U Crnoj Gori se dešava dvostruki demografski udar - niska stopa nataliteta i masovni odlazak iz zemlje mladih ljudi a osnivanje resora koji će se baviti demografijom je prva pozitivna stvar koja se desila, poručeno je sa konferencije “Demografska kriza: Da li Crna Gora planira ili improvizuje?” koju su organizovali Centar za demokratsku traniziciju (CDT) i Društvo statističara i demografa (DSD).&nbsp; Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić ocijenio je da je pitanje demografije veliki i globalni izazov i da mnogo razvijenije zemlje od Crne Gore nailaze na dosta prepreka da upravljaju demografskom strukturom.&nbsp; - Za to postoji nekoliko načina, ali nijedan se nije pokazao kao savršen. U oblasti demografije u prethodnom periodu nismo uspjeli da učinimo mnogo i krajnje je vrijeme da se time bavimo na strateški način. Nije bilo resora demografije i dobijanjem potpredsjednika Vlade i Savjeta za demografiju stvari su se pokrenule, a zatim smo sa rekonstrukcijom Vlade dobili resor i to je prva pozitivna stvar što se desila. Jer, u formalnom smislu, Vlada pokazuje da postoji oblast koja nije bila pokrivena i da se njome krenemo baviti - ističe Gutić.&nbsp; Gutić dodaje da, ipak, jedan resor ne može pokrivati demografiju jer je to nešto čime treba da se bavi cijela Vlada, i ministarstva finansija, koje je ključno, a zatim obrazovanja, zdravstva, bezbjednosti itd.&nbsp; - Moramo ljudima na svakom mjestu obezbijediti sva prava i dostupnost, da bismo zadržali ljude i omogućili im kvalitetan život, kako bi se povećao natalitet - rekao je Gutić.&nbsp; Kako je kazao, demografija je mnogo širi proces od toga da se samo brine o natalitetu. “Moramo imati druge stvari kako bi se stvorili stabilni uslovi za porodicu, kao što su finansijski podsticajii, može biti efikasna, moramo istražiti prakse i implementirati one koje su najbolje”, rekao je ministar.&nbsp; Dodatno upozorenje su, kako kaže, podaci sa popisa stanovništva. “Doživjeli smo otrježnjenje i jasno je da više nema vremena za opuštanje”, rekao je ministar. &nbsp; Direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je da se konferencija organizuje u momentu u kome imamo negativne demografske trendove i gotovo nepostojeću populacionu politiku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320130324_b01a8bfc10a79b0c41517a4589c4516c330ebcd35afb3c86fed5b7c5707e989f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250320130324_b01a8bfc10a79b0c41517a4589c4516c330ebcd35afb3c86fed5b7c5707e989f" data-rendition-name="original" width="1280" height="961" loading="lazy" alt="Sa današnje konferencije"> <figcaption>Sa današnje konferencije(Photo: CDT)</figcaption> </figure>  - Kada smo između dva popisa izgubili populaciju veličine Nikšića, Berana i Gusinja. Tad su se, u istom periodu, dnevno &nbsp;rađala 22 novorođenčeta, dok je 20 ljudi umiralo. &nbsp;I kada su u prosjeku svakog dana 22 stanovnika Crne Gore odlazila iz zemlje, 21 stranac naseljavao je Crnu Goru, odnosno kad je potpuno jasno da nijesmo u mogućnosti da zadržimo svoje stanovništvo koje u kontinuitetu odlazi, a osiguramo dugoročnu stabilnost ukupne populacije - rekao je Koprivica.&nbsp; Dodao je da je na sceni &nbsp;dvostruki demografski udar – niska stopa nataliteta i masovni odlazak iz zemlje mladih ljudi ubrzano guraju zemlju u stanje duboke demografske starosti.&nbsp; - Sve se ovo dešava u državi koja u posljednjih 20 godina nije bila u stanju da kreira iole ozbiljno pripremljenu populacionu politiku – ili političke elite to nijesu znale ili nijesu željele - efekat je isti - kazao je Koprivica.&nbsp; Formiranje resora koji se bavi demografijom 2023. godine, dodao je on, dalo je tračak nade da će se nešto pozitivno dešavati u ovom pravcu...&nbsp; - I kada je u martu 2024. formiran Savjet za demografiju koji bi trebalo da igra ključnu ulogu u kreiranju dugoročnih populacionih politika, opet smo se ponadali da je počeo smislen rad na ovom polju. Međutim, realnost nas je opet demantovala - ocijenio je Koprivica.&nbsp; Izvršna direktorica DSD-a Gordana Radojević ukazala je na nekoliko ključnih problema, a kao prvi je izdvojila veličinu populacije, odnosno stagnaciju i smanjenje populacije.&nbsp; - Ključni problem stagnacije je što naše stanovništvo odlazi, a primjetan je i dolazak stranaca, ali nedovoljan da zabilježimo rast. Drugi izazov jeste činjenica da je Crna Gora još uvijek emigraciono područje, i to dodatno stvara jednu nedoumicu da stanovništvo koje ovdje boravi nije dovoljno da kompenzuje odlazak našeg stanovništa. Ali primjetno je i da stranci odlaze iz naše države, za godinu dana 4% stranih državljana otišlo iz Crne Gore - kazala je Radojević i dodala da je važno istražiti njihove motive. - Oni nisu samo ekonomski - kazala je Radojević i navela da smo između dva popisa izgubili 30 000 stanovnika do 30 godina.&nbsp; Kao izazov izdvojila je neravnomjerni raspored stanovništva, kao i činjenicu da je sjever države doživio demografsko pražnjenje.&nbsp; - Od ukupnog broja stranaca samo šest odsto živi na sjeveru, 66 odsto u južnom dijelu zemlje, što recimo otvara prostor za cjenovne šokove kojima se ne bavimo na adekvatan način. Složila bih se sa ministrom da populaciona politika nije nadležnost jednog ministra, ni jedne vlade ni dvije - ocijenila je ona. Moramo, navela je Radojević definisati viziju društva, koja prevazilazi jednosektorski pristup.&nbsp; - Bilo koje istraživanje zašto mladi odlaze iz zemlje pokazaće vam da kao ključan razlog navode vladavinu prava. Dosta možemo naučiti od mladih, iskustvo nas uči da ne traže promjenu političara, nego promjenu sistema koji je utemeljen na vladavini prava - rekla je ona. Kazala je da je neophodno kreirati preduslove kako bi uopšte mogli govoriti o populacionim kretanjima, nakon toga posvetiti se socijalnoj politici, obrazovanju, ali i pružiti podršku roditeljima, ne samo u vidu ekonomske pomoći, nego kroz niz drugih politika i mjera koje omogućavaju pojedincima da donesu odluku da li žele i kako žele da planiraju svoju porodicu.&nbsp; - Savjet za demografiju preslikava Vladu, što govori o njegovoj kratkoročnosti, a demografska kretanja su sve smo ne kratkročna. Trebalo nam je par mjeseci da dođemo samo do informacije koliko stranaca živi u Crnoj Gori, da ne govorimo o ostalim analizama koje nam pomažu da razumijemo ključne aspekte našeg društva - zaključila je Radojević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U Crnoj Gori dvostruki demografski udar - nizak natalitet i odlazak mladih

Crna Gora trenutno doživljava opadanje stanovništva koje se naizmjenično mijenja sa stagnirajućim rastom. Ti podaci dostupni su na sajtu <a href="https://worldpopulationreview.com/countries/montenegro">worldpopulationreview.com</a>.
Kako piše taj sajt, procijenjena populacija od 621.000 u 2014. godini &nbsp;upoređuje se sa 625.000 stanovnika prije tri godine i 620.000 u 2003. &nbsp;godini.
Stanovništvo zemlje jedva da se promijenilo od kasnih 1980-ih.
I &nbsp;rezultati popisa u Crnoj Gori za 2023. pokazuju da je, nažalost, popis &nbsp;ogolio tradicionalne demografske probleme sa kojima se Crna Gora &nbsp;suočava, prenosi RTCG.
Na prethodnom popisu iz &nbsp;2011. godine takvu statistiku imale samo Plužine, dok je danas imaju &nbsp;Gusinje, Andrijevica, Kolašin, Mojkovac, Šavnik, Žabljak, Plužine, &nbsp;Pljevlja i Cetinje.
Konačni rezultati &nbsp;Popisa stanovništva u Crnoj Gori, sprovedenog krajem 2023. godine, &nbsp;pokazali su da u Crnoj Gori ima 623.633 stanovnika, što je za 0,6 odsto &nbsp;više nego na posljednjem popisu 2011. godine.
Međutim, prema podacima Monstata, djeca do pet godina čine 6,9 odsto populacije, djeca od šest do 14 godina 11,2 odsto, &nbsp;dok djece od 15 do 18 godina ima 4,6 odsto, što čini svega 22,7 odsto &nbsp;stanovništva.
Posmatrajući po opštinama, stanovništvo Plužina je u prosjeku najstarije sa 47,32 godine, a Rožaja najmlađe sa prosjekom 35,83 godina.
Posmatrajući prema starosnim grupama, djeca starosti od 0-5 godina, koja &nbsp;predstavljaju predškolski uzrast čine 6,85 odsto od ukupnog stanovništva. Osnovno-školskog uzrasta, starosti od 6-14 godina, ima 11,18 odsto, dok &nbsp;srednjoškolskog uzrasta, starosti od 15-18 godina, ima 4,63 odsto u ukupnom &nbsp;stanovništvu, podaci su Monstata.
Stanovništvo &nbsp;od 0 do 14 godina starosti čini 18,03 odsto od ukupnog stanovništva. Radno &nbsp;sposobno stanovništvo (od 15-64 godine) čini 65,13 odsto, dok stanovništva sa &nbsp;65 i više ima 16,84 odsto. Punoljetno stanovništvo čini 78,45 odsto ukupnog &nbsp;stanovništva.

Projekcije pokazuju da će Crna Gora 2050. godine imati sto hiljada stanovnika manje

Kod nas je jedan veliki problem što mi sve mjere, i u okviru demografske rehabilitacije, preduzimamo parcijalno, nedovoljno sistemski, sa nedostatkom čvrstih dokaza koliko bi to kostalo državu, odnosno budžet. To pomalo pokazuje da je nastupilo vrijeme populizma, gdje određeni politički subjekti, da bi dobili, ili povećali broj svojih glasača, često plasiraju određene prijedloge i ideje koje imaju za cilj da ih osnaže na političkoj sceni, kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, demograf profesor Miroslav Doderović.
Tema o produžetku porodiljskog odsustva, koja je predložena od nekih političkih partija, kaže Doderović, je dominantno demografsko politička, i ona pokazuje da politički akteri u Skupštini nude, ističe on, različite prijedloge kako da osnaže porodicu.
- Ova inicijativa je potekla od SNP- a i ona govori da ovaj politički subjekat misli da će osnažiti svoj politički uticaj ako predloži mjere, &nbsp;ili zakone koji bi osnažili porodicu i uticaj na demografiju. Međutim, kod nas je jedan veliki problem što mi sve mjere koje preduzimamo, &nbsp;&nbsp;i u okviru demografske rehabilitacije, preduzimamo parcijalno, nedovoljno sistemski, sa nedostatkom čvrstih dokaza koliko bi to koštalo državu, odnosno budžet i to pokazuje pomalo da je nastupilo vrijeme populizma, gdje određeni politički subjekti, da bi dobili, ili povećali broj svojih glasača, često plasiraju određene prijedloge i ideje koje imaju za cilj da ih osnaže na političkoj sceni. Ova mjera je jedna, možemo reći, od dobrih mjera, zato što smo mi kao društvo u fazi jedne neuspješne društvene tranzicije, koja je ostavila svoje posljedice na demografiju. Imamo pad nataliteta, imamo jedno stanje, kad se sagleda na nivou države, da dvije trećine opština imaju negativan prirodni priraštaj, kao društvo ubrzano starimo, i kao posljedicu svega toga, nalazimo se u jednoj ozbiljnoj demografskoj krizi - rekao je Doderović.
Jedan od najvećih problema crnogorskog društva, podsjeća Doderović, jeste iseljavanje stanovništva, a naročito je problem, naglašava on, što se iseljavaju mladi ljudi u najboljoj biološkoj i obrazovnoj dobi.
U prethodnih trideset godina, objašnjava Doderović, nijesu preduzimane osmišljene demografske mjere, i stanovništvo Crne Gore, kaže on, stagnira i nema bitnijeg povećavanja.
- Nezaposlenost je velika. U jednom trenutku smo imali preko 50.000 nezaposlenih, sad je to spalo na 37.000 i to govori da crnogorsko društvo ne prepoznaje demografske probleme kao probleme &nbsp;prvoga reda, i oni su često marginalizovani na račun nekih političkih tema i demografski problemi su najznačajniji problemi koje ima jedna populacija. To nas dovodi u situaciju da se dobar dio naše teritorije prazni, a da dobar dio mladih odlazi u inostranstvo, i kao posljedicu toga mi imamo društvo koje je dosta traumatizirano, koje je zahvaćeno kriminalizacijom i neuspješnim političkim reformama, tako da mi posle 30 godina idemo u reformu izbornog zakonodavstva, koje je bilo prisutno 30 godina, a tek se počinjemo baviti demografski problemom, kao da nijesmo uočili značaj nedostatka stanova. Ove mjere koje se sada predlažu trebalo je predložiti prije jedno dvadesetak, trideset godina i one bi već sad dale rezultat. Međutim, kad kasnite sa mjerama o demografiji vama je neki period od osamnaest godina minimum da bi vidjeli pokušaj sistemske politike da promijeni nešto u okviru demografije - istakao je Doderović.
Država je glavni poslodavac i ona treba da, poručuje &nbsp;Doderović, donese mjere kojim bi se omogućilo ženama da iskoriste svoje porodiljsko odsustvo kako žele i koliko žele.
- Kad se donesu određeni zakoni i propisi treba da su jasni! Treba da se omogući alternativa kroz zakonske propise, i žena koja ne želi da iskoristi tih osamnaest mjeseci ili dvadeset četiri mjeseca, nego želi prije vremena da se vrati na posao, može da se vrati i treba uraditi alternativu… Moj je stav &nbsp;da opštine i jake privatne kompanije treba da vode pro demografsku i pro populacionu politiku, i da oni mimo ovih mjera preduzimaju mjere da osnaže porodicu, da zaštite majku, da pomognu da se riješe &nbsp;i stambena pitanja zaposlenih - zaključio je Doderović.

Doderović: Kad se kasni sa mjerama o demografiji period od 18 godina je minimum da bi vidjeli rezultate

U &nbsp;Bošnjačkoj stranci ocijenili su da je Crna Gora od njihovog ulaska u Vladu Crne Gore značajno bliža Evropskoj uniji i najavili razvojne projekte na sjeveru naše zemlje.
- Nakon što su ministri u 44. Vladi Crne Gore koji dolaze iz Bošnjačke stranke, odgovarajući na pitanja poslanika u Skupštini Crne Gore, još jednom jasno i nedvosmisleno potvrdili i kroz konkretne rezultate pokazali - što je uglavnom i priznato od strane parlamentarne opozicije, da u Vladi štite inetrese svih građana Crne Gore, te nezavisnu, građansku, NATO i evropsku Crnu Goru jučerašnje odluke Vlade o listama projekata od izuzetnog državnog značaja i o prioritetnim projektima za finansiranje u 2025. godini potvrdile su i da je Bošnjačka stranka uspjela da u razvojni fokus vrati sjever Crne Gore i projekte koji su značajni za ravnomjerni regionalni razvoj i razvoj nerazvijenih opština - poručili su u saopštenju.
Navode da ovim saopštenjem žele da podsjete javnost u Crnoj Gori da su, kada su donijeli odluku o ulasku u 44. Vladu Crne Gore, kroz pisani sporazum sa premijerom Milojkom Spajićem i pokretom Evropa sad insistirali upravo na ova dva ključna uslova: Nezavisna i građanska Crna Gora kao članica NATO saveza sa jasnom evropskom agendom i bez promjene spoljnopolitičkih prioriteta i ubrzani razvoj sjevera Crne Gore i ostalih nerazvijenih ili manje rezviienih područja kroz jasno definisane prioritetne projekte u cilju smanjenja regionalnih razlika u razvoju i zaustavljanja migracija stanovništva.
- Crna Gora je od ulaska BS u Vladu do danas značajno bliža Evropskoj uniji i ima jasan evropski put, snagu da sprovodi reforme u cilju ispunjenja evropske agende i najjasniju evropsku perspektivu od početka pristupnog procesa. S druge strane, pored projekata koji su već u fazi realizacije, Vlada Crne Gore je na juče održanoj sjednici definisala kao projekte od izuzetnog državnog značaja ili prioritetne projekte za finansiranje iz budžeta za 2025. godinu i one projekte iz Sporazuma koji Bošnjačka stranka ima sa PES-om, koji nisu u fazi realizacije, a za koje je postojao minimum pretpostavki da dobiju takav status - istakli su u Bošnjačkoj stranci.
Najavljuju da će u narednom periodu, pored posvećenosti sprovođenju reformi koje će nas 2028. godine učiniti novom članicom EU, biti snažno fokusirani na rješavanje demografskih izazova sa kojima je naročito suočen sjever Crne Gore.
- A najviše bošnjačka populacija, čemu svjedoče i rezultati popisa stanovništva, za šta &nbsp;je važan snažniji i brži ekonomski rast, otvaranje novih, održivih radnih mjesta i stvaranje boljih uslova za život građana - dodali su u saopštenju.

BS: Crna Gora je od ulaska naše stranke u Vladu značajno bliža EU, kreću razvojni projekti na sjeveru države

Popis stanovništva, domaćinstava i stanova, koji je sproveden krajem prošle godine, potvrdio je tradicionalne demografske probleme u Crnoj Gori, kazala je demografkinja Mileva Brajušković Popović i poručila da su državi potrebne pronatalitetne i redistributivne populacione politike.
Brajušković Popović je rekla da se tradicionalni demografski problemi, koje je popis potvrdio, odnose na demografsko starenje, smanjen broj rađanja i neravnomjernu prostornu distribuciju stanovništva u Crnoj Gori.
Ona je navela da je neravnomjerna prostorna distribucija stanovništva izazvana neravnomjernim regionalnim razvojem, koji sa sobom povlači migracije stanovništva prema dominantno Glavnom gradu i opštinama primorskog regiona, a što se odrazilo na ukupno kretanje broja stanovnika po regijama.
- Iako situacija nije dobra ni na nivou države, ipak je najnepovoljnija na prostoru opština sjevernog regiona - kazala je Brajušković Popović u intervjuu Agenciji MINA.
Ona je navela da je, u odnosu na podatke popisa iz 2011, broj stanovnika sjevernog regiona manji za 25.258, dok je, u odnosu na podatke popisa iz 1991. godine, manji za 65.940.
Brajušković Popović je dodala da su, u međupopisnim periodu 2011-2023, sve opštine sjevernog regiona zabilježile smanjenje broja stanovnika, osim Rožaja, koje je porast broja stanovnika zabilježilo zahvaljujući svom prirodnom priraštaju.
- Sada na teritoriji sjevernog regiona, koji obuhvata oko 52 odsto površine Crne Gore, živi 24,5 odsto stanovništva, dok je prema podacima popisa iz 1971. godine ovdje živjelo 43,4 odsto od ukupnog broja stanovnika Crne Gore - rekla je Brajušković Popović.
Jasno je, kako je kazala, da su se socioekonomska dešavanja prethodnih decenija negativno odrazila na demografski potencijal sjevernog regiona, koji je godinama izložen depopulaciji po dva osnova, i prirodnim i mehaničkim putem.
- Kako u migracijama najčešće učestvuju mladi ljudi, srž fertilnog i radnog kontigenta, u tom regionu je sve manje mladih, zbog čega imamo i sve manji broj rađanja, a sa druge strane imamo sve veći broj starih osoba, zbog čega su veće stope mortaliteta, pa su vrijednosti prirodnog priraštaja niske, a zatim prelaze u negativne - pojasnila je Brajušković Popović.
Prema njenim riječima, negativan migracioni saldo i negativne vrijednosti prirodnog priraštaja dovele su do podatka da je devet opština u Crnoj Gori u stadijumu najdublje demografske starosti, od kojih je osam na prostoru sjevernog regiona.
Brajušković Popović je podsjetila da je na prethodnom popisu samo opština Plužine bila u stadijumu najdublje demografske starosti.
Međutim, kako je kazala, analiza je već tada pokazivala da sve opštine pokazuju tendeciju da pređu u sljedeći stadijum demografske starosti.
- Naravno, potrebno je napomenuti da u okviru sjevernog regiona imamo i najstariju i najmlađu opštinu u Crnoj Gori, opštinu Plužine sa prosječnom starošću od 47,3 godine i opštinu Rožaje sa prosječnom starošću od 35,8 godina - navela je Brajušković Popović.
Podaci, kako je upozorila, jasno pokazuju da se proces demografskog starenja na nivou države intenzivirao.
Brajušković Popović je pojasnila da su smanjivanje stopa mortaliteta u starijoj dobi, odnosno produženje trajanja života ljudi, kao i smanjivanje stopa fertiliteta doveli do procesa demografskog starenja.
Ona je kazala da je u ukupnom broju stanovnika povećano učešće starijih od 65 godina, a da je, sa druge strane, smanjeno učešće osoba od 0 do 14 godina.
- Učešće osoba starijih od 65 godina, prema podacima popisa iz 1971. godine, u Crnoj Gori je iznosilo 7,1 odsto, dok su podaci najnovijeg popisa pokazali da je njihovo učešće 16,8 odsto - navela je Brajušković Popović.
Ona je ukazala na to da je, takođe, broj rađanja u kontinuiranom padu.
- Najviša vrijednost stope ukupnog fertiliteta je zabilježana u 1951. godini (4,6 djeteta po ženi), dok stopa ukupnog fertiliteta danas iznosi 1,8, što znači da nije obezbijeđena ni jednostavna reprodukcija stanovništva - rekla je Brajušković Popović.
Smanjeno rađenje je, kako je kazala, dovelo do smanjenja broja djece predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta.
- Što nikako nije dobro, jer to znači da imamo sve manje onih od kojih zavisi budućnost ove države, sve manje onih koji će da rađaju, rade i grade ovu državu - istakla je Brajušković Popović.
Ona je naglasila da se, uz te komponente prirodnog kretanja stanovništva, ne smije zaboraviti ni veoma važna - emigracija van države, jer se na taj način direktno ostaje bez najvrednijeg resursa svake države – mladih ljudi.
- Moramo da prihvatimo činjenicu da je demografsko starenje naša relanost i da svoje politike i strategije prilagođavamo stanju u kojem se nalazimo, pogotovu imajući u vidu činjenicu da situacija teško da će biti bolja, već naprotiv, biće gora - poručila je Brajušković Popović.
Ona je kazala da su posljedice demografskog starenja višestruke. 
- Usporen je rast broja stanovnika Crne Gore, usljed sve manjeg učešća mladih generacija u ukupnom stanovništvu sve je izraženije opadanje stopa nataliteta, a povećanjem učešća starih osoba dolazi do povećanja opšte stope mortaliteta, a to dovodi do pada vrijednosti prirodnog priraštaja – rekla je ona.
Brajušković Popović je rekla da je, usljed sve većeg učešća starih osoba u ukupnoj populaciji, sve veće izdvajanje troškova za zdravstvenu i socijalnu zaštitu.
- U krajnjem dovodi se u pitanje i održivost penzionog sistema Crne Gore, koji funkcioniše po principu međugeneracijske solidarnosti, a usljed sve veće opterećenosti radno sposobnog stanovništva staračkim - dodala je Brajušković Popović.
Ona je navela da, prema podacima Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja iz avgusta ove godine, u Crnoj Gori ima 115.775 penzionera, što u odnosu na broj građana koji imaju crnogorsko državljanstvo i državljanstvo Crne Gore i neke strane države, čini 20 odsto stanovništva.
Crnoj Gori su, kako je poručila Brajušković Popović, potrebne pronatalitetne i redistributivne populacione politike.
-Prije svega, moramo da znamo da nijedna mjera populacione politike ne može da da rezultat odmah, zbog čega mjere moraju da budu dugotrajne, široko postavljene i sinhronizovane - kazala je Brajušković Popović.
Ovo je, kako je rekla, pitanje za tim stručnjaka iz različitih oblasti, koji će pokušati da predlože najbolja rješenja u cilju popravljanja nepovoljne demografske situacije u Crnoj Gori.
- Nakon objavljivanja svih rezultata popisa, potrebna je dobra analiza podataka, koja bi trebalo da bude praćena setom mjera za poboljšanje situacije, kako na državnom, tako i na regionalnom i opštinskom nivou shodno specifičnim geografskim, demografskim i socioekomskim karakteristikama svake od opština - poručila je Brajušković Popović.

Brajušković-Popović: Crnoj Gori potrebne pronatalitetne i redistributivne populacione politike

Nakon objavljivanja konačnih rezultata popisa stanovništva potrebna je kvalitetna analiza podataka dobijenih iz njega, gdje bi stručnjaci, svako iz svoje oblasti, dali prijedloge kako da se situacija poboljša, kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, demografkinja Mileva Brajušković Popović.
Popis, kako kaže, pokazuje zabrinjavajuće podatke koji se tiču ukupnog kretanja stanovništva, a poseban je akcenat na regionalne razlike.
- Imam podatke koji kažu da je sjeverni region, u odnosu na podatke prethodnog popisa, zabilježio smanjivanje broja stanovnika za preko 25 hiljada, dok je, sa druge strane došlo do povećanje učešća stanovništva, u središnjoj i južnoj regiji. Prosto dolazimo u situaciju, da sada na površini koja obuhvata preko 50 procenata teritorije, govorim o sjevernom regionu, živi svega 24,5 posto stanovništva. Sve opštine sjevernog regiona su zabilježile smanjivanje broja stanovnika, izuzev opštine Rožaje, koja je zabilježila porast broja stanovnika, zahvaljujući prirodnom priraštaju - rekla je Popović.
Alarmantan je podatak da je devet opština u najdubljoj demografskoj starosti, a kako podsjeća Brajušković Popović osam tih opština se nalazi na sjeveru, a jedna u centralnoj regiji i to je Cetinje.
Podaci o naciji, vjeri i jeziku ne mogu, smatra ona, biti važni za poboljšanje kvaliteta života u Crnoj Gori. Za to su, kaže, važni socioekonomski podaci, za koje vjeruje da će biti alarmantni.
- U demografiji su podaci od juče zastarjeli, te moramo voditi računa o toj vremenskoj odrednici u tom smislu će ići reforma Monstata gdje će se podaci prikupljati na godišnjem nivou. U ovom slučaju moramo da radimo sa onim s čim raspolažemo, tako da su ovom momentu to podaci koǰe imamo - kazala je Brajušković Popović.
U jednom momentu, kako objašnjava, za realizaciju određenih strategija i planova, ti podaci biti zastarjeli, no, dodaje da se suština neće mnogo promijeniti, pogotovu ako se imaju u vidu kretanja u sjevetrnom regionu države I u crnogorskim selima.
Potrebno je, dodaje Brajušković popović, uložiti trud da se zadrži stanovništvo unutar granica države, jer postoje istraživanja, prema kojima od 30 do 50 procenata stanovništva želi da napusti Crnu Goru iz čisto ekonomskih razloga.
- Nizak dohodak, zdravstvo, obrazovanje, faktori korupcije, nepovjerenje u institucije, ali i stvarenje vjerskih i političkih tenzija su razlozi zbog kojih bi napustili zemlju. Sa te strane moramo oslušnuti naše građane i otklanjati uzroke zbog kojih oni odlaze odavde. A sa druge strane, kada govorimo o pronatalitetnim politikama, moramo voditi računa o ekonomskom aspektu koji je upravo vezan za nemogućnost zapošljavanja, nizak dohodak, nemogućnost rješavanja stambenog pitanja. To su upravo te ekonomske kategorije koje dovode do odlaganja, ili, na kraju krajeva, izbjegavanje odluke o roditeljstvu - rekla je Brajušković Popović.
Većina podataka sa popisa je zabrinjavajuća, navodi ona, ali se pozitivni podaci mogu očekivati iz dijela obrazovne structure. Vjeruje da će značajno biti manji broj nepismenih lica.
- Mislim da se moramo osvrnuti na one glavne demografske probleme koji nas opterećuju, i da naša pažnja mora da bude usmjerena u tom pravcu, pošto demografska situacija u Crnoj Gori, u ovom momentu, sa ovakvim podacima, zaista nije ohrabrujuća - zaključila je Popović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dw5A6l7bW1I0&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Brajušković Popović: I Cetinje u najdubljoj demografskoj starosti

Više državno tužilaštvo (VDT) još nije formiralo predmete povodom izjava generalnog sekretara Udruženja novinara Crne Gore i vlasnika i glavnog i odgovornog urednika portala „Srpska24“ Ivana Miloševića i sveštenika Srpske pravoslavne crkve (SPC) Mijajla Backovića koje je šira javnost u Crnoj Gori ocijenila neprihvatljivim, rasističkim i govorom mržnje.
VDT, kako su kazali Portalu ETV, u okviru svoje nadležnosti prati i ocjenjuje da li u izjavama, kao i radnjama bilo kojeg lica postoje bitna obilježja krivičnog djela iz njihove nadležnosti.
- Tako da ukoliko ocijeni da je potrebno formirati predmet povodom bilo kojeg slučaja, javnost će biti blagovremeno obaviještena - poručili su u VDT-u u odgovoru na naša pitanja.
<h2>OD NERMINA DO ERVINA</h2>
Milošević je u gostovanju na Gradskoj Televiziji od 24. marta ocijenio da Ervin Ibrahimović ne može da vodi spoljnu politiku jer je predstavnik nacionalne manjine „u državi sa 74 odsto pravoslavnog stanovništva“.
U Zaštitniku ljudskih prava (Ombudsman) su konstatovali da je njegova izjava rasistička, te da odudara od svih vrijednosti koje čine Crnu Goru kao savremeno, multietničko i multikonfesionalno društvo.
- Institucija Zaštitnika naravno osuđuje ovakav vid „slobode govora“ i podsjeća da bi Crna Gora trebala biti država u kojoj pripadnost vjeri i naciji ne smije biti protivpravni kriterijum za određivanje ko može biti nosilac javnih funkcija, već da bi znanje, kompetencije i iskustvo morali biti prvenstveni i odlučujući kriterijum za bilo koju, a posebno ovako značajnu državnu funkciju - istakli su u Ombudsmanu.
I u crnogorskom parlamentu juče se pominjala Miloševićeva skaredna izjava. U tom kontekstu je ministarki kulture i medija Tamari Vujović poslaničko pitanje postavio Jasmin Ćorović iz Bošnjačke stranke ukazujući da se niko iz Gradske Televizije nije oglasio ili ogradio od Miloševićevog očiglednog govora mržnje, niti da je iko od nadležnih institucija reagovao i osudio ovu vrstu javnog nastupa koji direktno udara na prava pripadnika manje brojnih naroda, multikulturalnost Cme Gore i njen građanski karakter.
Vujović je u odgovoru poručila da je nadležnost za ovaj slučaj u rukama tužilaštva i Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
- Agencija za audiovizuelne medijske usluge ima zadatak da ocijeni da li postoje osnove za pokretanje postupka protiv emitera u čijem je programu iznesena sporna izjava. Druga institucija je tužilaštvo - koje treba da procijeni da li takva izjava sadrži elemente govora mržnje i da, shodno tome, preduzme odgovarajuće pravne korake. U slučaju pokretanja postupka, nadležnost bi dalje imao sud, koji bi donio konačnu odluku u skladu sa zakonom - navela je Vujović.
Ovo, svakako, nije prva i jedina fašistička izjava Miloševića. On je tako uoči podgoričkih izbora prošle godine ocijenio i da Nermin Abdić iz Demokratske partije socijalista (DPS) ne može da bude gradonačelnik jer je musliman.
- Nermin Abdić ipak pripada religioznoj i nacionalnoj manjini i teško može da pod svoje skute objedini ono što je Podgorica bila, a i danas je. Ipak, ovaj grad je naselje pravoslavnih stanovnika i njihova tradicija... - napisao je Milošević, između ostalog, u uratku koji je objavljen na prosrpkim portalima poput „Borbe“ i „Srpska24“, a onda i uklonjen nakon oštrih reakcija u javnosti.
<h2>PREBROJAVANJE KRVNIH ZRNACA</h2>
Sa druge strane, pop SPC Mijajlo Backović je, gostujući na Prvoj TV, negirao identitet Hrvata u Boki kotorskoj nazivajući ih „projektom“ i prebrojavajući krvna zrnca pojedinaca.
- Moram se vratiti malo unazad i kazati da do Drugog svjetskog rata u Boki rimokatolici uvijek govore da su Bokelji ili Srbi. Ivo Andrić i Meša Selimović o tome svjedoče. Onda je u ovom projektu nastupila kroatizacija bokeljskih rimokatolika i oni su se nasilno gurali da postanu Hrvati. Kad bi Adrijan Vuksanović i ostali pogledali ko su im bili prađedovi: znali bi da nikako nijesu bili Hrvati... - izgovorio je Backović tokom izlaganja o logoru Lora.
Uz to je naglasio da „ne osporava“ pravo da se izjašnjavaju kako žele, ali ponavljajući da govori o „projektu“.
- Zato se pominje Morinj, a ćuti o Lori - dodao je on.
Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava osudilo je njegovu izjavu poručujući da je neprihvatljivo da od „nekoga ko je zadužen da ličnim primjerom i ulogom podstiče toleranciju i suživot“ dolaze izjave usmjerene prema bilo kojoj zajednici.
- Manjinskoj ili ne, a sadrže elemente govora mržnje i netolerancije i/ili podsticanje na iste - dodali su u resoru ljudskih i manjinskih prava u izjavi za RSE.
Za razliku od VDT-a, kancelarija Zaštitnika ljudskih prava već je formirala predmet povodom Backovićeve izjave, ali su napomenuli da do okončanja postupka i donošenja mišljenja ne mogu komentarisati pojedinosti.
<h2>BRISANJE I NEGIRANJE IDENTITETA</h2>
Hrvatsko nacionalno vijeće u Crnoj Gori je ocijenilo da je ovo otvoreni pokušaj brisanja i negiranja identiteta jedne zajednice koja je od davnina prisutna na tom prostoru. Zato su i zatražili da se povodom Backovićeve izjave oglasi SPC - ali je njihov odgovor izostao.
- Vrijeme je da se ovakvi pojedinci pozovu na odgovornost i da se jasno stavi do znanja da vjerske institucije ne smiju biti platforma za ekstremizam i revizionizam, već mjesto duhovnog rasta, oprosta i pomirenja - poručili su oni.&nbsp;
I predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović, koji je inače blizak SPC, je osporio Backovićevu izjavu poručujući da to nikako nije stav lokalne vlasti.
On je reagovao nakon što je to zatražio poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Tonći Janović koji je ocijenio da je Backovićev stav zlonamjeran, te da duboko vrijeđa pripadnike hrvatske manjine koju je na ovaj način pokušao direktno da negira.
Andrija Petković, predsjednik tivatskog Bokeškog foruma, poručio je da se radi o tendecioznom pokušaju dobijanja političkih poena preko mantije.
Backović je kasnije ocijenio da mu je izjava izvučena iz konteksta.

VDT još nije formiralo predmete zbog izjava Miloševića i Backovića

Premijer Milojko Spajić izjavio je da država mijenja pristup valorizaciji prirodnih resursa, naglašavajući da više neće biti riječ o starim modelima, kada su zemljišta davana pod dugoročnu koncesiju za, kako je rekao, „smiješne cifre“.
U intervjuu za Televiziju Crne Gore, Spajić je najavio novi modalitet saradnje sa investitorima, u kojem će Crna Gora ulaziti kao suvlasnik u zajednička preduzeća sa investorom kojeg odrede Ujedinjeni Arapski Emirati, zadržavajući ključna prava odlučivanja.
- Modalitet za koji se ja zalažem, ali ne kažem da će to na kraju biti tako, je da država Crna Gora ulazi sa zemljištem u preduzeće koje je crnogorski rezident i potpada pod sve crnogorske zakone - poručio je Spajić.
Prema njegovim riječima, strani investitori će biti partneri, ali Crna Gora će zadržati pravo veta u bordu direktora tog preduzeća na sva strateška pitanja, uključujući arhitektonska rješenja i sve velike odluke koje se tiču poslovanja zajedničkih firmi.
- Mislim da je to idealan model. Umjesto dosadašnjih zakupa gdje smo zemljišta davali za dva miliona eura ili pet centi po kvadratu, sada ćemo dugoročno dobijati dividende, a ne kratkoročne prihode - kazao je premijer.
Spajić je istakao da ovakav pristup garantuje održiv razvoj i veću korist za buduće generacije, te da Crna Gora želi da „na pravi način valorizuje svoje prirodne ljepote“.
<h2>Podrška u parlamentu&nbsp;</h2>
Spajić je optimista u pogledu parlamentarne podrške za Zakon o potvrđivanju sporazuma između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). On je istakao da je riječ o osnovi za buduću ekonomsku saradnju, a ne o konkretnim investicionim projektima.
- Nakon današnjih konsultacija sa predstavnicima poslaničkih klubova Demokratske narodne partije, Nove srpske demokratije, Demokratske partije socijalista... Prvi utisak je da imamo podršku. Bili su jako konstruktivni razgovori. Prošle sedmice imali smo razgovore sa predstavnicima Pokreta Evropa sad, zatim sa Bošnjačkom strankom, pa sa SNP-om, Civisom, Demokratama. Imamo kontinuum dobrih razgovora, jako konstruktivnih - kazao je Spajić.
Prema njegovim riječima, pozitivno ga je iznenadila ozbiljnost kojom su sve partije pristupile sporazumu.
- Za sada sam zadovoljan razgovorima, očekujem mnogo veću podršku u parlamentu od 41 poslanika – kazao je Spajić
<h2>U igri i Buljarica, Jaz i Luštica&nbsp;</h2>
Spajić je ponovio da se sporazum ne odnosi na pojedinačne projekte već da postavlja institucionalni okvir za saradnju.
- Dakle, u pitanju je samo jedna baza za ekonomsku saradnju i vrlo je bitno da to usvojimo što prije u parlamentu. Prvi razlog je da bi pokazali ozbiljnost, kao i da bi konkurenciju koja je negdje tu ostavili u prašini – rekao je premijer.
Dodao je da bi nakon ratifikacije, Emirati mogli nominovati kompaniju sa kojom bi se započela konkretna komunikacija.
- ...gdje bi oni poslali kompaniju za koju garantuju, a onda bi ta kompanija poslala pismo namjera, gdje bi mi i javnost mnogo više razumijeli o konkretnim investicijama u Crnoj Gori – kazao je on.
Upitan o stavu opozicione Demokratske partije socijalista, Spajić je naveo da formalna odluka još nije poznata, ali da vidi interesovanje u redovima DPS-a.
- Ne znam kako će se DPS formalno odrediti, ali vidimo da su mnogi ljudi iz DPS-a jako zainteresovani za to, vidjeli smo i iz SD-a, neki predsjednici opština, glavnog odbora su za, ali neki i protiv – dodao je.
Podsjetio je i na raniji okvirni sporazum sa UAE iz 2011. godine, koji je istekao 2022. bez produženja, što je, prema njegovom mišljenju, bio propust prethodne vlasti.
- Niko nije pošao na sahranu osnivača Emirata koja se dogodila 2022. godine. To nam je jako zamjereno – kazao je Spajić.
Na iskazane sumnje u moguće pranje novca, Spajić je kazao da će svi zakoni biti striktno primijenjeni, uključujući i Zakon o sprečavanju pranja novca usvojen u novembru 2023. godine
- Naše zakonodavstvo će se do kraja primjenjivati na bilo kog investitora koga nominuje država Emirate. Što se tiče prljavog novca, mi imamo Zakon o sprečavanju pranja novca koji je usvojen u novembru 2023. godine i koji nam je omogućio da izbjegnemo sivu listu i da nam aplaudiraju svi iz Savjeta Evrope – kazao je Spajić.
On je odbacio i, kako je kazao, spekulacije o dugoročnom zakupu zemljišta.
- Ne znam odakle ta priča i zašto smo se uhvatili te priče, to će se raspravljati u ugovoru... transparentnost će biti maksimalna – kazao je on
Govoreći o potencijalnim lokacijama za investicije, Spajić je pomenuo više crnogorskih primorskih oblasti koje bi mogle biti interesantne UAE partnerima.
- U igri su Buljarica i Jaz, kao i hercegnovski dio Luštice... – kazao je Spajić.

Spajić najavio model saradnje sa UAE: Država u posao ulazi sa zemljištem kao suvlasnik

Zgrada Skupštine Crne Gore večeras je simbolično osvijetljena u bojama romske zastave, povodom obilježavanja 8. aprila - Međunarodnog dana Roma. 
 
Kako su naveli iz partlamenta, Međunarodni dan Roma je dan obilježavanja romske kulture i podizanja svijesti o problemima sa kojima se ta populacija suočava. 
 
Međunarodni dan Roma zvanično je proglašen 1990. godine, u mjestu Serock u Poljskoj, gdje je održan četvrti Svjetski romski kongres Međunarodne romske unije (IRU), u znak sjećanja na prvi veći međunarodni susret romskih predstavnika održan od 7. do 11. aprila 1971. u Česfildu kod Londona.

Zgrada Skupštine u bojama romske zastave

Za svakog Nikšićanina je uvreda da predsjednik Opštine ode u drugu državu i podnosi izvještaj nekom u liku Milice Zavetnice, ili nekom Vulinu, Vučićeviću, ili kome god takvog profila. Možete biti protiv partija bivše vlasti, možete biti prosrpske orijentacije, ali je za grad uvredljivo da imate predsjednika Opštine koji ode u drugu državu, podnosi izvještaj o svom radu, iskazuje ljubav prema drugoj državi, negira osjećanja prema sopstvenoj državi i gradu - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E potpredsjednik SDP-a i predstavnik Evropskog saveza, Bojan Zeković.
Građani Nikšića, uvjeren je Zeković, očekuju da poslije četiri godine dobiju vlast koja će njima podnositi izvještaje a ne, kako kaže, vlastima u Srbiji, u liku Milice Zavetnice.
- Građani očekuju vlast koja Nikšić i Crnu Goru doživljavaju svojim, a ne kao aktuelni predsjednik opštine (Marko Kovačević), koji takva osjećanja gaji za susjednu državu. Sada im je gazda (Aleksandar Vučić) u problemima, jer se bori da zaustavi otpor stotina hiljada mladih koji se na ulicama bore za slobodu u Srbiji. Zato (Vučić) neće moći da im pomogne kao prije četiri godine u “bitki za Nikšić”, kao što nije mogao ni da im “reši Budvu” kako je obećavao uoči lokalnih izbora - kaže Zeković.
Smatra i da je vlast duboko delegitimisana, jer je prvo izgubila većinu u Podgorici i Kotoru, zatim Gusinju, Budvi. Uvjeren je da u Nikšiću, glavni konstituent vlasti - PES neće dobiti ni polovinu glasova koje je imao. Ništa bolje neće proći ni Demokrate.
- Demokrate neće imati ni polovinu glasova koje su imale na prethodnim lokalnim izborima. Partija premijera (PES) uopšte ne učestvuje na izborima u Herceg Novom, a u Kotoru su imali jednog odbornika. Vlast je duboko delegitimisana, ali nemojmo da nas to zavara i da će oni spoznati tu činjenicu, priznati i vratiti mandat građanima da odluče koga žele da upravlja Crnom Gorom. Nastaviće još više da služe interesima suštinskog političkog vođe parlamentarne većine Andriji Mandiću kako bi što duže, do konačne propasti, odgađali svoj neminovni odlazak sa vlasti - istakao je Zeković.
Prema njegovom mišljenju, na sceni je jeftina politika sa veoma skupim posljedicama. Dodaje da nijesu problem antievropejci već, kako kaže, lažni Evropljani.
- Ako pogledate rezultate te vlasti, u kakve su nas odnose doveli sa Hrvatskom… Ključni ljudi vlasti ne mogu preću najbližu granicu, koja je na sat i po vožnje autom! Oni će nas uvesti u Evropsku uniju? Kakvi su odnosi sa Bosnom i Hercegovinom? Da ne pominjem sa Albanijom i Kosovom. Odnosi sa Srbijom nijesu zdravi, to je služenje vlastima u Beogradu, apsolutisti koji im pomaže da se održe na vlasti u Crnoj Gori. To je duboko antievropska politika. Što ih prije sagledamo u tom jasnom svjetlu, bolje ćemo pronaći odgovor na probleme koje isporučuju građanima - zaključio je Zeković.

Zeković: Na sceni je jeftina politika sa veoma skupim posljedicama

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: demografija