Danas je tačno dva mjeseca otkad je Specijalno državno tužilaštvo, preko svog sredstva, lansiralo patku o uređivačkim poduhvatima Aca Mijajlovića u grupi glasila, uključujući i Antenu M. (O drugima, možda, drugom prilikom, danas o nama.)
Na to sam, vodeći računa da budem jasan i da adresi čuvam obraz kao što ga čuva ona meni, odgovorio da - SDT laže!
Dva mjeseca u Crnoj Gori traju duže nego iđe, pa, ako je neko zaboravio, rekoh - da podsjetim. I na podvalu i na odgovor.
Jer, nama je ovo jako važno, zato nikako ne bih da ovu stvar koja stoji između Antene M i SDT popadne prašina. Ili da ispadnemo pristalice maksime - "u ćutanju je sigurnost". Takvoga sadržaja nije bilo u našem programu 31 godinu, neće ni sad. 
Istina, u prethodna dva mjeseca, na tu su pravnu paškvilu sa pozajmljenim potpisnicima, za račun SDT, podsjećali neki "novinari" i neki političari. Ali, na to kevtanje ne reagujem. Nijesam ja šef šinterske službe, nego glavni urednik Antene M. 
Elem, ni pisma, ni razglednice, iako je zvanični portparol SDT najavio poziv na saslušanje. U svojstvu svjedoka, ako dobro pamtim. Subjektivno, davno je to bilo.
Pravilno, dakle, zaključujete da nestrpljivo iščekujem susret sa kreatorima podvale o uređivačkom uticaju Aca Mijajlovića na Antenu M.
Prvo, zbog ljudske potrebe da im u lice kažem šta mislim o tužiocima koji djelove privatne telefonske komunikacije manipulativno pakuju s ciljem da uprljaju kritičare njihovoga rada. (A junački ćute dok se, na njihove oči i uši, fašizam izliva po Crnoj Gori, koje sve manje ima.) 
Drugo, da konačno mogu da tužim Miroslava Turkovića, Ivanu Petrušić Vukašević i Jovana Vukotića, tužioce koji su stavili potpis ispod Naredbe za sprovođenje istrage. Pa taj džak perja uvalili u prljave, za klevetu višestruko osuđivane ruke i naredili da se pušta niz (v)etar. 
Svezali oni svoje kerove ili im nastavili bacati koske, isto im se hvata, posljednju riječ o ovom slučaju daće sud. A sud, još uvijek, čak i u Crnoj Gori, sudi na osnovu dokaza, a ne na osnovu ukaza.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Čekajući poziv SDT

Brisel i Vašington kao da uopšte nemaju interesa da vide očiglednu razliku u onome što rade vlasti u Podgorici, kao da ih zanima samo ono što vlasti govore, piše Darko Šuković, glavni urednik Antene M, medijskog partnera EUalive-a u Crnoj Gori.
Što je više institucionalno, ekonomski i demokratski razorena, to je Crna Gora bliže EU. Djeluje nestvarno ali je stvarno tako.
Crna Gora je posljednja republika bivše Jugoslavije koja je postala nezavisna država. Na referendumu održanom 21. maja 2006. za nezavisnost je glasalo 55,5% građana. Osim činjenice da je tako obnovljena državnost stare kraljevine, jedine južnoslovenske zemlje koja je očuvala slobodu i tokom vladanja Otomanske imperije najvećim dijelom Balkana, na tom se referendumu, prvi put u istoriji pokazalo da je većina građana Crne Gore prozapadno orijentisana. Jer, u programu političkih subjekata koji su zagovarali nezavisnu Crnu Goru, bilo je zapisano učlanjenje u EU i NATO, kao ključni vanjskopolitički ciljevi.
Prozapadna većina u Crnoj Gori građena je teško i relativno sporo. Istorijsko nasljeđe i dominantan kolektivni sentiment vjekovima su vezivali najmanju i najstariju južnoslovensku državu za Rusiju, kao slovenski i pravoslavni centar. Otpor obnovi nezavisnosti bio je snažan – svjedoči to 44,5% glasova protiv, i podržan iz Srbije: politički, finansijski, medijski, obavještajno. U SAD i EU, pogotovo na početku, nije bilo entuzijazma za ideju suverene Crne Gore. Srećom, Rusija je tih godina imala druge prioritete i projekcije i nije se fokusirala na zbivanja u Crnoj Gori.
No, uoči ulaska u NATO, stvari su se bitno promijenile. Rusija je bila neskriveno protiv članstva Crne Gore u Alijansi, pa je, koristeći antizapadne strukture u Srbiji i Crnoj Gori, pokušala da na ključnim izborima, održanim 2016, sruši Vladu Mila Đukanovića i spriječi učlanjenje. Pokušaj državnog udara osujećen je, dio zavjerenika procesuiran i prvostepeno presuđen, ključne dokaze obezbijedile su zapadne službe, a da je pripreman zastrašujući scenario potvrdio je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Promašenost širokog uvjerenja da se Crna Gora ulaskom u NATO definitivno izvukla iz kandži Rusije i postala dio zapadnog civilizacijskog kruga, pokazala se na izborima 30. avgusta 2020. Izbornu pobjedu ostvarile su propruske i prosrpske stranke, predvođene Demokratskim frontom Andrije Mandića i Milana Kneževića (prvostepeno osuđeni na po pet godina zatvora zbog umiješanosti u spremanje državnog udara; nakon izbora presuda poništena a tužilac koji ih je gonio već je 18 mjeseci u pritvoru) i Demokratama Alekse Bečića. Zapravo, i na tim je izborima taj politički korpus ostao u manjini. Da dođu na vlast omogućio im je pokret URA, Dritana Abazovića (čiji je brat vjerovatno jedini etnički Albanac koji u Beogradu uspješno razvija biznis) koji je uspio da privuče 5% birača, dominantno suverenista nezadovoljnih starom vlašću, predvođenom DPS.
Paradoks da je država dobila vlast od političara koji su bili protiv postojanja nezavisne Crne Gore, nije jedini. EU i SAD su svojim činjenjem i nečinjenjem omogućili Beogradu i Moskvi da se brutalno miješaju u te (i sve naredne) izbore i da, umjesto iskreno prozapadno orijentisanih partija, političara, građana – na vlast dođu pioni Aleksandra Vučića i Vladimira Putina.
O karakteru vlasti koja je zagospodarila Crnom Gorom nakon 30. avgusta 2020. i koja, u raznim oblicima, traje do danas, svjedoči činjenica da je prva vlada (premijera Zdravka Krivokapića) dogovorena u manastiru Crkve Srbije/SPC. Ta vjerska organizacija zapravo je najmoćniji politički subjekat u Crnoj Gori, bavljenje vjerom njen je sporedan posao a realizacija nacionalnog projekta Srpskog sveta /Velike Srbije ključni zadatak. Crkva Srbije/SPC najvjerniji je saveznik Moskovske patrijaršije/Crkve Rusije. Za vladike Crkve Srbije NATO je „Četvrti Rajh“, Evropska unija je „tamnica naroda“ koja zaudara „sodomskim smradom“, Crnogorci su „komunistički nakot“, Bošnjaci-muslimani „lažni ljudi, lažne vjere“, a Ratko Mladić i Radovan Karadžić su „srpski heroji“.Već pet godina Crnom Gorom upravljaju politički subjekti koji te vrijednosti baštine i promovišu ili oni koji prihvataju da budu u koaliciji sa njima.
Koliko god to izgledalo suludo, u takvoj vlasti Brisel i Vašington vide pouzdane partnere u NATO i na putu Crne Gore ka EU!? Što je više institucionalno, ekonomski i demokratski razorena, to je Crna Gora bliže EU. Djeluje nestvarno ali je stvarno tako. Najbrojniji državotvorni narod, nacionalni Crnogorci, već pet godina praktično su protjerani iz institucija, izloženi asimilaciji i otimanju njihove kulturne, naročito sakralne baštine. Potpisivanjem tzv. Temeljnog ugovora, između tadašnjeg premijera Abazovića i patrijarha Porfirija, svi pravoslavni hramovi u Crnoj Gori predati su u vlasništvo vjerskoj organizaciji sa sjedištem u Beogradu. Široko je uvjerenje unutar crnogorskog nacionalnog korpusa da je Crna Gora dodijeljena Srbiji i Vučiću kao kompenzacija za Kosovo i kao mamac za otklon od Rusije.
Svi ti procesi, međutim, umotani su u oblandu proevropske retorike. Brisel i Vašington kao da uopšte ne zanima šta vlast u Podgorici radi, kao da ih jedino zanima šta vlast priča. Tako je predsjednik Skupštine Andrija Mandić, daleko najmoćniji političar u Crnoj Gori, koji se nikad nije odrekao stava da je Srbija njegova matica a Putin njegov lider, postao partner EU u procesu evropske integracije države kojom, de facto i de iure, upravlja.
EU i SAD, već pet godina, kažnjavajući stranke koje su 30 godina bile na vlasti, kažnjava Crnu Goru, faktički pomažući njeno pretvaranje u koloniju Srbije. Crnogorsko društvo, ispod tanke kore proevropskog narativa vlasti, tone u klerošovinizam, dok sekularizam i građanski karakter ubrzano nestaju.
Istinski prozapadno orijentisan dio crnogorskog društva, prvo zbunjen a onda i teško razočaran odnosom „naših zapadnih prijatelja“, prelazi u izbornu apstinenciju ili prihvata sinekure i „prelijeće“ na stranu vlasti. Podrška EU i NATO počinje da opada toliko da ni vlast to više ne može da sakrije. Poruke da se EU mora sačuvati od prijema novih „trojanskih konja“, pokazuju da Brisel, možda, počinje da shvata šta se dešava u Crnoj Gori. No, jasnog priznanja grešaka nema. Vjerovatno ga neće ni biti. Posljedice se, međutim, mogu lako predvidjeti. Svaki put su iste kad neko okrene leđa istinskim prijateljima i pokuša da od iskonskih neprijatelja napravi partnere.

500x500

Šuković: Kako je Zapad potrošio prozapadnu većinu u Crnoj Gori

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić uspio je čak i da solidno odglumi nelagodu nakon završetka glasanje o kandidatima za sudije Ustavnog suda. Previše utakmica ima u nogama lider ZBCG, uključujući i prvu koju je dobio i nakon koje ga je baš krenulo, onu 30. avgusta, (i to sa posljednjeg mjesta na izbornoj listi), da bi zadovoljstvo zbog majstorski odrađenog posla učinio transparentnim. A možete biti sigurni da mu se brk nevidljivo smijao, s razlogom – od troje kandidata za US, samo je njegov prošao.
Pustimo sad reference kandidata, to odavno nikoga ne interesuje. Taman da je za Ustavni sud predložen nekakav opštinski referent za sporove u vezi kazni za parking, Brisel bi se njegovom izboru obradovao kao da je reinkarnirani Valtazar Bogišić dobio 49 glasova. U ovom osvrtu bavimo se samo brzopoteznom simultankom koju je Andrija Mandić odigrao protiv svojih koalicionih partnera i ponekoga iz opozicije.
Skupština to sam ja – tako je, u slobodnom prevodu, glavni za srpsku stvar u Crnoj Gori odgovorio Borisu Mugoši na potpuno utemeljenu primjedbu o feleričnom redoslijedu po kojem su se poslanici, potom, izjasnili o troje kandidata.
A baš u redoslijedu bila je kvaka. I zato je, umjesto šefa Kluba poslanika ES/SD, proceduralno trebalo da interveniše Jevrosima Pejović. Ili šef Kluba poslanika Evrope sad, Vasilije Čarapić. Zapravo oboje. Ne da intervenišu, nego da uklizaju, zatraže prekid, bace dimnu bombu, iščupaju mikrofone, bace rariteni primjerak Ustava CG na pod... počnu štrajk glađu!
Zašto? Pa zato što se, na kraju, pokazalo da su poslanice tzv. nezavisnog kluba Jevrosima i Radinka Ćinćur dodale presudne glasove za izbor Mandićevog kandidata (ne formalno, nego stvarno), a njihova (Jakovljeva) kandidatkinja je glasana treća i ostala kratkih rukava. Baš kao i kandidatkinja Evrope sad, o kojoj se glasalo nakon Mandićevog abrakadabra sa Jovanom Jovanovićem (koji nije Zmaj).
Kad se, ni nakon predugog kolektivnog buljenja u ekran, 47 nije prometnulo u barem 49, dio poslanika PES, razočaran propašću njihove kandidatkinje, ostao uzdržan prilikom glasanja za karijernu advokaticu u kojoj je Predsjednik CG vidio pravnicu dostojnu Ustavnog suda. Popriličan fijasko dvoneđeljnog agitovanja, trgovanja, obećavanja i netraženog, apelovanja na evropsku svijest i državničku odgovornost... e da bi se imalo ščim stati pred Evropsku komisiju.
Da je na čelu Kluba poslanika PES neko politički avizan, a ne beznadežni pacer Vasilije Čarapić, ne bi se moglo desiti da „najbrojnija &nbsp;većina ikad“, spadne na 47, u trenutku kad treba da izglasa njihovu kandidatkinju Radović. Pola minuta nakon što je Mandić završio posao za svoga, i to sa jednim glasom više nego što mu treba. Da ne budemo surovi sudije pa da Vasiliju nabijamo na nos i odgovornost što je samo šest „njegovih“ poslanika glasalo „za“ kandidatkinju Vučinić, pokazujući kako ih mnogo bole patka za širom otvorene, rezultata gladne oči Brisela i očekivanje da barem dvije stolice u Ustavnom sudu budu popunjene, ako ne mogu tri. Vasilije, dakle, nije uspio da spriječi ni tu dimenziju debakla PES... ako mu je, uopšte, i pala na pamet. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Autokratske države su, fakat, često efikasnije od demokratija. Andrija Mandić pokazuje da isto važi za parlamente. Sam promijeni logo, sam naredi da (možda koalicioni partneri) ponesu istorijsku državnu zastavu sa referenduma u neki budžak zgrade Skupštine... sam odredi kojim će redom da se glasa o kandidatima za US i to saopšti kao stav većine.
Dok PES ćuti, trpi, kopni – Andrija završava posao. Ustavni sud je u njegovim rukama. Što je dobro za svaku eventualnost koja ne bi bila po Mandićevoj volji. Recimo, za slučaj da se na sljedećim izborima nešto otme kontroli, pa država izmigolji iz šaka koje su joj već počele da stežu vrat.

Ako je Skupština majka svih vlasti, onda im je Andrija tata

Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da je Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore najsličniji slici Dorijana Greja jer ono što ima u tom dokumentu, ne postoji u realnosti.
- &nbsp;Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je targetiralo pet novinara, samo zato što smo kontaktirali SDT, što bi trebalo da bude naš prioritetni zadatak kao novinara. Od osam medija šest urednika je pisalo pismo ambasadama. Osim što nas je Johan Satler pozvao na razgovor, ostali nijesu dali odgovor. Ako novinarima ugrozite integritet, ugrožavate mu egzistenciju - ocijenio je Đuranović na panelu "Značaj slobode medija u savremenome svijetu" u okviru Cetinjskog foruma.
Glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković kazao je da je na sceni proces čiji je konačni cilj namjera da se umjesto ogoljene represije ide na pokušaj osporavanja, negiranja ljudskog i profesionalnog integriteta.
- Prvi put se taj cilj pokušava postići angažovanjem institucija. Desiće se već u ponedjeljak da u Skupštini budu izabrani dvoje sudija Ustavnog suda i kad se to desi Crna Gora će dobiti aplauze iz Brisela. Takođe će jedan politički subjekt imati većinu u Ustavnom sudu Crne Gore. Troje sudija Osnovnog suda postaće sudije Ustavnog suda, dakle nije potreban niko ko ima integritet, a koji će kontrolisati rad vlasti. DF će imati zaokruženu kontrolu Ustavnog suda - kazao je Šuković.
Glavna i odgovorna urednica portala Standard Jasmina Muminović navodi da je, nakon svih pokušaja destrukcije, napravljena konstrukcija kriminalne hobotnice.
- Iako još uvijek ne znamo u kom smislu smo mi učestvovali u tome. Ovaj slučaj je imao tri jasna cilja. Da nam nanese reputacionu šetetu, da nas finansijski unište - istakla je ona.
Glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić kaže da se govori o predmetu koji je amaterski napisan, te da on služi za kompromitaciju medija.
- Na početku smo vrlo teško i bolnog procesa - kazala je Nikolić.
Izvršni direktor NVO „35mm“ Darko Ivanović navodi da se on u pomenutom predmetu pominje zato što je "nagazio" na aktuelnu političku garnituru.
- Živimo u vremenu kad političari misle da medije mogu staviti pod svoje "šape", i to rade strukture koje su došle na talasima promjena - kazao je Ivanović.

1250x600

1084x550

Đuranović: Izvještaj EK najsličniji slici Dorijana Greja, ono što ima u njemu ne postoji u realnosti; Šuković: DF će zaokružiti kontrolu nad Ustavnim sudom

Podkast Antene M "Drugačija radio veza" ubuduće možete pratiti i na Televiziji E.
Autorska emisija urednika Antene M Darka Šukovića emitovaće se od ponedjeljka do četvrtka na našem programu od 15.05 sati.
Današnji gost "Drugačije radio" veze je novinar i profesor na Novosadskom univerzitetu Dinko Gruhonjić, a tema je - "Godina od pada nadstrešnice, koliko do pada Vučića?".
Gruhonjić će govoriti o subotnjem protestu i oprečnim tumačenjima njegovog značaja, stanju režima predsjednika Srbije Aleksandra Vučića godinu nakon početka studentskih protesta, te procjenama da su upravo izbori jedini način da Srpska napredna stranka sačuva vlast. Govoriće i o &nbsp;važnosti promjene stava Evropskog parlamenta i Evropse komisije prema Vučiću i posljedicama tog zaokreta po njegovu budućnost, te sudbini predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika kao mogućem indikatoru procesa u Srbiji, ali i cijelom regionu.

Podkast Antene M "Drugačija radio veza" i na TV E, danas sa Gruhonjićem o godini od pada nadstrešnice u Novom Sadu

Šest glavnih urednika crnogorskih medija –Draško Đuranović (Televizija E), Darko Šuković (Antena M), Rosanda Mučalica (Portal Analitika), Jasmina Muminović (Portal Standard), Danica Nikolić (M portal) i Ana Šofranac (Portal ETV)– uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću sa zahtjevom za hitnu smjenu ministarke kulture i medija Tamare Vujović, ukazujući da je prešla granice svojih ovlašćenja i pretvorila se u tužiteljku i sudiju optuživši ih da su „raspirivači vjerske mržnje u Crnoj Gori“.
- Nakon što smo na grub i neosnovan način označeni u pomenutoj Naredbi, a potom i na naslovnim stranama pojedinih medija – s očiglednim ciljem naše lične i profesionalne diskreditacije – objavljeni su i transkripti razgovora, kako bi se stvorio utisak da se uređivačkom politikom naših medija ne bave urednici, već biznismen Aleksandar Mijajlović. Takvim postupcima kreirana je atmosfera javnog linča, uz prijetnje i uvrede koje svakodnevno primamo - navodi se u pismo urednika.&nbsp;
Uprkos tome, a kako su dodali, ministarka kulture i medija Tamara Vujović – umjesto da, u skladu sa svojom funkcijom, radi na stvaranju sigurnijeg i slobodnijeg ambijenta za rad novinara i medija – otišla je korak dalje u progonu.&nbsp;
Prema njihovim riječima, u izjavi za RTV Nikšić ih je optužila da su „dio jedne hijerarhije“ i da su učestvovali u „raspirivanju vjerske mržnje“.&nbsp;
Oni su u pismu Spajiću naveli da će zbog tih neutemeljenih i štetnih tvrdnji, u narednim danima protiv nje podnijeti tužbu pred nadležnim sudom.
- Smatramo da smo žrtve političkog progona jednog dijela partija vladajuće većine, te da je Specijalno državno tužilaštvo instrumentalizovano kao sredstvo obračuna sa medijima koji kritički izvještavaju o njihovom radu. O ovim okolnostima smo prethodne sedmice detaljno informisali Njegovu ekselenciju, ambasadora Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, gospodina Johana Satlera, koji nas je pažljivo saslušao i ponovio da je sloboda medija kamen temeljac Evropske unije. Sličnu poruku, nekoliko dana ranije, uputila je i predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen - istakli su urednici više crnogorskih medija.&nbsp;
Kako su kazali, u narednim danima nastaviće da informišu i druge zvaničnike Evropske unije, jer smatramo da je riječ o grubom kršenju prava slobodnih medija, uz pokušaj njihove diskreditacije i kriminalizacije.
- Ukoliko zaista baštinite evropske vrijednosti, slobodu medija i vladavinu prava, kako to često ističete u svojim javnim nastupima, molimo Vas da naš zahtjev razmotrite sa punom pažnjom i u okviru nadležnosti koje Vam pripadaju - zaključili su urednici u otvorenom pismu Milojku Spajiću.&nbsp;

Šest glavnih urednika traži hitnu reakciju Spajića: Smijenite ministarku Vujović, postala je tužiteljka, sudija i progoniteljka medija

Kad su SDT i SPO, odvažno i pravednički, poput slavnog Eliota Nesa, krenuli u pohod na slobodne medije i novinare, mimere i biznismene koji im nijesu po volji, i kad je jedno tabloidno, dozlaboga žuto glasilo, sve to pompezno i senzacionalno predočilo javnosti, sve uz fanfare, bilo je jasno da je režim u panici. Da gubi tlo pod nogama. I da je diktatura petogodišnje marionetske vlasti na svome vrhuncu. Jer kako drugačije objasniti pokušaje utamničenja govora? Jalove pokušaje, jer naum uslužnih režimskih pravosudnih i policijskih servisa ne može se obistiniti. Sve da uhapse i potonjeg novinara u nekoj od redakcija koje su na spisku za odstrijel. Sve da im i one redakcije koje više nijesu na spisku za odstrijel (jer su magijom najednom nestale sa stolova tužilaca, milicajaca i drugih hajkača) u tome udarnički nastave pomagati relativizacijom brutalne demonstracije sile, i afirmacijom vodećih partija režima.
Ako se pitate kako je Crna Gora preživjela pet godina vladavine haosa, znajte da razlog nije to što je opozicija učinila sve što može, niti zato što su građani činili i više nego što mogu, već samo zato što je avgustovska većina vanredno glupa i nesposobna. I zlo zahtijeva mudrost. A režim je sve, samo nije mudar. Da jeste, ne bi kao gladni čopor lovačkih pasa kidisao na svakog ko se usudi da govori, da piše, i da radi ono što će iznevjeriti horizont očekivanja onih koji vladaju. Da jeste, iz projekta hajke i linča slobode govora izopštili bi primitivne oblike života, koji uživaju status odbornika lokalnog parlamenta. Darko Šuković je jednog od njih objasnio plastično, dajući mu kodno ime Ćepanica. A ako pitate neki od rječnika što je to ćepanica, osim što je ćepanica komad drveta koji vas može ugrijati, reći će vam da je ćepanica i neotesana, prosta osoba; seljačina; onaj koji je glup; nedotupavan.
Dakle, ćepanica kao komad drveta ima svoju svrhu. Ali kad je ćepanica odbornik u lokalnom parlamentu, od nje nema vajde. E pa taj odbornik, kodnog imena Ćepanica, javno je targetirao Antenu M i Darka Šukovića, za samo nekoliko minuta izgovorivši gomilu nesuvislih rečenica, koje je neko napisao nesretnom odborniku, a on ih, s teškom mukom naučio napamet. Između ostalih skarednih i tupavih optužbi odbornik je Šukovića nazvao „režimskim novinarem“. Kad te čovjek režima nazove režimskim novinarem, to znači da je Šuković novinar koji radi za režim? Dalje, nesretni odbornik, koji živi od ostataka hrane koju Aleksandar Vučić, nakon bogate gozbe sa svojim prvim slugama, s raskošne trpeze baci na pod, za Darka Šukovića kaže da „on poznaje samo jezik novčanika“. Kad sluga sluginog sluge nešto tako javno izgovori, onda je čak i prilično neprijatno objašnjavati jednu takvu primitivnu i servilnu pojavu, ali, što se mora nije teško.
Dalje, sluga sluginog sluge za Šukovića kaže da on nema „nikakvih moralnih uzusa i kodeksa“. Dakle, kućni ljubimac Vučićevog kućnog ljubimca drži slovo o moralnim uzusima i kodeksima? Da u tom kontekstu navedem primjer lučke prodavačice ljubavi, ne ide, jer ona ipak ima svoj kodeks. Dalje, ovaj primitivni oblik života u svom ekstatičnom nastupu Šukovića i Antenu M optužuje „za progon Srba, za progon Srpske crkve, za naslove i tekstove zbog kojih su se desila mnoga ubistva?!“ Sa sve tradicionalnim naglašavanjem ubistva Duška Jovanovića. Ako čak i zanemarimo ono što pravedni SDT i SPO ne bi smjeli zanemariti, a to je iznošenje ogavnih i opasnih laži o ulozi Antene M u izmaštanim progonima i stvarnim mafijaškim ubistvima, kako zanemariti neopterećenost inteligencijom čovjeka koji sve to saopštava, jedva sričući. Odbornika koji kao paradigmu slobodnog novinarstva navodi novinarku koja je u Sky prepiskama označena kao drugarica vođa jednog od narko klanova, i televiziju koja je najobičnija trovačnica i medijska BIA ispostava za Crnu Goru? Naravno da zarobljene institucije neće reagovati na nastup neotesanog, glupog, prostog odbornika, jer, Vučićevo roblje ne podliježe zakonima Crne Gore.
Lekcije o slobodi i demokratiji drži roblje Aleksandra Vučića, koje do kosti mrzi vlastitu državu, a patološki voli tuđu. Lekcije o slobodnom novinarstvu drže bijedni najamnici države koja je ubila Slavka Ćuruviju, Dadu Vujasinović, Milana Pantića. Države koja je strijeljala premijera Zorana Đinđića. Države čiji su uniformisani monstrumi oteli, vezali, a zatim pucali u Ivana Stambolića, kojeg su mrtvog gurnuli u već iskopanu raku i njegovo tijelo posuli krečom. Države koja je toliko puta pokušala da likvidira Vuka Draškovića, i u atentatu na Ibarskoj magistrali ubila četvoricu njegovih saradnika i prijatelja. E baš u takvu demokratiju i slobodu zaljubljen je naš tupavi odbornik i ostali plaćenici Aleksandra Vučića. I baš takvog odbornika i ostale plaćenike Aleksandra Vučića tabloidno glasilo, koje je sponzoruša svakog režima, neće izložiti sudu javnosti. Niti će o takvima tabloidni vlasnik glasila govoriti na sopstvenoj televiziji, u emisiji „Prljavo“, dok objašnjava da je i za rat na Bliskom istoku kriv DPS. Isti onaj DPS koji je osnivao, a onda godinama sponzorisao i tabloid i njegovog vlasnika.
 
No, nije li to zadatak fabrike propagande? Prirediti cirkus, organizovati hajku na opozicione medije, i proizvesti buku koja će zaglušiti fašizam koji vrišti?
&nbsp;

Psi laju, jer tako gospodar zapovijeda

Da me dragi Bog otpremio na ahiret prije no se vojvoda Mandić ispeo na Krnovo, s dunjaluka bih otputio u grdnome neznanju. Naime, tek sam blagodareći Vojvodinom objašnjenju da je avgusta 1944. godine na tom mjestu stradalo "trista golobradih mladića od bratske ruke, nenaoružano i ne opalivši jednog metka, samo zbog toga što su vjerovali u zapadne saveznike" pronikao u svu složenost civilizacijsko-geografskog određenja Zapada.
Jer da me neko koji dan prije ove epifanije upitao o čemu govorim kad govorim o Zapadu, bez da trepnem ispucao bih da je riječ o kulturnom i političkom kompleksu prvobitno vezanom za prostor Zapadne Evrope i SAD-a koji danas reprezentuju pojmovi poput demokratije, liberalizma, pluralnosti, slobode govora, multikulturalnosti, vladavine prava... Ali, vidiš, ima raznih zapada.
Tako je, po Vojvodi Mandiću, i naci-fašizam nekakav Zapad. Jer kako drugačije objasniti njegovu konstrukciju da su golobradi Mladići na Krnovu izginuli vjerujući u zapadne saveznike, ako se zna da su bili angažovani u sklopu Đurišićevog Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa (dijela Ljotićevog Srpskog dobrovoljačkog korpusa) i da na Krnovu nijesu planinarili, nego bili dio pomoćnih trupa Vermahta u okviru Operacije Ribecal, kojom su nacisti pokušali da slome otpor partizanskih snaga?
Dakle, kad govori o nedužnim žrtvama stradalim zbog vjere u zapadne saveznike, Vojvoda pod Zapadom misli na naciste kojima je Đurišićeva "omladina" služila. Na repu tih "zapadnih saveznika" Đurišićeva će "rulja koja zaudara na rakiju" - kako ih je nazvao njihov ideolog Stevan Moljević - koji mjesec kasnije krenuti na zli put prema Zidanom mostu.
Eto, samo u tom mandićevskom značenju pojma Zapad moguće je razumjeti i hajku pokrenutu protiv direktora Antene M Darka Šukovića. Kao dosljedni borac protiv nasljeđa naci-fašizma Šuković je - kod onih kojima je Zapad ono isto što i vojvodi Mandiću - morao dobiti atribut antizapadnjaka zbog kritike upućene ambasadorima Kvinte.
U svim drugim semantičkim vrijednostima pojma Zapad sve je dramatično obrnuto u odnosu na značenje koje mu pripisuju Vojvoda i Šukovićevi hajkači. Zato kad Vojvodu sljedeći put čujete da se zalaže za priključenje Zapadu, znajte da pod tim podrazumijeva ne Crnu Goru u EU već crnju i goru utopljenu u Srpski svet, savremenu pseudodržavnu emanaciju ideologije krvi i tla.
No zašto bi se aktuelni premijer i njegova PES-tokupljevina uopšte bavili time što im koalicioni partner, pritom predśednik Skupštine Crne Gore a suštinski lider parlamentarne većine, odaje počast nacističkoj vojsci kad je Krnovo u eparhiji Budimljansko-nikšićkoj, dakle izvan pravnog poretka države Crne Gore?
Zašto bi se uopšte bavili kampanjom Rektorove trovačnice In4S protiv ulaska Crne Gore u EU, kao jasnog odraza politike odlučujućeg dijela vladajuće većine, kad mogu mnogo lagodnije da od istinski prozapadnih novinara prave mete za progon?
Toj su družini ovo seoske teme za seoske istoričare, a samo onima koji to ne žele viđeti nije već postalo jasno da ovo naše selo gori dok se Milojko češlja.

Seoska idila Milojka Spajića

Ovđe uopšte nije važno sredstvo izvršenja: posrijedi je polit-medicinski slučaj koji bi zahtijevao ozbiljnu socio-političku analizu. Radi odgovora na pitanje: kako je primjerak vrste koje, prema naučnim istraživanjima, u svakoj populaciji ima oko 2%, uspio da postane odbornik? Jer je za takav status, u Crnoj Gori, neophodno dobiti više od 3% glasova na izborima.
Ovđe je važno Specijalno državno tužilaštvo. SDT je (zlo)upotrijebilo takav oblik postojanja na javnoj sceni, to podesno sredstvo – rječnikom krivičara kazano, u pokušaju kriminalizacije Antene M i ostalih glasila na koja se ostrvilo. Mećući mu u usta optužbe koje opisani izgovara u jednom uslužnom „sredstvu javnog informisanja“, a da, zasigurno, zbog svoje intelektualne podkapacitetnosti nije u stanju da pojmi ni uzroke, ni potencijalne posljedice izgovorenoga. Specijalno državno tužilaštvo, dakle, nakon korišćenja svojih najjačih medijsko-partijskih aduta u pokušaju naše kompromitacije, istura subleskasto biće da nas/me optuži za ubistva na podgoričkim ulicama!!!
SDT je, podvlačim to još jednom, odgovorno za crtanje mete na čelo novinarima, a odbornik je... pa gotovo žrtva.
Zato sam, barem zasad, odlučio da ne prihvatim sugestije i utužim sredstvo izvršenja, kad to planiram da uradim sa podstrekačem. Procjenjujem, pride, da bi se sredstvo lako izvuklo bez kazne, pošto bi sudija i bez medicinskog vještačenja, za najviše minut (takoreći odoka) lako zaključio da se radi o osobi sa hroničnim problemom teške intelektualne insuficijencije.
S obzirom na to da je sredstvo SDT, sticajem političkih okolnosti, i granični slučaj u odnosu snaga između vlasti i opozicije u Skupštini Glavnog grada, kao nusprodukt gore pomenute eventualnosti (tužbe) i izvjesnosti (ishoda) mogle bi popadati sve skupštinske odluke sa njegovim otiskom prsta na tasteru „za“. A ja za takav haos, jednostavno, nijesam spreman da preuzmem odgovornost.
P.S.
Na trenutak sam htio da u naslovu, umjesto riječi ćepanica (imenica ženskog roda sa značenjem neobrađeni komad drveta), upotrijebim riječ buzdovan (imenica muškog roda, vrsta oružja srednjovjekovnih ratnika), ali sam shvatio da je presofisticirana i, kao takva, neprikladna za konkretan slučaj. I bi ćepanica.

Ćepanica u rukama SDT-a

Čini mi se da dolazimo do nekakve istine i pobijanja onoga što je bio pokušaj diskreditacije grupe medija, novinara i urednika koji se pominju u naredbi za istragu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) - poručila je glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić nakon što je u Delegaciji Evropske unije u Podgorici održan sastanak sa ambasadorom Johanom Satlerom povodom najžešćeg pritiska na slobodu medija u novijoj istoriji Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fglavni-urednici-targetiranih-redakcija-u-delegaciji-eu-satler-napadi-i-prijetnje-upucene-predstavnicima-medija-neprihvatljivi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ona, kako je kazala u izjavi za Televiziju E, misli da možemo očekivati nastavak komunikacije između redakcija Televizije E, Portala ETV, M portala, Portala Analitika, Antene M, Portala Standard i ambasade EU, odnosno Evropske komisije.&nbsp;
- Ono što je jako važno: ostaje ta poruka koju je rekla i Fon der Lajen tokom boravka u Crnoj Gori - da sloboda medija ostaje fundamentalna vrijednost Evropske unije - naglasila je Nikolić.
<h2>Ukazali na orkestrirani pokušaj kompromitacije i kriminalizacije kritičih medija</h2>
Glavni urednik Antene M Darko Šuković naglasio je da je sadržajem razgovora izuzetno zadovoljan, ali da ne može govoriti o detaljima razgovora.
- Ako bih vam direktno odgovorio na pitanje, ušao bih u rizik da tumačim ono što nam je gospodin Satler rekao na sastanku - a dogovor je, kojih se ja uvijek držim, da na bilo koji način ne interpretiramo ono što nam je rečeno. Ono što ja mogu da kažem je da mislim da je taj sastanak bio jako potreban, da je bio jako koristan. Izuzetno sam zadovoljan sadržajem sastanka - naveo je Šuković u izjavi za TV E.
Iskoristili su, kaže, priliku da Satleru objasne da je ovo orkestrirani pokušaj kompromitacije i kriminalizacije grupe kritičkih medija.
- I da je specifikum ovog slučaja to što je inicijalna kapisla i što su svi konci prvi put u rukama jedne državne institucije - SDT-a, koje preko svojih uslužnih kanala - medijske grupacije rade posao - pokušaj kriminalizacije i kompromitacije - naveo je on dodajući da misli da taj cilj neće realizovati.
Na pitanje ima li Crna Gora sluha za poruke Evropske delegacije suštinski ili samo formalno, Šuković je rekao da se nada da bar do neke razine mora imati.
- Znam, naravno, da svi u aktuelnoj vlasti nijesu isti i da nemaju svi iste ciljeve, ali jednom dijelu bi trebalo da su te poruke važne. Nadam da će imati sluha za njih i da će ih shvatiti ozbiljno - zaključio je Šuković.

Nikolić: Čini mi se da dolazimo do istine i pobijanja pokušaja diskreditacije grupe medija, novinara i urednika

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: darko-sukovic