Institucije mogu biti efikasne, transparentne i otporne na korupciju jedino ako građani aktivno učestvuju u javnom životu. Bez aktivnih građana, nijedna institucija ne može postići svoj puni potencijal, posebno u vremenu u kojem se suočavamo sa krizom demokratije, kakvo je ono kojem danas svjedočimo. To je zaključeno na panelu “Aktivno građanstvo: Demokratija između lokalnih izazova i globalnih promjena“ na kojem su predsjednik i izvršni direktor Fonda braće Rokfeler (RBF) Stiven Hajnc i predstavnici civilnog društva u Crnoj Gori govorili o demokratskim izazovima današnjice. Programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju, Milica Kovačević, podsjetila je da je Crna Gora kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji propustila nekoliko važnih prilika, ali da je sada za zemlju ponovo otvoren prozor mogućnosti.&nbsp; - Počinjemo ovaj razgovor sa nadom da nećemo propustiti ovu priliku i da nećemo ponoviti iste greške iz prošlosti - ocijenila je Kovačević uvodeći u razgovor. Stiven Hajnc, predsjednik i izvršni direktor Fonda braće Rokfeler, kazao je da se svijet danas suočava sa krizom demokratije, koja se, kako je naveo, razlikuje po obimu i prirodi u različitim državama i društvima.&nbsp; - Kontekst, naravno, mnogo znači. Ipak, čak i u Sjedinjenim Američkim Državama vidimo demokratsko nazadovanje i ozbiljan gubitak povjerenja u demokratske procese. U mnogim zemljama postoji zajednička nit: sve veći broj građana ne osjeća da im demokratija obezbjeđuje bolji kvalitet života. U Sjedinjenim Državama svjedočimo snažnom rastu ekonomske nejednakosti, zbog čega milioni Amerikanaca imaju utisak da njihov glas i njihov trud ne znače mnogo, da nemaju stvarnu moć kao građani. Mnogi počinju da vjeruju i da nemaju perspektivu u ekonomiji koja se brzo mijenja - ocijenio je Hajnc.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112213118_68137507b0d6f22dca862f36ce6a760492279bdfe9c1687a9a0af47751264389.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112213118_68137507b0d6f22dca862f36ce6a760492279bdfe9c1687a9a0af47751264389" data-rendition-name="original" width="3906" height="2932" loading="lazy" alt="Sa događaja u Podgorici"> </figure>  Na taj način se, prema njegovim riječima, stvara zatvoreni krug ljudi u kojem, kako kaže ljudi gube osjećaj da mogu uticati na društvo, a takvo raspoloženje se dalje produbljuje i reprodukuje.&nbsp; - Dodatni izazov predstavlja i medijsko okruženje: danas svako može da izabere medije koji potvrđuju njegovo postojeće mišljenje, što ljude zatvara u informacione bablove i uskraćuje im širu sliku. To dodatno obeshrabruje građane - smatra Hajnc. Ipak, navodi i pozitivne primjere iz regiona i svijeta, navodeći da ono što se dešava u pojedinim mjestima uliva novu nadu.&nbsp; - Ono što rade studenti u Srbiji izuzetno je inspirativno i važno. Vidimo i primjer iz Njujorka. Ljudi mogu imati različita mišljenja o tome da li će gospodin Mamdani biti dobar gradonačelnik, ali nesporno je da je uspio da inspiriše čitavu generaciju Njujorčana da se aktiviraju na kreativan način. I to me vraća na početnu tezu - demokratija mora da isporuči rezultate. Gradonačelnik Mamdani sada mora da pokaže uspjeh. Isto važi i za druge kontekste: ako studenti i građani u Srbiji uspiju da doprinesu promjeni, sljedeća velika odgovornost biće da ta promjena donese stvarna poboljšanja u kvalitetu života svih građana, bez izuzetka - naveo je Hajnc. Maja Raičević, izvršna direktorica Centra za ženska prava, istakla je da su iskustva žena kroz savremenu istoriju veoma slična i da se brojna kršenja njihovih prava ponavljaju i danas. - Iako želim da budem optimistična, moramo biti svjesne da su teško izborena prava uvijek ranjiva i da njihov napredak nije linearan. Istorija nas uči da se nazadovanja dešavaju čim institucije oslabe ili kada se tolerišu diskriminatorne prakse. Podsjetiću da su devedesetih godina, iako su mnoga prava žena bila formalno priznata, najprije bila dovedena u pitanje upravo reproduktivna prava, nakon čega su uslijedili i drugi oblici urušavanja njihovog položaja. Paralelno sa jačanjem narativa o tzv. tradicionalnim vrijednostima, jačale su i patrijarhalne norme koje opravdavaju nasilje, mušku dominaciju i isključivanje žena iz javnog života - navela je Raičević. Raičević upozorava da se demokratski standardi i dalje lako potkopavaju, posebno kada se šalju političke poruke koje dovode u pitanje već zagarantovana prava. - Vidimo da se i u Crnoj Gori promovišu ideje koje su već ojačale u drugim zemljama i koje direktno ciljaju reproduktivna prava žena. Čak smo svjedočile pozivima da se "vratimo Bogu", što je retorika koju smo nedavno mogli čuti i u američkom političkom diskursu od predsjednika Trampa. Takvi narativi pokušavaju da ograniče prava žena i nijesu nimalo bezazleni. Dodatni problem je što postoje dobro organizovane i finansijski snažne konzervativne strukture koje intenzivno šire ove poruke, a društvo je i dalje veoma ranjivo na njih - ocijenila je Raičević.&nbsp; Zenepa Lika, arhitektica i ekološka aktivistkinja, ocijenila je da borba za životnu sredinu predstavlja jedan od najvažnijih stubova demokratije, jer povezuje građane, jača njihovu svijest o zajedničkom dobru i podstiče odgovornost institucija. Govoreći o svom iskustvu, Lika je podsjetila da je godinama živjela u Njemačkoj, gdje je, kako kaže, rano usvojila razumijevanje da demokratija nije data unaprijed i da zahtijeva stalni rad, posvećenost i građanski angažman. Lika je naglasila da je u svoj aktivizam ušla iz državnog sistema, kroz funkciju koju je ranije obavljala, ali da su presudnu ulogu u njenom daljem angažmanu imali ekološki pokreti i civilno društvo. - Nisam mogla da napredujem u borbi za javni interes bez podrške nevladinih organizacija i ljudi koji su godinama stvarali temelje ekološkog društva. Oni su bili svjetlost koja me je vodila kroz sistem koji ne funkcioniše onako kako bi trebalo - poručila je Lika.&nbsp; Priroda nas, kaže spaja.&nbsp; - U njenoj ljepoti i raznolikosti nema nacionalnosti, jezika, boje kože. Svi smo jednaki pred njom i odgovorni da je štitimo. To je najdirektniji način da osjetimo šta demokratija zaista znači - rekla je Zenepa Lika. Darko Ivanović, direktor nevladine organizacije "35 mm", rekao je da su mediji često dio problema, a razlog je kaže to što su često pod snažnim uticajem politike.&nbsp; - To je naslijeđe koje vučemo još od vremena komunizma, a zadržalo se i kroz sve promjene koje su se u međuvremenu desile. Nažalost, ni ova, ni prethodne vlade nijesu učinile mnogo da tu praksu promijene - ocijenio je Ivanović. Ivanović smatra da ljudi danas demokratiju doživljavaju i „konzumiraju“ kroz medije, a posebno kroz nove medijske formate.&nbsp; - Kratki, brzi sadržaji sa društvenih mreža, postali su moćniji prenosnici informacija od tradicionalne televizije. Ipak, klasični mediji i dalje imaju snažan uticaj, jer mnogi građani i dalje svakodnevno gledaju vijesti i prate emisije u kojima dvoje ljudi pričaju jedni sa drugima - naglasio je on.&nbsp; Ivanović je ocijenio i da mlada publika, koja svoje stavove formira na društvenim mrežama, odlučuje o kvalitetu demokratije.&nbsp; - To su ujedno i građani koji najmanje izlaze na izbore. Ukoliko se ta grupa ne probudi, biće teško očekivati stvarne promjene - ocijenio je Ivanović.&nbsp; Hajnc, govoreći o podršci civilnom društvu koje radi na jačanju demokratskih procesa, ocjenjuje da suština demokratije ostaje nepromijenjena kroz vrijeme, te da ona postoji i funkcioniše samo zahvaljujući građanima. - Institucije mogu biti efikasne, transparentne i otporne na korupciju jedino ako građani aktivno učestvuju u javnom životu. Zato je za Fond braće Rokfeler građansko angažovanje podjednako važno kao i jačanje institucija. Bez aktivnih građana, nijedna institucija ne može postići svoj puni potencijal - ocijenio je Hajnc. Zato je, zaključuje Hajnc, za njihovu fondaciju, posebno zadovoljstvo što mogu podržati organizacije u Crnoj Gori koje rade na osnaživanju žena, zaštiti životne sredine, podsticanju mladih da se uključe u društvena dešavanja i razvoju građanskih inicijativa.&nbsp; - Demokratija nije samo dan izbora. Izbori jesu ključni, ali demokratija ne počiva samo na njima, niti samo na institucijama, podjeli vlasti ili ustavnim mehanizmima. Sve je to neophodno, ali nedovoljno bez građanskog angažmana. Demokratija je prije svega kultura i način zajedničkog života, koji se njeguje svakoga dana - zaključio je Hajnc.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Hajnc: Bez aktivnih građana nijedna institucija ne može postići puni potencijal

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prisustvovao je svečanom prijemu povodom Dana nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici, gdje je u obraćanju prisutnima istakao da mu je čast i zadovoljstvo što prisustvuje svečanosti u susret jednom od najznačajnijih datuma u istoriji moderne civilizacije i istinskom prazniku slobode, demokratije i ljudskog dostojanstva – 249. godišnjici usvajanja Deklaracije o nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
- Te davne 1776. godine, iz “opljačkanih mora, opustošenih obala, spaljenih gradova i uništenih života”, uzdigao se duh jednog naroda – duh odlučnosti, vjere i borbe za univerzalna ljudska prava. Taj duh, rođen iz hrabrosti i vizije, postavio je temelje savremene demokratije i postao je nadahnuće mnogim narodima širom svijeta da ustanu u odbranu najviših vrijednosti ljudskog bića - kazao je Milatović.
Naglasio je da ni crnogorski narod nije bio izuzetak, dodajući da je u odlučujućim vremenima naše istorije, Crna Gora, vođena sopstvenim slobodarskim idealima, u ključnim trenucima svoje istorije, stajala na braniku slobode i dostojanstva.
- Upravo je ta slobodarska misao bila i ostala temelj dugotrajnog prijateljstva Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država. Sjedinjene Američke Države su tokom posljednjih decenija, a naročito nakon obnove nezavisnosti, bile snažan partner Crne Gore. Njihova kontinuirana i principijelna podrška izgradnji demokratskih institucija, jačanju vladavine prava, razvoju građanskog društva i sprovođenju ključnih reformi, od neprocjenjive je važnosti za savremenu Crnu Goru - naveo je Milatović.
Ocijenio je da je partnerstvo dvije zemlje dodatno osnaženo članstvom Crne Gore u NATO savezu – savezu koji, kako je kazao, ne samo da garantuje stabilnost i bezbjednost, već je posvećen očuvanju međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima, uzajamnom poštovanju, odgovornosti i, što je najvažnije, miru.
- Uvjeren sam da upravo kroz ovakve okvire saradnje – i naglasio bih, zajednički vrijednosni sistem – možemo najbolje odgovoriti na sve brojnije i sve kompleksnije bezbjednosne i geopolitičke izazove savremenog doba. U vremenima kada se suočavamo sa ozbiljnim prijetnjama “koje kušaju ljudske duše”, kako ih je Tomas Pejn opisao u osvit američke revolucije, savezništvo sa Sjedinjenim Američkim Državama za nas ima stratešku i posebnu vrijednost - rekao je Milatović.
Predsjednik države je poručio i da kao što američki građani prepoznaju važnost “američkog sna” i pravo svakog čovjeka na “potragu za srećom”, tako i mi u Crnoj Gori težimo ostvarenju našeg “evropskog sna”.
- Duboko vjerujemo da pripadamo porodici evropskih naroda i znamo šta želimo – da postanemo prva naredna članica Evropske unije. Zahvalni smo što naši američki prijatelji razumiju i pružaju podršku našem evropskom integracionom putu – putu koji ne izražava samo političku volju, već je izraz naše istorijske pripadnosti, kulturnog identiteta i čvrste opredijeljenosti ka zajedničkim vrijednostima i idealima demokratskog svijeta. Danas nam je, možda više nego ikada, potrebna čvrsta vjera u demokratiju, privrženost temeljnim slobodama i ljudskim pravima, istrajna borba za vladavinu prava, pravdu i jednakost - kazao je Milatović.
Na kraju, podsjetio je da naše dugotrajne veze, u godini kada obilježavamo 120 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa, ne počivaju samo na institucijama i savezima, već na ljudima, privrednicima, akademicima, sportistima, mladim i kulturnim stvaraocima, koji uče jedni od drugih i koji grade mostove razumijevanja i saradnje.
- Uvjeren sam da ćemo u tom istom duhu nastaviti da njegujemo i učvršćujemo naše partnerstvo – kao saveznici, kao prijatelji i kao narodi koje vjeruju da su mir, sloboda i ljudsko dostojanstvo nezamjenjivi temelji naše zajedničke budućnosti. Neka zakletva Očeva osnivača, koji su položili svoje živote i “svetu čast” za zaštitu Deklaracije, bude poziv na zaštitu naših zajedničkih vrijednosti, našeg načina života i sveukupno jačanje prijateljskih odnosa Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država - zaključio je Milatović.

Milatović: Savezništvo sa SAD za nas ima posebnu vrijednost, temeljeno na slobodi i demokratiji

Od povratka američkog predsjednika Donalda Trampa na funkciju prošla su samo tri mjeseca. Tri mjeseca u kojima su Sjedinjene Američke Države ne samo doživjele preokrete i potrese na unutrašnjopolitičkom planu, već i mjeseci u kojima su uzdrmani temelji demokratije, piše Dojče vele.
Renomirani vašingtonski Bruking institut identifikovao je „opasne pukotine u stubovima američke demokratije". Napadi na te stubove postoje na nekoliko nivoa. Neki primjeri:
<h2>Spor sa univerzitetima</h2>
- Harvard je šala, podučava mržnji i glupostima i više ne bi trebalo da prima podsticaje - ovo je Donald Tramp objavio u srijedu na svojoj platformi Truth Social. To je posljednja eskalacija spora između američke vlade i elitnih univerziteta u zemlji.
Spor je, kako je navedeno, pokrenula činjenica da Harvard i drugi privatni univerziteti u SAD-u nisu preduzeli dovoljno stroge mjere protiv propalestinskih protesta protiv rata u Gazi, čime su, kako se navodi, ugrozili jevrejske studentkinje i studente.
Međutim, spor je već ranije eskalirao - sada se radi o opštoj političkoj orijentaciji elitnih univerziteta, koji se u očima Trampove administracije doživljavaju kao (previše) lijevo orijentisani. Da bi i dalje bili podržavani sredstvima iz federalnih fondova, trebalo bi da ispituju političke stavove studenata i nastavnika i da vladi stave na raspolaganje podatke o upisu svih studenata.
Međutim, predsjednik Univerziteta Harvard Alan Garber protivi se tim zahtjevima i smatra da su sloboda istraživanja i obrazovni proces u opasnosti. On je izjavio da univerzitet nije spreman da se odrekne svoje nezavisnosti niti svojih ustavom zagarantovanih prava.
- Nijedna vlada – bez obzira na to koja je stranka na vlasti – ne bi trebalo da diktira šta privatni univerziteti mogu da predaju, koga mogu da prime i zaposle, niti koja područja studija i naučna istraživanja mogu da sprovode - kategoričan je Garber.
<h2>Dvostruka igra s pravosuđem</h2>
Vladavina prava i poštovanje sudskih odluka jedan su od temelja zapadnih demokratija – ali upravo se to u SAD-u sve češće dovodi u pitanje.
S jedne strane, Trampova administracija već je ignorisala nekoliko sudskih odluka i sprovodila deportacije suprotno tim presudama.
Posebno je poznat slučaj Kilmara Abrega Garsije, koji je greškom deportovan u ozloglašeni zatvor CECOT u El Salvadoru. Vrhovni sud je naložio američkoj vladi da obezbijedi da Garsija bude brzo vraćen u SAD. Do sada se, međutim, ništa nije dogodilo, kritikovala je tokom jednog od saslušanja savezna sutkinja Pola Ksinis.
Sudije poput Džejmsa Bozberga, koji se suprotstavljaju Trampovoj administraciji i zaustavljaju planirane deportacije, javno su ocrnjeni kao „ludi ljevičarski radikali". Tramp im pak prijeti postupkom opoziva i zamjenom sudijama po sopstvenoj mjeri.
Istovremeno, on koristi Ministarstvo pravde da bi preduzeo mjere protiv svojih kritičara. Tokom prvih nedjelja na funkciji, otpustio je ili naredio premještaj brojnih zaposlenih koji su bili uključeni u istrage vođene protiv njega.
U februaru je naredio otpuštanje svih saveznih tužilaca koji su ostali iz Bajdenove ere. A za više svojih advokata obezbijedio je visoke pozicije u vladi. Jedan od njih sada obavlja funkciju zamjenika ministra pravde.
Tramp je takođe pomilovao skoro svih 1.600 osoba osuđenih za napad na Kapitol 6. januara 2021. Na čelo Ministarstva pravde postavio je sebi apsolutno lojalnu Pam Bondi.
<h2>Prva ograničenja medijskih sloboda</h2>
Trampu je kritičko izvještavanje o njemu dugo bilo trn u oku.&nbsp;
- Oni su korumpirani i nelegalni - rekao je američki predsjednik za velike američke emitere kao što su SiEnEn (CNN) i EmSiEnBiSi (MSNBC), tokom svog obraćanja u Ministarstvu pravde sredinom marta.
Prebacio im je da „u 97,6 odsto slučajeva" negativno izvještavaju o njemu i nazvao ih „političkim krilom Demokratske stranke". Tokom predizborne kampanje prijetio je da će nepoželjnim emiterima oduzeti licencu.
Međunarodnim američkim medijima Glas Amerike i Slobodna Evropa i Tramp je potpuno ukinuo finansiranje - sada se nalaze pred gašenjem.
Administracija Donalda Trampa povukla je akreditaciju novinskoj agenciji AP za pristup sali za konferencije za medije u Bijeloj kući - zato što se AP odbio povinovati Trampovoj želji da Meksički zaliv naziva „Američkim zalivom".
Kao i mnogo puta ranije, sud je ovu odluku proglasio nevažećom - ali ju je američka vlada ponovo ignorisala. Novinarima AP-a i dalje nije omogućen pristup konferencijskoj sali.
<h2>Restrukturiranje državnog aparata</h2>
Kada je Tramp u svom obraćanju Kongresu izjavio da su „vremena neizabranih birokrata na vlasti" prošla, izazvao je podrugljiv podsmjeh među demokratama.&nbsp;
A upravo je predsjednikov savjetnik Ilon Mask, koji nikada nije bio demokratski izabran, taj koji od januara ima zadatak da američku administraciju i državne službe učini efikasnijim, smanji nepotrebne izdatke i, usput, cijeli državni aparat uskladi s Trampovom političkom linijom.
- Oni ne ulaze u institucije i ministarstva koja su po njihovoj mjeri. Ulaze samo u javne ustanove s kojima se ne slažu - kritikovao je još u februaru Daglas Holcikin, bivši direktor Kancelarije za budžet američkog Kongresa.
U poreskim, ekološkim i zdravstvenim službama, kao i u Pentagonu i drugim ministarstvima, došlo je do masovnih otpuštanja. Zaustavljeni su programi raznolikosti i inkluzije, koje su Trampove pristalice smatrale „rasipanjem poreskog novca na lijevo-progresivne (woke) programe", ekološki propisi su ublaženi, a izdaci za socijalnu i zdravstvenu zaštitu drastično smanjeni. Razvojna agencija USAID i druge vladine institucije su praktično rasformirane - nasuprot uvreženom pravnom stavu da za takve poteze najprije mora biti konsultovan Kongres SAD.
Pored toga, postoji i sumnja da je agencija DOGE koristila vještačku inteligenciju za špijuniranje državnih službenika. Navodno je u najmanje jednoj saveznoj ustanovi vršen nadzor interne komunikacije - s ciljem da se identifikuju i otpuste zaposleni koji su se negativno i nelojalno izražavali o Trampu. Kritičari ovog pristupa govore čak o „političkom čišćenju" državnog aparata.

Tramp tri mjeseca na čelu SAD: Demokratija pod pritiskom

SAD će zabraniti izdavanje viza za oko 20 osoba odgovornih za "podrivanje demokratije u Gruziji", uključujući vladine ministre, članove parlamenta i sigurnosne zvaničnike - saopšteno je iz Stejt departmenta.
U saopštenju nisu navedena imena osoba kojima će biti zabranjeno dobijanje američkih viza.
Stotine osoba uhapšeno je u Gruziji otkako su prije gotovo dvije nedjelje izbili noćni protesti protiv odluke vladajuće stranke Gruzijski san da odloži dugogodišnji cilj te bivše sovjetske republike da se pridruži Evropskoj uniji, podsjeća Rojters.
- Sjedinjene Države snažno osuđuju kontinuirano, brutalno i neopravdano nasilje stranke Gruzijski san protiv gruzijskih građana, uključujući demonstrante, predstavnike medija, opozicije, kao i aktiviste za ljudska prava - saopštio je Stejt depertment.
Američko ministarstvo spoljnih poslova je napisalo i da se „pripremaju dodatne akcije, uključujući sankcije, kako bi pozvalo na odgovornost one koji „potkopavaju demokratiju u Gruziji“.

SAD će zabraniti izdavanje viza gruzijskim zvaničnicima zbog podrivanja demokratije

Crna Gora je dokaz da različitosti mogu biti bogatstvo, ukoliko se njeguju i poštuju - poručio je potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović na Svjetskom forumu za demokratiju koji se održava u Strazburu. 
 
On je istakao da tema Foruma “Demokratija i raznolikost” ima poseban značaj za Crnu Goru, koja je dokaz da različitosti mogu biti bogatstvo, ukoliko se njeguju i poštuju. 
 
- Naša zemlja se ponosi svojim raznolikim društvenim tkivom. Kroz vjekove smo naučili da jedinstvo i poštovanje različitosti obogaćuju društvo i da se te vrijednosti moraju kontinuirano njegovati - kazao je Ibrahimović. 
 
Kako je dodao, demokratija bi trebalo da bude oruđe koje ujedinjuje, a nikako izvor podjela. 
 
Ibrahimović je ukazao na značaj slobodnih i fer izbora za demokratski razvoj društva i izazove sa kojima se suočavaju savremeni izborni procesi, kao što su polarizacija, dezinformacije i strani uticaji. 
 
On je istakao da je zbog toga neophodno promovisati odgovornu i etičku komunikaciju na društvenim mrežama, kako bi, kako je naveo, digitalni prostor bio platforma za konstruktivan dijalog. 
 
- Naša je odgovornost je da izgradimo društvo u kojem razlike nijesu prepreke već prednosti, gdje se politička konkurencija ne vodi na štetu građana i gdje se, nakon svakog izbornog ciklusa, svi osjećamo kao dio iste zajednice - poručio je Ibrahimović. 
 
On je podsjetio da se 12. Svjetski forum demokratije održava u godini kad se obilježava 75 godina Savjeta Evrope. 
 
Kako je kazao, najstarija panevropska politička organizacija se i danas suočava sa brojnim izazovima u očuvanju svojih temljenih vrijednosti. 
 
U saopštenju se navodi da je Ibrahimović, na marginama Foruma, razgovarao sa predsjednikom Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope Teodorosom Rusopulosom. 
 
Ibrahimović i Rusopulos su razgovarali o mogućnostima produbljivanja partnerstva i istakli potrebu za kontinuiranom međunarodnom podrškom 
Zapadnom Balkanu. 
 
- Crna Gora, kao lider u procesu pregovora sa EU, ali i kao članica Savjeta Evrope, u potpunosti je posvećena dostizanju standarda i afirmaciji vrijednosti SE - naveo je Ibrahimović. 
 
Rusopulos je ocijenio da Crna Gora pokazuje posvećenost sprovođenju neophodnih reformi, kako bi u predstojećem periodu, ispunila cilj da postane naredna članica Evropske unije (EU). 
 
Kako je saopšteno iz Vlade, Ibrahimović je danas u Strazburu razgovarao i sa predsjednikom Evropskog suda za ljudska prava Markom Bošnjakom. 
 
On je naglasio značaj Evropske konvencije za ljudska prava i potvrdio posvećenost Crne Gore poštovanju i sprovođenju presuda Suda. 
 
- Na sastanku je bilo riječi o izazovima sa kojima se države članice suočavaju u pogledu sprovođenja presuda, uz ocjenu da su Evropska konvencija o ljudskim pravima i praksa Suda dali nesporan i značajan doprinos izgradnji evropskog sistema za unaprjeđenje i zaštitu ljudskih prava - zaključuje se u saopštenju.

Ibrahimović: Demokratija da bude oruđe koje ujedinjuje

U emisiji Srećan dan gost je Moma Stefanović, coach za partnerske odnose i književnik, autor knjige „Tiše od ljubavi“, sa kojim razgovaramo o emotivnim nijansama, bliskosti i odnosima koji nas oblikuju, kao i o promocijama u Crnoj Gori. 
Tema emisije je izazov potrošačke korpe u Crnoj Gori – šta nam donosi kraj godine, kako se kreću cijene... 
Pred zimsku sezonu donosimo i korisne savjete: kako se pripremiti za skijanje i bezbjedno uživanje na snijegu – šta je važno znati prije nego stanete na skije, kako izbjeći povrede i maksimalno uživati u zimskim radostima.
Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati na Televiziji E.

U Srećnom danu o odnosima koji nas oblikuju, potrošačkoj korpi, bezbjednom uživanju na snijegu...

U Budilniku na Televiziji E povodom Međunarodnog dana volontera pitamo da li su građani Crne Gore spremni da pomognu i koliko je volonterizam zaista prisutan u našem društvu? 
Govorimo i o početku distribucije prvog izdanja časopisa na romskom jeziku. 
Biće riječi o tome ima li Crna Gora potencijala da postane lider u eri vještačke inteligencije i koliko smo spremni za izazove koje ona nosi
Analiziramo i koliko je program CNP-a prilagodljiv osobama sa oštećenjem sluha i šta je potrebno unaprijediti kako bi kultura bila dostupna svima.
Budite uz Televiziju E od sedam do devet sati.

Budilnik: Da li su građani Crne Gore spremni da pomognu?

Poslanici Pokreta Evropa sad Miodrag Laković i Gordan Stojović oglasili su se na mreži X povodom odluke Nikole Janovića da napusti Demokratsku partiju socijalista (DPS).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikola-janovic-napustio-dps&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Kad se u politici bira teži put to je dokaz političke hrabrosti, kao i vjere u sopstvene principe, ideje i stavove. Uvaženom kolegi Nikoli Janoviću želim puno uspjeha u daljem radu i da još mnogo toga uradi za našu Crnu Goru - poručio je Laković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F1996651201782587881%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996651201782587881%7Ctwgr%5Ef296ea465d311b56197accb940bf6679e559bce0%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Stojović je ocijenio da DPS, nekada dominantna politička sila, "danas sve očiglednije prolazi kroz fazu ozbiljnog samouništenja". 
- Ostavka Drite Lolle, praćena otvorenim kritikama na račun funkcionisanja partije, bila je prvi alarm koji je rukovodstvo pokušalo da ignoriše. Međutim, današnji odlazak Nikole Janovića – jednog od najvećih sportskih autoriteta Crne Gore, nekadašnjeg kapitena vaterpolo reprezentacije i čovjeka čija riječ ima težinu predstavlja udarac koji se više ne može sakriti ispod tepiha - naveo je Stojović.
Unutrašnje slabosti, potisnute afere i odsustvo iskrene samokritike sada, kako kaže Stojović, izlaze na vidjelo sa neumoljivom jasnoćom.
- Kada ličnost Janovićevog kredibiliteta odluči da okrene leđa DPS-u, mnogi s pravom zaključuju da partijski brod ne samo da tone, već tone zbog sopstvenih, godinama nagomilanih grešaka i ignorisanja realnosti - zaključio je Stojović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffilatelijan%2Fstatus%2F1996638075301077016%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996638075301077016%7Ctwgr%5Ef296ea465d311b56197accb940bf6679e559bce0%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Poslanici PES-a o ostavci Janovića: Partijski brod tone zbog sopstvenih, godinama nagomilanih grešaka i ignorisanja realnosti

Cetinjanka Ivana Šoć preminula je u februaru 2011. godine od ugušenja – otkazivanja pluća izazvanog komplikovanom infekcijom virusa svinjskog gripa H1N1 usljed propusta ljekara koji nijesu na vrijeme prepoznali ozbiljnost stanja u kojem se pacijentkinja Šoć nalazila, piše Pobjeda.
Ovo su danas u podgoričkom Višem sudu saopštili vještaci sa Medicinskog fakulteta u Ljubljani detaljno obrazlažući svoj nalaz i mišljenje iz februara 2022. godine, kao i njegovu dopunu od 8. februara ove godine.
Zbog optužbi za nesavjesno liječenje pokojne Ivane Šoć sudi se ljekarima Draganu Obradoviću, Brankici Dupanović i Bogdanki Andrić.
- Crnogorski ljekari pogriješili su u procjeni stanja pacijentkinje i nijesu prepoznali smrtonosne komplikacije virusa H1N1 - kazali su vještaci.
Oni su istakli da ostaju pri zaključcima u nalazu za koji tvrde da je urađen precizno i u skladu sa medicinskim standardima, uprkos pokušajima odbrane da iz formalnih razloga ospori validnost njihovog rada.
Prema nalazu, uzrok smrti pacijentkinje Šoć, koja je preminula dan nakon otpusta iz bolnice, bio je direktno povezan sa infekcijom virusom H1N1.
Advokat Zdravko Begović, branilac okrivljenog Dragana Obradovića, oštro je kritikovao izvođenje ovog dokaza, ocjenjujući saslušanje vještaka iz Slovenije kao “apsurdno” zbog, kako je naveo, loše korespodencije i neadekvatnog prevoda tokom postupka.
Ipak, slovenački vještaci ostali su pri stavu da je osnovna greška bila to što ljekari nijesu slušali pacijentkinju, nijesu obavili ključne dijagnostičke pretrage i nijesu prepoznali da je problem u plućima.
A stanje je, kako su kazali, u startu bilo alarmantno.
Podsjetili su da je pacijentkinja došla u bolnicu u jeku epidemije gripa, sa temperaturom od 40°C, otežanim disanjem i izraženim kašljem.
- Pacijente treba gledati i slušati, to je osnova medicinske prakse - kazali su vještaci.
Dodali su i da u svojoj dugoj karijeri nijesu imali sličan primjer, ali da je, kada se sagledaju svi nalazi, slučaj jasan.
Iako se teška klinička slika obično javlja kod starijih pacijenata, ocijenili su da je ova 30-godišnja pacijentkinja vjerovatno imala određene imunološke smetnje.
Prema njihovom mišljenju, osim davanja tamiflua, ljekari su morali da sprovedu detaljnu dijagnostiku pluća i da pacijentkinju zadrže u bolnici.
Umjesto toga, tretman je vođen u smjeru neuropsihijatrije, što je, kako su kazali, bilo pogrešno.
<h2>Sukob u sudnici</h2>
Atmosfera u sudnici se zaoštrila nakon što je advokat Begović više puta reagovao zbog ograničavanja pitanja upućenih vještacima.
On je kazao da bi mu za preostala pitanja bila potrebna još dva dana, ali da mu sud to ne dozvoljava.
- Sudbina ljudi je ovdje u pitanju, a vi ste vezani rokovima - rekao je Begović sudskom vijeću.
Ocijenio je da je postupanje suda neprimjereno i da mu je onemogućeno da svom branjeniku pruži adekvatnu odbranu.
Kada je sud zabranio da vještak odgovori na pitanje o tome da li je njegovo izlaganje “suvislo ili mlaćenje prazne slame”, Begović je odbio da postavlja dalja pitanja, dodajući da mu je žao što u sudnici ,nema kolege koji su spremni da se odupru ovakvom ponašanju suda.
<h2>Propuštena šansa</h2>
Viši sud je u decembru 2022. naložio dopunu supervještačenja u slučaju smrti Ivane Šoć sa konkretnim zadatkom da se Komisija u Ljubljani izjasni o nalazu beogradskih vještaka, koji je bio suprotan i njihovom supervještačenju i prvom nalazu hrvatskih stručnjaka.
Profesori Mitja Košnik, Janez Tomažić, Fajko Bajrović, Peter Pregelj, Marjeta Kladnik i Katarina Šurlan Popović u osnovnom nalazu supervještačenja izveli zaključak da je ,,neposredni uzrok smrti Ivane Šoć kardiorespiratorno otkazivanje kod infekcije virusom influence A (H1N1)“.
Istakli su da je kliničko odvijanje bolesti bilo djelimično nekarakteristično obzirom na normalan nalaz CRP-a, leukocita i uredne rendgenske slika pluća na prijemu i nekoliko dana prije otpuštanja.
Međutim, postojali su simptomi kao što su visoka temperatura, respiratorni problemi, nalazi koji su ukazivali na zahvaćenost pluća i zatajenje disanja.
Ljekari su se, naveli su vještaci, fokusirali na nekontrolisane pokrete i eventualni neurološki ili psihološki uzrok, dok respiratorni distres nijesu prepoznali.
Posebno su naglasili da ljekari nijesu kontrolisali analizu arterijskih krvnih gasova, nijesu radili nalaz plućne funkcije, nijesu mjerili frekvenciju disanja, niti su kontrolisali osnovna laboratorijska ispitivanja.
- Pokazalo se da se kod bolesnice razvio Akutni Respiratorni Distresni Sindrom (ARDS), koji zahtijeva hospitalizaciju na intenzivnom odjeljenju, intubaciju i mehaničku ventilaciju. Smrtnost kod ARDS iznosi 35 do 50 odsto - navodi se u osnovnom nalazu supervještačenja.
Supervještačenje iz Ljubljane time je potvrdilo stav zagrebačkih ljekara i opovrglo mišljenje beogradskih vještaka, koji su tvrdili da je smrt nastupila prirodnim putem usljed pogoršanja funkcije pluća.
<h2>Sudski proces</h2>
Podsjetimo, zbog optužbi za nesavjesno liječenje pred Višim sudom u Podgorici se vodi ponovni postupak protiv ljekara Dragana Obradovića, Brankice Dupanović i Bogdanke Andrić.
Apelacioni sud je u julu 2019. ukinuo presudu iz 2018. godine, kojom je Obradović bio osuđen na godinu zatvora, dok su njegove koleginice bile oslobođene.
Predmet je vraćen na ponovno suđenje uz nalog za nova vještačenja.
Ivana Šoć liječena je na Infektivnoj klinici od 12. do 18. februara 2011. godine. Otpuštena je u veoma teškom stanju, a manje od 24 sata kasnije preminula je u Cetinju.

Ivana Šoć preminula zbog propusta ljekara

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Mladi pljevaljski ljekar Kerim Halilović, zapošljen u Opštoj bolnici u Pljevljima, sudeći prema onome što je juče na skupštinskom odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje saopštio ministar zdravlja Vojislav Šimun, ipak će otputovati u Davos na edukaciju koju je sam sebi platio, bez obzira na činjenicu da mu direktor dr Saša Grbović, bez obzira na nalog ministra, još nije dao saglasnost. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje člana Odbora dr Nermina Abdića <h2>ČEKAJUĆI ODLUKU</h2> Dnevnik Vijesti juče je objavio priču o slučaju ortopeda Halilovića koji je direktora pljevaljske bolnice Grbovića optužio za mobing. - Ja još nijesam dobio saglasnost za edukaciju iako treba da putujem u subotu. Vidjećemo kako će se danas odvijati situacija. Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović za Portal ETV. Dr Abdić juče je na Odboru za zdravstvo upozorio ministra Šimuna da se u slučaju dr Halilovića radi o mobingu. - Ja Vas molim da ovo ispitate. Budite sigurni da ću se kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore potruditi da ovo dobije epilog, jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun je bio jasan da mladi ljekar iz Pljevalja treba da pohađa obuku i saopštio dr Abdiću da je lično zvao direktora Opšte bolnice Bijelo Polje i da su našli način da se „pokrije“ Halilovićevo odsustvo. Objasnio je da je o tome informisan i direktor pljevaljske biolnice. - Ne vidim prepreku da se to obavi. Zabrana edukacije zapošlenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Stav Ministarstva zdravlja je jasan i i očekujem da će to biti regulisano – istakao je Šimun.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vojislav Šimun "><figcaption>NAŠAO RJEŠENJE, ALI NE SA DIREKTOROM PLJEVALJSKE BOLNICE: Ministar zdravlja Vojislav Šimun (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Abdić ga je, međutim, upozorio da Grbović, bez obzira na sve to, istrajava u svojoj odluci, citirajući dopis koji je dobio od njega u kojem, pored ostalog piše, da su svjesni „da je svaka edukacija od značaja, ne samo ova, ali zbog potreba procesa rada nijesmo u mogućnosti da istu odobrimo“. - Ako se ova situacija ne riješi nećemo dozvoliti da iko bude iznad Vas. Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi – poručio je Abdić. <h2>POLEMIKA</h2> A Grbović se juče oglasio na Pljevaljskom portalu, pored ostalog, ističući da „obaveza i potreba kontinuirane edukacije mora biti usaglašena sa procesom rada, potrebama ustanove, godišnjim odmorima, kao i brojem obavljenih edukacija u prethodnom periodu“. - ... navedenu edukaciju dr Kerim Halilović nije predvidio, niti planirao, niti u krajnjem uvrstio u plan edukacija. Što znači da ne postoji zakonska niti normativna obaveza odobravanja ove edukacije – kategoričan je Grbović. Pravdao se i da zdravstvena ustanova na čijem je čelu ima zakonsku obavezu da pruži zdravstvenu zaštitu svakoj osobi koja je u stanju potrebe, uz konstataciju da „pacijent mora biti na prvom mjestu“. - Zamislite situaciju u kojoj imate traumu, prelom, povredu, a mi kao bolnica nijesmo u stanju da mu ukažemo pomoć, jer se ljekar koji ima važeću licencu za rad, koji je edukovan i ima sposobnosti da pomogne, nalazi na edukaciji. Ovdje je prioritet pravo pacijenta na zdravstvenu zaštitu – napisao je on, između ostalog. Kategoričan je i da dr Halilović nije izložen bilo kakvoj diskriminaciji u pljevaljskoj bolnici i optužio ga da preko političkih struktura pokušava da se oslobodi obaveze, definisane ugovorom o specijalizaciji u pljevaljskoj bolnici, po kojem je obavezan da u ustanovi ostane „na radu najmanje dvostruko vrijeme u odnosu na vrijeme trajanja specijalističkog staža“. - ...što je vjerovatno i pozadina cijele ove situacije – napisao je Grbović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Kerim Halilović"><figcaption>TVRDI DA JE ŽRTVA DISKRIMINACIJE: Dr Kerim Halilović (Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Decidiran je i da „iz pravila profesije, etike, zakletve ljekara, razuma i logike proizilazi da je nepojmljivo dati prioritet kongresu od 5 dana u odnosu na zdravlje građana Pljevalja i Žabljaka“. Na njegove tvrdnje sinoć je reagovao dr Halilović ponavljajući da je u bolnici izložen kontinuiranim pritiscima, selektivnim postupanjima, a na njegovu profesionalnu štetu. - ...što više nije samo lični problem, već pitanje kvaliteta zdravstvene zaštite stanovnika Pljevalja. Ukoliko se ovakvo mobirajuće postupanje menadžmenta nastavi, biću prinuđen da, iz profesionalnih i ličnih razloga, ozbiljno razmotrim napuštanje Opšte bolnice Pljevlja – poručio je dr Halilović. Dr Grbović je uzvratio novim reagovanjem ističući da je spreman da odgovara pred svim državnim instancama Crne Gore – Osnovnim sudom, Osnovnim državnim tužilaštvom u Pljevljima, kao i pred Specijalnim državnim tužilaštvom, pozivajući ih da reaguju. <h2>IZUZETNA EDUKACIJA</h2> Da se edukacija u Davosu zaista kotira visoko na ljestvici medicinskih obuka potvrdilo je i Ministarstvo zdravlja u odgovoru na pritužbu dr Halilovića u kojem, pored ostalog, piše da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. - U odluci direktora nijesu detaljno obrazloženi razlozi koji bi dokazali da se organizacija rada za period od nekoliko dana nije mogla adekvatno prilagoditi, niti je obrazloženo zašto Vaš zahtjev nije razmatran u razumnom roku – piše, pored ostalog, u dopisu Ministarstva zdravlja koji nam je dr Halilović dostavio. Naglašava se i da će se od pljevaljske bolnice zahtijevati da organizuje proces rada na način koji će omogućiti da Halilović ide na edukaciju „ukoliko to objektivno nije protivno medicinskim potrebama pacijenata“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f" data-rendition-name="original" width="687" height="587" loading="lazy" alt="Saša Grbović"><figcaption>TVRDI DA NEMA DISKRIMINACIJE: Dr Saša Grbović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Zaključuju da će „u slučaju nepridržavanja zakonskih obaveza“ biti „pokrenute daljnje mjere u skladu sa nadležnostima, uključujući sprovođenje inspekcijskog nadzora“. Dr Halilović je specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije. AO kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Abdić ministru Šimunu: Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi

Iako su se na posljednjoj sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović hvalisali kako proces vetinga ide po planu, realnost ih žestoko demantuje. &nbsp; Slučaj bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića pokazuje kakvim se sve drastičnim manipulacijama služe čelnici policije i njihovi poslušnici iz Disciplinske komisije. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Pavićevića je, bez potrebnih dokaza, 13. februara 2025. godine pokrenula disciplinska tužiteljka Milena Pajović. Ali - bez mnogo uspjeha: od sredine febrauara do kraja septembra – kada je trebalo da se konačno vide dokazi protiv bivšeg policijskog funkcionera - čak četiri su ročišta otkazivana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790" data-rendition-name="original" width="768" height="633" loading="lazy" alt="MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka"> <figcaption>MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  MUKE DISCIPLINSKE KOMISIJE A onda je zakazano još jedno. Pavićevićev pravni zastupnik, advokat Mihailo Volkov, obaviješten je u poneđeljak mejlom od sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde da se odgađa ročište u disciplinskom postupku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82" data-rendition-name="original" width="1155" height="1035" loading="lazy" alt="ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde "> <figcaption>ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Objašnjava to u izjavi za Televiziju E. -Disciplinska rasprava bila je zakazana za 2. decembar ove godine kada je bilo i planirano da se ista zaključi, imajući u vidu činjenicu da se mom branjeniku Mihailu Pavićeviću po drugom osnovu izrečena mjera zabrana napuštanja stana i prostorija u funkcionalnoj vezi sa stanom. Zato sam se obratio sudiji za istragu koji mi je po osnovu prisustva disciplinskoj raspravi za dan 2. decembar uredno dao dozvolu. Međutim, dana 1. decembra dobio sam mejl od disciplinske komisije gdje je ukazano da se ista odlaže jer je - &nbsp;predsjednica disciplinske komisije službeno odsutna, objašnjava Volkov. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov"> <figcaption>ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I navodi da mu je objašnjeno u mejlu kako će o terminu održavanja nove disciplinske rasprave biti naknadno obaviješten. &nbsp; IZNENAĐENJE U ZGRADI MUP-A Poučen raznim ranijim podmetanjima policijskog vrha, Pavićević se, uz dozvolu Suda, pojavio u zakazano vrijeme u ,,Limenci”, zgradi Uprave policije gdje se nalaze prostorije Disciplinske komisije. No, tamo nije zatekao ikoga?! &nbsp; Potom je otišao u zgradu MUP-a na Bulevaru Svetog Petra kako bi od sekretarke disciplinske komisije Marije Kilibarde preuzeo pismeno obavjestenje o odlaganju postupka. &nbsp; Tada je Pavićevića dočekalo iznenađenje: na svom radnom mjestu u svojoj kancelariji, oko 13 sati i 20 minuta, mirno je sjedjela predsjednica Disciplinske komisije - Ljubica Damjanović. Ista osoba za koju je dan ranije stiglo zvanično obavještenje da će tog dana biti službeno odsutna?! &nbsp; Ispostavilo se da je Damjanović bila službeno i stvarno prisutna na poslu. Još i gore: pokazalo se da je mejl policijske službenice Kilibarde, kao službeni dokument u elektronskoj formi, sadržao lažne informacije! &nbsp; -Očigledan razlog za odlaganje postupka, ali i za službeni mejl koji sadrži lažne informacije, jeste nedostatak dokaza protiv Pavićevića – ističe izvor Televizije E iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Ocjenjuje da disciplinska tužiteljka Pajović nije imala dokaze prije pokretanja disciplinskog postupka, a nije ih obezbjedila ni naknadno u periodu od kad je pokrenula postupak pa do ročišta u septembru kad su Volkov i Pavićević iznijeli odbranu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić"> <figcaption>INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SUSPENZIJA PO KOMANDI POLICIJSKOG VRHA Milovan Pavićević je 11. jula ove godine suspendovan na osnovu predloga Gorana Jokića, mišljenja Lazara Šćepanovića i rješenja Danila Šaranovića. Ta trojica policijskih čelnika su potpisima i službenim pečatima ovjerili da je, citiramo, ,,Pavićević svojim dolaskom na posao u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica zbog vođenja disciplinskog postupka narušava ugled i interese policije i ministarstva”. &nbsp; Međutim, ispostavilo se da je ocjena Jokića, Šćepanovića i Šaranovića zasnovana na neistinitim, lažnim informacijama: bivši policijski funkcioner Milovan Pavićević nije dolazio na posao još od 9. aprila 2021. i za to postoje materijalni dolazi. &nbsp; Već taj podatak govori o nečasnim namjerama čelnika policije i politički zasnovanom progonu Milovana Pavićevića. Ali, nije to jedina prilika kada su se mogle vidjeti zlokobne, podle namjere. &nbsp;&nbsp; OPASNE, PREŠUTANE, PORUKE ,,Treba dron brate onaj najbolji od 10 kg na kuću onome Pavićeviću, pa neka onda prave djela kako hoće. Preko ovoga neću proći, ubiću Pavićevića, vidjećeš.” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22" data-rendition-name="original" width="1637" height="945" loading="lazy" alt='SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ovom stravičnom Skaj porukom, poslatom 7. juna 2020. godine, Budvanin Vasilije Rafailović sugeriše šefu kavačkog klana Radoju Zviceru da bi trebalo likvidirati Milovana Pavićevića, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. &nbsp; &nbsp;O toj opasnosti Pavićević dugo nije imao ni naznaka. Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, na čiju adresu isključivo dolaze Skaj prepiske koje Europol šalje, imao je dokumenta - među njima i poruku u kojoj se najavljuje likvidacija Pavićevića - Rafailovića, još krajem 2022. godine. I nije obavijestio svog kolegu Pavićevića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Milovan Pavićević je o opasnim namjerama kavčana iz 2020. godine &nbsp;saznao je tek pet godina kasnije! I to iz medija, iz jednog teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti”. &nbsp; &nbsp;-Podatak da se od Pavićevića krila informacija o namjeri da se ubije i on i njegova porodica pokazuje da je bivši policijski funkcioner već bio na listi za politički progon – ocjenjuje izvor Televizije E iz vrha MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević"> <figcaption>STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DUGA POTRAGA – BEZ DOKAZA Zlokobna je istina da su od Pavićevića sakrivani podaci koji ukazuju na opasnosti po njega i njegovu porodicu. U međuvremenu, čelnici MUP-a i policije pokrenuli su akciju čišćenja nepodobnih među kojima je Pavićević očito vrlo visoko kotiran kao nepoželjno lice. &nbsp; Otvaranje postupka išlo je lako, ali sakupljanje dokaza – veoma teško. Zato se disciplinski postupak se od februara odađao čak četiri puta, a od dokaza postoje samo neistinite, frizirane ocjene iz Komisije MUP-a za bezbjednosne provjere, koje kontroliše direktno ministar Šaranović, funkcioner Demokrata Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; Nedostatak dokaza, međutim, ne znači da se disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića obustavlja. Iako dokaza nema, progon na ličnoj i političkoj osnovi se očito nastavlja. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4v49w6egzEk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: demokratija