno fokusirati se na EU integracije služi isključivo opstrukciji našeg puta u EU.
<h3>Kapela na Lovćenu – politička provokacija</h3>
Portal ETV: Ponovo se od strane Andrije Mandića, ZBCG, ali i SPC aktuelizuje priča o izgradnji kapele na Lovćenu. Da li je ovo pitanje koje bi zaista moglo da naruši mir i stabilnost u Crnoj Gori?
DIZDAREVIĆ: Poznat ja nas stav da je to pitanje zatvoreno i da je svako njegovo ponovno otvaranje direktna provokacija i pokušaj rušenja građanskog mira i stabilnosti.
Njegošev mauzolej na Lovćenu se posmatra kao simbol moderne i suverene Crne Gore.
Aktuelizovanje kapele u službi je produbljivanja podjela u crnogorskom društvu i riječ je o političkom alatu kojim se održavaju tenzije.
<h3>Urušavanje crnogorskog identiteta</h3>
Portal ETV: Da li aktuelna vlast sistemski radi na rušenju crnogorskog identiteta?
DIZDAREVIĆ: Da Vlada, kroz svoje kulturne politike, sistematski radi na marginalizovanju crnogorskog istorijskog i kulturnog nasljeđa. Bogata istorija naše zemlje je na udaru falsifikatora činjenica a institucionalna zaštita kulturnog nasljeđa kao da ne postoji.
Od informacija koje se prenose digitalnim platformama kao sto je Wikipedia, osnova su za edukaciju mladih ljudi koji crpe svoje znanje putem interneta. Vec na prvi pogled mozete vidjeti da se falsifikatima najveći dio kulturnog blaga Crne Gore zeli pripisati drugim kulturama.
Na tom važnom medijskom polju, Crna Gora uveliko gubi utakmicu, a institucije države ne rade ništa po pitanju zaštite identiteta. Slično je sa situacijom na polju zaštite kulturno-istorijskih spomenika, pa se stiče utisak da se sistematski prepušta i razgrađuje ono što je najvrjednije u identitetskom smislu.
<h3>Pogoršana bezbjednosna situacija</h3>
Portal ETV: Kako ocjenjujete trenutnu bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori pod aktuelnom vlašću?
DIZDAREVIĆ: Bezbjednosna situacija je značajno &nbsp;pogoršana u posljednjih nekoliko godina. Odliv profesionalaca ili politički motivisana čistka profesionalaca u policiji i Agenciji za nacionalnu bezbijednost dovela nas je u poziciju da su nas naši međunarodni partneri, naročito NATO, počeli posmatrati sa rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija i kompromitovanja službi.
<h3>Selektivna pravda u bezbjednosnom sektoru</h3>
Portal ETV: Da li bezbjednosni sektor kojim rukovode Demokrate sprovodi selektivnu pravdu?
DIZDAREVIĆ: Često ukazujemo da je borba protiv kriminala i korupcije politički motivisana i selektivna. Fokus je na tome da se procesuiraju isključivo raniji funkcioneri, dok se u kontinuitetu toleririšu nezakonite radnje aktuelne vlasti i njihovih koalicionih partnera.
Skloni smo da ukazujemo na egzaktnim primjerima da se pravda koristi kao politički alat za obračun s neistomišljenicima, a ne kao istinska borba protiv svih oblika kriminala. Zbog bezbroj primjera selektivnosti, ne možemo vjerovati u dobre namjere ukupnog sistema bezbijednosti.
<h3>Pritisci na medije i novinare</h3>
Portal ETV: Primjećujete li pritiske i prijetnje, posebno prema novinarima i medijima?
DIZDAREVIĆ: Iz DPS- često ukazujemo da postoje politički pritisci na medije i novinare, naročito one koji su kritički nastrojeni prema aktuelnoj vlasti.
Ti pritisci se vide kroz političke kampanje blaćenja funkcionera u dijelovima medija bliskim Vladi, i zloupotrebama javnog servisa RTCG za potrebe aktueĺne većine.
To se jasno vidi i kroz zapošljavanje politički podobnih lica u javnom servisu (RTCG), čime se gubi objektivnost i povjerenje u servis svih građana.
<h3>Rekonstrukcija vlasti i uloga DPS-a</h3>
Portal ETV: Smatrate li da će doći do rekonstrukcije vlasti kako bi Crna Gora ubrzala put ka EU? Kakvu ulogu u tom procesu imaju DPS i opozicija?
DIZDAREVIĆ: Smatramo da je rekonstrukcija neodrživa ukoliko se u nju uključuju stranke koje su ideološki protivne EU putu a jasno je da aludiramo na ZBCG koja je u prošlim decenijama sprovodila otvorenu destrukciju po pitanju EU integracija.
Naglašavamo da je jedino održivo rješenje formiranje vlade koja bi vratila Crnu Goru na kolosjek građanske države i pripremila izbore.
Sigurni smo da možemo ponuditi stabilnu, proevropsku alternativu aktuelnoj vlasti koja je opterećena unutrašnjim tenzijama i neslaganjima oko temeljnih vrijednosti. Pitanje je da li postoji razumijevanje za takve ideje, koje su jedini garant uspjeha na krhkom putu evropskih integracija.
<h3>Izazovi koji čekaju Crnu Goru u 2026. godini</h3>
Portal ETV: Koji su najveći izazovi sa kojima će se Crna Gora suočiti tokom 2026. godine?
DIZDAREVIĆ: Najveći izazovi su definitivno ekonomske prirode. Ekonomska kriza koja se osjeća posljedica je povećanja javnog duga, i proizvodi neizvjesnost budžetskog finansiranja, što se jasno čita kroz pad životnog standarda.
Drugo, ulazimo u ozbiljnu fazu političke .. nestabilnosti s pojačanom nestabilnošću aktuelne Vlade, što neminovno vodi našu državu u blokadu ključnih reformi na EU putu.
Kao treće, kako budemo bliže evropskom snu to će recipročno uvećati rast identitetskih podjela a znamo da dalja polarizacija društva zavisi od nametanja vještačkih tema koje takođe mogu biti kamen spoticanja na EU putu.
Nije na odmet spomenuti i bezbjednosni rizik od daljeg kompromitovanja sigurnosnog sektora i ugrožavanje partnerstva sa NATO-om i Zapadom. Sve su to rizici koji će usložnjavati sliku u 2026.godini.
<h3>Suverenistički i proevropski blok pred izbore 2027.</h3>
Portal ETV: Hoće li doći do stvaranja suverenističkog i proevropskog bloka koji će zajednički djelovati u vremenu koje je ključno za pristup EU, a u susret izborima 2027?
DIZDAREVIĆ: Stvaranje širokog suverenističkog, građanskog i proevropskog bloka koji bi donio željeni rezultat na predstojećim izborima može biti jedno od rješenja za suočavanje s nazadnom politikom koja se sprovodi već šest godina. Važno je pronaći siguran model da se ojača opoziciona snaga koja će zaštiti crnogorski identitet i sekularni, antifašistički karakter države.
Zadatak takve strukture je da dodatno ubrza EU put i okonča, urušavanje institucija. Razmotrićemo najbolje opcije i adekvatno se pripremiti za izazove koji slijede u 2027. godini.

Miraš Dušević

Dizdarević: Sektor bezbjednosti je kompromitovan, NATO nas posmatra s rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija

Dizdarević: Sektor bezbjednoeti je kompromitovan, NATO nas posmatra s rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija

Odlukom odbornika vladajuće većine u Kolašinu je, uz negativno mišljenje predsjednika Opštine Petka Bakića, odbijen svaki od 19 amandmana koje je naš odbornički klub podnio na Prijedlog odluke o budžetu za 2026. godinu. Ostavljamo građanima Kolašina da sami prosude koliko aktuelna vlast misli na njih - kazali su Kluba odbornika DPS-SD-Građani.
Ističu da se na juče održanoj sjednici Skupštine Opštine Kolašin raspravljalo o veoma važnim odlukama koje su trebale biti usvojene u interesu građana Kolašina.
- Juče je po ko zna koji put uklonjena maska kojom se vlast prikriva, a ispod koje se krije neozbiljnost, nestručnost, nemar i nerad. Kakva je ozbiljnost odbornika vlasti najbolje govori činjenica da su se za vrijeme rasprave koja je trajala skoro dvanaest (12) sati za diskusiju javila samo dva (2) odbornika vladajuće većine, uz po jednu izgovorenu rečenicu. Interesantno je da se na raspravu o budžetu nije javio ni jedan odbornik vlasti, pa je jasno koliko i oni sami vjeruju da je budžet u interesu grada i građana - istaknuto je u saopštenju.
Osim što je predložen van zakonskog roka, kako dodaju, budžet je urađen nekvalitetno.
- Naročito u kapitalnom dijelu pa je i stoga bila potrebna intervencija amandmanima, ali nažalost, odbornicima vlasti i predsjedniku Opštine to nije bilo dovoljno, uz njegovu nevjerovatnu konstataciju da su subvencije za članarine u sportskim klubovima, pomoć penzionerima za prevoz i lijekove populističke - navode u saopštenju.
Po konstataciji Bakića, kako su rekli, subvencije za đačke ekskurzije nijesu potrebne kolašinskoj djeci jer ekskurzije nijesu obavezne.&nbsp;
- Voljom odbornika vlasti građani Kolašina su ostali bez kapitalnih saobraćajnih projekata, a Fudbalski klub Gorštak bez sredstava za proslavu 100 godina kluba - dodali su u saopštenju.

Klub odbornika DPS-SD-Građani: Odbijeno 19 naših amandmana na budžet za 2026, građani da prosude koliko vlast misli na njih

The parliamentary group of the Democratic Party of Socialists (DPS) will submit a Draft law on the use of sign language today into parliamentary procedure, announced member of Parliament of this political party Elvir Zvrko.
He said, at a press conference, that Montenegro is the only country in the region that still does not have a law guaranteeing the right to sign language.
- There are more than 16.000 citizens in Montenegro with hearing impairments, over 1.000 of whom use sign language as their primary and only means of communication. However, they face numerous barriers and institutional invisibility on a daily basis - Zvrko said.
According to him, the country has remained silent toward their needs for far too long.
Zvrko recalled that the Government adopted the Strategy for the protection of persons with disabilities from discrimination and the promotion of equality for the period from 2022 to 2027.
- However, when it comes to sign language, nothing has been done since 2022 - Zvrko stated, adding that Montenegro is additionally bound in this area by the European Union’s Strategy for the Rights of Persons with Disabilities for the period from 2021 to 2030.
He said that work on the sign language law has been ongoing for some time and that the issue has been approached in a very systematic manner.
- First, an expert analysis was conducted through the Parliament’s Research Center in order to carry out a comparative analysis of similar legal solutions in the region and the EU and to identify important international standards - Zvrko said.
He added that they subsequently involved the Association of the Deaf and Hard of Hearing of Montenegro and took their suggestions into account, particularly regarding the definition of interpreters, licensing, and the role of the Association in administering examinations.
Zvrko said that the Association had informed them a few days ago that the Government plans to form a working group to draft a sign language law and that the Association would continue its work within that working group.
That decision, he said, is respected and understood as their choice to assess which institutional framework is most appropriate for their further engagement.
- However, as members of Parliament, we are obliged to work on improving the position of the most vulnerable groups in our society. That is precisely why we believe we have a responsibility to, in parallel with the discussions between the Association and the Government, open space in Parliament for further development of the legislative text - Zvrko said.
He stated that they are offering the Government, the Association, the professional community and members of Parliament a legislative text intended to serve as a platform for further work, so that in the next phases everyone can contribute to improving the text and achieving a higher-quality solution.
- The law we are submitting provides for the recognition of sign language as a language in official use, standards and procedures for taking proficiency exams in sign language and for licensing interpreters, and the obligation to ensure the availability of interpreters before public authorities in healthcare, education, the judiciary, and the media - Zvrko said.
As he explained, the law also provides funding from the country and local government budgets, as well as sanctions for obstructing access to communication and for non-compliance with legal provisions.
- The state must see and hear its most vulnerable citizens, our goal is inclusion, equality, and dignity. We are not seeking political points, we are offering legal certainty and equal rights for deaf and hard-of-hearing persons - Zvrko emphasized.
He said that this is why they are submitting the law into procedure and called on all interested parties to take part in improving the proposed text.

Zvrko: Montenegro is the only country in the region without a law guaranteeing the right to sign language

Veliko neznanje, istorijski revizionizam i udar na građanski karakter sa kojim se suočava crnogorsko društvo ostaju najveći izazovi za Crnu Goru, saopštio je prisutnima na okruglom stolu pod nazivom “Quo vadis Montenegro?” potpredsjednik Demokratske partije socijalista Abaz Dizdarević, uz napomenu da smatra da je malo onih koji su glasali za promjene 30. avgusta koji su zadovoljni kako Crna Gora izgleda pola decenije kasnije.
Prema njegovim riječima, danas se mnogi prave da ne vide institucionalni debakl države koja ne može da uhapsi spomenik ratnom zločincu i nosiocu Hitlerovog odlikovanja Pavlu Đurišiću, ili zloupotrebu represivnog aparata protiv ljudi koji su protestovali kod Vile gorice zbog unižavanja 13. julske nagrade.&nbsp;
- Zato mi tvrdimo da vlast zloupotrebljava proces evropske integracije, i da ga lišava suštine, jer uprkos formalnom približavanju Briselu, zemlja je u demokratskoj regresiji - istakao je Dizdarević.
Kako je navedeno u saopštenju, predstavnici Demokratske partije socijalista potpredsjednik Abaz Dizdarević, šef Kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić i član Predsjedništva Alen Balić, drugog dana boravka u Njujorku učestvovali su na okruglom stolu pod nazivom “Quo vadis Montenegro?”, đe su sa ostalim učesnicima i ljudima iz dijaspore razgovarali o tome kakav je stvarni društveni i politički smjer Crne Gore i kakvu ulogu i značaj imaju dijaspora i iseljenici za očuvanje građanskog koncepta crnogorskog društva, ali i ekonomski razvoj države, naročito na sjeveru.
Odgovarajući na pitanje kuda ide Crna Gora, te da li smo bliži EU ili „srpskom svetu“, Nikolić je odgovorio da Brisel danas ubrzava politiku proširenja Evropske unije pod pritiskom geopolitičkih kriza, i da Crna Gora uz sve unutrašnje probleme koristi taj momentum.&nbsp;
- Uprkos ozbiljnoj krizi političkog upravljanja, Crna Gora se uz pomoć Brisela, približava EU. Brz prijem Crne Gore znači da će posljedično jačati pritisak na Srbiju, koja zaostaje u tom procesu. Zato je velika nervoza kod Aleksandra Vučića i Andrije Mandića, jer će im biti sve teže da Crnu Goru skrenu s EU puta. Svakako, u narednoj godini, koja će biti ključna za EU put Crne Gore, treba očekivati podgrijavanje novih tema sa idejom da se minira naše članstvo u EU - ocijenio je Nikolić.
Prema mišljenju Nikolića, za Evropsku uniju pridruživanje Crne Gore je niskorizičan potez s velikim efektom, koji bi pokazao da Unija može da ojača povjerenje u svoje liderstvo u neizvjesnim geopolitičkim vremenima, ali i da onemogući zloupotrebu regiona od strane drugih sila koji bi ga koristili kao polugu protiv Evropske unije.&nbsp;
&nbsp;
Da smo prestali da budemo država u kojoj postoji neki minimum respekta prema znanju i da se najveći dio pažnje parlamentarne većine koncentriše na podjelu političkog plijena, rođačko zapošljavanje i partitokratiju, istakaoje član predsjedništva DPS-a i predsjednik Skupštine opštine Plav Alen Balić.
- Povećale su se plate. Ali su se više od toga povećale cijene. Izgubili smo 5 godina, a nema razvoja. Nema investitora, ali, nema ni ideja. Projekti na sjeveru su takođe stali. Nema aktivnog pristupa ni prema dijaspori, koja svake godine ubaci u Crnu Goru preko 500 miliona eura. Nama trebaju vaša znanja, iskustva i investicije. Ako ste uspjeli u Njujorku, zašto ne bi mogli i u Crnoj Gori - zaključio je Balić.
Dizdarević, Nikolić i Balić poručili su, kako se zaključuje u saopštenju DPS-a, okupljenim predstavnicima i simpatizerima Fondacije Gusinje u Njujorku, kao i drugim zvanicama, da svi koji misle dobro Crnoj Gori moraju stalno da insistiraju na vrijednostima koje su temelj njenog savremenog razvoja.
- Antifašizam, građanski karakter društva i multietnička demokratija, uz posebno akcentovanje da budućnost saradnje Crne Gore i njene dijaspore treba da bude posvećena izgradnji znanja, razmjeni iskustava, zajedničkom planiranju elita i izgradnji institucija, odnosno onome što dolazi sjutra – zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Dizdarević: Neznanje, istorijski revizionizam i udar na građanski karakter najveći izazovi; Balić: Parlamentarna većina koncentrisana na podjelu plijena

Klub poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) predaće danas u skupštinsku proceduru Predlog zakona o upotrebi znakovnog jezika, najavio je poslanik te stranke Elvir Zvrko.
On je, na konferenciji za novinare, kazao da je Crna Gora jedina zemlja u regionu koja još nema zakon kojim se garantuje pravo na znakovni jezik.
- U Crnoj Gori ima više od 16 hiljada građana sa oštećenjem sluha, od kojih više od hiljadu koristi znakovni jezik kao glavni i jedini način komunikacije. Međutim, svakodnevno se suočavaju sa brojnim barijerama i institucionalnom nevidljivošću -rekao je Zvrko.
Prema njegovim riječima, država je već predugo nijema prema njihovim potrebama.
Zvrko je podsjetio da je Vlada usvojila Strategiju za zaštitu osoba sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti od 2022. do 2027. godine,
- Međutim, po pitanju znakovnog jezika od 2022. nije ništa urađeno - naveo je Zvrko, navodeći da Crnu Goru dodatno na ovom polju obavezuje strategija Evropske unije (EU) za prava osoba sa invaliditetom za period od 2021. do 2030.
On je rekao da na izradi zakona o znakovnom jeziku rade određeni period, dodajući da su tom problemu prišli vrlo sistematično.
- Najprije je urađen stručna analiza kroz Istraživački centar Skupštine, kako bi se uradila komparativna analiza sličnih zakonskih rješenja u regionu i EU i prepoznali važni međunarodni standardi - naveo je Zvrko.
On je kazao da su nakon toga uključili Savez gluvih i nagluvih Crne Gore i uvažili njihove sugestije, posebno u dijeludefinicije tumača, licenciranja i uloge Saveza u polaganju ispita.
Zvrko je rekao da ih je Savez prije nekoliko dana obavijestio da Vlada planira da formira radnu grupu u cilju izrade zakona o znakovnom jeziku i da će Savez dalji rad nastaviti u okviru te radne grupe.
Tu odluku, kako je naveo, poštuju i razumiju kao njihov izbor da procijene koji je institucionalni okvir najprimjereniji njihovom daljem angažmanu.
- Međutim, nas kao poslanike obavezuje da radimo na unapređenju položaja najranjivijih grupa u našem društvu, upravo zato smatramo da imamo odgovornost da, paralelno sa razgovorima Saveza i Vlade, otvorimo prostor za nadogradnju zakonskog teksta u Skupštini - kazao je Zvrko.
On je rekao da nude Vladi, Savezu, stručnoj javnosti i poslanicima zakonski tekst koji treba da posluži kao platforma za njihov dalji rad, kako bi u narednim fazama svi mogli da doprinesu unapređenju teksta i kvalitetnijem rješenju.
- Zakon koji predajemo predviđa priznavanje znakovnog jezika kao jezika u službenoj upotrebi, standarde i način polaganja ispita za poznavanje znakovnog jezika i licenciranje tumača, obavezu dostupnosti tumača pred organima vlasti u zdravstvu, obrazovanju, pravosuđu i medijima - naveo je Zvrko.
Kako je rekao, zakon predviđa finansiranje iz budžeta države i lokalnih samouprava, kao i sankcije za onemogućavanje pristupa komunikaciji i nepoštovanje zakonskih odredbi.
- Država mora da vidi i čuje svoje najranjivije, naš cilj je inkluzija, ravnopravnost i dostojanstvo, ne tražimo političke poene, nudimo pravnu sigurnost i jednaka prava za gluve i nagluve osobe - istakao je Zvrko.
On je kazao da zato predaju zakon u proceduru, i pozvao je sve zainteresovane da se uključe u unapređenje predloženog teksta.

Zvrko: Crna Gora jedina u regionu nema zakon kojim se garantuje pravo na znakovni jezik

Crnoj Gori je potreban napredniji model za saradnju sa dijasporom i iseljenicima iz Sjedinjenih Država, sa mentorskim prenošenjem znanja i vještina svojoj matičnoj državi, poručili su članovi delegacije Demokratske partije socijalista na donatorskoj večeri u Njujorku, gdje učestvuju u obilježavanju 20 godina postojanja, rada i uspjeha Fondacije Gusinje, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS).
U prisustvu nekoliko stotina zvanica, potpredsjednik Demokratske partije socijalista Abaz Dizdarević poručio je članovima Fondacije Gusinje da njihov uspjeh u kosmopolitskoj metropoli kakva je Njujork nije nimalo slučajan.
- Kako su ljudi iz Gusinja i Crne Gore uspjeli u Americi? Naizgled mala, ali po razmišljanju kosmopolitska sredina kao što je Gusinje, naučila vas je da živite bez predrasuda. U Gusinju i Crnoj Gori naučili ste se multinacionalnom, multivjerskom i multikulturnom skladu, pa vam je proces integracije u novu društvenu zajednicu bio jednostavniji - ocijenio je Dizdarević.
Podsjetivši da dijaspora i iseljenici godišnje pomažu Crnu Goru sa više od 500 miliona eura, Dizdarević je kazao da bi aktivnim uključivanjem visokoobrazovane i profesionalne dijaspore u naučni i ekonomski život Crne Gore, njen savremeni put razvoja bio mnogo jednostavniji i uspješniji.
Da Crna Gora mora uzdići pitanje dijaspore na nivo jednog od važnijih državnih prioriteta, poručio je šef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić.
- Nastavljamo da njegujemo tradicionalno dobre odnose sa dijasporom i iseljenicima iz Gusinja i Plava, iz osjećaja najdublje zahvalnosti zbog važne uloge koju ste igrali u svim dostignućima državne politike koju je predvodila Demokratska partija socijalista, a posebno prilikom obnove nezavisnosti Crne Gore - kazao je Nikolić.
On je podsjetio da je obnovljena nezavisnost 21. maja 2006. godine zajedničko životno djelo države Crne Gore i njene dijaspore, te da svi u državi imaju razloga da budu ponosni na činjenicu da su presudan doprinos tom milenijumskom cilju dali manjinski narodi.
- Manje brojni narodi su na taj način saopštili da vjeruju Crnoj Gori i zato je država danas, ko god bio na vlasti, u obavezi da se prema tom povjerenju odnosi odgovorno, naročito u pogledu politika koje planira prema dijaspori. Građanski koncept države šifra je opstanka Crne Gore - zaključio je Nikolić.
Član Predsjedništva DPS-a i predsjednik Skupštine opštine Plav Alen Balić kazao je u pozdravnoj riječi da veza između zavičaja i dijaspore ostaje najveća zajednička snaga i obaveza, koja se mora čuvati i prenositi na buduće generacije.
- Možda Plav i Gusinje nijesu centar svijeta, ali jesu centar našeg svijeta – i to je vrijednost koju nam niko ne može oduzeti. Fondacija Gusinje svojim radom ostavlja trajan trag i snažno doprinosi očuvanju identiteta i zajedništva. Crna Gora danas jeste na raskrsnici, ali sam uvjeren da ćemo zajedničkim zalaganjem sačuvati njene građanske vrijednosti i osjećaj ravnopravnosti za sve građane - poručio je Balić.
Predstavnici Demokratske partije socijalista će drugog dana boravka u Njujorku učestvovati na okruglom stolu pod nazivom „Quo vadis Montenegro?“, gdje će sa ostalim učesnicima razgovarati o društvenom i političkom smjeru Crne Gore, kao i o ulozi dijaspore i iseljenika u očuvanju građanskog koncepta crnogorskog društva i ekonomskom razvoju države, posebno sjevera Crne Gore.

Nikolić, Dizdarević i Balić: Crna Gora mora više da koristi znanja i iskustva ljudi iz Gusinja i Plava koji su uspjeli u SAD-u

Obraćanje predsjednika Skupštine Crne Gore, Andrije Mandića, na sinoćnjem svečanom prijemu povodom 120 godina od Ustava Knjaževine Crne Gore, još jednom je potvrdilo da lider Nove srpske demokratije (NOVA) danas – i sa pozicije predsjednika Parlamenta, nastavlja da sprovodi antidržavnu politiku, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS).
Njegova izjava u kojoj je, kako kažu u DPS-u, ponovo raspirivao nacionalističke ideje i svjesno urušavao građanski koncept koji je temelj savremene Crne Gore, očekivani je nastavak politike koja je sračunata sa ciljem da, ističu u toj partiji, dijeli crnogorsko društvo i to očigledno u trenutku kada je naša država, zahvaljujući partnerima iz EU, na putu da pobjegne iz srpskog u evropski svijet. 
U DPS-u smatraju da odgovornost za okolnost što je Mandićeva politika – koju konzistentno zastupa više od dvije i po decenije, sa margine političkih dešavanja došla do toga da diktira državnu politiku, leži na ostatku parlamentarne većine čiji se rejting, kako kažu, nezadrživo topi usljed zagrljaja sa nacionalistima.
- Ipak, i ova – kao i sve druge akcije osvjedočenog političkog gubitnika Andrije Mandića, doživjeće fijasko jer i Mandić dobro zna da su Ustav, i građanski koncept, crvena linija za ogromnu većinu građana Crne Gore koja neće dozvoliti poigravanje sa državnim identitetom i budućnošću zemlje - poručuju iz DPS-a.

DPS: Mandić potvrdio da i sa pozicije predsjednika Skupštine sprovodi antidržavnu politiku

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: demokratska-partija-socijalista