Nakon tri mjeseca zatvoren je podgorički postizborni pazar. (Ne)očekivani ishod pokazao je da politika ipak nije samo sabiranje do 30, nego da u toj računskoj operaciji obavezno treba imati u vidu karakter sabiraka. Andrija Mandić, kao eksponent političkih nečastivih sila, pokazao se (naj)boljim poznavaocem odborničkih duša i - završio posao. Posao mu je olakšala činjenica da je radio sa (ideološki) sebi sličnima.
U PES-u se, kažu, preksinoć slavio krah GP URA. Što pokazuje o kakvim je beznadežnim amaterima riječ. Jer, za ovu "uslugu" Mandić će im uskoro ispostaviti fakturu od koje će onaj dio PES-a koji nije više DF od DF-a (a u kojem je i novi gradonačelnik)- zaboljeti glava.
Opoziciji bi Podgorica trebalo da bude nauk kako se procesi ne mogu ubrzavati. Očito, još nije sazrelo vrijeme da barem dio zatočenika napusti mentalni logor, podignut 30. avgusta. Šansa da se vlast formira na klecavim nogama jednoga-dvojice odbornika, zapravo, nije bila prilika nego opasnost po proces. Proces emancipacije zarobljenika litijaške osvete Crnoj Gori zbog proste činjenice da postoji.
Mnogo je važnije od preuzimanja vlasti u Glavnom gradu sad i odmah, da se to desi kao rezultat jasne većinske volje ljudi kojima smetaju pacovi po ulicama i kojima ne smeta pridjev "crnogorski" u Statutu Gradske biblioteke. A taj proces je nezaustavljiv.
Od kakvoga materijala se vlast ne pravi, a od kakvoga pravi sugerisaću kroz tri kratke, računam poučne, priče.
<h2>Priča prva </h2>
Kada je vjetar promjena stigao i do Albanije, Crnogorci iz Vrake masovno su krenuli ka zemlji svojih predaka. Sjećam se tih dirljivih scena sa Božaja kao da su bile juče. Sjećam se i onoga što se dešavalo potom...
Mrzi me da kopam po arhivi za tekstovima u kojima sam, što bi rekli Cetinjani, "sramotio" tadašnju vladu što ih je smjestila u odvratni kamp, na Glavi Zete, čini mi se, jer to nije bilo mjesto za ljude sa dostojanstvom.
Onda je tadašnji, valjda, potpredsjednik Vlade Zoran Žižić došao na ideju da se Vračani transportuju na Kosovo. Sjećam se njihovog otpora i poklika:"Mi smo Crnogorci, nećemo iz Crne Gore".
Ponajviše zahvaljujući pritisku medija, većina njih je ostala ovdje. Najviše ih se skrasilo u Zeti, iako dio lokalnog stanovništva nije bio oduševljen time. Vremenom, većina njih se "snašla" i započela novi život. Vlast se bavila BDP-om, a Amfilohije njihovim dušama. Zato su danas većina "Vračana" Srbi i slijepo slijede politiku stranke Zorana Žižića i stranaka koje su se iz nje ispilile.
To što je, možda, od jednoga takvoga zavislio formiranje vlasti u Podgorici, nikako ne znači da Crnogorci treba da zaborave etički imperativ, star vjekovima:"otvori onome ko bježi, zatvori onome ko ćera". Naprotiv, bila bi to sahrana principa na kojima je počivao superiorni crnogorski moralni kodeks. Poenta je: i Podgorica i Crna Gora moraju sačekati da većina postanu oni koji tu maksimu razumiju.
<h2>Priča druga</h2>
Ustav obavezuje poslanike i odbornike da glasaju slobodno i daje im garancije da to svoje pravo/obavezu ostvare. Zakonom su zaprijećene kazne za one koji tu slobodu hoće da im ograniče. Za takve je zaduženo tužilaštvo, policija, sud.
Nema sumnje da je stara vlast kupovala glasove - parom, radnim mjestom ili na neki treći način. Za dugoga vladanja vjerovatno se izvještila da ne ostavlja tragove, a biće da ni nadležni organi nijesu davali sve od sebe da to otkriju i procesuiraju, pa je dokazni materijal o tim nepočinstvima ostao prilično tanak.
Tragovi pritisaka na odbornike "Za bolju Podgoricu", međutim, teško zaudaraju po tradicionalnim i društvenim medijima i vrište da makar bude pokrenut famozni "izviđaj". Agresorima na slobodnu volju nije na pamet palo da se skrivaju. Posljednji pasus zajedničkog saopštenja koalicije PES-DCG i ZBPG, saopštenje Miholjskog zbora notornog popa Mijajla Backovića, najava litija iz Danilovgrada i Nikšića, tone botovskih bljuvotina... sve se to dešavalo pred širom zatvorenim očima crnogorskih tužilaca, nezainteresovanih za otvorene prijetnje demokratiji.
Dakako, i pred očima ambasadora SAD i EU, zaduženim da bdiju nad vrijednostima kojima pokušavaju da pelcuju divlje balkansko pleme koje "ne trpi regule". Pred tom, čast izuzecima, gomilom licemjera nezainteresovanijih za zapadne vrijednosti od najokorjelijeg glasača Darija Vraneša.
Navodno, nije sve ostalo na pisanoj formi. Raskidana su kumstva, išlo se na kućni prag odbornika, prijetilo i klelo... I - upalilo je.
Ali, upalilo je zato što je svijest na koju se udaralo maljem primitivizma tek počela, ako je uopšte, da se "skida" sa kućnog reda, kojeg se još drže logoraši 30-avgustovskih vrijednosti: bolesna mržnja prema svakom simbolu crnogorskog identiteta, ponosno služenje drugoj državi, fanatični klerikalizam i mržnja prema svemu drugačijem koja se jedva drži pod kontrolom.
Partnerstvo sa ljudima takvoga svjetonazora nije rješenje nego truli kompromis, ubacivanje opasnog virusa u necijepljen i nedovoljno jak organizam da se sa njim izbori.
<h2>Priča treća</h2>
Baš na jučerašnji dan, 27. decembra 1943. Njemci su izveli iz zloglasne Jusovače grupu zarobljenika i poveli ih u Farmake da ih strijeljaju. Jedan od zarobljenika bio je učitelj Milosav Milatović. Njegova supruga Đurđa pritrčala je suprugu, uzela ga pod ruku u krenula sa njim na strijeljanje. Uzalud su Njemci pokušavali da je odvoje i vrate u "ženski stroj". Komandant streljačkog voda, zadivljen njenom hrabrošću, na kraju je popustio. Strijeljani su zajedno. Đurđa je uzela svog supruga pod ruku i viknula: "Ovako smo stajali na vjenčanju, ovako ćemo i umrijeti".
Milosav i Đurđa Milatović roditelji su narodnog heroja Veljka Milatovića. Jakov Milatović dokaz je da prezime nije garancija.
Možda se predsjedniku Crne Gore ovih dana prestrogo sudi. Heroji nikad nijesu bili pravilo nego izuzetak. U Crnoj Gori, fakat, nešto češći nego drugdje ali i dalje - izuzetak. Jakov Milatović ima brata u Srbiji, ima djecu i suprugu, možda ima svoje tajne i strahove. Kao i svaki čovjek, zacijelo, ima slabosti a nekima smo svjedočili tokom ovih nekoliko godina njegovog bavljenja politikom.
Ali, ako je zaista bilo kao što izgleda, ako je njegova promjena stava da neće pregovarati sa kršiteljima ustava i nosiocima anticrnogorske i antievropske politike posljedica straha od prijetnji i/li ucjena, Jakov Milatović morao je da ima na umu i odgovornost koju nosi funkcija predsjednika države. I da će, ako pokaže hrabrost, imati ko da ga brani - vaninstitucionalno, a valjda i institucionalno.
Ovako, osudio je sebe na brzu i ružnu političku smrt. Nakon zaokreta u Podgorici svaka njegova eventualna kritika rada vlade djelovaće jadno i prazno. Umjesto da nastavi pozicioniranje zbog kojeg sam gotovo bio počeo da preispitujem svoju ocjenu s početka prošle godine, da "pion može postati kraljica ali ne i državnik", Jakov Milatović se u jednom popodnevu predao bez zrna baruta i politički samouništio. Vjerovatno će Andrija Mandić nastaviti da mu se javno obraća s dužnim poštovanjem, možda će ga Milojko Spajić zasad zaobići u svojim infantilnim tvitovima, čak bi se i Milan Knežević mogao neko vrijeme uzdržati od stihoklepačkog ruganja predsjedniku države... ali, svi će znati da je to oročena milostinja i da je Jakov Milatović ponovo pion u njihovim rukama.
<h2>Naravoučenije</h2>
Egzekucija je, dakle, izvršena a da nijedna žrtva nije pokušala "ni da bekne, ni da skoči". Sjetićete se, ovo je iz one slatke pjesme za đecu, koja ih, dok su na vrijeme, upozorava na loše posljedice straha.
"Ovca kad mu vidi oči, ni da bekne ni da skoči
 Ovca ne zna da se brani, vuk se njenim strahom hrani."
Daleko bilo da je ovo metafora, jer ni druga strana nije vuk, nego, e sad jeste metafora - tigar od papira. Bučno strašilo koje polako ostaje bez napajanja iz Beograda i Moskve, ali, očito, još uvijek kadro da larmom plahima utjera strah. Kako reče jedan slušalac Antene M:"slabi ljudi lakše pokleknu".
Šteta što se, ako su uopšte kročili na stazu emancipacije, odbornici Jakova Milatovića nijesu sjetili bajke "Vuk i sedam jarića". Tamo je alavi vuk završio na dnu rijeke, stomaka napunjenog kamenjem. I to ga je, koliko pamtim, sredilo najmanje jare. Mudrima dovoljno. 
Doduše, i u "Gorskom vijencu" Njegoš koristi odnos vuka i ovce kao podlogu za jednu od najmoćnijih poruka u svom veličanstvenom djelu. Ali, za aktere ovoga slučaja to je preozbiljna literatura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Slabi ljudi lakše pokleknu

Milojko Spajić je predsjednik Vlade Crne Gore, glasali mi za njega ili ne. On nas predstavlja po
Ustavu u zemlji i inostranstvu, ali očigledno je da je on potpuno nedorastao i funkciji koju obavlja i okolnostima u kojima obavlja tu funkciju - kazao je emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, glavni i odgovorni urednik i osnivač Antene M Darko Šuković.
Opozicija je danas izgledala, ali i prethodnih dana, kaže Šuković, kao dobri đaci koji moraju da bježe sa časa jer ponašanje na koje su prinuđeni zbog okolnosti koje su ih natjerale na borbu je bolje stajalo Demokratskom frontu.
- Zakonomjerno morate da imate jasno različit osjećaj kod onih ljudi kojima je stalo do institucija, kojima je stalo do države, koji su željeli i gradili tu državu i koji prosto razmišljaju o tom momentu kako će negdje po svijetu izgledati slike koje će da ga obiđu. I kad bude neka tuča u parlamentu Japana, svi pogledamo. Nemaju svi isti osjećaj, to je očigledno. Iamte ljude kojima je stalo do ove države i njenih institucija i one koji niti su državu željeli, niti joj žele dobar imidž, široki ugled institucija, već jednostavno rade sve da bi ih destabilizovali, ili da, na kraju krajeva, ne bude ni institucija, ni države - rekao je Šuković.
Premijer Spajić tragično pogrešno procjenjuje sve situacije, poručuje Šuković, otkako je na političkoj sceni, teško da takvo ponašanje može biti slučajnost, već je u najmanju ruku trend.&nbsp;
- Milojko Spajić je potpadao sve više i sve otvorenije pod štetan uticaj Andrije Mandića, i doveo sebe u situaciju da danas izgleda prilično tužno. Ako mene pitate, neželjeno tužno, jer ne uživam u takvoj poziciji predsjednika Vlade u odnosu na predsjednika Skupštine. Ne zato što sam siguran da je ona jako štetna po Crnu Goru, nego zato što je Milojko Spajić jedan mlad čovjek. Jeste premijer, ali je relativno na početku svoje političke karijere, a uspio je da se u tako dobrom prolaznom vremenu tako loše pokaže. Toliko pogrešnih poteza povuče, da toliko upropasti svoj imidž, da imam neki žal.zbog toga. Mislim da nije moralo tako da se desi - istakao je Šuković.
Premijer Milojko Spajić ne ulazi u kontadiktornosti, smatra Šuković, i po najveći dio javnosti neprijatne situacije, samo onda kad ne govori.
- On je predsjednik Vlade Crne Gore, glasali mi za njega ili ne. On nas predstavlja po Ustavu u zemlji i inostranstvu, ali on ne ulazi u kontradiktornosti samo kad ćuti. Još malo će početi pogledima da pravi zabunu. Očigledno je da je on potpuno nedorastao i funkciji koju obavlja i okolnostima u kojima obavlja tu funkciju. Ovo jeste vrlo zahtjevan politički i drùštveni trenutak. Ni mnogo iskusnijem političaru ne bi bilo lagano da se snađe, pogotovu ne kada je odabrao da igra u timu gdje pola ekipe nosi isti dres, a zapravo su ključna opasnost po tvoj gol &nbsp;- zaključio je Šuković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5QXQ3pFZFX8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Šuković: Premijer ne ulazi u kontradiktornosti samo kad ćuti

Inicijativa proruske i prosrpske koalicije „Za budućnost Crne Gore“, čiji je jedan od lidera predsjednik Skupštine Andrija Mandić, za hitno procesuiranje zakona o stranim agentima, za urednika Antene M Darka Šukovića je očekivana i, kako kaže, „ništa logičnije nego da rusko-srpska agentura u Crnoj Gori predloži tzv. 'ruski zakon' koji odražava njihovo poimanje slobode govora, ali i generalno ljudskih sloboda i karaktera društva“. Međutim, prema njegovoj ocjeni, „daleko najvažnije pitanje za ovu priliku je, ipak: misle li i dalje ambasadorka SAD Džudi Rajzing Rajnke i njene kolege iz Kvinte da je dobra ideja praviti od gomile, većinom zlonamjernih, iskrenih putinofila - prozapadnu vladu?“. - I čuvati stražu nad njom do kraja mandata! U kakvom se to mozgu rodila ideja da je mudra politika Brisela i Vašingtona ona koja podržava, recimo, notornog Buda Aleksića da stvara zakonske uslove za hapšenje, recimo, Draška Đuranovića – poručuje Šuković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241010001036_5a3cf260a45660242cb147cc77b926f4b721b50117d1042a7312552c2c6561d3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241010001036_5a3cf260a45660242cb147cc77b926f4b721b50117d1042a7312552c2c6561d3" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>PROGON: Draško Đuranović(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>„LISICE“ KAO OMILJENA DEMONSTRACIJA ,,SLOBODE“</h2> Upravo u činjenici da u Crnoj Gori i cijelom regionu, ističe sagovornik Portala ETV, niko nije manje zainteresovan za zapadne vrijednosti od ambasadora Kvinte, čvrsto stoji odgovor na porijeklo drskosti DF da izađe sa prijedlogom ovakvog zakona.&nbsp; - Samo, želja će ih biti sve zajedno. Makar za Antenu M, to mogu da im poručim – kategoričan je Šuković. Iz Mandićeve koalicije juče je saopšteno da je potrebno hitno predložiti zakon o agentima stranog uticaja, uz konstataciju kako je njima „palo u dio da Crnu Goru“ učine „istinski slobodnom zemljom“, te da „jedan od važnih pravaca djelovanja treba da bude priprema i donošenje novog zakona koji će urediti funkcionisanje raznih stranih agentura koje pod plaštom NVO pokušavaju da utiču na unutrašnju i spoljnu politiku naše zemlje“?! - Mi smo pozvani kao vlast, a ne sumnjamo da ovo isto želi i opozicija, da politiku Crne Gore treba odvojiti od brutalnog agenturnog rada raznih međunarodnih bezbjednosnih struktura - zaključili su iz ove proruske i prosrpske koalicije koja je na vlasti u Crnoj Gori. Cenzura, strah i kazne za kritičku riječ, upozorava Šuković, budućnost su koju nam priprema ta struktura.&nbsp; - I tu nema velikog iznenađenja niti potrebe za analizu. Zar se, uostalom, u prethodne četiri godine nijesmo toliko puta uvjerili da je „stavljanje lisica na ruke“ omiljena demonstracija „slobode“ kako je razumije 30-avgustovska politika i njena medijska i pravosudna logistika – ističe naš sagovornik. Zanimljivo je, kaže on, da se „ruski zakon“ pokušava instalirati u Crnoj Gori, a ne - barem još ne - u Srbiji ili, za sada neuspješno, u Republici Srpskoj.&nbsp; - I to u momentu kad Podgorica treba da zatvori četiri poglavlja u pregovorima sa Briselom. I pored toga što Mandićevi puleni savršeno znaju kakva će biti reakcija EU. Da gro aktuelne parlamentarne većine čine eurofoliranti, to zna svako u Crnoj Gori ko u glavi ima više od dvije ganglije za politiku. Pitanje je samo - da li je bilo očekivano ovakvo, relativno rano ofiranje pred Briselom? I, pitanje koje iz njega proističe: krije li se odgovor u želji da DF spriječi zatvaranje seta poglavlja od kojih su, ako se ne varam, tri u nadležnosti Nika Đeljošaja? Zbog čega bi strukturi koja predlaže „ruski zakon“ smetalo da baš Đeljošaj poentira pred Briselom, tema je za neku drugu priliku – zaključio je Šuković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241010001036_63b1a3d7adec54b5db1ade915837782c88f9a63882065248ae3ce5f9f5d39d2c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241010001036_63b1a3d7adec54b5db1ade915837782c88f9a63882065248ae3ce5f9f5d39d2c" data-rendition-name="original" width="770" height="433" loading="lazy" alt="Darko Šuković"> <figcaption>Darko Šuković(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  U Ruskoj Federaciji sličan zakon služi za progon protivnika politike Vladimira Putina, dok su po ugledu na njega, zakone koji im služe za obračun sa neistomišljenicima usvojili u Kirgistanu, Mađarskoj i Gruziji. Zakon kojim se stranim agentima koji rade protiv interesa države mogu biti proglasiti organizacije civilnog društva i mediji, aktivisti i novinari, priprema se i u Slovačkoj, ali i u entitetu Bosne i Hercegovine – Republici Srpskoj, gdje je povučen iz procedure i vraćen na doradu. Mandić i njegovi, makar za sada, ipak, neće imati većinu u crnogorskom parlamentu da ozakone i institucionalizuju progon nevladinih organizacija, građanskih aktivista i medija i novinara koji proruskim i prosrpskim vlastima nijesu po volji. Već juče oglasili su se njihovi partneri iz parlamentarne većine – Demokrate i PES - da neće podržati ovakav zakon. Slobodni mediji i novinari, nevladine organizacije i civilni aktivisti/kinje u kontinuitetu su na udaru crnogorskih vlasti od avgusta 2020, od kada parlamentarnu većinu čine proruske i prosrpske političke elite. <h2>OSVETA BIVŠEG DEMOKRATSKOG FRONTA</h2> Progon je od nedavno i zlokobno institucionalizovan, a nakon što je Specijalno državno tužilaštvo u prijedlogu za produžavanje pritvora utamničenom bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, navelo imenom šest novinara i novinarki i jednog pisca kao medijske saradnike navodne kriminalne organizacije i Katnića?!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241010001036_dd67ed8936e815f47f3e3637bbc74747ae13a62885af9877f8d3a66835111652.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241010001036_dd67ed8936e815f47f3e3637bbc74747ae13a62885af9877f8d3a66835111652" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Milivoje Katnić"> <figcaption>UTAMNIČEN: Milivoje Katnić(Photo: Radio Slobodna Evropa)</figcaption> </figure>  Specijalnom tužiocu koji postupa u ovom predmetu ni to nije bilo dovoljno, već se sada, sa tog spiska, ostrvio direktno na bivšeg glavnog i odgovornog urednika i izvršnog direktora Pobjede Draška Đuranovića, koji je naprasno razriješen 4. jula, a kako bi ga pošto-poto uvezao u kriminalnu mrežu koju konstruiše u ovom slučaju. Tako je tražio od Pobjede da mu se hitno dostave svi tekstovi objavljeni u ovom mediju o „slučaju Katnić“, ali i tekstovi objavljeni nakon Đuranovićeve smjene?! &nbsp; Lideri bivšeg Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević najavili su osvetu nakon što su prvostepeno osuđeni u predmetu nazvanom „pokušaj državnog udara“ koji je protiv njih, te dvojice visokih ruskih agenata i nekolicine srpskih državljana procesuirao upravo Milivoje Katnić, sa svojim tadašnjim zamjenikom Sašom Čađenovićem. Apelacioni sud ukinuo je ovu presudu nakon što su vlast u zemlji preuzele proruske i prosrpske snage, a novo suđenje je u toku, s tim što je naloženo da ne može da sudi sutkinja Suzana Mugoša, koja je osudila optužene na dugogodišnje kazne zatvora. Mandić i Knežević prvostepeno su osuđeni da su pripremali pokušaj državnog udara, u izbornoj noć u oktobru 2016. godine, po nalogu i uz podršku ruske službe, odnosno dvojice njenih agenata, kao i ubistvo tadašnjeg premijera Mila Đukanovića, a sve kako bi spriječili ulazak Crne Gore u NATO savez. Svi koji su postupali u predmetu „državni udar“, nakon dolaska novih vlasti 2020. godine, ili su uhapšeni – Katnić i Čađenović, ili su progonjeni – sutkinja Mugoša, dok su mediji pod prijetnjom institucionalnog progona – primarno novinar Đuranović. Pobjeda je opširno i detaljno istraživala slučaj pokušaja nasilnog svrgavanja vlasti u Crnoj Gori 2016. godine, istragu u ovom predmetu, kao i suđenje. Na čelu ovog medija tada je bio Đuranović, koji je danas urednik u Televiziji E i utemeljivač Portala ETV. U septrembru 2022. godine, visoki zvaničnik američke administracije je na brifingu u Bijeloj kući saopštio da su DF i Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, dobijali tajne novčane iznose od Ruske Federacije u okviru napora Moskve da stekne uticaj u inostranstvu. Kako je tada prenio Glas Amerike, nije objelodanio tačne iznose izdvojene za Dodika i Demokratski front. - Saradnici Olega Deripaske obezbjeđivali su fondove Demokratskom frontu 2016. i vjerovatno prije izbora 2018. godine putem neadekvatnih ugovora i ofšor kompanija – saopštio je taj zvaničnik.

Kaćuša Krsmanović

ŠUKOVIĆ: Misle li i dalje Rajnke i njene kolege iz Kvinte da je dobra ideja praviti od iskrenih putinofila - prozapadnu vladu?

Piše: Darko ŠUKOVIĆ
U razgovoru sa jednim zapadnim diplomatom, dva dana prije izbora u Podgorici i Kotoru, izdvojio sam dva politička momenta. Prvi – da zvanična verzija o obračunu sa nasljeđem DPS sve teže sakriva četvorogodišnje institucionalno razaranje države, vrijednosno razaranje društva i supstancijalno razaranje ekonomije. Drugi, za današnji tekst manje bitan – da je, nakon četiri godine, istinski prozapadno orijentisan korpus građana, nekada jasna većina a danas jednako jasna manjina, napokon shvatio da u Crnoj Gori nema nikoga ko je manje zainteresovan za zapadne vrijednosti od zemalja/ambasadora „Kvinte“.&nbsp;
I da je i to bolno saznanje bolje od nastavka uzgajanja iluzija da će Zapad ovdje prestati da podržava eurofolirante sa slikama Putina i Vučića u džepu sakoa, i okrenuti se onima koji u Briselu i Vašingtonu ne vide samo kravu muzaru.
Rekao sam mu i kako su ovi drugi iz druge teze (kraće – mi) svjesni da nemaju luksuz da se ljute, kamo li da se konfrontiraju sa bivšim zapadnim prijateljima Crne Gore, pa im ostaje da budu žilavi u borbi za svoj kamen i da strpljivo sačekaju da Vučić izigra Zapad, kao što nedvojbeno hoće – jer i mora i želi, pa da u Vašingtonu i Briselu shvate koliko su stupidnu politiku vodili na Zapadnom Balkanu i, što je za ovaj tekst važnije, u Crnoj Gori.&nbsp;
Najduže citiranje sebe u životu završiću tvrdnjom koja nije na licu Ekselencije izazvala nikakve promjene: potvrdu prve teze dobićete već na izborima u neđelju, a za Vašega mandata u mojoj domovini taj se proces emancipacije Crne Gore od klerošovinizma i kolonijalnog statusa neće zaustaviti. Uz opasku da na takav zaključak upućuje drsko-brzinsko prestrojavanje ključnih medijskih sponzora pretvaranja Crne Gore u Bjelorusiju na Balkanu, naprekočas zgađenih i stravljenih ulogom srpske Crkve u političkom životu i svim sferama ovdašnje vlasti („vlasti“).
VELIKI...
Nermin Abdić donio je Demokratskoj partiji socijalista ono što joj je u ovom trenutku bilo potrebno. Ne samo glasove i procente, nego i zaštitno lice dobrog momka iz susjedstva, za koga niko nije imao ružnu riječ. Lakoća komunikacije očigledno je stvar i njegovog karaktera i profesije koja ga stalno drži u kontaktu sa ljudima. Iako mu je kampanju obilježila uzrečica „dobri moji“, Abdić je u debatama znao kad treba drčno odgovoriti na pljuvanje po stranci kojoj pripada. Bijedni tekst u kojem je nosilac liste DPS targetiran kao opasnost od „islamizacije Podgorice“ bio je rikošet u centar iz kojega je lansiran. Svaki treći Podgoričanin pokazao je prezir prema takvoj svijesti i, u to ime, neđelja je za budućnost cijele Crne Gore bila dobar dan.
Samo postavljanje Nermina Abdića za nosioca liste u Glavnom gradu već je bilo lijepa pobjeda građanske svijesti i rječit odgovor djelom, svojevrstan politički šamar koji je DPS zalijepio raznim adresama: partijskim, diplomatskim, medijskim... Možda stranka Danijela Živkovića još nije naučila kako da se brani od optužbi za veze sa kriminalom i korupcijom, ali je izborom Abdića stavila flaster na sva usta koja im spočitavaju crnogorski nacionalizam.
Možda i najveći dobitak iz ove izborne epizode za DPS bi mogao biti prokrčen put za direktnu komunikaciju sa „običnim“ ljudima. Do njih je ranije dolazila „odozgo“, utirući put do podrške tih slojeva svojom moći i koristeći njihovo stanje potrebe ili, čak, nužde. Nermin Abdić je pokazao da se to može i otvorenošću, neposrednošću, ljudskim pristupom, bez foliranja i arogancije. Možda takav povratak bazi zasad donosi manje glasova ali je zasnovan na zdravoj vezi koja ima potencijal da traje.
I koalicija PES&amp;Demokrate mogla je da ima dobitnog kandidata za gradonačelnika Podgorice. Da mu nije uništila imidž već u noći predaje lista. Saša Mujović je kao ministar mjesecima plijenio kulturom dijaloga, u Skupštini i u medijima s poštovanjem je komunicirao sa političkim rivalima i novinarima. Pokupio je simpatije i nekih koji bi prije odsjekli ruku nego glasali za njegovu Vladu i partiju.&nbsp;
Toliko da mu nijesu pretjerano uzimali za zlo nemoć (koju je i sam priznao) da se obračuna sa partitokratijom i sumanutim partijskim zapošljavanjem u energetskom sektoru.
A onda su dva saopštenja u razmaku od nekoliko sati, gore opisanog Sašu Mujovića gurnula u ambis estetike Tihomira Dragaša i stilski mu srodnih pisaca saopštenja Demokrata. Ambis iz kojega nije ni pokušao da se izvadi do kraja kampanje. Šteta, jer je crnogorskoj političkoj sceni bio potreban Saša Mujović iz perioda prije podgoričkih izbora.
Mujovićev je startni rejting zacijelo bio iznad rejtinga koalicije koju je predvodio. Ponajprije je na njemu da dokuči jesu li se kreatori kampanje „Jače, još jače“ uplašili te činjenice ili samo nijesu znali da je iskoriste?
&nbsp;Blok srpskih stranaka prosrbijanske orijentacije pokupio je ono na šta je računao: tradicionalne glasače iz Crne Gore, Srbije i Republike Srpske i zahvalne uhljebe u svim porama javnoga sektora. A ovih posljednjih je barem četvrtina ukupnoga broja. Da je Crkva vjerujućim biračima projavila da glasaju za ZBPG, vjerovatno bi se zamijenili za procente koalicije PES&amp;Demokrate. Ovako, ostaje im da razmišljaju zašto svetosavski leadership ne cijeni dovoljno „Hristove vojnike“?
Kandidatkinja za gradonačelnicu, Jelena Borovinić Bojović kao i koalicija koju je predstavljala uglavnom je tokom kampanje bila ispod radara rivala pa je bivša načelnica Odjeljenja za pulmologiju u KCCG komotno mogla da glumi još jednu zvijezdu sa „Bulevara žrtava DPS“, čak i da ne streca od podsjećanja na enormne brojke stvarnih žrtava kovida iz perioda kad je vodila Ministarstvo zdravlja.&nbsp;
„Muvlje pamćenje“, kako je znao reći jedan od odnešenih kovidom, mitropolit Amfilohije ili politička strategija (ako nije prejaka riječ za sve ono što smo gledali u kampanji) – đavo će ga znati?
A, kad smo kod đavola, s nekim će tikve morati da sade Dritan Abazović i Jakov Milatović. Zajedno ili pojedinačno. Ako neće ni jedan, eto nam ga budvanski scenario u Podgorici. Đavoli su, dakako, barem po predizbornom političkom osjećaju, za bivšeg premijera i aktuelnog predsjednika CG svi njihovi potencijalni partneri koji bi u sabiranju do 30 (to je većina u Skupštini Podgorice) trebalo da dodaju fundament mandata (DPS 19, ZBPG 13, PES&amp;DCG 14).&nbsp;
Ne treba, međutim, sumnjati da u očima svih suverenističkih subjekata rep koji se vuče za Dritanom Abazovićem seže do Beograda, a ni Milatovićev se nije bitnije skratio tokom prethodnih nekoliko mjeseci.
Loše je u neđelju veče, baš kao i u štabu PES i NSD, skupina koju je predvodio Luka Rakčević glumila zadovoljstvo izbornim rezultatom. Sa tri-četiri (očekivana) procenta više, momak koji nesporno zna i voli Podgoricu, koji ima energiju i entuzijazam, ali i hendikepe od kojih fakultetska diploma nije najveći, bio bi legitiman pretendent na funkciju gradonačelnika u svakoj kombinaciji. Ali, kao jedan od samo dvoje odbornika GP URA u novom gradskom parlamentu, nevaspitano je i da pomišlja na tu fotelju.
&nbsp;...I MALI
&nbsp;Evropski savez morao je više. Koalicija tri stranke sa dobrim kandidatom i partijskim istorijama za respekt, nenatrunjene građanske opcije i golemim političkim iskustvom trebalo bi da u Podgorici i Kotoru cilja na dvocifrene procente i barem dva puta više mandata nego što je osvojila. Čini se da je kampanja ES u oba grada bila pretiha, a i da je izlazak u koaliciji sa BS na izbore u Gusinju zbunio dosta potencijalnih glasača Borisa Mugoše.
A, kad smo kod Bošnjačke stranke, nije trebalo čekati rezultate u Podgorici za potvrdu da je ulazak u Vladu bio loš potez. Ponekad, međutim, ovakvi neuspjesi mogu biti inspiracija partijskom vrhu za dodatno promišljanje.&nbsp;
Salve kritika na račun Ervina Ibrahimovića i saradnika nakon ulaska u Vladu kao da su vrh BS gurnule u svojevrstan politički spazam i odbranu toga poteza po svaku cijenu. Pa i po cijenu izazivanja antagonizma između Bošnjaka i Crnogoraca. A to, već, nije greška nego grijeh. Zato bi, nakon izbora u Podgorici, rukovodstvo BS trebalo da na miru analizira svoju politiku. I da donese odluke sa kojima će, na koncu morati ne samo da izađu pred birače, nego i da žive.
Prvi izlazak stranke Duška Markovića na izbore može se smatrati uspješnim, baš kao i prvi ulazak Preokreta Srđe Perića u parlament. Može izgledati paradoksalno, s obzirom na političko trajanje lidera SEP, ako se kaže da je taj subjekat za nijansu veća nepoznanica. No, biće zanimljivo vidjeti kako u praksi izgleda i ono što je Preokret promovisao u kampanji - obračun sa „političkim korporacijama“.
Rezultati izbora najvažniji iskaz, po definiciji, imaju u brojevima. Ali nijesu važni samo procenti i mandati što su ih osvojile pojedinačne liste, nego i zbirni pokazatelji politički srodnih. Ko ih poreda i sabere ispravno, shvatiće tačnost teze s početka teksta: raste broj onih koji shvataju da se pod maskom obračuna sa nasljeđem DPS, vlast već četiri godine obračunava sa Crnom Gorom.
&nbsp;Proces triježnjenja jeste bolan, ali je nezaustavljiv.&nbsp;

Ipak se okreće

Slušajući retoriku u Skupštini i generalno na javnoj sceni, od ljudi koji su ključni igrači u crnogorskoj vlasti, ima više &nbsp;nego dovoljno razloga da se zaoštre odnosi sa susjednom Hrvatskom - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković.
- Crna Gora je i ranije, posljednjih dvadeset i kusur godina, imala sa Hrvatskom niz otvorenih pitanja, ali je politika vlasti u Podgorici i politika vlasti u Zagrebu bila takva da ta otvorena pitanja nijesu predstavljala problem. Sjetićete se svi pitanja Prevlake, koje je u jednom trenutku gotovo, makar i formalno, bilo jedan od važnih povoda za oružani sukob, ne Crne Gore, nego tadašnje zajedničke države sa Hrvatskom. Kasnije čitam, taj grijeh zločina prema Dubrovniku i tom dijelu Hrvatske, fakturisan Crnoj Gori i to su prepričane teme. Pominjem Prevlaku zato što je ona u jednom trenutku djelovala kao ogroman problem, međutim, kasnije tim privremenim režimom i, ponavljam, jednom dobrosusjedskom politikom, a za dobrosusjedske odnose su potrebne dobrosusjedske politike objema zemljama, to pitanje praktično zaboravljeno. Ni pitanje Jadrana, ni neka druga pitanja, nijesu ni na koji način opterećivala odnose, naprotiv. Hrvatska je bila, posljednjih dvadeset godina, ne samo naš prvi susjed nego prva pomoć Crne Gore i kad je na dnevnom redu bio ulazak u NATO, i kad je na dnevnom redu bilo ispunjavanje te evropske agende, mnogo toga je Hrvatska uradila za Crnu Goru besplatno, uvijek u dobroj namjeri. Ne sjećam se da je bilo iole ozbiljnijeg faula na štetu Crne Gore iz Zagreba dugo, dugo vremena i onda je odjednom došla ta Rezolucija o Jasenovcu &nbsp;- rekao je Šuković.
Ministar odbrane Dragan Krapović, povodom slučaja generala Zorana Lazarevića i kupovine patrolnih brodova, kaže Šuković, pokvario je utisak koji je imao o njemu, jer je vjerovao da je Krapović za standarde Demokrata jedan naročito pristojan poslanik.&nbsp;
- &nbsp;Argumentacija koju je dao bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, admiral Samardžić, u odnosu na argumentaciju koju je dao ministar Krapović, za mene je neuporedivo uvjerljivija, logičnija, jasnija. To su slike koje vam pokazuju kome da vjerujete, kome ne. Kad vam neko umjesto konkretnih odgovora, kao demantija, ponudi etikete, kao što je ministar Krapović na presu rekao na pitanja, na najkonkretnija pitanja naše novinarke, da ih on ne razumije, a ni jedno, ni drugo pitanje nije moguće bilo ne razumjeti, ni jezički, ni logički, ni na bilo koji način u tim pitanjima ništa nije sporno. Čovjek koji je na funkciji, ministar odbrane, čak i na loše formulisano pitanje ne bi imao problema da shvati o čemu se radi i da pomogne novinaru, jer se to tako radi &nbsp;- ističe Šuković.
Kupovinu patrolnih brodova, u ime Vojske Crne Gore, problematizovao je admiral u penziji &nbsp;Dragan Samardžić, pojašnjava Šuković i dodaje da je admiral razobličio suštinu priče, jer se komercijalnim ugovorom ne mogu sprovesti ugovori između dvije vlade.
Sagovornik Televizije E kaže da se očekuje da svi pristanemo na igre koje igra vlast, ali, kako kaže, tu igru igra i međunarodna zajednica.
- &nbsp;Problem je, izgleda, što postoji jedan broj medija u Crnoj Gori, nekoliko političkih partija, subjekata, nezavisni intelektualci, vrlo mali broj nevladinih organizacija, koji hoće da govore o tome javno, koji ne žele da pristanu da &nbsp;ta ludila gledaju kao da je to normalno. I onda nastaje problem, izgleda da bilo bi gotovo idilično da nije nekoliko &nbsp;remetilačkih faktora iz ovih struktura koja sam spomenuo - rekao o &nbsp;je Šuković.
Komentarišući trenutnu situaciju u Crnoj Gori, Šuković je kazao da je najteže - dobiti utakmicu &nbsp;protiv političkog subjekta koji obećava promjene, put &nbsp;evropskih integracija, dok je na terenu potpuno druga priča.
- &nbsp;Ovo što sad Crna Gora preživljava je odvratno, teško, opasno, ogromne štete nanosi i još će neko vrijeme nanositi državi, ali da se ne lažemo, &nbsp;i sa ono malo dokumenata što je ostalo znamo da je Crna Gora kroz istoriju imala neuporedivo težih trenutaka i jačih iskušenja i da je sa svima njima uspijevala da se izbori. Plaćana je ogromna cijena, ali - propasti nećemo - zaključio je Šuković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na <a href="https://www.youtube.com/@tvemontenegro">You Tube kanalu TV E</a><a href="https://www.youtube.com/@tvemontenegro">.</a>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7g-LpsnGlNk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šuković: Crna Gora kroz istoriju imala neuporedivo težih trenutaka i jačih iskušenja, propasti nećemo

Fondacija "Sula Radov" prošle godine je Glavnom gradu donirala bistu Sule Radova Radulovića, a Skupština Glavnog grada na prethodnoj sjednici usvojila Prijedlog programa podizanja spomen – obilježja. Time su se stvorili uslovi za određivanje lokacije i podizanje spomen biste u cilju očuvanja zaostavštine crnogorskog senatora, kapetana i mudraca i afirmacije istorijskih, prirodnih i kulturnih bogatstava Katunske nahije i Komana, poručeno sa današnjeg sastanka gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića sa predstavnicima Fondacije. Mujović je iskazao zadovoljstvo što će istaknuti mudrac i filozof kakav je bio Sula Radov i čiji je uticaj na kulturni i društveni život Podgorice duboko ukorijenjen u istoriji grada, konačno dobiti spomen obilježje i mjesto koje zaslužuje. Gradonačelnik je zahvalio Fondaciji na posvećenom radu i velikom doprinosu koji je pružila kako bi ideje o mudrosti i pravdi Sule Radova koje i danas služe kao inspiracija i smjernice za mnoge, nastavile da žive i kroz generacije koje dolaze.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250409180444_a69f801e6a9a352f2066e168556c0c0778560774997aba01c3313ffb80fd3c6f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250409180444_a69f801e6a9a352f2066e168556c0c0778560774997aba01c3313ffb80fd3c6f" data-rendition-name="original" width="961" height="630" loading="lazy" alt="Sula Radov"></figure>  Predsjednik Skupštine Fondacije "Sula Radov" Branislav Radulović, zahvalio je gradonačelniku na prijemu i istakao da ga raduje skoro postavljanje spomen – biste u Podgorici. Kako je dodao, za realizaciju podizanja ovog spomen-obilježja, u skladu sa zakonom, potrebno je donijeti posebnu odluku od strane Skupštine Glavnog grada, koja je od velikog značaja, jer se mora odabrati lokacija koje će omogućiti da bista bude dostojanstveno postavljena i koja će odražavati simboliku Radovih učenja. Radulović je posebno naglasio da će Fondacija donirati i postament koji je rađen u kamenu iz mjesta postojbine Sule Radova, što takođe ima snažnu simboliku. Osim toga istaknuto je da bi u doglednom vremenu, u okviru kulturnih programa koje organizuje Glavni grad, svoje mjesto trebalo da dobije i promocija drame „Sula Radov i četiri Petrovića”, autorke prof dr Sonje Tomović Šundić.

Mujović: Sula Radov će u Podgorici dobiti spomen obilježje

Srpski teniser Novak Đoković eliminisan je u drugom kolu mastersa u Monte Karlu.
Đoković je poražen od Čileanca Alehandra Tabila sa 2:0 u setovima: 6:3; 6:4, u svega sat i po vremena.
Čileanac je 32. igrač na ATP listi.

Đoković eliminisan u drugom kolu mastersa u Monte Karlu

Poslanik Demokratske partije socijalista, Andrija Nikolić, komentarisao je saopštenje Ministarstva unutrašnjeih poslova vezano za nepravilnosti u biračkom spisku u Nikšiću, na koje je Nikolić ukazao.
- MUP opet odbija da radi poslove iz svoje nadležnosti i nastavlja da se bavi politikom. Nijesu poslanici sudski vještaci da izvode dokaze- poručio je Nikolić na mreži X.
MUP je dobio spisak od 206 lica koja su upisana u birački spisak Nikšića i Trebinja, naveo je Nikolić.
Nikolić je dodao da bi, za početak, korisno bilo da se MUP obrati nadležnim institucijama Bosne i Hercegovine,.

Nikolić: MUP odbija da radi poslove iz svoje nadležnosti i nastavlja da se bavi politikom

Buduća njemačka Vlada pružiće „punu podršku Ukrajini na vojnom i političkom planu“ u borbi protiv ruske agresije, piše u tekstu koalicionog sporazuma konzerativaca Fridriha Merca i socijaldemokrata, predstavljenom danas.
Pruža se potpuna podrška Ukrajini da bi mogla efikasno da se bori protiv ruskog agresora i bude snažna u pregovorima sa ciljem postizanja rješenja sukoba, piše u tekstu dokumenta o kome se pregovaralo posljednjih nedjelja.
Novi predloženi kancelar Fridrih Merc je rekao novinarima da Rusija ne pokazuje nikakav znak volje za okončanjem rata protiv Ukrajine, uprkos raznim pozivima na primirje.
- Mi ostajemo čvrsto uz Ukrajinu u njenoj borbi za slobodu i nastavićemo da joj pružamo podršku koliko god bude potrebno, putem vojne, diplomatske, ekonomske i humanitarne pomoći jer ruska agresija na Ukrajinu takođe prijeti i našoj bezbjednosti - piše u koalicionom dokumentu, prenosi Beta.
Buduća njemačka Vlada traži da se postigne pravedan mir do kojeg će se doći pregovarima sa Ukrajinom, a ne bez nje, saopšteno je.

Buduća njemačka Vlada obećala punu podršku Ukrajini

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: darko-sukovic