Napadač na Darisa Mujića, koji je u dvorištu barske škole napadnut 7. oktobra prošle godine, maloljetni A.K. nije se juče pojavio na zakazanom ročištu - a razlog je, kako tvrdi njegova odbrana, privatni odlazak u Sjevernu Makedoniju.&nbsp;
Otac povrijeđenog dječaka i njegov pravni zastupnik ne kriju ogorčenje zbog nepojavljivanja A.K.
- Ne znam kako je to moglo da se desi uopšte jer dok smo se mi Darisu borili za život oni su se tad borili da njega oslobode da izađe iz zatvora. Apelacioni sud je tada dao garanciju da mali neće napustiti zemlju. Eto igrom slučaja mali nije u državi naravno sa njegovim roditeljima koliko smo čuli, ako je to tačno ili nije to će da se sazna ovih par dana, ali ogorčeni smo definitivno i mislim da bi neko zbog toga trebao da odgovara, jer ako je Apelacioni sud donio odluku i garantovao da mali neće izaći iz zemlje, a evo šta se desilo izašao je iz zemlje - kazao je za Televiziju E Ceno Mujić, Darisov otac.
Stefan Jovanović, punomoćnik povrijeđenog dječaka navodi da je maloljetnik preko odbrane ponudio opravdanje.
- Radi se navodno o činjenici da se on nalazio u Republici Sjevernoj Makedoniji zbog nekih privatnih razloga i stvari koje nisu opravdanje. &nbsp;Dakle u očima zakonodavca navedeno nije opravdanje, naravno to je ono što je ponuđeno postupajućem vijeću odnosno sudiji - rekao je Jovanović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5cHD5UMp7sI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Jovanović dodaje da je postupajuća sutkinja odredila da se obave provjere da li je osumnjičeni i kada napustio zemlju, ali i da se prinudno dovede na ročište koje je zakazano za 6. mart.
- Nadležni sud odnosno vijeće koje postupa u ovom predmetu je uradilo ono što je do njih i ono što im zakon omogućava, sve one radnje koje im zakon propisuje kada su ovakve situacije u pitanju vijeće je preduzelo. Dakle u pitanju je naredba za prinudno dovođenje, nalaganje Graničnoj policiji da provjeri da li je ovo lice zaista napustilo teritoriju. To su mogućnosti koje su stajale na raspolaganju vijeću i koje je vijeće naravno preduzelo odnosno dalo određene naloge. Predlaganje pritvora jednostavno u ovom trenutku nije bilo moguće - objašnjava on.
Ceno Mujić podsjeća da su nakon pokušaja ubistva njegovog sina i puštanja osumnjičenog iz pritvora organizovani protesti jer su, kaže, znali da će doći do toga da počinilac pokuša da izbjegne suđenje i pravdu.&nbsp;
- Očekujem da će sud da odradi svoje da će pravda, bar bi trebala da bude, na našoj strani. Ne znam, jednostavno u ovoj situaciji neko bi trebao da odgovara zbog svega ovoga, jer odbrana A.K. je navodno garatovala da on neće napustiti zemlju i da će biti tu odbrana i njegovi roditelji, svako ko bi tu trebao da odgovara, ali svakako Apelacioni sud je dao dozvolu zbog garancije nečije, znači ta garacija nije ispoštovana. Šta sad treba da se radi? Računao sam da će da se pojavi jer krivično djelo je krivično djelo, ipak on treba da odgovara za ono sto je učinio. Daris je prošao golgotu i mi sa njim. To je čisti pokušaj ubistva nije bilo ni ranjavanje ni slučajnost nego čisti pokušaj ubistva - rekao je on.
Podsjetimo, maloljetni A.K. u oktobru prošle godine nožem je ranio Darisa Mujića na školskom odmoru ispred barske Gimnazije "Niko Rolović". Tom prilikom Mujić je zadobio povrede opasne po život. To je ujedinilo Barane u osudi nasilja, zbog čega su bili organizovani i protesti.
Apelacioni sud je kao jedan od razloga da maloljetnik bude pušten iz pritvora naveo da ne postoji opasnost od bjekstva, što njegovo nepojavljivanje na zakazano ročište demantuje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Jovanović: Razlozi za odsustvo Darisovog napadača sa ročišta nijesu opravdanje; Mujić: Ogorčeni smo

Baranin A. K, optužen za ubistvo u pokušaju učenika barske Gimnazije "Niko Rolović" Darisa Mujića, danas se nije pojavio na ročištu u Višem sudu u Podgorici, a navodno nije u Crnoj Gori, piše Primorski portal.
Mujić je pri tri i po mjeseca u dvorištu ove srednje škole zadobio povrede opasne po život i bio je životno ugrožen, zbog čega je operisan u Opštoj bolnici u Baru, a liječenje nastavio dvadesetak dana u Kliničkom centru Crne Gore.
Darisov otac Ceno Mujić pita Viši sud u Podgorici, koji je nakon devet dana ukinuo pritvor osumnjičenom za pokušaj ubistva, kako danas objašnjavaju situaciju da se mladić koji je trebalo biti na optuženičkoj klupi nalazi u Sjevernoj Makedoniji. &nbsp;
- Na današnjem zakazanom ročištu u Višem sudu u Podgorici na kojem je trebalo da se pojave optuženi za napad na mog sina Darisa, nije se pojavio direktan napadač A. K. Kao razlog zbog nepojavljivanja na &nbsp;ročištu sudu je navedeno njegovo navodno odsustvo iz zemlje. Navodno se nalazi u Sjevernoj Makedoniji i nije na raspolaganju sudskim organima. Pitam sud (Apelacioni) koji je dozvolio da se okrivljeni brani sa slobode čime sada objašnjavaju ovu odluku - upitao je Ceno Mujić za Primorski portal.
Podsjeća da je puštanje iz pritvora A. K, dok se Daris borio za život, jedan od razloga protesta u Baru koje je, kako ističe, odbrana optuženog u jednom od reagovanja nazvala hajkom.
- Naša je „hajka“ tek počela i iskreno se nadamo da će u ovom slučaju pravda da pobijedi - kazao je Mujić za Primorski portal.
Daris Mujić je početkom oktobra prošle godine u dvorištu Gimnazije „Niko Rolović“ u Baru ranjen hladnim oružjem. Njega su napala dva maloljetnika na malom odmoru ispred škole. Maloljetnik A. K. nanio mu je ubodnu ranu nožem opasnu po život. Osamnaestogodišnjak je imao povrede grudnog koša, dijafragme i slezine.
Rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica saopštila je da je u tuči učestvovalo više osoba. Ovo tužilaštvo je krivično djelo kvalifikovalo kao ubistvo u pokušaju.
Maloljetniku osumnjičenom za ubistvo u pokušaju je određen pritvor do 30 dana. Međutim, on je u pritvoru proveo devet dana, što je izazvalo ogorčenje porodice, prijatelja, prosvjetnih radnika i građana Bara i Crne Gore, koji su učestvovali u protestima kako bi ukazali donosiocima odluka o neophodnosti promjene Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku.
Osumnjičeni je izašao iz pritvora prije nego povrijeđeni iz bolnice. Nakon što je Baraninu A. K. ukinut pritvor 18. oktobra, oglasila se porodica Mujić: “Mi kao porodica zgoženi smo odlukom sudije koji je i pored toga što je naš Daris i dalje vezan za krevet na Odjeljenju intezivne njege u Kliničkom centru odlučio da da priliku osobi koja je pokušala da ga liši života da se brani sa slobode".

Mujić: Kako sud objašnjava puštanje iz pritvora Baranina koga danas nema na optuženičkoj klupi

Gimnazijalac Daris Mujić (18) iz Bara &nbsp;nakon 20 dana provedenih u Kliničkom centru Crne Gore je izašao iz bolnice - potvrdio je u emisiji “Naglas” na Javnom servisu advokat Stefan Jovanović, prenosi Primorski portal.
Istakao je i da kvalitet njegovog života više neće biti isti nakon ovog događaja.
- Prije je okrivljeni izašao iz pritvora nego Daris iz bolnice - rekao je Jovanović.
Mujića je 7. oktobra, na malom odmoru, u školskom dvorištu Gimnazije "Niko Rolović" maloljetni A. K. ranio nožem i nanio mu povrede opasne po život. Daris je dva puta reanimiran.
Član Udruženja sudija Rade Ćetković kazao je da odluka da se A. K. nakon devet dana pusti da se brani sa slobode može izazvati nezadovoljstvo samo kod onih koji ne znaju šta znači pritvor.
- Pritvor nije odluka o nečijoj krivici. Pritvor nije kazna, pritvorom se ne prejudicira ishod postupka. Pritvor služi samo kao mjera da obezbijedi nečije prisustvo ako postoji mogućnost da će on ometati vođenje postupka - objasnio je Ćetković.
Ćetković objašnjava da je sud uvažio to što je maloljetnik A. K, nakon što je ranio Mujića, došao kući i priznao svojoj majci, a ona ga je uzela za ruku i odvela u stanicu policije.
- Takvim licima se mora pristupati obazrivo, jer je riječ o osobama koje nijesu zrele, koje nijesu punoljetne i koje sasvim drugačije razmišljaju od nas. To što je ispričao majci može da ukaže da je osjećao strah. S druge strane, ni sudiji, niti državnom tužiocu nije bila poznata činjenica da se radi o povratniku, jer u spisima egzistira izvod iz kaznene evidencije u kojoj on ranije nije osuđivan. Ne postoji krivična sankcija koja je njemu ranije izrečena - kazao je Ćetković.
Advokat žrtve Jovanović kazao je da činjenica da se A. K. trčećim korakom udaljio u desetinama slučajeva može ukazivati na opasnost od bjekstva.
- To što je on sve ispričao svojim roditeljima možda može da znači i poimanje straha, ali i nešto drugo. Apsolutno mi je neprihvatljivo obrazloženje za puštanje iz pritvora u onom dijelu u kojem kaže da ne može ići van granica Crne Gore. On može bježati po Crnoj Gori. Ne bi bio ni prvi ni posljednji - rekao je Jovanović.
Objasnio je da A. K. nije u kaznenoj evidenciji jer predmet u kojem je osumnjičen za napad na grupu sportista iz BiH prije više od godinu i po nije okončan.
Ćetković je kazao da postupci u Crnoj Gori traju duže zbog nedostatka sudija.
Poslanik Momčilo Leković je kazao da je jako zabrinjavajuće što sud nema informaciju da je riječ o povratniku.
- To upravo ukazuje na činjenicu da se pravosuđe nalazi u problemu i vidi se obim u kojem je taj problem - kazao je Leković.
Smatra da maloljetnik zbog postupaka pravosuđa ne može biti svjestan koliko je ozbiljno ono za šta se tereti.
Predsjednica Osnovnog suda u Baru Tamara Spasojević kazala je da nije tačna informacija da je postupak o nanošenju teških povreda sportistima iz BiH pred sudom već godinu i po.
- Postupak je aktuelizovan tek u februaru ove godine, a prije toga je izvršena istraga - navela je Spasojević.
Objasnila je da su postupci prema malojetnicima drugačiji nego prema punoljetnim licima i da zahtijevaju dodatnu opreznost.
- Vrlo je intenzivno zakazivanje prestresa u tom predmetu i želim da pošaljem poruku građanima Bara da mogu ostvariti pravdu pred Osnovnim sudom - ističe Spasojević.
Istakla je da se sud suočava sa manjkom sudija, a velikom količinom predmeta i da ih trenutno samo petoro radi jer je dvoje na bolovanju, a da po sistematizaciji treba da ih bude jedanaestoro.
- Samo nas petoro se suočava sa velikim brojem predmeta, ali moram da kažem da važimo za efikasan sud i veliki broj riješenih predmeta iza nas. Sud je uradio sve da postupak ne zastari i da se ne odugovlači - naglasila je Spasojević.

Daris Mujić nakon 20 dana provedenih u KCCG izašao iz bolnice

Ako me sjećanje služi, kod posljednjeg produženja pritvora Milivoju Katniću predlog je predat u petak - a već u subotu je taj pritvor bio produžen - ukazao je advokat Stefan Jovanović gostujući na Drugačijoj radio vezi Antene M.
On je istakao da bi to trebalo da znači da je sudsko vijeće kao uspjelo da za 24 sata pregleda stotine i stotine stranica materijala.
- Jer ga moraju pregledati da bi utvrdili postoji li osnovana sumnja kao uslov za produženje pritvora. I ne samo da su uspjeli to da pregledaju, nego su uspjeli i da izvijećaju, da donesu odluku pa da tu odluku prenesu na papir i da je ekspeduju iz suda! Mislim da se u sudu dešavaju stvari da vijeća samo ponavljaju prethodne odluke bez ulaženja u suštinu onoga što tužilaštvo predlaže i onoga što odbrana nastoji da dokaže svojim žalbama i svojim argumentima - ocijenio je advokat.
Na pitanje da uporedi stav Apelacionog suda da za maloljetnog A.K, koji &nbsp;je nožem ranio dječaka u Baru, ne prijeti opasnost od bjekstva i da se može braniti sa slobode - sa odlukom o produženju pritvora Milivoju Katniću uz obrazloženje da bi mogao pobjeći ili ponoviti krivično djelo, Jovanović je odgovorio povezujući temu i sa tretmanom Zorana Lazovića.
- Analogija je potpuno na mjestu... &nbsp;Jedina razlika između ove dvije pravne situacije je uzrast. Ja mogu da pričam s aspekta Zorana Lazovića. I on je u pritvoru zbog opasnosti od bjekstva. Ta opasnost od bjekstva mora da bude stvarna, ne smije da bude apstraktna. Zoran Lazović je nekih mjesec prije nego mu je određen pritvor pisao kako glavnom specijalnom tako i vrhovnom državnom tužiocu, preko advokata Niklole Martinovića, obavijestio ih je da mu je rečeno kako mu se sprema filmsko hapšenje i kako će taj pritvor ići... Rekao im je da za tim nema potrebe i da se stavlja na raspolaganje nadležnom tužilaštvu za sva moguća pitanja. Međutim, desilo se što se desilo - naveo je Jovanović.
On naglašava da u takvim okolnostima ne može biti govora o opasnosti od bjekstva i dodaje da se Zoran Lazović sve vrijeme kretao na relaciji Podgorica - Bijelo Polje, da nije ni pokušao da napusti Crnu Goru i da, konačno, koliko ga on poznaje, nije čovjek koji bi otišao i ostavio svoju porodicu.
<h2>Sud nije cijenio da je Darisov napadač povratnik</h2>
Jovanović je i pravni zastupnik porodice maloljetnog Darisa Mujića, koji je teško povrijeđen hladnim oružjem u dvorištu škole koju pohađa. On ne spori pravo suda da takođe maloljetnom napadaču ukine pritvor i dozvoli odbranu sa slobode, ali ipak izražava čuđenje što pri donošenju takve odluke nije uzeta u obzir činjenica da se radi o povratniku u izvršenju teškog krivičnog djela.
- Medijski je poznato da je okrivljeni i ranije imao ovakvih situacija. Međutim, sud to nije cijenio. Zašto? Zato što je sud vezan predlogom tužilaštva. Dakle, ukoliko je predlog za određivanje pritvora bio koncipiran i baziran samo u odnosu na opasnost od bjekstva i uticaja na svjedoke, sud se nije mogao kretati mimo toga. Ne možemo ni sudu spočitavati više nego što treba. Ali, ukoliko postoji odluka nadležnog organa da je ovo lice počinilo prekršaj ili krivično djelo, onda &nbsp;se ta okolnost morala, ne mogla nego morala, uzeti u obzir. I morao se predložiti, a samim tim i odrediti pritvor zbog opasnosti od ponavljanja djela."
<h2>Ima li UIKS pritvor za maloljetnike</h2>
Sagovornik Antene M nema podatke da li je maloljetnom A.K. nakon prvog slučaja nasilja pružen institucionalni tretman, s ciljem rehabilitacije i suzbijanja agresivnog ponašanja. Otkriva, međutim, jednu činjenicu koja pokazuje koliko je nedostatan sistem ophođenja prema maljoljetnim delinkventima sklonim teškim krivičnim djelima. Jovanović nije siguran da u UIKS uopšte postoji poseban prostor za pritvor maloljetnika.
- Vjerujte da nijesam siguran. Po sili zakona maloljetni počinioci krivičnih djela moraju biti fizički izmješteni u odnosu na punoljetne počinioce krivičnih djela. Sama zakonska formulacija podrazumijeva i infrastrukturne uslove za smještaj takvih lica, kasnije i za rad sa njima u smislu prevencije da ne čine slična ili neka druga krivična djela. Nijesam siguran kakva je situacija u UIKS, sa čim raspolažu."
<h2>Pitanje bez odgovora: da li je Daris bezbjedan</h2>
Porodica Darisa Mujića nije angažovala advokata prije nego je donesena odluka da se A.K. brani sa slobode. Vjerovali su u institucije sistema i fokusirali se na oporavak svoga djeteta.
- Nakon ukidanja pritvora , Darisov otac pitao me zanimljivu stvar: šta ovo znači za nas, kakva je ovo poruka meni kao Darisovom ocu, Darisovoj majci, sestri? Šta ja sada treba da radim? I nijesam znao šta da mu odgovorim.
Darisova porodica je jedna od stotinu koja reaguje potpuno zdravorazumski. Primarno im je bilo zdravlje djeteta i poruka da se više nikad i nikome ne desi da prolazi kroz ono kroz što su oni prolazili dok su u hodniku čekali vijest od ljekara. Imali ste prošle nedjelje protest u Baru sa koga su poslane poruke koje su potpuno na mjestu, ljudske, civilizovane... Nijeste imali nikakav osvetoljubivi ton. Sama porodica je rekla da ne želi da se to desi bilo kome pa ni porodici počinioca. I izrazila je brigu za svoju bezbjednost. Da li je Daris bezbjedan, da li može bezbjedno da se kreće kroz Bar, može li da nastavi da ide u školu? Jer Daris ni toga dana nije pošao u školu da bi bio ubijen."
Stefan Jovanović smatra da se na očiglednu eskalaciju vršnjačkog nasilja mora djelovati proaktivno, pa i pooštravanjem kazni. No, politiku reagovanja tek "kad se nešto desi" treba upotpuniti brigom da se nasilje prevenira i da se problematični mladi ljudi izvedu na pravi put.
<h2>Miloš Medenica je u zatvoru samo zato što je Vesnin sin</h2>
Gost DRV konstatuje da u posljednje vrijeme "argumenti tužilaštva olako prolaze kod nadležnih sudova". Smatra da je stvoren ambijent u kojem sud pri donošenju odluka lakše prihvata argumentaciju tužilaštva. A na pitanje da li danas u Crnoj Gori postoje politički pritvorenici, odgovara:
- Postoje lica koja se nalaze u pritvoru bez zakonskog osnova." &nbsp;
Iz slučajeva koje on zastupa, kao takav navodi primjer Miloša Medenice.
- Više puta sam to rekao i danas to ovdje kažem: Miloš Medenica se nalazi u pritvoru samo zato što je sin Vesne Medenice. Ne postoji ni jedan zakonski osnov da to lice bude u pritvoru."
Jovanović se još jednom vratio na slučaj Zorana Lazovića, kao primjer neadekvatnog ponašanja suda. Podsjeća da tužilaštvo tereti Lazovića da je ukinuo zabranu ulaska u Crnu Goru bezbjednosno interesantnim licima (Belivuk i Miljković), a da tu optužbu njegova odbrana osoprava.
- Vrhovni sud, mimo teze tužilaštva, mimo tužioca koji to nije ni napisao, zauzima stav da je Zoran Lazović skinuo zabranu ulaska određenim licima iz Srbije, da su ta lica došla ovdje, počinila teška krivična djela(!) i nakon toga napustila Crnu Goru! O kakvoj vladavini prava mi pričamo? Da li Zoran Lazović može da očekuje nezavisno suđenje? Pazite - ne predlaže tužilac, sud to sam utvrđuje!", insistira Jovanović uz podsjećanje da su se "teška krivična djela" (dvostruko ubistvo) desila mjesecima prije spornog ulaska Belivuka i Miljkovića u Crnu Goru.
Kao drastičan primjer pritiska medija i politike na rad suda Jovanović navodi "slučaj Krstović". Podsjeća na reakcije sa tih adresa na odluku sudije Ivanovića na početku tog slučaja, koja se na kraju pokazala ispravnom i zaključuje - "pretpostavka nevinosti je mrtvo slovo na papiru". Političari kao kompenzaciju za neispunjena predizborna obećanje pokušavaju da se "kite" rezultatima tužilaštva, dodaje sagovornik Antene M.
<h2>Skaj je podložan manipulaciji, mogu Vaše ime da ukucam i sadržaj kakav hoću</h2>
Stefan Jovanović kaže da su podaci sa skaj-aplikacije i njihova upotreba izmijenili pravosuđe u Crnoj Gori i svijetu. O validnost tako pribavljenih dokaza još dugo će se trajati polemike.
- &nbsp;Skaj komunikacija dostavljena je u jednom predmetu Crnoj gori prije skoro četiri godine. Tada je naglašeno da se radi o operativnoj informaciji, koja se ne smije staviti na uvid trećim stranama i koja mora da posluži kao smjernica za traženje dokaza. Iz nekog razloga kod nas je tužilaštvo krenulo u drugom pravcu. taj operativni poidatak sudu je prezentovalo kao dokaz.
Interesantno je da nijesu advokati problematizovali pitanje skaja u Crnoj Gori, nego sudija Višeg suda u Podgorici. Nedavno ste imali odluku Suda pravde koji, istini za volju, nije rekao da skaj nije dokaz već je jasno kristalisao uslove koji moraju biti zadovoljeni da bi se mogao uzeti kao dokaz."
Jovanović navodi propisane uslove, a onda ukazuje na lakoću manipulacija skaj prepiskama.
- Mi te skaj komunikacije dobijamo u eksel tabeli. Ja mogu Vaše ime da upišem u tu eksel tabelu. Ja ne znam čime tužilaštvo raspolaže, ali ja dobijam eksel tabelu u kojoj su navedene šifre, odnosno 'nikovi', imena, prezimena i sadržina poruka. Vjerujte mi, Vaše ime mogu sada da ukucam umjesto bilo kojega imena i mogu da stavim poruku kakvu god želim. Radi se o nečemu što je podložno manipulaciji i kompromitaciji i sad hoćete da mi kažete da je to dokaz na sudu!"

Jovanović: Opasnost od bjekstva mora da bude stvarna - a ne apstraktna, Lazović prije hapšenja rekao da je na raspolaganju za sva pitanja

Maloljetnik A. K. osumnjičeni za ranjavanje dječaka Darisa Mujića iz Bara braniće se sa slobode, odlučio je juče Apelacioni sud koji je odbio prijedlog za određivanje pritvora. Pravni zastupnik porodice Mujić, advokat Stefan Jovanović, insistira na potpunoj primjeni zakona kada je riječ o maloljetnim počiniocima krivičnog djela, ali upozorava da je riječ o teškom krivičnom djelu.&nbsp;
Odluka Višeg suda, te rješenje Apelacionog da A. K. bude pušten da se brani sa slobode izazvala je burne reakcije javnosti. Nezadovoljstvo je i kod porodice ranjenog mladića i njihovog pravnog zastupnika.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fapelacioni-sud-potvrdio-stav-viseg-suda-maloljetnik-osumnjicen-za-pokusaj-ubistva-branice-se-sa-slobode&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pitanje je, upozorava u izjavi za TV E advokat Jovanović, kakva poruka se šalje takvom odlukom.
- Porodici je sigurno teško da pojmi da se okrivljeni može braniti sa slobode u slučaju kada je njihov sin dva puta reanimiran, kada je primio preko 60 derivata krvi, kada je ostao bez organa. Daris više nema slezinu, nema dio jetre. Dakle, u svoj toj situaciji imate činjenicu da se okrivljeni nalazi na slobodi, bez ikakve mjere nadzora. Ovdje nije sporan samo pritvor. Ovdje je sporno zašto nije bila određena mjera nadzora. Počinilac teškog krivičnog djela se nalazi na slobodi, bez ikakvih ograničenja - ističe Jovanović.&nbsp;
<h2>"Sijaset sudskih odluka gdje udaljavanje sa lica mjesta može da ukazuje na opasnost od bjekstva"</h2>
Apelacioni sud Crne Gore odbio je prijedlog da se osumnjičenom A.K. odredi pritvor jer, kako tvrde, ne postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva. Navode i da je riječ o osumnjičenom koji se, kako tvrde, ni nakon izvršenja krivičnog djela nije dao u bjekstvo.
- Suprotno navodima žalbe tužilaštva, posjedovanje putne isprave od strane maloljetnika ni po stanovištu ovog suda, samo za sebe, u nedostatku drugih okolnosti ne ukazuje na opasnost od bjekstva maloljetnika za slučaj da se nađe na slobodi. Apelacioni sud je i mišljenja da je pravilno prvostepeni sud utvrdio da nisu ispunjeni uslovi za određivanje pritvora ovom licu ni zbog postojanja okolnosti koje ukazuju da će ometati postupak uticanjem na svjedoke, saučesnike - poručuju iz Apelacionog suda.
Ipak, advokat Jovanović ukazuje da se u saopštenju Uprave policije od 7. oktobra, kada je i došlo do tuče u dvorištu barske Gimnazije, navodi da se osumnjičeni nakon nanošenja ubodne rane udaljio sa lica mjesta.
- Oni su stava, kako Viši sud, tako i Apelacioni sud da u konkretnom slučaju ne postoji opasnost od bjekstva. Međutim, meni je poznato da okrivljeni nakon što je onako divljački zario nož, trčećim korakom se udaljio sa lica mjesta. Zašto ovo spominjem? Zato što je sijaset sudskih odluka u kojima se navodi da kada se izvršilac krivičnog djela udalji sa lica mjesta, samo to udaljavanje može da znači ili ukazuje na okolnost koja se opet povezuje sa opasnošću od skrivanja ili eventualnog bjekstva. Zašto to nije cijenjeno, meni nije jasno - ističe za TV E Jovanović.&nbsp;
<h2>Saslušanje o vršnjačkom nasilju 5. novembra</h2>
Podsjećamo, skupštinski odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje jednoglasno je podržao inicijativu poslanika Socijaldemokrata Borisa Mugoše da se 5. novembra organizuje kontorolno saslušanje na temu vršnjačkog nasilja.
- Nasilje se desi u školi, ali ne počinje samo u školi. U školi se desi ono što je posljedica nečega što se desilo van škole, tako da ova problematika zbog toga zahtijeva da pretresemo sve segmente sistema. Uvijek sam pristalica i edukacije i prevencije. Mislim da mi kao država malo ulažemo u prevenciju, a onda se na žalost bavimo posljedicama. Treba da vidimo kaznenu politiku, da li je adekvatna, i saglasan da je uloga roditelja uvijek važna kao treći stub u ovom sistemu - poručio je Mugoša pred Odborom.&nbsp;
Na saslušanje će biti pozvani predstavnici nadležnih ministarstava, sudstva i tužilaštva. Potreba da se organizuje novo saslušanje nakon godinu i po, kaže Mugoša, proistekla je iz toga što je svega mali dio ocjena i stavova do sada realizovan. Tome govori u prilog i činjenica da je ove godine zvanično registrovano 114 slučajeva vršnjačkog nasilja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZzsVwONCKRs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovanović o odluci Apelacionog suda: Nije sporan samo pritvor, osumnjičeni maloljetnik na slobodi bez ikakve mjere nadzora

Ovaj čin nije samo vandalizam, već direktna prijetnja i pokušaj zastrašivanja pripadnika LGBTI zajednice, kazali su iz Nevladine organizacije LGBT Forum Progres i Socijalni Centar najoštrije osuđujući skorašnji homofobni napad na građanske aktiviste Nikolu Ilića i Hanu Konatar.
Oni su podsjetili da ovo nije izolovani incident, već nastavak dugogodišnjeg obrasca nasilja i diskriminacije sa kojim se LGBTI osobe u Crnoj Gori svakodnevno suočavaju.
Homofobni napad se dogodio u naselju Drač u Podgorici, gdje je na fasadi zgrade u kojoj žive ispisan uznemirujući grafit "Pederi mrš iz naselja".
- Ovaj čin nije samo vandalizam, već direktna prijetnja i pokušaj zastrašivanja pripadnika LGBTI zajednice. Podsjećamo da ovo nije izolovani incident, već nastavak dugogodišnjeg obrasca nasilja i diskriminacije sa kojim se LGBTI osobe u Crnoj Gori svakodnevno suočavaju &nbsp;- kazali su iz ove zajednice.&nbsp;
Zabrinjavajuće je što se, kako dodaju, uprkos zakonskom okviru koji garantuje jednakost svim građanima, LGBTI osobe u Crnoj Gori i dalje ne osjećaju sigurno u javnom prostoru.&nbsp;
- Svaka LGBTI osoba ima pravo na život bez straha, uznemiravanja i diskriminacije. Međutim, stvarnost je drugačija – mnogi žive u stalnom strahu, skrivajući svoj identitet zbog prijetnji i nasilja kojima mogu biti izloženi - ističu iz LGBT Forum Progres i Socijalni Centar.&nbsp;
Oni navode da slučaj Nikole Ilića i Hane Konatar nije izolovani incident, već alarm za cijelo društvo.&nbsp;
- Ovo je već drugi put da su ovi aktivisti meta napada - prvi put rupom na vratima njihovog stana, a sada eksplicitnim prijetnjama putem grafita. Činjenica da su isti aktivisti ponovo napadnuti pokazuje jasnu namjeru da se zastraše oni koji se bore za jednakost - naglasili su iz zajednica.&nbsp;
Ističu da je ova situacija posebno alarmantna jer se radi o planiranom i ciljanom napadu na javne ličnosti koje rade na polju ljudskih prava.
- Ako aktivisti nisu sigurni u sopstvenim domovima, kakvu poruku to šalje običnim LGBTI građanima koji nemaju pristup medijima i javnoj podršci? - poručuju oni.&nbsp;
Pozivaju Upravu policije Crne Gore da hitno i temeljno istraži ovaj slučaj, identifikuje i procesuira počinioce, uz primjenu odgovarajućih zakonskih mjera.&nbsp;
- Od nadležnih institucija očekujemo da ovakve slučajeve tretiraju s najvećom ozbiljnošću, jer svako odlaganje ili minimiziranje ovakvih incidenata šalje opasnu poruku da je nasilje prema LGBTI osobama prihvatljivo - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

LGBT Forum Progres i Socijalni Centar: Grafit mržnje direktna prijetnja i pokušaj zastrašivanja pripadnika LGBTI zajednice

Muška rukometna reprezentacija Crne Gore poražena je danas od Grčke 17:15, u utakmici drugog kola Mediteranskog prvenstva za igrače do 17 godina u Tunisu. 
 
U tom duelu crnogorski rukometaši osvojili su dva od mogućih pet bodova - za dobijene dvije trećine. 
 
To je njihov drugi poraz na šampionatu, nakon jučerašnjeg startnog neuspjeha u duelu sa Kuvajtom 20:14. 
 
Crnogorska reprezentacija, koja nakon dva takmičarska dana ima osvojena tri boda, odigraće sjutra dva meča - protiv Hrvatske i Tunisa. 
 
Protivnik u grupi je još Italija.

Grčka porazila naše rukometaše

Univerziteti su pokretači promjena i njihova uloga je ključna ne samo u cjelokupnim društvenim procesima, već i u procesu evropskih integracija i zbog toga se budućnost Evrope neće graditi samo u Briselu, Parizu i Berlinu, već i u Crnoj Gori.
To je poruka sa Ulysseus međunarodne konferencije umrežavanja, u okviru drugog dana 10. Rektorskog foruma Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana, koji zajedno organizuju Univerzitet Crne Gore i Rektorski forum Jugoistične Evrope i Zapadnog Balkana.
Rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimir Božović, ocijenio je da se od evropskih univerziteta traži da budu brži, otvoreniji, inovativniji, a da ipak ostanu vjerni svojoj akademskoj suštini.
- Zahtjevan zadatak, čak i za institucije koje su navikle na dugoročno razmišljanje. Ono što mi uliva nadu jeste to što ovom zadatku ne pristupamo sami. Mi smo dio nečeg većeg- mreže, zajedničkog prostora ideja i inicijativa. Ulysseus je više od projekta. To je podsjetnik da saradnja nije izuzetak, već uslov za relevantnost - smatra Božović...

Uloga univerziteta ključna u procesu evropskih integracija

Državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Petar Koprivica saopštio je da je poslanik DPS-a Andrija Nikolić danas pred sam kraj radnog vremena, a nakon zaključenja biraškog spiska, predao filijali MUP-a u Nikšiću spisak sa licima za koja tvrdi da su nezakonito upisana u birački spisak kako se ne bi moglo intervenisati. 
On je kazao da DPS to radi za slučaj bilo koje potrebe i na kraju radnog vremena, sa jasnim ciljem da se MUP-u onemogući da se izvrše provjere njihovih navoda. 
- Jer će se očigledno desiti da se radi o licima koje su ministri i funkcioneri DPS-a upisivali u birački spisak, kao što se to desilo u Podgorici - kazao je Koprivica. 
Tvrdi da cilj DPS-a nije zakoniti birački spisak, već obmane sa namjerom da uplaše građane Nikšića, kako ne bi iskoristili svoje biračko pravo.
- Svako ko je upisan u birački spisak Crne Gore može ostvariti svoje biračko pravo bez ikakvih posljedica - ističe Koprivica. 
Iz MUP-a podsjećaju da su sličan performans imali u susret izborima u Podgorici, kada se na prvoj pres konferenciji najavljivali spisak od 3300 lica, pa na pres konferenciji ispred MUP-a 2300, a onda je utvrđeno da je predat spisak sa 1910 lica, od cega je 1905 upisano u biracki spisak za vrijeme vlada DPS-a, a niti jedan za vrijeme aktuelne Vlade. 
- Nakon toga su najavljivali krivične prijave, koje nikad nijesu podnijeli i time obmanuli građane Podgorice, jer su unaprijed znali da je svaki upis navedenih lica bio zakonit - ističe se u saopštenju. 
Svakako, kako se dodaje, službenici MUP-a će u najkraćem roku izvršiti detaljnu provjeru i o ishodu iste obavijestiti javnost.

Koprivica: Nikolić spisak predao nakon zaključenja biračkog i pred kraj radnog vremena da se ne bi moglo intervenisati

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

&nbsp;-Kada govorimo o stranim uplitanjima, to vidimo sve više u raznim procesima. Zato su misije promatranja izbora jako važne kako bi se osigurali sigurni i slobodni izbori. A veoma je teško boriti se protiv stranih uplitanja – kazala je Kaja Kalas, predstavnica Evropske unije za vanjske polove i bezbjednosnu politiku tokom obraćanja novinarima u Vili ,,Gorica” &nbsp; Šefica evropske diplomatije možda i nije bila svjesna koliko je u pravu: Crna Gora se i pred ove lokalne izbore bori sa stranim uticajem. Iako režim Aleksandra Vučića nije toliko jak kao prilikom čuvene ,,Bitke za Nikšić” 2021. godine, iz štaba kojim rukovodi Marko Kovačević zatražili su pomoć od Beograda. Očito u lokalnoj vlasti koju predvodi član Nove srpske demokratije Andrije Mandića zabrinuti su zbog evidentno dobrog rejtinga Demokratske partije socijalista. A time i mogućnosti da, uz odbornike Evropskog saveza i Ure, eventualno i liste Dragana Radulovića iz Župe, formiraju drugačiju vlast nakon 13. aprila. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190420_5fb6a2ad85f6cd54b1e5fe9223b2cc2dcf784da6428dddc03f8461e004276a64.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250407190420_5fb6a2ad85f6cd54b1e5fe9223b2cc2dcf784da6428dddc03f8461e004276a64" data-rendition-name="original" width="926" height="600" loading="lazy" alt="GLAVNI I IGRAČ ZADATKA: Vučić i Kovačević u Beogradu"> <figcaption>GLAVNI I IGRAČ ZADATKA: Vučić i Kovačević u Beogradu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  OPET ČEKAJU POMOĆ OD VUČIĆA Izvor Portala ETV iz Nove srpske demokratije registrovao je da Kovačević smatra da SEP Duška Markovića neće imati dovoljnu podršku birača za prelazak cenzusa. &nbsp; &nbsp;-Zato bi od krucijalne važnosti za održanje na vlasti bilo osvajanje još jednog mandata u postizbornoj raspodjeli galsova partija koje ne pređu cenzus - kaže naš sagovornik. &nbsp;&nbsp; Kako je Vučićev režim u teškom položaju zbog višemjesečne studentske pobune u Srbiji, Mandićeva i Kovačevićeva ekipa nije mogla da računa na logističku i finansijsku pomoć koja im je svojevremeno donijela pobjedu u Nikšiću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190420_c3d2cfcb30da90cb7307ec0e3097bf79401ba93bbf688dbd5813a33d973b98fe.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250407190420_c3d2cfcb30da90cb7307ec0e3097bf79401ba93bbf688dbd5813a33d973b98fe" data-rendition-name="original" width="768" height="432" loading="lazy" alt="LJUDI ZA SPECIJALNE ZADATKE: Mandić i Šijan "> <figcaption>LJUDI ZA SPECIJALNE ZADATKE: Mandić i Šijan(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prije četiri godine najveći dio finansijske im logističke podrške iz Beograda išao je preko Vlade Mandića, bivšeg rukometaša i člana Glavnog odbora Vučićeve Srpske narodne stranke. Nije on bio sam, pratila ga je ekipa uigrana za izborno bildovanje: bezbjednosno interesantno lice Dane Šijan, kao i Vučićevi ljudi iz entiteta Republika Srpska - Nenad Bogdanović iz takozvanog Istočnog Sarajeva, Dejan Puhalo iz Trebinja, te Slobodan Lalović i Blagdan Madžić iz Foče. Svi su oni februara 2021. godine privođeni u policiju i smatra se da su upravo ti ljudi najzaslužniji što je Mandićeva koalicija dobila par hiljada glasova više i došla na vlast u Nikšiću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190424_b72b0058f4809639d7eba4029db2791629b91bcf6253440a75f40569d3a8f1d4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250407190424_b72b0058f4809639d7eba4029db2791629b91bcf6253440a75f40569d3a8f1d4" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="ISPOMOĆ REŽIMU U BEOGRADU: Trebinje "> <figcaption>ISPOMOĆ REŽIMU U BEOGRADU: Trebinje(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TREBINJE KAO ,,MEKA I MEDINA” U nedostatku takve podrške, ovog puta se koristi kombinovana metoda vještačkog građenja izbornog rezultata. Izvor Televizije E ističe da se već izvjesno vrijeme obavlja prenos gotovog novca iz Trebinja u Nikšić, koji se dostavlja pojedinim članovima rukovodstva NSD, a nakon toga se distribuira posredstvom pouzdanih partijskih aktivista na terenu. &nbsp; Za prenos novca se koristi, evidentirali su operativci ANB-a, službeni automobil mercedes E klase iz obezbjeđenja jednog poslanika iz Nove srpske demokratije. &nbsp; -Protekle sedmice registovan je prelazak službenog automobila marke ,,mercedes E 280” preko graničnog prelaza Ilino brdo. Vozač je iz Dragove Luke a vozilo je &nbsp;vlasništvo Skupštine Crne Gore. Kako raspolaže svjetlosnom signalizacijom, a kao vozilo iz pratnje ne potpada pod režim kontrole policije. Registrovano je i vozilo ,,opel astra” u vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore koje je vozio čovjek iz Kličeva i putovao za Trebinje. Izvoru nije poznato od koga preuzimaju novac, ali treba očekivati da će u dva-tri naredna dana ponovo odlaziti u Trebinje – kazao je izvor Portala ETV I Televizije E iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; &nbsp;Prema naredbi čelnika ANB-a Ivice Janovića, operativci Agencije brižljivo prate predizbornu trku u Nikšiću I Herceg Novom. Poseban je fokus na grad pod Trebjesom, prvenstveno zbog mučnog iskustva ,,namicanja &nbsp;glasova” za Mandićev Demokratszki front 2021. godine. &nbsp; NOVE IZBORNE MANIPULACIJE &nbsp; Nikšić je na posljednjem zajedanju Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope istaknut kao jedan od <a href="https://search.coe.int/cm/eng#%7B%22CoELanguageId%22:[%22eng%22],%22CoEReference%22:[%22CG(2025)48-10%22],%22sort%22:[%22CoEValidationDate%20Descending%22],%22CoECollection%22:[%22COE_DOC%22],%22po%22:%7B%22ref%22:%22=%22%7D,%22CoEIdentifier%22:[%220900001680b4cb53%22]%7D" target="_blank">primjera stranog miješanja</a> u izborne procese. Prema saznanjima naše redakcije, i za ove nikšićke izbore vlast koristi sva – dozvoljena i nedozvoljena sredstva. &nbsp; Portal ETV je u tekstu novinarke Kaćuše Krsmanović objavio je protekle sedmice informacije da su državljani Crne Gore koji rade ili žive u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (u vrijednosti oko 1.800 eura). Za tu uslugu moraju da uzvrate uslugom: kako mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal, zauzvrat na izborima treba da glasaju - ,,Za budućnost Nikšića“. &nbsp; Protekle sedmice je Demokratska partija socijalista objavila spisak oko 200 građana Trebinja koji su registrovani na glasačkim spiskovima u Nikšiću, a procjenjuje se da je izvjestan broj birača iz Bileće i Foče takođe nezakonito upisan u crnogorski birački spisak. Zato će, po saznanjima Televizije E, već sjutra ili najkasnije u srijedu DPS predati krivične prijave protiv odgovornih koji su nezakonito upisali ljude iz susjedne države u birački spisak Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190424_55ed921abb30a1189fc08409e29bb48224c82c8e309cbf104a8226eedb1ed121.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250407190424_55ed921abb30a1189fc08409e29bb48224c82c8e309cbf104a8226eedb1ed121" data-rendition-name="original" width="1080" height="622" loading="lazy" alt="NA NOVOM ISPITU: Mandić i Kovačević"> <figcaption>NA NOVOM ISPITU: Mandić i Kovačević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI NEĐELJU &nbsp; Teško je procijeniti da li će ove predizborne mahinacije biti dovoljne da poljuljana aktuelna vlast predvođena Markom Šubarom Kovačevićem zadrži sadašnje pozicije. &nbsp; Izvjesno je, na žalost, da nadležno državo tužilaštvo neće reagovati na sve informacije o izbornim mahinacijama, prevarama i teškom ogrješenju o zakone. &nbsp; I neće im biti prvi put. &nbsp; Februara 2021. kada su u Nikšiću privedeni navodni lobisti iz Srbije, Vlada Mandić i ekipa, pušteni su samo nekoliko sati kasnije. I oktobra 2022. godine, srpski biznismen Dejan Slijepčević priveden je na aerodromu Podgorica kada je prenosio veću količinu keša dok je helikopterom doletio iz Beograda. I on je nakon nekoliko sati pušten. &nbsp; Tadašnji SDT na čijem je čelu Vladimirom Novovićem kao da se bavila nekom vrstom izbornog sportskog ribolova: nakon hvatanja ulova, kratkog držanja, oslobodili bi uhapšene i vratili ih na slobodu. Nema dileme, tako će se i ove sedmice ponašati &nbsp;osnovna tužilaštva koja su sada nadležna za izborne prevare. &nbsp; Valja se jedino nadati da ovog puta izborne prevare neće biti dovoljne za izbornu pobjedu. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: daris-mujic