Turistički privrednik Dragan Purko Ivančević oštro odbacuje optužbe inspektorke i odbornice Demokratske narodne partije (DNP) u Skupštini Glavnog grada, Ivane Mašković, koja tvrdi da je tokom službene kontrole njegove agencije u Budvi bila verbalno i psihički napadnuta. Ivančević ističe da je riječ o „potpunim izmišljotinama i pokušaju da se ućutkaju oni koji otvoreno govore o problemima u turizmu“. <h2>Mašković: „Napad zbog političke pripadnosti“</h2> Inspektorka Mašković objavila je na svom Facebook profilu da je Ivančević, kojeg naziva „samozvani stručnjak iz oblasti turizma“, juče tokom njenog inspekcijskog nadzora, na nju vikao i psihički je maltretirao. „Verbalno i psihički me napao, urlajući u svojoj kancelariji. Najveći problem mu je predstavljala moja politička pripadnost, po osnovu čega me je i vrijeđao, pa tek onda kazna, koju je zbog svog nelegalnog rada, apsolutno zaslužio“, navodi Mašković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816140832_ad0b3f5ec979df7c0805be7d99433791ead93a3a354535b5304e82fa6b74f0ee.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816140832_ad0b3f5ec979df7c0805be7d99433791ead93a3a354535b5304e82fa6b74f0ee" data-rendition-name="original" width="899" height="891" loading="lazy" alt="inspektorka"></figure>  Dodaje i da je slučaj prijavila policiji, te da očekuje da Ivančević odgovara zbog svog ponašanja: „Ovo lice, koje se usudilo da se ovako obraća jednoj ženi i ne dozvoli joj da obavlja svoj posao, je juče i prijavljeno u policiji. Nadam se da će za isto odgovarati onako kako zaslužuje“, napisala je Mašković. Podršku je Mašković dobila i od svoje partije. - Demokratska narodna partija najoštrije osuđuje verbalni i psihički napad koji je Dragan "Purko" Ivančević, turistički privrednik, izvršio na Ivanu Mašković - turističku inspektorku i odbornicu naše partije u Skupštini Glavnog grada. <h2>Ivančević: „Niti napada, niti uvreda - sve je iscenirano“</h2> Ivančević kategorično negira navode inspektorke i navodi da iza svega stoji politička pozadina: „Ništa od ovoga nije istina. Samo sam tražio da mi pojasni da li je došla kao političarka ili kao inspektorka, jer je odbornik u Skupštini Podgorice. Pošto u Budvi rade već pet turističkih inspektora, bilo mi je čudno što je poslat ‘specijalac’ iz Podgorice sa zadatkom da kazni i izmisli napad.“ Ističe da nije bilo nikakvog incidenta, te da je inspektorka izrekla kaznu od 3.700 eura zbog evidencija koje, kako tvrdi, „nijedna agencija nema niti može imati“. „Bila je razočarana što nije našla veće prekršaje kako bi izrekla veću kaznu i time zadovoljila one koji su je iz Podgorice poslali.“ Ivančević ocjenjuje da je čitav slučaj dio šireg pokušaja disciplinovanja turističkih poslenika koji javno iznose kritike: „Naša agencija se bavi isključivo organizovanim turizmom i ima puno problema da održi programe zbog nečinjenja njenih nalogodavaca. Mi ćemo i dalje iznositi primjedbe i prijedloge, uprkos pokušaju da nam se začepi usta.“ Na kraju, poručuje: „Jasno mi je sada zašto je političarka-inspektorka iscenirala moje ponašanje, ali je promašila. Svi koji me poznaju znaju da ovo nije istina. Mi ćemo i dalje tražiti da nadležni rade svoj posao kako bi turistička privreda mogla da funkcioniše i izbori se za svoj opstanak.“

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ivančević nakon optužbi turističke inspektorke da je verbalno napao: Odbornica DNP iz Podgorice došla u Budvu da iscenira napad i izrekne kaznu

Pamflet istorijskog revizionizma, poluistina, prećutkivanja, propagandnog falsifikovanja, u formatu dokumentarnog filma o 13. julu, kojim se normalizuje velikosrpska mitologija, osvanuo je sredinom jula na Jutjub kanalu prosrpske Demokratske narodne partije (DNP), a premijerno je prikazan na Adria Televiziji.
Neskriveni i ključni cilj lažnih istorijskih konstrukcija u ovom uratku jesu otvorena delegitimizacija crnogorske borbe za obnovu državnosti, osporavanje autentičnosti antifašističkog ustanka iz 1941. godine, ali i da se zatomi istina o okupaciji Crne Gore 1918. godine Podgoričkom skupštinom i nametne narativ da su Crnogorci zapravo Srbi koji treba da se vrate sebi.
<h2>TAJNI PODACI O AUTORSTVU</h2>
Transparentnih podataka o režiji, produkciji i autorstvu nema, ali je mnogo toga jasno - a prije svega da je film u javnost plasiran u jeku sve intenzivnije revizije istorije u Crnoj Gori i dok politička vladajuća struja koristi svaki mogući alat - od institucionalne moći do medijske propagande - kako bi poništila crnogorski istorijski i identitetski kontinuitet.
Film od samog početka ne krije da ima političko-revizionističku agendu pošto naratorka u prvim minutima govori o tome da „Crna Gora ima dvije zastave, himne, dva imena, dva pravca ali i dvije istorije“ - tako otvoreno afirmišući „istoriju“ napisanu iz velikosrpskog ugla.
To nije samo ulazna tačka u pokušaj da se gledaoci ubijede da su „dvije istorije“ ravnopravne - da se ne radi o sukobu činjenica i političkoj propagandi, nego i priznanje da autori filma, ko god oni bili, ne prihvataju zvaničnu, međunarodno priznatu i utemeljenu istoriju Crne Gore.
<h2>KLJUČNA ZAMJENA TEZA</h2>
Tako se, pored ostalog, italijanska okupacija iz 1941. godine koristi kao zgodan izgovor da se prikriju mnogo dublji i trajniji ožiljci - poput onih iz 1918. kada je Crna Gora anektirana, a Karađorđevićima omogućeno da pod maskom „volje srpskog naroda“ sebi pripoje novu teritoriju - da bi Srbija, proširena Crnom Gorom i Makedonijom, tvorila kraljevinu tri naroda - Srba, Hrvata i Slovenaca.
Tada su srpski agenti poslati u Podgoricu, proglašeni „velikom narodnom skupštinom“ i, uz prismotru srpske žandarmerije, izglasali brisanje države Crne Gore - odnosno rezoluciju koju je srpska vlast napisala na Krfu, a kojom se okupacija Crne Gore prihvata proglašenjem pripojenja Srbiji.
U tom trenutku je postojala redovna crnogorska narodna skupština, i to po tadašnjem ustavu jedina koja je mogla raspolagati sudbinom ove države, ali desilo se što se desilo.
Uslijedio je Božićni ustanak, spaljivanje hiljada crnogorskih domova, progon komita, ubijanje onih koji su bili vjerni crnogorstvu i državnoj slobodi. Dvadesetak godina kasnije, a pošto je narod bio za to da zajednica bude organizovana tako da sve zemlje budu slobodne i ravnopravne - a što su srpski politčari odbijali, desio se Petrovdanski sabor na kojem su federalisti, na čelu sa Sekulom Drljevićem, uz Italijane proglasili nezavisnost.
No, ovako posloženih fakata u DNP-ovom i Adrijinom uratku nema. Oni, bez bilo kakvog detaljisanja, konstatuju da je u tom periodu Crna Gora bila dio Zetske banovine, što prati i dalje navođenje da je parola crnogorskih komunista bila „srpstvo, slovenstvo, sloboda“ ili, kako naratorka kaže: „tadašnje rukovodstvo crnogorskih komunista je sebe i te kako smatralo Srbima. Čak i oni koji su se nacionalno izjašnjavali kao Crnogorci nijesu na srpstvo gledali kao na nešto što je strano, nametnuto ili neprijateljsko“.
Sve to vodi do njihove suštine - tvrdnje da je „ustanak 13. jula 1941. bio borba za zajedničku jugoslovensku državu“, odnosno, po njihovom poimanju, za crnogorsko zajedništvo sa Srbijom, a da je deklaracija donijeta 12. jula bila težnja ka separatizmu koja je idućeg dana dobila odgovor.
Ovo je ključna zamjena teza jer je ustanak 13. jula, prije svega, bio antifašistička odbrana dostojanastva naroda koji nije zaboravio ni Podgoričku skupštinu, niti prihvatio ideju da mu se ponovo o sudbini odlučuje „odozgo“. Crna Gora se borila za slobodu - od fašizma i hegemonije, zato je jasno da se plasiranjem narativa o trinaestojulskom ustanku kroz prizmu „jugoslovenskog patriotizma“, a ne i crnogorskog otpora dugotrajnoj fašisitčkoj manipulaciji identitetom, pokušava zbrisati srpska prljava uloga okupatora, a samim tim i crnogorski subjektivitet u Trinaestojulskom ustanku.
<h2>POKUŠAJ DEMONIZACIJE SUPROTSTAVLJANJA SRPSKOJ HEGEMONIJI</h2>
Dodatno, karakterisanjem deklaracije koja je donijeta 12. jula „težnjom ka separatizmu“ između redova se opasno implicira da je svaki zahtjev za crnogorskom nezavisnošću sam po sebi fašistički, a ta teza im služi i za diskreditaciju savremenih crnogorskih državotvornih ideja.
Pored toga, Sekula Drljević, politički lider crnogorskih federalista i separatista koji je isprva svoje djelovanje bazirao na protivljenju srpskoj aneksiji Crne Gore 1918. godine, u filmu se poredi sa Antom Pavelićem - vođom ustaškog pokreta koji je predvodio genocidni režim NDH koji je odgovoran za smrt stotine hiljada ljudi - i to uz tvrdnju da je bio zamišljen kao crnogorski pandan ustaškom poglavniku, tj. da je Crna Gora 1941. trebalo da bude fašistički protektorat sličan NDH.
Kolaboracija Drljevića sa fašistima ostaje fakat - ali se on u ovom filmu demonizuje kao ustaški pandan - iako nikad nije imao oružane snage, niti sprovodio represiju nad bilo kakvim civilima - dok su, sa druge strane, mnogi četnički komandati, poput Pavla Đurišića i Draže Mihailovića, sarađivali sa Italijanima i nacistima - i to ništa manje - nego mnogo više.
Samim tim je jasno da je Drljević, koliko god bio sporan, tvorcima ovog filma poslužio isključivo da bi zalaganje za crnogorsku državnost prikazali kao oličenje fašizma - što im onda i omogućava pravdanje narativa u kojem je jedino čista opcija prosrpska - a sve drugo izdajničko. Zato njegovo poređenje sa Pavelićem služi samo kao alat za brisanje legitimiteta crnogorskih političkih pokreta koji su se suprotstavili srpskoj hegemoniji.
Svime time se pokušava zatvoriti prostor za bilo kakvu diskusiju o crnogorskoj državnosti - jer ako je svaka priča o nezavisnosti fašizam - onda je, valjda, jedina antifašistička opcija ostanak u velikosrpskoj dimenziji.
<h2>,,PRANJE“ ČETNIČKOG POKRETA&nbsp;</h2>
Iako su saradnja četničkog vođe Draže Mihailovića sa okupatorskim silama i masovni zločini nad civilima koji su se suprotstavljali kolaboraciji neupitni, nepobitni i jasni, u filmu se pokušalo ,,pranje” četničke biografije, predstavljajući kolaboraciju četnika Pavla Đurišića sa Italijanima kao - „reakciju na komunističke zločine“.
Tako naratorka kaže da su komunistički zločini „prouzrokovali odluku četnika da sklope ratni sporazum sa Italijanima - sa ciljem uništenja komunista“. Koji su to zločini komunista 1941. godine natjerali četnike na kolaboraciju sa fašistima Pircija Birolija - nije objašnjeno. Očito jer nije se mogla isfabrikovati ,,nova istorija”.&nbsp;
A kako to u propagandnim uratcima obično i biva, jedan narativ temelj je za drugi - pravdanje četnika brzo vodi i do rusofilije koja se silu na sramotu predstavlja kao oličenje crnogorskog mentaliteta.
- Važan faktor motivacije među borcima NOB-a, naročito Crnogorcima, bila je privrženost Moskvi koja je, sem iz ideoloških razloga, proisticala iz tradicionalnih i ratničkih spona prethodnih stoljeća. Još od 18. vijeka osnovni elementi crnogorske državnosti obrazovanja i duhovnosti uživali su jedinu podršku u Rusiji. Poznata krilatica „sa Lovćena kliče vila, oj Rusijo majko mila“ bila je dio mentaliteta mladih partizana. Ne treba da nas čudi što je samo u Crnoj Gori ustaljeni partizanski pozdrav „smrt fašizmu sloboda narodu“ dijelom zamijenjen sa „crvena armija je s nama pobjeda je naša“ - navodi naratorka, dramatično falsifikujući istoriju, sve radi predstavljanja Crnogoraca kao „pravoslavnog“ kulturnog i ideološkog svijeta koji prirodno gravitira ka Srbiji i Rusiji.&nbsp;
Time su u ovom filmu zanemareni i zbrisani svi temelji crnogorskog građanskog i sekularnog identiteta, a trenutno stanje u državi i neophodni otpor srpsko-ruskom uticaju između redova upakovani u izdaju sopstvenog karaktera.&nbsp;
<h2>„DRUGOSRBIJANCI“ I „MONTENEGRINI“</h2>
Ne čudi što je jedan od sagovornika u ovom uratku, pored predstavnika Istorijskog instituta i Milana Kneževića i srpski istoričar, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu i jedan od ideologa velikosrpskog projekta, Čedomir Antić, koji docira o tome kako u Crnoj Gori „nema drugosrbijanaca“.
- Svi drugosrbijanci su postali montenegrini. To je vrlo zanimljivo i govori da je to jedinstvena zemlja. Bila je srpska, danas više nije. Toliko su netolerantni ti ljudi da ne priznaju srpstvo - govori Antić.
Nijesu anonimni autori ovog filma ni prvi ni jedini koji su pokušali lansirati tezu o tome da je crnogorski identitet tvorevina nekadašnjeg komunističkog vođe Milovana Đilasa.&nbsp;
- U jugoslovenskoj javnosti toga vremena nerijetko je bilo zastupljeno stanovište o Đilasu kao tvorcu crnogorske nacije - neki će reći jedne izrazito anti-srpske pojave i dezintegrativnog faktora u odnosu na srpski nacionalni korpus. Sa današnjeg aspekta, postavlja se pitanje da li je to baš tako. Đilasovo nacionalno opredjeljenje bilo je u većem dijelu života nesumnjivo srpsko. O tome govore njegova centralna literalna djela - navodi naratorka.
Na to se nadovezuje Antić koji ističe da „vidimo da je on drugosrbijanac“, te da je „to srpstvo kod njega jako relativno“.
- Zvaničan stav Komunističke partije Jugoslavije prema crnogorskoj naciji nije bio još uvijek jasno i u potpunosti definisan. Crnogorsku naciju je trebalo, po stavu Komunističke partije Jugoslavije, u perodu pred izbijanje rata tek definisati i naučno objasniti. Iz tog razloga je to pitanje ostavljeno za poslije rata. A onda je ponuđeno najviđenijem Crnogorcu među komunistima da ga definiše i na neki način postavi kao model za novu naciju u novoj državi. Ta ličnost bio je Milovan Đilas...Iskustvo ovog rata govori da crnogorski narod, ne samo što je ustao protiv okupatora, nego je pošao i protiv onih struja koje su htjele da ga odvoje od Srba - govori naratorka.
Suština svih ovih navoda je ista: ubijediti Crnogorce da su zapravo Srbi - a kako to uvjerljivije učiniti nego reći da je upravo „tvorac nacije“ u biti Srbin - koji se samo radi partijskih interesa zalagao za crnogorstvo.
<h2>REHABILITACIJA DEVEDESETIH</h2>
Tokom cijelog filma konstanta je nametanje narativa da su crnogorska nacija i državnost produkt manipulacija i zavjere protiv srpstva - uz osporavanje svakog procesa koji je vodio do emancipacije naše države.&nbsp;
Tako Antić riječima da je „dugoročno pobijedila „nidologija“ koja je imala veliku sreću i u jugoslovenskoj državi učinila sve da odvoji Srbiju od Crne Gore“ samo učvršćuje korijene ratnih devedesetih - čiji krici, kroz pritiske i pokušaje podrivanja suverenosti - što iznutra - to i spolja, i danas odjekuju Crnom Gorom.
Dokaz za to je i tvrdnja da je uplivom hrvatskog nacionalizma u vrh crnogorskog dijela KP u potpunosti je narušen „revolucionarni moral čiji su nosioci bili upravo srpski komunisti“.&nbsp;
I više je nego jasno da se radi o grubom pokušaju kriminalizacije crnogorske državnosti i to kroz rehabilitaciju velikosrpske hegemonije čija je suština uvijek bila, i danas jeste, teza da su svi drugi identiteti na ovim prostorima devijantni, nepostojeći – odnosno izdajnički.
<h2>VELIČANJE AB REVOLUCIJE</h2>
U nastavku filma autori su se dotakli Antibirokratske revolucije nazivajući je „savršenim primjerom sadejstva između crnogorstva i srpstva“ - kao da nije riječ o politički dirigovanom puču tadašnjeg režima Slobodana Miloševića kojim je u Crnoj Gori instalirano njemu odano rukovodstvo radi namjere da kontroliše Predsjedništvo SFRJ - a što se nije moglo bez podrške zvanične Crne Gore.
No, ni ovo nije ništa novo, niti čudi, kada se uzme u obzir da je upravo DNP bio jedan od nosioca nastavka kontrarevolucije - odnosno litija 2020. godine. Obje kontrarevolucije su osmišljene i koordinisane iz Beograda, a nacionalizam i navodna ugroženost crkve iskorišteni za vraćanje Crne Gore u velikosrpski kolosjek i ostvarenje njihovih interesa.&nbsp;
Obje su, u konačnom, imale razarajući efekat po crnogorsko društvo i demokratski razvoj.
<h2>VOZ I ŠINE</h2>
Završni dio filma kulminira otvorenim poricanjem i omalovažavanjem savremene državnosti Crne Gore i referendumske volje.
- Riječi i nedjela Štedimlije i Drljevića referendumski su nadglasale borbu naših predaka koji su živote dali boreći se protiv tekovina 12. jula. Iako je 13. jul i danas Dan državnosti Crne Gore - on je nažalost samo broj na zidnom kalendaru, odmah pored slavske ikone kod onih koji je još uvijek imaju. Nerijetko u narodnoj skupštini i u javnosti možemo da čujemo kako se mnogi pozivaju na narodno-oslobodilačku borbu, istrajavanje na himni koja predstavlja ništa drugo do plagijat ratnog zločinca Sekule Drljevića. Priča o precima koji su se borili za slobodu trebalo bi da nam daju danas zajednički put i pravac kojim treba da idemo - navodi naratorka u završnom dijelu.
Nastavlja dociranjem o odnosu crnogorstva i srpstva.&nbsp;
- U našoj državi se najbolje oslikava kroz metaforu kolosjeka: jedno bez drugog ne može da funkcioniše, odnosno voz ne može da nastavi dalje. Potreban je balans jer zabluda je da vlak može zamijeniti voz i da je povijest važnija od istorije. Moramo biti svjesni riječi naših predaka, ne smijemo doživjeti sudbinu Kajina i Avelja, jer braća su braća čak i kada se posvađaju jer ako se odreknemo prošlosti nećemo imati ni budućnost - govori naratorka.
Ova metafora ne znači nikakvo „pomirenje“ niti simboliše bratstvo - već podređenost. Voz predstavlja Crrnu Goru - koja, prema njihovom poimanju, ne može ići bez šina - odnosno Srbije.
Tako je napravljen puni krug: u samoj završnici je potvrđeno da je glavna vodilja ovog uratka upravo nastavak diskursa i velikodržavnih pretenzija koje su 1918, ali i devedesetih započele oružjem, a u 21. vijeku nastavljene sofisticiranijim sredstvima - prije svega institucionalnom revizijom istorije.

Anja Ivanović

DNP i Adria TV revizionistički dokumentarni film o 13. julu iskoristili da još jednom nametnu narativ da su Crnogorci Srbi koji treba da se vrate sebi

Portparolka Demokratske narodne partije (DNP) i odbornica u SO Budva Jovana Todorović oglasila se povodom organizacije centralne proslave Dana nezavisnosti u Budvi, navodeći da osuđuje način na koji su organizatori tretirali prostor Starog grada, naročito u pogledu, kako je kazala, neadekvatne upotrebe i potencijalne devastacije objekata koji imaju kulturno-istorijski značaj.
Prema njenim riječima, posebnu zabrinutost izaziva činjenica da je bina za potrebe manifestacije bila prikačena za stara stabla palmi, čime su ugroženi njihova stabilnost i dugovječnost.
- Još alarmantniji je podatak da je ulogu fizičkog oslonca imalo staro brodsko sidro – predmet koji ima izuzetnu simboličku i kulturnu vrijednost za pomorsku i istorijsku baštinu Budve. Ovakav čin predstavlja krajnje neodgovorno ponašanje i nepoštovanje prema lokalitetima koji bi trebalo da budu pod posebnom zaštitom - kazala je Todorović.&nbsp;
Postavljam javno pitanje: imaju li organizatori proslave i oni koji su im izdali dozvole ikakvu svijest o značaju očuvanja ambijentalne cjeline Starog grada Budve? Ko je dozvolio ovakvu praksu i ko će snositi odgovornost ukoliko se ispostavi da su stara stabla ili istorijski artefakti trajno oštećeni - pita Todorović.
Očekuju hitnu reakciju nadležnih institucija, Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
- Pozivamo i nevladine organizacije koje se bave zaštitom kulturne i prirodne baštine da se javno oglase i spriječe ponavljanje ovakvih postupaka. Podsjećamo da kulturno nasleđe nije scenografija za jednokratne proslave, već dio identiteta koji smo dužni da čuvamo. Grad koji se diči svojom istorijom ne smije biti talac površnosti, neznanja i nebrige - zaključila je Todorović.

Portal ETV

Todorović: Kulturno nasljeđe nije scenografija za jednokratne proslave

Poslanički klub Demokratske narodne partije predao je osam amandmana na Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kojim se traži da najmanje pola vrijednosti investicije bude u sjevernom regionu.
Amandmanima, koje su podnijeli poslanici Milan Knežević, Vladislav Bojović, Jelena Kljajević i Dragan Bojović, traži se da najmanje pola ukupne vrijednosti investicija bude u opštinama na sjeveru Crne Gore, u cilju obezbjeđivanja ravnomjernog razvoja i smanjenja ekonomskih dispariteta.
Amandmanima se traži i da jedan projekat na sjeveru bude u opštini u kojoj je većinsko stanovništvo srpsko, što bi doprinijelo jačanju ekonomske stabilnosti dovedene do ruba egzistencije od prethodnog režima.
Amandmanom se predlaže da se eksproprijacija nepokretne imovine vjerskih zajednica u svrhu realizacije projekata iz sporazuma može sprovesti isključivo uz pisanu saglasnost nadležne vjerske zajednice.
- Uvođenjem ovog amandmana, stvara se dodatni nivo zaštite za imovinu vjerskih zajednica, sprečavaju se potencijalni sukobi i jača društveni konsenzus oko realizacije strateških projekata. Time se jača i povjerenje u institucionalne mehanizme i potvrđuje posvećenost države poštovanju vjerskih prava i sloboda -navodi se u obrazloženju.
Predlaže se i da je Vlada UAE obavezna da dostavi Vladi Crne Gore tačne podatke o stvarnom vlasniku kompanija i osoba uključenih u finansiranje projekata, kao i da ne mogu da učestvuju preduzeća čiji su osnivači, vlasnici, direktori i sa njima povezane osobe, predmet aktivnih krivičnih istraga, optužnica ili sudskih postupaka u Crnoj Gori, UAE ili trećim državama.
- Radi osiguranja transparentnosti, sprečavanja korupcije i zaštite javnog interesa neophodno je Crna Gora ima potpune podatke o vlasničkoj strukturi svih subjekata koji učestvuju u realizaciji sporazuma, uključujući Entitet i druga druga povezana lica. S obzirom na to da se predviđa mogućnost uključivanja velikog broja subjekata kroz podugovore, konzorcijume i različite forme saradnje, dodatna mjera transparentnosti omogućava nadležnim organima da pravovremeno identifikuju i spriječe rizike - navodi se u obrazloženju amandmana.
Iz DNP-a su tražili da se zabrani učešće u projektima svima koji su povezani sa sadašnjim ili bivšim funkcionerima u Crnoj Gori, uključujući članove njihovih užih porodica.
Oni su tražili i preciziranje riječi 'inicirani' u sporazumu. 
 
- U cilju izbjegavanja pravne dvosmislenosti, pod pojmom 'inicirani', podrazumijeva se značenje engleskog izraza 'initiated' odnosno pokrenuti, što uključuje formalno započete aktivnosti, a ne samo potpisane ili najavljene dokumente. Zato je neophodno da se značenje ovog izraza precizira, kako bi se obezbijedila pravna sigumost, spriječile zloupotrebe i zaštitio javni interes - naveli su iz DNP-a.

DNP dostavio amandmane na sporazum sa UAE: Traže projekte u opštinama gdje je većinsko stanovništvo srpsko

Potpredsjednik Vlade Milun Zogović saopštio je da bi njegova partija (DNP), kad bi bila u prilici da formira izvršnu vlast, odmah poništila odluku o priznanju Kosova.&nbsp;
Gostujući u emisiji "Nedjelja u retrovizoru" na TV Vijesti, Zogović je kazao da "85 odsto građana Crne Gore nikad neće oprostiti najsramniju odluku Vlade Duška Markovića za priznanje države Kosova".
- Moja politička partija, kada bi imala toliku političku snagu da ima 41 poslanika u Skupštini Crne Gore i kada bi ona formirala izvršnu vlast, istog momenta bi poništila odluku o priznanju Kosova - naveo je Zogović.

Zogović: Kad bi moja partija formirala izvršnu vlast, odmah bi poništili odluku o priznanju Kosova

Predsjednik Češke Petr Pavel upozorio je kako narušavanje vazdušnog prostora članica NATO-a od strane Rusije značajno podiže napetosti u Evropi te je naglasio da Savez mora adekvatno odgovoriti, ne isključujući ni mogućnost rušenja ruskih letjelica.
U izjavi za Češku televiziju, Pavel je istakao kako popuštanje nije opcija.
- NATO mora adekvatno reagiovati. I to uključujući vojnu reakciju. Rusija će, naime, vrlo brzo shvatiti da je pogriješila i prešla prihvatljive granice. Nažalost, to je balansiranje na rubu sukoba, ali popuštati zlu jednostavno nije moguće- rekao je Pavel.
Prema njegovim riječima, rušenje aviona je legitiman obrambeni mehanizam.
- Narušavanje vazdušnog prostora razlog je za aktivaciju odbrambenih mehanizama, a time i rušenje takvog aviona. A to sigurno ne bi želio niko ni s naše strane ni s ruske- pojasnio je, dodavši: “Rusija će se ponašati onako kako joj mi dopustimo”.
<h3>Incident iznad Estonije</h3>
Povod za oštre izjave je i nedavni incident koji se dogodio kada su tri ruska lovca MiG-31 narušila zračni prostor Estonije.
U estonskom zračnom prostoru zadržali su se 12 minuta, nakon čega su ih ispratili patrolni avioni NATO-a.
Estonija je zbog toga zatražila konsultacije s NATO-om pozivajući se na članak 4. Sjevernoatlantskog ugovora.

Pavel: NATO može rušiti ruske avione koji povrijede vazdušni prostor neke od članica

Pobjedom nad Bahčešehirom u drugom prijateljskom duelu (78:77), košarkaši Budućnost Volija su najavili da bi i u nastupajućoj sezoni mogli da igraju veoma važnu ulogu u ABA ligi i Evrokupu.
Tim Andreja Žakelja je pokazao i karakter, jer je serijom 12:0 preokrenuo na 78:75 i izgubljen meč pretvorio u pobjedu.
- Ovo je bila još jedna interesantna i teška utakmica. Moram ponovo da čestitam momcima na pristupu, pokazali su da su grupa igrača sa zaista dobrim karakterom. Igraju zajedno, drže se zajedno i to se jasno vidi na terenu- istakao je Žakelj.
Slovenački stručnjak smatra da njegov tim ima prostora za napredak, pogotovo u šutu sa linije penala, jer je iskoristio svega 15 od 26 slobodnih bacanja.
- Još pravimo dosta grešaka, prije svega mislim na pad koncentracije. Ponovo smo promašili veliki broj slobodnih bacanja, ali smo ipak uspjeli da pobijedimo ekipu koja cilja sam vrh Evrokupa. Ovo je bio veoma dobar test za nas - dobra borba, pravi pristup. Ima još stvari koje bi trebalo da se uklope, ali uvjeren sam da smo na dobrom putu- naglasio je 46-godišnji stručnjak.
Ukrajinski plejmejker Oleksandr Kovljar je pokazao da bi mogao da bude dobro pojačanje, jer je ubacio 11 poena.
- Drago mi je što smo pobijedili i uspjeli da se revanširamo za prvu utakmicu. Zadovoljan sam i što smo kao tim napredovali, kako u napadu, tako i u odbrani. Počeli smo agresivno i održavali taj intenzitet tokom cijele utakmice. Igrali smo čvrstu, agresivnu odbranu i na kraju ostvarili pozitivan rezultat- kazao je.

Žakelj: Pobijedili smo ekipu koja cilja sam vrh Evrokupa, ali ima i prostora za napredak

Počela je manifestacija „Podgorica kroz epohe“, kulturno-istorijski događaj koji na jedinstven način oživljava bogatu prošlost glavnog grada. Kroz niz performansa, izložbi i edukativnih sadržaja, posjetioci imaju priliku da se vrate u vrijeme antičke Docleae, osmanskog perioda, kao i da osjete duh stare, tradicionalne Crne Gore. Manifestacija se održava na više autentičnih lokacija koje same po sebi pričaju istorijske priče – Most na Ribnici, Tvrđava Ribnica, Sahat kula, Galerija Risto Stijović i Kuća Čubranović – stvarajući atmosferu u kojoj istorija doslovno oživljava pred očima posjetilaca.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920230924_d5a68f49b262c81a343af4310fb41f61ba242cc9c6e58a7966db5b4fa20b4b46.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250920230924_d5a68f49b262c81a343af4310fb41f61ba242cc9c6e58a7966db5b4fa20b4b46" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Podgorica kroz epohe"> </figure>  Organizator manifestacije je Turistička organizacija Podgorice, koja ovim događajem nastavlja da promoviše kulturno nasljeđe i identitet grada na kreativan i interaktivan način. Prema riječima direktora Turističke organizacije Podgorice, Dragana Grnovića, manifestacija predstavlja svojevrsni istorijski vremeplov kroz sve epohe postojanja glavnog grada. - Antičku epohu predstavili smo kroz rimski karavan koji je prevozio robu i ljude. Srednjovjekovna epoha obuhvata četiri dinastije koje su vladale ovim podnebljem – Vojislavljeviće, Nemanjiće, Balšiće i Crnojeviće. Osmanska epoha predstavlja 400 godina vladavine Osmanlija nad Podgoricom, dok tradicionalna crnogorska epoha dolazi nakon oslobođenja od osmanske vlasti- kazao je Grnović. Predsjednica Skupštine opštine Podgorica, Jelena Borovinić Bojović, istakla je da ova manifestacija donosi tradicionalni duh u naš grad, posebno privlačeći pažnju turista. - Ovaj događaj nas na najljepši način podsjeća na prošla vremena i način života naših predaka, povezujući nas sa bogatom istorijom i kulturnim nasljeđem Podgorice. Upravo kroz ovakve manifestacije čuvamo i promovišemo tradiciju, ali i gradimo most ka budućnosti- kazala je Borovinić Bojović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920230920_4ea467030a088dd5e178dd8f868c2465c2b1821ec65aa87de5fe469e600a7239.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250920230920_4ea467030a088dd5e178dd8f868c2465c2b1821ec65aa87de5fe469e600a7239" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Podgorica kroz epohe"> </figure>  Manifestacija „Podgorica kroz epohe“ nije samo podsjetnik na bogatu i raznoliku istoriju glavnog grada, već i prilika da se kroz kulturu i umjetnost izgradi jača veza sa prošlošću. Na autentičnim lokacijama i uz aktivno učešće građana, ova manifestacija potvrđuje važnost očuvanja tradicije i identiteta, istovremeno otvarajući vrata ka novim generacijama koje će baštiniti i njegovati naslijeđe Podgorice.

„Podgorica kroz epohe“: Vremenski put kroz bogatu istoriju glavnog grada

Akcionari Instituta “Simo Milošević” u Igalu razmatraće na vanrednoj Skupštini dioničara, zakazanoj za 21. oktobar, odluku o emisiji običnih, odnosno redovnih akcija tog preduzeća, po osnovu javne ponude.
Odlukom je predviđeno da Institut emituje akcije zatvorenom ponudom koja će biti upućena postojećim akcionarima po osnovu prava preče kupovine.&nbsp;
- Ponuda će se sprovesti upisom i uplatom akcija u maksimalno dva kruga, uz poštovanje prava preče kupovine postojećim akcionarima u prvom krugu, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima. Drugi krug emisije će se sprovesti ukoliko u prvom krugu ne budu upisane i uplaćene sve akcije- navodi se u Predlogu odluke.
Ukupan akcijski kapital kompanije iznosi 59,24 miliona EUR i podijeljen je na 382,35 hiljada akcija nominalne vrijednosti 154,94 EUR po dionici.&nbsp;
&nbsp;- Obim emisije koja se emituje tom odlukom iznosi 23,56 miliona EUR i podijeljana je na 152,07 hiljada akcija- precizirano je odlukom.
Pravo kupovine akcija imaju oni koja su akcionari na dan donošenja odluke.
Iz Insitituta su podsjetili da se odluka o emisiji redovnih akcija po osnovu javne ponude, donosi većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara, pod uslovom da Skupštini prisustvuju akcionari ili njihovi zastupnici koji posjeduju najmanje dvije trećine dionica.
Vanredna Skupština dioničara će se održati u objektu II Faze Insitituta sa početkom u 11 sati.&nbsp;

Skupština akcionara Instituta “Simo Milošević” u Igalu 21. oktobra

Nevladine organizacije i građanski aktivisti i aktivistkinje upozorili su na opasni talas profašističkog ideološkog revizionizma u Crnoj Gori u okviru koga se sad promoviše i knjiga koja veliča četničke komandante, saradnike Hitlera i Musolinija - „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“ koja će u subotu biti predstavljena u sali Skupštine Opštine Pljevlja - grada u kojem su četnici za vrijeme Drugog svjetskog rata ubili na hiljade civila islamske vjeroispovjesti, među kojima najviše djece i žena.
U nevladinom sektoru su ukazali na činjenicu da su četnici Pavla Đurišića počinili najgnusnije zločine etničkog čišćenja upravo u Pljevljima, Foči i Čajniču, gdje je ubijeno preko 8000 žena, djece i starih, civila, pripadnika islamske vjeroispovijesti, te da su počinjena i brutalna silovanja, mučenja, spaljivanja kuća što je istoriografija podrobno dokumentovala.
- Portretisanje četničkih vođa kao heroja ima jasan cilj - da opravda politiku etničkog čišćenja koju su sprovodili prema muslimanima i da ponizi potomke njihovih žrtava - jasni su u nevladinom sektoru.
Oni su ukazali da sam naziv knjige i njena oprema otkrivaju ideološku namjeru: na koricama su prikazani Pavle Đurišić, Draža Mihailović i Momčilo Đujić, najpoznatiji pripadnici ovog kvislinškog pokreta.&nbsp;
- Promocija je dio kampanje dezinformisanja čiji je cilj rehabilitacija četničkog pokreta i prećutkivanje zločina. Dio iste kampanje je i podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, sve češće pjevanje četničkih pjesama na javnim mjestima, organizacija parastosa kolaboracionistima o čemu se detaljno obavještavaju mediji, javno veličanje četnika - ratnih zločinaca, uz redovno izostavljanje ključnih činjenica iz njihovih biografija - ustvrdili su u nevladinom sektoru.
Zvanični organizator ove promocije je, ističu oni, Odbor za izgradnju crkve Pomirnice, na čijem je čelu dr Novica Stanić, bivši nezavisni poslanik i predsjednik Pokreta za Pljevlja.&nbsp;
Stanić je javnosti poznat po pozivu članovima svog pokreta da se pomole za sve haške zatvorenike, a posebno za predsjednika Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja.
- Sadašnja lokalna vlast, predvođena Dariom Vranešom iz Nove srpske demokratije (NSD) i predsjednicom Skupštine Jovanom Tošić iz Demokrata, upravlja opštinom kao da je jednonacionalna, iako u Pljevljima osim Srba, žive i Crnogorci, Bošnjaci, kao i pripadnici drugih etničkih grupa. Umjesto da gradi zajedništvo, vlast rehabilituje četničku ideologiju i relativizuje njihove zločine nad Bošnjacima i Muslimanima - naglasili su u nevladinom sektoru.
Zato, kažu, vjeruju da je važno podsjetiti na istorijski utvrđene i nesporne činjenice - da je jugoslovenska vojska u otadžbini proglašena je ukazom kralja Petra II Karađorđevića 10. juna 1942. godine, a raspuštena kao kvislinška.
- Takođe, ukazom istog tog kralja 29. avgusta 1944. godine, kojim je oduzeo komandu Mihailoviću i pozvao tzv. "Jugoslovensku vojsku u otadžbini" da pristupi bez uslova Narodnooslobodilačkim partizanskim odredima Jugoslavije. Četnici su se o to oglušili i do kraja rata borili su se protiv partizana, sarađivali s ustašama i nacistima i činili zločine u cilju etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva. Ova opasna ideologija, povampirena devedesetih, dovela je do brojnih i masovnih zločina uključujući genocid u Srebrenici - jasni su u nevladinom sektoru.
Pljevlja, podvlače oni, pamte i člana Šešeljeve partije i četničkog vojvodu Miliku Čeka Dačevića, vođu paravojnih formacija koje su kontrolisale taj grad sredinom 1992. godine.
- Tada je bilo 25-30 bombaških napada i miniranja u Pljevljima, a samo u toku jedne noći zapaljeno je sedam zanatskih radnji, čiji su vlasnici bili muslimani. U pljevaljskom selu Bukovica, koje je naseljeno većinski muslimanskim stanovništvom, od 1992. do 1995. godine je ubijeno šest osoba, dvije su izvršile samoubistvo usljed posljedica torture, 11 ljudi je oteto, oko 70 podvrgnuto fizičkoj torturi, a mnogi su prognani. Za ove zločine niko nije odgovarao - istakli su oni.
Nacionalizam i mržnja nijesu, kako su kazali, nestali nakon ratnih devedesetih, a poseban impuls u Pljevljima su dobili nakon izbora 2020. godine.
- Taj period obilježio je niz nacionalističkih ispada, ukljujući napad na Emira Pilava i njegovog oca, lomljenje prozora objekta Islamske zajednice uz poruku “polećela crna ptica, Pljevlja biće Srebrenica” do manifestacija kojima se veličaju zločinci - dodali su u NVO sektoru.
Posebno je, cijene oni, sramotno što lokalna vlast dodatno doprinosi širenju mržnje i podgrijavanju nacionalističkih tenzija, koristeći novac svih građana, pa i onih koje direktno vrijeđaju, za događaje poput obilježavanja pravoslavne Nove godine 2024. na Trgu 13. jul, koji su se pretvorili u četničko divljanje.
- Sve se ovo dešava uz prećutno odobravanje partija koje se deklarišu kao građanske - konstatovali su u NVO sektoru.
Stava su da promocijom pomenute knjige u prostorijama Skupštine Opštine Pljevlja lokalna vlast produbljuje podjele i dodatno podstiče mržnju prema Bošnjacima i Muslimanima.
- Skupština Opštine ne smije biti mjesto odakle se šalje poruka da je etničko čišćenje nešto što treba promovisati i slaviti - jasni su oni.
Nevladine organizacije i građanski aktivisti i aktivistkinje poručuju da ne pristaju na to da lokalna vlast u Pljevljima svojim aktivnostima urušava zajednicu i nove generacije uči podjelama i mržnji.
- Takvi postupci ugrožavaju bezbjednost, i na svima nama kojima je stalo do Crne Gore je odgovornost da tome stanemo na put. Ponovo pozivamo predstavnike državnih organa da odlučno reaguju protiv fašizma, osude promociju mržnje i da je konačno zabrane - zaključili su u saopštenju.
Saopštenje potpisuju:
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA)
Filip Kuzman, Antifašisti Cetinja
Ervina Dabižinović, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)
Velija Murić, Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava
Adnan Čirgić, Crnogorski PEN centar
Milena Popović Samardžić, Ipso Facto
Demir Ličina, Udruženje Štrpci – protiv zaborava
Miloš Vukanović, Udruženje profesora istorije Crne Gore - HIPMONT
Nevenka Vuksanović, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Maja Raičević, Centar za ženska prava
Aida Perović, Prima
Ivana Vujović, Juventas
Jovan Ulićević, Asocijacija Spektra
Zenepa Lika, Dr Martin Schneider-Jacoby Association – MSJA
Slavica Striković, Ženska akcija
Milica Kovačević, Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Zlatko Vujović, Centar za monitoring i tranziciju (CeMI)
Budimirka Mira Saveljić, Sigurna ženska kuća
Zorana Marković, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Jovana Marović, građanska aktivistkinja
Paula Petrićević, građanska aktivistkinja
Milena Bešić, građanska aktivistkinja
Nikoleta Đukanović, građanska aktivistkinja
Sabina Talović, građanska aktivistkinja
Milica Kankaraš Berber, građanska aktivistkinja
Dušan Pajović, građanski aktivista

Lokalna vlast u službi mržnje: SO Pljevlja u subotu promoviše knjigu koja veliča četničke komandante

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u svojstvu parnične stranke &nbsp;kazao je u Osnovnom sudu da Agencija za sprečavanje korupcije služi političkim subjektima kao sredstvo manipulacije i sve to radi da bi narušila njegovu čast, ugled i dostojanstvo.
- ASK ispunjava želje vlasti - kazao je Đukanović.
On je ukazao da je ASK pokušala da ga predstavi da krši zakon iako to nije tačno.
-Državni organ krši moje pravo ličnosti iznošenjem netačnih podataka. ASK služi političkim interesima moje političke konkurencije - istakao je Đukanović.
On je ukazao da je Agencija prekršila i obavezu čuvanja bankarske tajne.
Sve to, prema njegovim riječima, ASK je uradila sa namjerom i zloupotrijebila njegove lične podatke.
Đukanović je kazao i da je Agencija za sprečavanje korupcije pokušala da ga predstavi kao čovjeka koji nije dostojan da obavlja funkcije predsjednika države i svih drugih.
- Pokušali su da mi nanesu štetu, moje postupanje je doživljeno kao nezakonito zato što 2019. nijesam prijavio uvećanje prihoda. Nije bilo nikakvog uvećanja, nijedan cent nije legao na moju karticu, moj sin je uplatio 16.000 eura na stečajni račun Atlas banke, nemam obavezu to da prijavim - naveo je Đukanović.
Sve je to mogla da provjeri ASK ali nije i tako je pokazala svoju neprofesionalnost.
- Pokušavaju da mene predstave da kršim zakon a zapravo oni to rade - naglasio je bivši predsjednik Crne Gore.
Đukanović je na pitanje sutkinje rekao da se osjeća loše koliko se može osjećati čovjek koji drži do časti.
On je ukazao i da je pokrenuo nekoliko sporova protiv čelnika ASK- a zbog zloupotrebe položaja.
-Ovo nije prvi put da se Agencija ovako ponaša prema meni - kazao je Đukanović.
Đukanovićeva punomoćnica, advokatica Ana Đukanović tražila je isključenje javnosti ali sutkinja Valentina Vuković odbila je taj prijedlog. I na tu odluku nema pravo žalbe.
Advokatica Đukanović tražila je da sa ročišta bude isključena javnost zbog zaštite podataka jer je zabranjeno iznošenje podataka o prilivima i odlivima sa računa.
Advokatica Đukanović smatra da su neosnovani navodi iz podneska tuženog a posebno na zahtjev za isključenje javnosti.
Prihvaćen je prijedlog punomoćnika tužioca da pribavi spisi Privrednog suda.
Đukanović je tužbu podnio protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) zbog povrede prava ličnosti.
Đukanović je tužio Agenciju za sprečavanje korupcije zbog odluke kojom je ta institucija utvrdila da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke.
-Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FiWeGKmAmhus%3Fsi%3Da2VhN4SJKIwuKWGS&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đukanović: ASK ispunjava želje vlasti

Ne branim svoju imovinu, nego svoju državu, poručio je iz Brčela u kojima se održava protestni skup jedan od organizatora Nenad Nikaljević koji je nedavno sa suprugom doživio šikaniranje popova Crkve Srbije, ali i državnih organa. - &nbsp;Crkva Srbije je okupaciona crkva! Ne damo Crnu Goru i njen evropski put! Ovo je skup protiv političkog djelovanja dijela državne uprave koji je dozvolio da se iznutra uništava naša država! Ovo nije skup protiv Boga. Ne može se hristoslavlje izjednačiti sa srboslavljem, to je podvala! Drugo ime za Crnu Goru je vječna borba za slobodu! Ovo je tiha okupacija od strane Crkve Srbije. Zajedno sa Udruženjem Crmničana i svim građanima koji žele da se uključe sastavićemo zahtjeve i poručiti EU sa poglavlje 23 ne može biti zatvoreno diskriminacijom – poručio je Nikaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920120956_6cf4975246fa416b93d47d00e2992f336f18a100f99c006a1e5144807a8bb687.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250920120956_6cf4975246fa416b93d47d00e2992f336f18a100f99c006a1e5144807a8bb687" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="nenad Nikaljević"> <figcaption>Nenad Nikaljević(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)</figcaption> </figure>  Jovan Lekić, predsjednik Udrženja Crmničana poručio je da će uskoro četiri godine od kada je u Manastiru Brčeli oskrnavljena grobnica crnogorskog mitopolita Arsenija.&nbsp; - Dok ne dobijemo odgovor na to nećemo stati. Ko to radi uporno i danas, kao što se to sistemski radi 106 godina od kad je iskamčena lažna saglasnost za duhovnu eutanaziju i utapanje u SPC. Od toga dana se naša crkva nalazi u neredovnom stanju, ali to ne znači da smo se kao nacionalni Crmogorci odrekli svoga Boga i svojih svetinja – poručio je Lekić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025092013090_e0fc239d171a24bff7acc6f925cf704c8274bc2e2474b90838006b018583e9e1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025092013090_e0fc239d171a24bff7acc6f925cf704c8274bc2e2474b90838006b018583e9e1" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Jovo Lekić"> <figcaption>Jovan Lekić(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)</figcaption> </figure>  On ističe da se nijesmo odrekli ni trobojke kralja Nikole, ni ćirilice, ni vojvode Mirka, niti jedne crkve i manastira u koje moramo ići i pokazati čije su. - &nbsp;Zato smo u obavezi da odbranimo atak na naše kulturno naslijeđe. Danas smo tu da poručimo Crkvi Srboje da želimo da živimo u miri sa svima, ali ne sa onima koji mrze sve crmogorsko i koji čine zlo. Niti će se Crna Gora razgraditi, niti ćemo se mi odreći Boga. Zato molimo SPC da se mane politike i da se drži jevanđelja. Neće im proći povampirenje ratnih zločinaca, s čim o jadu zabaviše zadnjih dana ovaj narod! Iz Crmnice i Manastira u Brčelima poručijemo - odbranićemo naše sakralno blago, groblja, vjeru, crkve i manastire. Vidimo se i da je vječna Crna Gora. Igor Gojnić, diplomirani pravnik, izjavio je da je dugo smatrao nepristojnim isticati porodično porijeklo, ali da je na to bio primoran nakon, kako navodi, uzurpacije porodične imovine. - Uljezi su protivzakonitim radnjama upisali našu imovinu na sebe, tako da grobovi naših predaka sada formalno pripadaju lažnoj religioznoj zajednici, nazvanoj Crkva Srboje. Takvo što ne bi bilo moguće bez pomoći državnih organa - tvrdi Gojnić. Prema njegovim riječima, zbog toga je osnovana nevladina organizacija „Komunica“, s ciljem da se pred sudovima dokaže vlasništvo porodice i mještana, ali, kako kaže, iz Ustavnog suda nikada nijesu dobili odgovor. - Naša groblja su nezakonito upisana na tu vjersku grupu, koja je, pored toga, palila školu, protivpravno se priključivala na vodovodnu mrežu i činila brojne druge nezakonitosti. Bolje bi im bilo da se preimenuju u organizovanu kriminalnu grupu (OKG) - poručuje Gojnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025092013098_43a5671f-c057-468d-ba65-e3cdc13a90db.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025092013098_43a5671f-c057-468d-ba65-e3cdc13a90db" data-rendition-name="original" width="1260" height="780" loading="lazy" alt="Igor Gojnić"> <figcaption>Igor Gojnić(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)</figcaption> </figure>  Dekan Fakulteta za crnogorski jezik, Aleksandar Radoman, poručio je da danas moramo braniti našu baštinu i dio naše, crnogorske, istorije koju propadnici tuđe crkve prisvajaju i devastiraju.&nbsp; - Kao Crmničanin, ponosan sam što govorim ovđe, kao i zbog Nenada Nilaljevića koji je pokušao da spriječi uzutpatore, kada već to država nije. Djelovane beogradske patrijaršije u Crnoj Gori danas je ne samo antidržavno, već i antihrišćansko. Zato smo se okupili danas da im pokažemo da nas ne mogu ućutkati i da nećemo ostati nijemi na upit otkud im hrabrost. Ovo nije samo pitanje Brčela i Crmnice, već ustavnog poretka. Zato bi pravosuđe moralo pokrenuti postupak preispitivanja Temeljnog ugovora. Ideologija koji promoviše SPC generator je svih problema u regionu. Crna Gora je platila danak nesvijesti političke elite, koja mora znati da smo svi mi Nenad Nikaljević i da im nećemo dozvoliti devastaciju. Poručujemo im da Crna Gora ne haje za Nemanje, Murate i Bonaparte... – poručio je Radoman.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920130920_d00bf5d56e4a137311f868b1436fab7ea1dc6dceac53b49cedd9f9a136ae8a39.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250920130920_d00bf5d56e4a137311f868b1436fab7ea1dc6dceac53b49cedd9f9a136ae8a39" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Aleksandar Radoman"> <figcaption>Aleksandar Radoman(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)</figcaption> </figure>  Istoričar Miloš Vukanović poručio je da nije bilo nezavisne Crne Gore 400 godina prije pojave Srpske pravoslavne crkve, ne bi bilo ni ovih manastira.&nbsp; - Crna Gora je trn u oku onima u Beogradu. Ono što se desilo crnogorskim manastirima se ispravno zove kulturocid. Na Crnu Goru su nasrtali i mnogo moćniji, ali smo preživjeli. Preživjećemo i njih. Na nama je da se izborimo pravno, da zapišemo svaku nepravilnost i zaustavimo otimanje – kazao je Vukanović. Protestni skup zbog političkog djelovanja Crkve Srbije i nezakonitih upisa državne imovine održava se kod spomenika Spomenika palim borcima u borbama za oslobođenje Crmnice 1943. u selu Donji Brčeli.. <h2>"Obezbjeđenje" Manastira</h2> U Manastiru Brčeli, kojim stoluje Crkva Srbije uočeno je "obezbjeđenje" slično onome u Cetrinjsom manastiru tokom nasilnog ustoličenja Joanikija MIćovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920120944_a4c8d5c9777d93bf10adbaa725674d733a887483182da5be211ebb8ff465eca9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250920120944_a4c8d5c9777d93bf10adbaa725674d733a887483182da5be211ebb8ff465eca9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Obezbjeđenje"> <figcaption>"Obezbjeđenje" Manastira Brčeli(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920120944_ce219bf19fc3f25b95fddf9fa5f48014e1382d9b23981f05c1f4e07ef015c232.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250920120944_ce219bf19fc3f25b95fddf9fa5f48014e1382d9b23981f05c1f4e07ef015c232" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Obezbjeđenje"> <figcaption>"Obezbjeđenje" Manastira Brčeli(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;

Poruke iz Brčela: Ne branimo imovinu, branimo državu, djelovanje Beogradske patrijaršije u Crnoj Gori je ne samo antidržavno, već i antihrišćansko

Izvršni direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Krsto Radović (Demokrate) pokrenuo je disciplinski postupak protiv čak 25 zapošljenih za koje je inspekcija ustanovila da ne posjeduju sanitarne knjižice, a među njima su se našli i oni „koji nemaju direktnog kontakta sa vodom (zaštitari, higijeničarke, mašinisti)“, ali ne i njihovi neposredni rukovodioci „koji su bili dužni da isprate izvršenje ove obaveze“. Portalu ETV obratila se grupa zapošljenih koji tvrde da je Radović prikrio odgovornost „rukovodioca Tehničkog sektora Ivana Špadijera i šefice Službe kontrole kvaliteta Marijane Zenović, koji su njegovi saradnici od najvišeg povjerenja“. <h2>SELEKTIVNA ODGOVORNOST</h2> - Umjesto toga on je pokrenuo discipilnski postupak protiv svih 25 zapošljenih koji su se našli na spisku lica koja nemaju sanitarnu knjižicu. Ostaje nejasno i po kojem tačno propisu su zapošljeni, protiv kojih je pokrenut postupak, a koji nemaju direktan kontakt sa vodom, bili dužni da pribave sanitarne knjižice – ističu oni. Objašnjavaju da je Inspekcija zaštite zdravlja postupala po anonimnoj prijavi i uradila kontrolu na izvorištu Bolje sestre i konstatovala nepravilnosti, odnosno da radnici koji obavljaju poslove na tom lokalitetu nemaju sanitarne knjižice. Ističu da je menadžment Regionalnog vodovoda obezbijedio sanitarne preglede u Domu zdravlja Budva, ali da nijesu obavijestili zapošljene o terminima, niti je obezbijeđen prevoz zapošljenih koji žive u Podgorici i Nikšiću do Budve. - Ostaje nejasno zašto i neposredni rukovodioci nijesu pozvani na odgovornost zbog ovih „propusta“ nego im se u kontinuitetu dodjeljuju varijabile, a izvršni direktor Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić se hvale istorijskim rezultatima. Štoviše, postupak je inicirao Ivan Špadijer rukovodilac Tehničkog sektora, po dogovoru sa Krstom Radovićem – naglašavaju oni. Tvrde i da, navodno, „postupak nije sproveden protiv nijednog člana i simpatizera Demokrata, što dodatno pojačava sumnju da je ovo uvod u partijski obračun i čišćenje prostora kako bi se zaposlili članovi Demokrata“. Inspekcija je, kažu, izrekla kazne Marijani Zenović, šefici Službe za kontrolu kvaliteta i zaštite životne sredine i Anđeli Kankaraš, laborantkinji, „jer po opisu poslova jedino zapošljeni u navedenoj Službi imaju direktan kontakt sa vodom i obavezni su da imaju sanitarne knjižice“. - A Radović je pokrenuo disciplinske postupke protiv zapošljenih u drugim službama iako za njih ne postoji potreba da imaju sanitarne knjižice – kategorični su oni. <h2>RAZMIŠLJAJU O ŠTRAJKU</h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091907090_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091907090_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"><figcaption>NEZADOVOLJSTVO RASTE: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Grupa zapošljenih koja se obratila Portalu ETV kaže i da razmatraju da stupe u štrajk, jer im je „do juče obaćavana isplata varijabile i 13-ta plata zbog rekordnih rezultata, a sada im se priprema teren za kažnjavanje i otkaze“. Podsjećaju da je u ovoj državnoj kompaniji stanje turbulentno, jer su svi u iščekivanju da Vlada konačno konstatuje ostavku Zorana Lakušića, koju je podnio još u decembru prošle godine, ali i da se razriješi Radović koji, kako su utvrdile inspekcije, ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor. U nalozima za pokretanje disciplinskih postupaka Radović se pozvao na interne procedure kojima je propisana „obaveza sprovođenja zdravstveno-sanitarnih pregleda zapošljenih, shodno zakonom definisanom pravilniku, na svakih šest mjeseci“. Piše i da od 38 zapošljenih koji su u obavezi da se podvrgnu zdravstveno-sanitarnom pregledu koji su bili na spisku dostavljenom Domu zdravlja Budva 12. juna ove godine, njih 26 nije obavilo sanitarni pregled do dana nenajavljene kontrole sanitarne inspekcije objekta „Bolje sestre“, 28. avgusta. <h2>OZBILJNE NEZAKONITOSTI </h2> Radović je krajem juna uručio otkaz nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimiru Ružičiću i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću, krajem jula. I njih dvojica su u više navrata upozoravala na zabrinjavajuće stanje u Regionalnom vodovodu, obraćali su se premijeru Milojku Spajiću i resornom ministru Damjanu Ćulafiću (Ministaratvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera), ali i na mnoge druge adrese. Do danas su bez odgovora. Portal ETV pisao je o brojnim pritužbama zapošljenih na postupanje predsjednika Odbora direktora Zorana Lakušića, koji je, smatraju oni, nanio ogromnu štetu kompaniji, zbog čega su Specijalnom tužilaštvu dostavljene i prijave protiv njega. Od maja 2021, kada su ga proruske i prosrpske vlasti, u okviru partijske raspodjele funkcija u državnim preduzećima, imenovale na čelo Odbora direktora, kako smo pisali, on je do novembra 2024. smijenio čak tri izvršna direktora – Gorana Jevrića, Josifa Đuraškovića i Borislava Ivankovića, a četvrtog, Krsta Radovića imenovao ne poštujući komapnijske akte, jer ovaj nije posjedovao potrebne reference, što je ustanovljeno i inspekcijskim nadzorom. Lakušić je kadar Demokratske narodne partije Milana Kneževića koji mu, prema našim informacijama „čuva fotelju“ u Regionalnom vodovodu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091907090_84445b94875f29bec9da54f9e42d5bd8e8031420585d0ef52ef6afa6b658de15.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091907090_84445b94875f29bec9da54f9e42d5bd8e8031420585d0ef52ef6afa6b658de15" data-rendition-name="original" width="1024" height="638" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić i Krsto Radović"><figcaption>OZBILJNE OPTUŽBE: Zoran Lakušić i Krsto Radović (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>

Tag: demokratska-narodna-partija