<p>U Crnoj Gori se dešava dvostruki demografski udar - niska stopa nataliteta i masovni odlazak iz zemlje mladih ljudi a osnivanje resora koji će se baviti demografijom je prva pozitivna stvar koja se desila, poručeno je sa konferencije “Demografska kriza: Da li Crna Gora planira ili improvizuje?” koju su organizovali Centar za demokratsku traniziciju (CDT) i Društvo statističara i demografa (DSD).&nbsp;</p> <p>Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji<b> Damir Gutić </b>ocijenio je da je pitanje demografije veliki i globalni izazov i da mnogo razvijenije zemlje od Crne Gore nailaze na dosta prepreka da upravljaju demografskom strukturom.&nbsp;</p> <p>- Za to postoji nekoliko načina, ali nijedan se nije pokazao kao savršen. U oblasti demografije u prethodnom periodu nismo uspjeli da učinimo mnogo i krajnje je vrijeme da se time bavimo na strateški način. Nije bilo resora demografije i dobijanjem potpredsjednika Vlade i Savjeta za demografiju stvari su se pokrenule, a zatim smo sa rekonstrukcijom Vlade dobili resor i to je prva pozitivna stvar što se desila. Jer, u formalnom smislu, Vlada pokazuje da postoji oblast koja nije bila pokrivena i da se njome krenemo baviti - ističe Gutić.&nbsp;</p> <p>Gutić dodaje da, ipak, jedan resor ne može pokrivati demografiju jer je to nešto čime treba da se bavi cijela Vlada, i ministarstva finansija, koje je ključno, a zatim obrazovanja, zdravstva, bezbjednosti itd.&nbsp;</p> <p>- Moramo ljudima na svakom mjestu obezbijediti sva prava i dostupnost, da bismo zadržali ljude i omogućili im kvalitetan život, kako bi se povećao natalitet - rekao je Gutić.&nbsp;</p> <p>Kako je kazao, demografija je mnogo širi proces od toga da se samo brine o natalitetu. “Moramo imati druge stvari kako bi se stvorili stabilni uslovi za porodicu, kao što su finansijski podsticajii, može biti efikasna, moramo istražiti prakse i implementirati one koje su najbolje”, rekao je ministar.&nbsp;</p> <p>Dodatno upozorenje su, kako kaže, podaci sa popisa stanovništva. “Doživjeli smo otrježnjenje i jasno je da više nema vremena za opuštanje”, rekao je ministar. &nbsp;</p> <p>Direktor CDT-a <b>Dragan Koprivica </b>kazao je da se konferencija organizuje u momentu u kome imamo negativne demografske trendove i gotovo nepostojeću populacionu politiku.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320130324_b01a8bfc10a79b0c41517a4589c4516c330ebcd35afb3c86fed5b7c5707e989f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250320130324_b01a8bfc10a79b0c41517a4589c4516c330ebcd35afb3c86fed5b7c5707e989f" data-rendition-name="original" width="1280" height="961" loading="lazy" alt="Sa današnje konferencije"> <figcaption>Sa današnje konferencije<span>(Photo: CDT)</span></figcaption> </figure>  <p>- Kada smo između dva popisa izgubili populaciju veličine Nikšića, Berana i Gusinja. Tad su se, u istom periodu, dnevno &nbsp;rađala 22 novorođenčeta, dok je 20 ljudi umiralo. &nbsp;I kada su u prosjeku svakog dana 22 stanovnika Crne Gore odlazila iz zemlje, 21 stranac naseljavao je Crnu Goru, odnosno kad je potpuno jasno da nijesmo u mogućnosti da zadržimo svoje stanovništvo koje u kontinuitetu odlazi, a osiguramo dugoročnu stabilnost ukupne populacije - rekao je Koprivica.&nbsp;</p> <p>Dodao je da je na sceni &nbsp;dvostruki demografski udar – niska stopa nataliteta i masovni odlazak iz zemlje mladih ljudi ubrzano guraju zemlju u stanje duboke demografske starosti.&nbsp;</p> <p>- Sve se ovo dešava u državi koja u posljednjih 20 godina nije bila u stanju da kreira iole ozbiljno pripremljenu populacionu politiku – ili političke elite to nijesu znale ili nijesu željele - efekat je isti - kazao je Koprivica.&nbsp;</p> <p>Formiranje resora koji se bavi demografijom 2023. godine, dodao je on, dalo je tračak nade da će se nešto pozitivno dešavati u ovom pravcu...&nbsp;</p> <p>- I kada je u martu 2024. formiran Savjet za demografiju koji bi trebalo da igra ključnu ulogu u kreiranju dugoročnih populacionih politika, opet smo se ponadali da je počeo smislen rad na ovom polju. Međutim, realnost nas je opet demantovala - ocijenio je Koprivica.&nbsp;</p> <p>Izvršna direktorica DSD-a <b>Gordana Radojević</b> ukazala je na nekoliko ključnih problema, a kao prvi je izdvojila veličinu populacije, odnosno stagnaciju i smanjenje populacije.&nbsp;</p> <p>- Ključni problem stagnacije je što naše stanovništvo odlazi, a primjetan je i dolazak stranaca, ali nedovoljan da zabilježimo rast. Drugi izazov jeste činjenica da je Crna Gora još uvijek emigraciono područje, i to dodatno stvara jednu nedoumicu da stanovništvo koje ovdje boravi nije dovoljno da kompenzuje odlazak našeg stanovništa. Ali primjetno je i da stranci odlaze iz naše države, za godinu dana 4% stranih državljana otišlo iz Crne Gore - kazala je Radojević i dodala da je važno istražiti njihove motive.</p> <p>- Oni nisu samo ekonomski - kazala je Radojević i navela da smo između dva popisa izgubili 30 000 stanovnika do 30 godina.&nbsp;</p> <p>Kao izazov izdvojila je neravnomjerni raspored stanovništva, kao i činjenicu da je sjever države doživio demografsko pražnjenje.&nbsp;</p> <p>- Od ukupnog broja stranaca samo šest odsto živi na sjeveru, 66 odsto u južnom dijelu zemlje, što recimo otvara prostor za cjenovne šokove kojima se ne bavimo na adekvatan način. Složila bih se sa ministrom da populaciona politika nije nadležnost jednog ministra, ni jedne vlade ni dvije - ocijenila je ona.</p> <p>Moramo, navela je Radojević definisati viziju društva, koja prevazilazi jednosektorski pristup.&nbsp;</p> <p>- Bilo koje istraživanje zašto mladi odlaze iz zemlje pokazaće vam da kao ključan razlog navode vladavinu prava. Dosta možemo naučiti od mladih, iskustvo nas uči da ne traže promjenu političara, nego promjenu sistema koji je utemeljen na vladavini prava - rekla je ona.</p> <p>Kazala je da je neophodno kreirati preduslove kako bi uopšte mogli govoriti o populacionim kretanjima, nakon toga posvetiti se socijalnoj politici, obrazovanju, ali i pružiti podršku roditeljima, ne samo u vidu ekonomske pomoći, nego kroz niz drugih politika i mjera koje omogućavaju pojedincima da donesu odluku da li žele i kako žele da planiraju svoju porodicu.&nbsp;</p> <p>- Savjet za demografiju preslikava Vladu, što govori o njegovoj kratkoročnosti, a demografska kretanja su sve smo ne kratkročna. Trebalo nam je par mjeseci da dođemo samo do informacije koliko stranaca živi u Crnoj Gori, da ne govorimo o ostalim analizama koje nam pomažu da razumijemo ključne aspekte našeg društva - zaključila je Radojević.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U Crnoj Gori dvostruki demografski udar - nizak natalitet i odlazak mladih

<p>Crna Gora trenutno doživljava opadanje stanovništva koje se naizmjenično mijenja sa stagnirajućim rastom. Ti podaci dostupni su na sajtu <a href="https://worldpopulationreview.com/countries/montenegro">worldpopulationreview.com</a>.</p>
<p>Kako piše taj sajt, procijenjena populacija od 621.000 u 2014. godini &nbsp;upoređuje se sa 625.000 stanovnika prije tri godine i 620.000 u 2003. &nbsp;godini.</p>
<p>Stanovništvo zemlje jedva da se promijenilo od kasnih 1980-ih.</p>
<p>I &nbsp;rezultati popisa u Crnoj Gori za 2023. pokazuju da je, nažalost, popis &nbsp;ogolio tradicionalne demografske probleme sa kojima se Crna Gora &nbsp;suočava, prenosi RTCG.</p>
<p>Na prethodnom popisu iz &nbsp;2011. godine takvu statistiku imale samo Plužine, dok je danas imaju &nbsp;Gusinje, Andrijevica, Kolašin, Mojkovac, Šavnik, Žabljak, Plužine, &nbsp;Pljevlja i Cetinje.</p>
<p>Konačni rezultati &nbsp;Popisa stanovništva u Crnoj Gori, sprovedenog krajem 2023. godine, &nbsp;pokazali su da u Crnoj Gori ima 623.633 stanovnika, što je za 0,6 odsto &nbsp;više nego na posljednjem popisu 2011. godine.</p>
<p>Međutim, prema podacima Monstata, djeca do pet godina čine 6,9 odsto populacije, djeca od šest do 14 godina 11,2 odsto, &nbsp;dok djece od 15 do 18 godina ima 4,6 odsto, što čini svega 22,7 odsto &nbsp;stanovništva.</p>
<p>Posmatrajući po opštinama, stanovništvo Plužina je u prosjeku najstarije sa 47,32 godine, a Rožaja najmlađe sa prosjekom 35,83 godina.</p>
<p>Posmatrajući prema starosnim grupama, djeca starosti od 0-5 godina, koja &nbsp;predstavljaju predškolski uzrast čine 6,85 odsto od ukupnog stanovništva. Osnovno-školskog uzrasta, starosti od 6-14 godina, ima 11,18 odsto, dok &nbsp;srednjoškolskog uzrasta, starosti od 15-18 godina, ima 4,63 odsto u ukupnom &nbsp;stanovništvu, podaci su Monstata.</p>
<p>Stanovništvo &nbsp;od 0 do 14 godina starosti čini 18,03 odsto od ukupnog stanovništva. Radno &nbsp;sposobno stanovništvo (od 15-64 godine) čini 65,13 odsto, dok stanovništva sa &nbsp;65 i više ima 16,84 odsto. Punoljetno stanovništvo čini 78,45 odsto ukupnog &nbsp;stanovništva.</p>

Projekcije pokazuju da će Crna Gora 2050. godine imati sto hiljada stanovnika manje

<p>Kod nas je jedan veliki problem što mi sve mjere, i u okviru demografske rehabilitacije, preduzimamo parcijalno, nedovoljno sistemski, sa nedostatkom čvrstih dokaza koliko bi to kostalo državu, odnosno budžet. To pomalo pokazuje da je nastupilo vrijeme populizma, gdje određeni politički subjekti, da bi dobili, ili povećali broj svojih glasača, često plasiraju određene prijedloge i ideje koje imaju za cilj da ih osnaže na političkoj sceni, kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, demograf profesor <b>Miroslav Doderović</b>.</p>
<p>Tema o produžetku porodiljskog odsustva, koja je predložena od nekih političkih partija, kaže Doderović, je dominantno demografsko politička, i ona pokazuje da politički akteri u Skupštini nude, ističe on, različite prijedloge kako da osnaže porodicu.</p>
<p>- Ova inicijativa je potekla od SNP- a i ona govori da ovaj politički subjekat misli da će osnažiti svoj politički uticaj ako predloži mjere, &nbsp;ili zakone koji bi osnažili porodicu i uticaj na demografiju. Međutim, kod nas je jedan veliki problem što mi sve mjere koje preduzimamo, &nbsp;&nbsp;i u okviru demografske rehabilitacije, preduzimamo parcijalno, nedovoljno sistemski, sa nedostatkom čvrstih dokaza koliko bi to koštalo državu, odnosno budžet i to pokazuje pomalo da je nastupilo vrijeme populizma, gdje određeni politički subjekti, da bi dobili, ili povećali broj svojih glasača, često plasiraju određene prijedloge i ideje koje imaju za cilj da ih osnaže na političkoj sceni. Ova mjera je jedna, možemo reći, od dobrih mjera, zato što smo mi kao društvo u fazi jedne neuspješne društvene tranzicije, koja je ostavila svoje posljedice na demografiju. Imamo pad nataliteta, imamo jedno stanje, kad se sagleda na nivou države, da dvije trećine opština imaju negativan prirodni priraštaj, kao društvo ubrzano starimo, i kao posljedicu svega toga, nalazimo se u jednoj ozbiljnoj demografskoj krizi - rekao je Doderović.</p>
<p>Jedan od najvećih problema crnogorskog društva, podsjeća Doderović, jeste iseljavanje stanovništva, a naročito je problem, naglašava on, što se iseljavaju mladi ljudi u najboljoj biološkoj i obrazovnoj dobi.</p>
<p>U prethodnih trideset godina, objašnjava Doderović, nijesu preduzimane osmišljene demografske mjere, i stanovništvo Crne Gore, kaže on, stagnira i nema bitnijeg povećavanja.</p>
<p>- Nezaposlenost je velika. U jednom trenutku smo imali preko 50.000 nezaposlenih, sad je to spalo na 37.000 i to govori da crnogorsko društvo ne prepoznaje demografske probleme kao probleme &nbsp;prvoga reda, i oni su često marginalizovani na račun nekih političkih tema i demografski problemi su najznačajniji problemi koje ima jedna populacija. To nas dovodi u situaciju da se dobar dio naše teritorije prazni, a da dobar dio mladih odlazi u inostranstvo, i kao posljedicu toga mi imamo društvo koje je dosta traumatizirano, koje je zahvaćeno kriminalizacijom i neuspješnim političkim reformama, tako da mi posle 30 godina idemo u reformu izbornog zakonodavstva, koje je bilo prisutno 30 godina, a tek se počinjemo baviti demografski problemom, kao da nijesmo uočili značaj nedostatka stanova. Ove mjere koje se sada predlažu trebalo je predložiti prije jedno dvadesetak, trideset godina i one bi već sad dale rezultat. Međutim, kad kasnite sa mjerama o demografiji vama je neki period od osamnaest godina minimum da bi vidjeli pokušaj sistemske politike da promijeni nešto u okviru demografije - istakao je Doderović.</p>
<p>Država je glavni poslodavac i ona treba da, poručuje &nbsp;Doderović, donese mjere kojim bi se omogućilo ženama da iskoriste svoje porodiljsko odsustvo kako žele i koliko žele.</p>
<p>- Kad se donesu određeni zakoni i propisi treba da su jasni! Treba da se omogući alternativa kroz zakonske propise, i žena koja ne želi da iskoristi tih osamnaest mjeseci ili dvadeset četiri mjeseca, nego želi prije vremena da se vrati na posao, može da se vrati i treba uraditi alternativu… Moj je stav &nbsp;da opštine i jake privatne kompanije treba da vode pro demografsku i pro populacionu politiku, i da oni mimo ovih mjera preduzimaju mjere da osnaže porodicu, da zaštite majku, da pomognu da se riješe &nbsp;i stambena pitanja zaposlenih - zaključio je Doderović.</p>

Doderović: Kad se kasni sa mjerama o demografiji period od 18 godina je minimum da bi vidjeli rezultate

<p>U &nbsp;Bošnjačkoj stranci ocijenili su da je Crna Gora od njihovog ulaska u Vladu Crne Gore značajno bliža Evropskoj uniji i najavili razvojne projekte na sjeveru naše zemlje.</p>
<p>- Nakon što su ministri u 44. Vladi Crne Gore koji dolaze iz Bošnjačke stranke, odgovarajući na pitanja poslanika u Skupštini Crne Gore, još jednom jasno i nedvosmisleno potvrdili i kroz konkretne rezultate pokazali - što je uglavnom i priznato od strane parlamentarne opozicije, da u Vladi štite inetrese svih građana Crne Gore, te nezavisnu, građansku, NATO i evropsku Crnu Goru jučerašnje odluke Vlade o listama projekata od izuzetnog državnog značaja i o prioritetnim projektima za finansiranje u 2025. godini potvrdile su i da je Bošnjačka stranka uspjela da u razvojni fokus vrati sjever Crne Gore i projekte koji su značajni za ravnomjerni regionalni razvoj i razvoj nerazvijenih opština - poručili su u saopštenju.</p>
<p>Navode da ovim saopštenjem žele da podsjete javnost u Crnoj Gori da su, kada su donijeli odluku o ulasku u 44. Vladu Crne Gore, kroz pisani sporazum sa premijerom Milojkom Spajićem i pokretom Evropa sad insistirali upravo na ova dva ključna uslova: Nezavisna i građanska Crna Gora kao članica NATO saveza sa jasnom evropskom agendom i bez promjene spoljnopolitičkih prioriteta i ubrzani razvoj sjevera Crne Gore i ostalih nerazvijenih ili manje rezviienih područja kroz jasno definisane prioritetne projekte u cilju smanjenja regionalnih razlika u razvoju i zaustavljanja migracija stanovništva.</p>
<p>- Crna Gora je od ulaska BS u Vladu do danas značajno bliža Evropskoj uniji i ima jasan evropski put, snagu da sprovodi reforme u cilju ispunjenja evropske agende i najjasniju evropsku perspektivu od početka pristupnog procesa. S druge strane, pored projekata koji su već u fazi realizacije, Vlada Crne Gore je na juče održanoj sjednici definisala kao projekte od izuzetnog državnog značaja ili prioritetne projekte za finansiranje iz budžeta za 2025. godinu i one projekte iz Sporazuma koji Bošnjačka stranka ima sa PES-om, koji nisu u fazi realizacije, a za koje je postojao minimum pretpostavki da dobiju takav status - istakli su u Bošnjačkoj stranci.</p>
<p>Najavljuju da će u narednom periodu, pored posvećenosti sprovođenju reformi koje će nas 2028. godine učiniti novom članicom EU, biti snažno fokusirani na rješavanje demografskih izazova sa kojima je naročito suočen sjever Crne Gore.</p>
<p>- A najviše bošnjačka populacija, čemu svjedoče i rezultati popisa stanovništva, za šta &nbsp;je važan snažniji i brži ekonomski rast, otvaranje novih, održivih radnih mjesta i stvaranje boljih uslova za život građana - dodali su u saopštenju.</p>

BS: Crna Gora je od ulaska naše stranke u Vladu značajno bliža EU, kreću razvojni projekti na sjeveru države

<p>Popis stanovništva, domaćinstava i stanova, koji je sproveden krajem prošle godine, potvrdio je tradicionalne demografske probleme u Crnoj Gori, kazala je demografkinja <b>Mileva Brajušković Popović </b>i poručila da su državi potrebne pronatalitetne i redistributivne populacione politike.</p>
<p>Brajušković Popović je rekla da se tradicionalni demografski problemi, koje je popis potvrdio, odnose na demografsko starenje, smanjen broj rađanja i neravnomjernu prostornu distribuciju stanovništva u Crnoj Gori.</p>
<p>Ona je navela da je neravnomjerna prostorna distribucija stanovništva izazvana neravnomjernim regionalnim razvojem, koji sa sobom povlači migracije stanovništva prema dominantno Glavnom gradu i opštinama primorskog regiona, a što se odrazilo na ukupno kretanje broja stanovnika po regijama.</p>
<p>- Iako situacija nije dobra ni na nivou države, ipak je najnepovoljnija na prostoru opština sjevernog regiona - kazala je Brajušković Popović u intervjuu Agenciji MINA.</p>
<p>Ona je navela da je, u odnosu na podatke popisa iz 2011, broj stanovnika sjevernog regiona manji za 25.258, dok je, u odnosu na podatke popisa iz 1991. godine, manji za 65.940.</p>
<p>Brajušković Popović je dodala da su, u međupopisnim periodu 2011-2023, sve opštine sjevernog regiona zabilježile smanjenje broja stanovnika, osim Rožaja, koje je porast broja stanovnika zabilježilo zahvaljujući svom prirodnom priraštaju.</p>
<p>- Sada na teritoriji sjevernog regiona, koji obuhvata oko 52 odsto površine Crne Gore, živi 24,5 odsto stanovništva, dok je prema podacima popisa iz 1971. godine ovdje živjelo 43,4 odsto od ukupnog broja stanovnika Crne Gore - rekla je Brajušković Popović.</p>
<p>Jasno je, kako je kazala, da su se socioekonomska dešavanja prethodnih decenija negativno odrazila na demografski potencijal sjevernog regiona, koji je godinama izložen depopulaciji po dva osnova, i prirodnim i mehaničkim putem.</p>
<p>- Kako u migracijama najčešće učestvuju mladi ljudi, srž fertilnog i radnog kontigenta, u tom regionu je sve manje mladih, zbog čega imamo i sve manji broj rađanja, a sa druge strane imamo sve veći broj starih osoba, zbog čega su veće stope mortaliteta, pa su vrijednosti prirodnog priraštaja niske, a zatim prelaze u negativne - pojasnila je Brajušković Popović.</p>
<p>Prema njenim riječima, negativan migracioni saldo i negativne vrijednosti prirodnog priraštaja dovele su do podatka da je devet opština u Crnoj Gori u stadijumu najdublje demografske starosti, od kojih je osam na prostoru sjevernog regiona.</p>
<p>Brajušković Popović je podsjetila da je na prethodnom popisu samo opština Plužine bila u stadijumu najdublje demografske starosti.</p>
<p>Međutim, kako je kazala, analiza je već tada pokazivala da sve opštine pokazuju tendeciju da pređu u sljedeći stadijum demografske starosti.</p>
<p>- Naravno, potrebno je napomenuti da u okviru sjevernog regiona imamo i najstariju i najmlađu opštinu u Crnoj Gori, opštinu Plužine sa prosječnom starošću od 47,3 godine i opštinu Rožaje sa prosječnom starošću od 35,8 godina - navela je Brajušković Popović.</p>
<p>Podaci, kako je upozorila, jasno pokazuju da se proces demografskog starenja na nivou države intenzivirao.</p>
<p>Brajušković Popović je pojasnila da su smanjivanje stopa mortaliteta u starijoj dobi, odnosno produženje trajanja života ljudi, kao i smanjivanje stopa fertiliteta doveli do procesa demografskog starenja.</p>
<p>Ona je kazala da je u ukupnom broju stanovnika povećano učešće starijih od 65 godina, a da je, sa druge strane, smanjeno učešće osoba od 0 do 14 godina.</p>
<p>- Učešće osoba starijih od 65 godina, prema podacima popisa iz 1971. godine, u Crnoj Gori je iznosilo 7,1 odsto, dok su podaci najnovijeg popisa pokazali da je njihovo učešće 16,8 odsto - navela je Brajušković Popović.</p>
<p>Ona je ukazala na to da je, takođe, broj rađanja u kontinuiranom padu.</p>
<p>- Najviša vrijednost stope ukupnog fertiliteta je zabilježana u 1951. godini (4,6 djeteta po ženi), dok stopa ukupnog fertiliteta danas iznosi 1,8, što znači da nije obezbijeđena ni jednostavna reprodukcija stanovništva - rekla je Brajušković Popović.</p>
<p>Smanjeno rađenje je, kako je kazala, dovelo do smanjenja broja djece predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta.</p>
<p>- Što nikako nije dobro, jer to znači da imamo sve manje onih od kojih zavisi budućnost ove države, sve manje onih koji će da rađaju, rade i grade ovu državu - istakla je Brajušković Popović.</p>
<p>Ona je naglasila da se, uz te komponente prirodnog kretanja stanovništva, ne smije zaboraviti ni veoma važna - emigracija van države, jer se na taj način direktno ostaje bez najvrednijeg resursa svake države – mladih ljudi.</p>
<p>- Moramo da prihvatimo činjenicu da je demografsko starenje naša relanost i da svoje politike i strategije prilagođavamo stanju u kojem se nalazimo, pogotovu imajući u vidu činjenicu da situacija teško da će biti bolja, već naprotiv, biće gora - poručila je Brajušković Popović.</p>
<p>Ona je kazala da su posljedice demografskog starenja višestruke. </p>
<p>- Usporen je rast broja stanovnika Crne Gore, usljed sve manjeg učešća mladih generacija u ukupnom stanovništvu sve je izraženije opadanje stopa nataliteta, a povećanjem učešća starih osoba dolazi do povećanja opšte stope mortaliteta, a to dovodi do pada vrijednosti prirodnog priraštaja – rekla je ona.</p>
<p>Brajušković Popović je rekla da je, usljed sve većeg učešća starih osoba u ukupnoj populaciji, sve veće izdvajanje troškova za zdravstvenu i socijalnu zaštitu.</p>
<p>- U krajnjem dovodi se u pitanje i održivost penzionog sistema Crne Gore, koji funkcioniše po principu međugeneracijske solidarnosti, a usljed sve veće opterećenosti radno sposobnog stanovništva staračkim - dodala je Brajušković Popović.</p>
<p>Ona je navela da, prema podacima Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja iz avgusta ove godine, u Crnoj Gori ima 115.775 penzionera, što u odnosu na broj građana koji imaju crnogorsko državljanstvo i državljanstvo Crne Gore i neke strane države, čini 20 odsto stanovništva.</p>
<p>Crnoj Gori su, kako je poručila Brajušković Popović, potrebne pronatalitetne i redistributivne populacione politike.</p>
<p>-Prije svega, moramo da znamo da nijedna mjera populacione politike ne može da da rezultat odmah, zbog čega mjere moraju da budu dugotrajne, široko postavljene i sinhronizovane - kazala je Brajušković Popović.</p>
<p>Ovo je, kako je rekla, pitanje za tim stručnjaka iz različitih oblasti, koji će pokušati da predlože najbolja rješenja u cilju popravljanja nepovoljne demografske situacije u Crnoj Gori.</p>
<p>- Nakon objavljivanja svih rezultata popisa, potrebna je dobra analiza podataka, koja bi trebalo da bude praćena setom mjera za poboljšanje situacije, kako na državnom, tako i na regionalnom i opštinskom nivou shodno specifičnim geografskim, demografskim i socioekomskim karakteristikama svake od opština - poručila je Brajušković Popović.</p>

Brajušković-Popović: Crnoj Gori potrebne pronatalitetne i redistributivne populacione politike

<p>Nakon objavljivanja konačnih rezultata popisa stanovništva potrebna je kvalitetna analiza podataka dobijenih iz njega, gdje bi stručnjaci, svako iz svoje oblasti, dali prijedloge kako da se situacija poboljša, kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, demografkinja <b>Mileva Brajušković Popović</b>.</p>
<p>Popis, kako kaže, pokazuje zabrinjavajuće podatke koji se tiču ukupnog kretanja stanovništva, a poseban je akcenat na regionalne razlike.</p>
<p>- Imam podatke koji kažu da je sjeverni region, u odnosu na podatke prethodnog popisa, zabilježio smanjivanje broja stanovnika za preko 25 hiljada, dok je, sa druge strane došlo do povećanje učešća stanovništva, u središnjoj i južnoj regiji. Prosto dolazimo u situaciju, da sada na površini koja obuhvata preko 50 procenata teritorije, govorim o sjevernom regionu, živi svega 24,5 posto stanovništva. Sve opštine sjevernog regiona su zabilježile smanjivanje broja stanovnika, izuzev opštine Rožaje, koja je zabilježila porast broja stanovnika, zahvaljujući prirodnom priraštaju - rekla je Popović.</p>
<p>Alarmantan je podatak da je devet opština u najdubljoj demografskoj starosti, a kako podsjeća Brajušković Popović osam tih opština se nalazi na sjeveru, a jedna u centralnoj regiji i to je Cetinje.</p>
<p>Podaci o naciji, vjeri i jeziku ne mogu, smatra ona, biti važni za poboljšanje kvaliteta života u Crnoj Gori. Za to su, kaže, važni socioekonomski podaci, za koje vjeruje da će biti alarmantni.</p>
<p>- U demografiji su podaci od juče zastarjeli, te moramo voditi računa o toj vremenskoj odrednici u tom smislu će ići reforma Monstata gdje će se podaci prikupljati na godišnjem nivou. U ovom slučaju moramo da radimo sa onim s čim raspolažemo, tako da su ovom momentu to podaci koǰe imamo - kazala je Brajušković Popović.</p>
<p>U jednom momentu, kako objašnjava, za realizaciju određenih strategija i planova, ti podaci biti zastarjeli, no, dodaje da se suština neće mnogo promijeniti, pogotovu ako se imaju u vidu kretanja u sjevetrnom regionu države I u crnogorskim selima.</p>
<p>Potrebno je, dodaje Brajušković popović, uložiti trud da se zadrži stanovništvo unutar granica države, jer postoje istraživanja, prema kojima od 30 do 50 procenata stanovništva želi da napusti Crnu Goru iz čisto ekonomskih razloga.</p>
<p>- Nizak dohodak, zdravstvo, obrazovanje, faktori korupcije, nepovjerenje u institucije, ali i stvarenje vjerskih i političkih tenzija su razlozi zbog kojih bi napustili zemlju. Sa te strane moramo oslušnuti naše građane i otklanjati uzroke zbog kojih oni odlaze odavde. A sa druge strane, kada govorimo o pronatalitetnim politikama, moramo voditi računa o ekonomskom aspektu koji je upravo vezan za nemogućnost zapošljavanja, nizak dohodak, nemogućnost rješavanja stambenog pitanja. To su upravo te ekonomske kategorije koje dovode do odlaganja, ili, na kraju krajeva, izbjegavanje odluke o roditeljstvu - rekla je Brajušković Popović.</p>
<p>Većina podataka sa popisa je zabrinjavajuća, navodi ona, ali se pozitivni podaci mogu očekivati iz dijela obrazovne structure. Vjeruje da će značajno biti manji broj nepismenih lica.</p>
<p>- Mislim da se moramo osvrnuti na one glavne demografske probleme koji nas opterećuju, i da naša pažnja mora da bude usmjerena u tom pravcu, pošto demografska situacija u Crnoj Gori, u ovom momentu, sa ovakvim podacima, zaista nije ohrabrujuća - zaključila je Popović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dw5A6l7bW1I0&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>

Brajušković Popović: I Cetinje u najdubljoj demografskoj starosti

<p>Administrativni odbor je odlukom sa jučerašnje sjednice, ponovo, prekršio Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama time što je utvrdio listu kandidata za članstvo u Savjetu Agencije za audiovizuelne medijske usluge na kojoj je, po redosljedu glasanja, trebalo da bude kandidatkinja Crnogorskog PEN centra, potom Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.</p>
<p>Zato iz Crnogorskog PEN centra pozivaju članove ovog skupštinskog tijela da formiraju listu u skladu sa zakonom, a ovim protivzakonitim aktivnostima Skupštine Crne Gore će, kako najavljuju, obavijestiti evropske institucije.</p>
<p>- Prateći sagu o javnim pozivima, njihovom poništavanju, odbijanju kandidatura i svemu što se dešavalo od decembra prethodne godine, moglo bi se zaključiti da je Administrativni odbor odlučan da onemogući sprovođenje Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama i da Evropskoj uniji jasno pokaže da Crna Gora nije spremna za pridruživanje. Administrativni odbor ponovo je odlukom sa jučerašnje śednice prekršio ovaj zakon. Naime, na śednici je utvrđena lista kandidata za članstvo u Savjetu Agencije za audiovizuelne medijske usluge, a na toj listi koju je pročitala predśednica Administrativnoga odbora <b>Jelena Nedović</b>, redosljed za koji su prisutni članovi radne grupe glasali bio je sljedeći: kandidatkinja PEN-a, pa kandidat CANU - navode iz PEN centra. </p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFHNmP6-6y3s&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Čitanje liste možete pogledati od 13.50</p></div>
<p> Međutim, kako dodaju iz PEN centra, na sajtu je ubrzo osvanula <a href="https://zakoni.skupstina.me/zakoni/web/dokumenta/sjednice-radnih-tijela/4038/10771-00-63-14-25-185.pdf">„Lista blagovremenih i potpunih predloga kandidata za dva člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge“</a>, na kojoj je redosljed kandidata za jednoga člana obrnut: prvorangirani je kandidat CANU, a drugorangirana kandidatkinja PEN-a. </p>
<p>- Pitanje je kako se u zvaničnoj odluci našla lista za koju članovi Radne grupe nijesu glasali. To pitanje ne bi bilo naročito zanimljivo da u konačnoj listi nije prekršen Zakon - istaknuto je u saopštenju.</p>
<p>A u Zakonu o audiovizuelnim medijskim uslugama, kako su precizirali, u članu 148 stav 1 tačka 4 kaže se da kandidate za članove Savjeta Agencije predlažu „Crnogorska akademija nauka i umjetnosti i Crnogorski P.E.N. centar, jednog člana“. </p>
<p>- U stavu 3 istoga člana piše: „Predlagači iz stava 1 tač. 1, 2, 3 i 4 ovog člana mogu predložiti kandidata za člana Savjeta Agencije zajedno ili odvojeno.“ Naredna dva stava preciziraju dalju proceduru: „Ako predlagači iz stava 1 tačka 4 ovog člana podnesu odvojene predloge, razmatraće se predlog predlagača prema redosljedu ovih predlagača, a ako taj predlog ne ispunjava propisane uslove, razmatraće se predlog narednog predlagača. U slučaju iz stava 4 ovog člana, u narednom postupku imenovanja Savjeta Agencije, ovlašćeni predlagači mijenjaju mjesto“ - navodi se u saopštenju</p>
<p>S obzirom na to da je javni poziv raspisan 10. decembra 2024. godine (na koji se za člana u ime CANU i PEN-a prijavio samo kandidat PEN-a) povučen 24. januara 2025. godine iz nelegitimnih i političkih razloga, predśednik Skupštine Crne Gore objavio je novi javni poziv 30. januara ove godine. </p>
<p>- Na taj poziv prijavio se jedan kandidat CANU i jedan kandidat PEN-a. Međutim, Administrativni odbor nije evidentirao kandidaturu PEN-a iako je bila blagovremena, niti je o njoj raspravljao na 36. śednici održanoj 25. marta ove godine - kažu iz PEN centra.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6oJV7ZE5T7s&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>PEN centar je Administrativnome odboru uputio dopis 29. aprila 2025. godine i ukazao na ove neregularnosti zahtijevajući da se pri narednome postupku primijeni stav 5 člana 148. </p>
<p>- U odgovoru od 5. maja ove godine Administrativni odbor i potvrdio da se „kada je u pitanju ponovni poziv“ „primjenjuju stavovi 4 i 5 navedenog člana“. Time su potvrdili da su upoznati s procedurom - rekli su iz PEN centra. </p>
<p>Na trećem javnom pozivu za izbor članova SAMU, kako dodaju, ponovo su CANU i PEN imali odvojene kandidata za jedno mjesto u Savjetu.</p>
<p>- Da je zaista poštovao Zakon i primijenili član 148 stav 4 Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, Administrativni odbor je prednost kandidatu CANU morao dati na raspravi održanoj povodom prethodnoga javnoga poziva (od 30. januara), jer CANU po Zakonu ima prioritet. No s obzirom na to da je na raspravi povodom toga javnoga poziva zaključeno da kandidature, iako blagovremene, nijesu potpune, na narednome se javnome pozivu morao primijeniti stav 5 člana 148, prema kojem se redosljed ovih institucija kao predlagača mijenja. Stoga se prioritet na ovoj listi morao dati kandidatu Crnogorskoga PEN centra, upravo onako kako je i učinjeno na samoj śednici - ističu u saopštenju.</p>
<p>Ostaje nejasno ko je izvršio pritisak da se redosljed naknadno izmijeni i zbog čega je to učinjeno. </p>
<p>- Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama od posebnoga je značaja za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji i stoga je pod osobitim monitoringom evropskih institucija. Neupitno je da je ovim postupkom i objavljivanjem ovakve Liste kandidata Administrativni odbor narušio proceduru u izboru članova ovoga Savjeta i svjesno prekršio Zakon - zaključili su iz PEN centra.</p>

PEN centar: Administrativni odbor prekršio zakon, obavijestićemo evropske institucije

<p>U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima i uz dobru vidljivost, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG).</p>
<p>Iz AMSCG su zbog nestabilnih vremenskih prilika vozačima savjetovali maksimalno opreznu vožnju, prilagođenu uslovima na putu, kao i poštovanje pravila saobraćaja.</p>
<p>Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.</p>
<p>Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.</p>
<p>Na magistralnom putu M-2, na dionicama Lepenac -Ribarevina, Ribarevine - Poda i Poda - Berane, saobraćaj se obavlja jednom trakom naizmjenično i povremeno je obustavljen, ne duže od 30 minuta.</p>
<p>Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.</p>
<p>Zbog adaptacije regionalnog puta R-19, dionica Trešnjevik – Andrijevica, saobraćaj je na mjestu radova promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.</p>
<p>Iz AMSCG-a su kazali da je saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen zbog izgradnje bulevara i da će vozila saobraćati alternativnim putevima.</p>
<p>Na magistralnom putu M-6 Pljevlja-Đurđevića Tara režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestima radova.</p>
<p>Na magistralnom putu M-6, na dionici Šavnik - Žabljak, saobraćaj će od sedam do 17 sati povremeno biti promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, zbog sanacije klizišta Provalija.</p>
<p>I na magistralnom putu M-3, dionica Šćepan Polje – Danilovgrad, režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, zbog asfaltiranja.</p>
<p>Iz AMSCG su kazali da će privremeno biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.</p>

Putevi suvi, vidljivost dobra

<p>U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari danas će vječni smiraj pronaći još sedam žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine.</p>
<p>Trideset godina nakon što su hiljade Bošnjaka sistematski ubijene u zoni "međunarodne zaštite", u dolini Potočara, i dalje odjekuje tišina onih koji nisu dočekali pravdu, piše Klix.ba.</p>
<p>Danas, u Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari, sedam novih tabuta će pronaći vječni smiraj. Sedam novih nišana, sedam novih rana na kolektivnom pamćenju naroda koji nikada nije prestao tragati za kostima svojih najmilijih.</p>
<p>Sinoć su učesnici Marša mira, zajedno s porodicama žrtava, iznijeli tabute s posmrtnim ostacima do musale u Potočarima. Put kojim su došli dug je 100 kilometara - ruta smrti kojom su prije 30 godina hiljade Srebreničana bježali kroz šumu, nadajući se spasu. Nisu ga dočekali.</p>
<p>Među onima koji će danas biti ukopani su dvojica mladića, Avdić Senajid i Mujić Hariz, obojica rođeni 1976. godine. Imali su samo 19 godina kada su im prekinuti snovi, mladost i životi. Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su u masovnim grobnicama, premještanim da bi se sakrili tragovi zločina. Danas, tri decenije kasnije, konačno će biti pokopani onako kako zaslužuju - s imenom, dostojanstvom i molitvom.</p>
<p>Uz njih, u mezarju će biti položeni i Bektić Fata (1928), Omerović Hasib (1961), Alić Sejdalija (1961), Gabeljić Rifet (1964) i Mujčić Amir (1964).</p>
<p>Organizatori očekuju više od 150.000 ljudi u Potočarima, gdje će biti obilježena 30. godišnjica genocida u zaštićenoj zoni UN-a – najvećeg zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.</p>
<h2><b>Pravno utvrđen genocid</b></h2>
<p>Genocid u Srebrenici je ne samo moralna činjenica, već i pravna: potvrđen je pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), kao i Sudom Bosne i Hercegovine. Srebrenica nije "tragedija" niti "zločin" u apstraktnom smislu – ona je genocid, planiran, naređen i izvršen.</p>
<p>Do sada su 54 osobe osuđene na ukupno 781 godinu zatvora, uključujući pet doživotnih kazni. Među osuđenima su najviši vojni i politički lideri Republike Srpske i vojske bosanskih Srba, uključujući:</p>
<ul>
  <li>Ratko Mladić, komandant VRS – doživotna kazna zatvora</li>
  <li>Radovan Karadžić, predsjednik RS – doživotna kazna zatvora</li>
  <li>Vujadin Popović, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa – doživotna kazna zatvora</li>
  <li>Ljubiša Beara, šef bezbjednosti Glavnog štaba VRS – doživotna kazna zatvora</li>
  <li>Drago Nikolić, oficir za bezbjednost – 35 godina zatvora</li>
</ul>
<p>Brojni drugi pripadnici VRS, MUP-a RS i civilnih struktura osuđeni su pred Haškim tribunalom i domaćim sudovima.</p>
<h2><b>Genocid koji se planirao i sakrivao</b></h2>
<p>Genocid u Srebrenici je kulminacija višegodišnje politike etničkog čišćenja nad Bošnjacima. Genocid su planirale i izvele vlasti Republike Srpske, uz direktnu podršku režima Slobodana Miloševića i tadašnje Vojske Jugoslavije. Ubijani su muškarci, dječaci, ali i žene, starije osobe i djevojčice.</p>
<p>Nakon pogubljenja, tijela su premještana u sekundarne i tercijarne grobnice. Cilj je bio jasan – sakriti zločin, poništiti istinu, ubiti i sjećanje.</p>
<h2><b>Trideset godina borbe za istinu</b></h2>
<p>Trideset godina nakon genocida, borba za priznanje, pravdu i sjećanje još traje. U dijelovima Bosne i Hercegovine, posebno u entitetu Republika Srpska, i dalje se sistemski negira genocid. Škole u tom entitetu ne uče djecu istinu. Ulice nose imena zločinaca. Političari koji veličaju presuđene zločince obnašaju najviše funkcije.</p>
<p>Ali ima i svjetla. Generalna skupština Ujedinjenih nacija prošle godine proglasila je 11. juli Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Poruka ovogodišnje godišnjice glasi: "Naša priča, naše obećanje". Preživjeli, porodice i mladi čuvari istine i sjećanja daju obećanje – da će čuvati istinu od zaborava, od relativizacije, od negiranja.</p>
<p>Simbol cvijeta Srebrenice – bijele latice koje znače nevinost, sa zelenim krugom u sredini koji simbolizira nadu i život – danas će ponijeti hiljade ljudi.</p>
<p>Genocid u Srebrenici nije bio izdvojeni incident, već vrhunac šire politike etničkog čišćenja u Bosni i Hercegovini. Stoga, borba za istinu o Srebrenici nije samo borba za prošlost – ona je borba za sadašnjost i budućnost.</p>

Od genocida u Srebrenici prošlo 30 godina: Danas se u Potočarima ukopava još sedam žrtava

<p>U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, a u sjevernim promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom slab, ujutru ponegdje umjeren, pretežno sjeverni.</p>
<p>Jutarnja temperatura od sedam do 22, najviša dnevna od 17 do 31 stepen.</p>

Danas do 31 stepen

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: demografija