Danska premijerka Mete Frederiksen rekla je danas da njena zemlja ne može da pregovara o svom suverenitetu, poslije objave novog okvirnog sporazma NATO o arktičkoj bezbjednosti bez američke upotrebe sile za preuzimanje Grenlanda.
U saopštenju je ocijenika da je bezbjednost Arktika pitanje za cio NATO i da je "dobro i prirodno" da o tome razgovaraju američki predsjednik Donald Tramp i generalni sekretar NATO Mark Rute.
Frederiksen je kazala da se često čuje sa Ruteom i da je sa njim razgovarala i prije i posle njegovog jučerašnjeg sastanka sa Trampom u Davosu.
- Bezbjednost Arktika je pitanje za cio NATO. Prema tome dobro je i prirodno da se o tome takođe razgovara izmedju generalnog sekretara i predsjednik SAD. Kraljevina Danska dugo se zalagala da NATO poveća svoje angažovanje u Arktiku - piše u saopštenju, prenosi N1.
Premijerka je navela je da je danska vlada koordinisala napore sa vladom Grenlanda tokom celog procesa.
- NATO je u potpunosti upoznat sa stavom Kraljevine Danske. Možemo da razgovaramo o svim političkim pitanjima: bezbjednosti, investicijama, ekkonomiji. Ali ne možemo da razgovaramo o našem suverenitetu. Informisana sam da to nije bio slučaj - rekla je ona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Frederiksen: Bezbjednost Arktika je pitanje za cio NATO

Danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen izjavio je danas da će Danska nastaviti saradnju sa SAD oko Grenlanda, ali da neće praviti kompromise u pogledu osnovnih principa oko teritorije, piše britanski list Gardijan.
- U godini 2026. ne trgujete ljudima, već između ljudi - izjavio je Rasmusen, i dodao da će Danska nastaviti diplomatske razgovore sa SAD, ali da nije spremna da pravi kompromis u vezi sa svojim osnovnim principima o teritoriji.
On je naveo da nije gledao govor predsjednika SAD Donalda Trampa u Davosu, već se samo informisao o najvažnijim stvarima.
Rasmusen kaže da je "samo po sebi pozitivno" to što se Tramp obavezao da neće koristiti silu zbog Grenlanda, i ojcenjuje da je američki predsjednik i dalje odlučan da preuzme kontrolu nad autonomnim ostrvom, koje je dio Kraljevine Danske.
Dodao je da Trampove ambicije i dalje ostavljaju otvorena pitanja s obzirom na članstvo Danske u savezu NATO, a samim tim i Grenlanda.
Danski ministar je odbacio Trampove kritike, rekavši da je Danska sačuvala Grenland od kineskog uticaja.

1250x600

1084x550

Danski ministar: Nastavljamo saradnju sa SAD oko Grenlanda, bez kompromisa u pogledu teritorije

Bez nas danas bi svi pričali njemački i japanski. Nakon toga smo predali Grenland Danskoj, kakva greška, kako su nezahvalni - poručio je američki predsjednik Donald Tramp tokom obraćanja na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.
Uoči njegovog dolaska nekoliko je evropskih čelnika napustilo Davos. Među njima su Emanuel Makron i Ursula fon der Lajen.
- Jako nam je stalo do Evrope. Užasno je što rade od sebe. Imam puno poštovanja za građane Danske i Grenlanda. Ali svaka članica NATO-a mora moći braniti svoju teritoriju. Mi smo jedina sila, velika sila, koja to može učiniti. Vidjeli smo kako je Danska u šest sati pala u Drugom svjetskom ratu. Nisu imali šanse, a trudili su se. Borili smo se da spasimo Dansku, taj veliki, predivni komad leda - rekao je Tramp.
"Venezuela je prije 20 godina bila divna zemlja - Pomažemo im"
- Venecuela je pre 20 godina bila divna zemlja. Mi im pomažemo, zarađivaće više novca nego ikada, građani će živeti bolje. Kada je napad završen rekli su – hajde da se dogovorimo. Zaradiće više u narednih šest mjeseci nego što su zaradili za 20 godina. Rukovodstvo zemlje se ponašalo veoma, veoma pametno - rekao je Tramp.
Predsednik Si, navodi on, veoma cijeni sve što rade.

Tramp se obrušio na Dansku: Bez nas danas bi svi pričali njemački i japanski, nezahvalni su

Danska neće učestvovati na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. To je odlučila Vlada ove skandinavske države.
Blumberg javlja da je razlog situacija oko Grenlanda i sve zategnutiji odnos između tamošnjih vlasti i administracije Donalda Trampa koji pokušava da preuzme ostrvo.
- Možemo da potvrdimo da Vlada Danske neće biti predstavljena u Davosu ove nedjelje. Predstavnici danske vlade dobili su poziv ove godine - navodi se u saopštenju.
Podsjetimo, američki predsjednik Donald Tramp je krajem decembra pokrenuo pitanje pripajanja Grenlanda, uprkos oštrom protivljenju Danske i Evropske unije (EU).
Nakon što je nekoliko evropskih zemalja poslalo malu grupu vojnika na ostrvo, Tramp je najavio da će Danskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Finskoj, Holandiji i Norveškoj uvesti dodatne carine od 10 odsto zbog „opasne igre“, a da će one porasti na 25 odsto u junu ako se pitanje Grenlanda do tada ne riješi.
Svjetski ekonomski forum održaće se u Davosu, u Švajcarskoj, od 19. do 23. januara.

Zbog situacije sa Grenlandom neće učestvovati na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu

Veći broj danskih borbenih vojnika, koji se opisuje kao “značajan doprinos”, trebao bi večeras stići u Kangerlusak na Grenlandu. Tu informaciju danske oružane snage potvrdile su za dansku televiziju TV 2.
Kako izvještava TV 2, s njima će na Grenland doputovati i zapovjednik danske kopnene vojske Peter Bojsen.
Na Grenlandu su već stotine vojnika, sad stiže još
Pristigli vojnici trebali bi učestvovati u jačanju kontingenta danskih snaga koji se trenutačno raspoređuje na Grenlandu.
Ranije je zapovjednik Arktičkog zapovjedništva Soren Andersen izjavio da je u Nuk već stiglo oko 100 danskih vojnika, dok je sličan broj raspoređen i u Kangerlusaku. Tamo bi trebalo da započnu vojnu vježbu pod nazivom “Arctic Endurance”, koja je ubrzana i pojačana nakon nedavnih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je u više navrata izjavio da želi pripojiti Grenland Sjedinjenim Američkim Državama.

Danska šalje značajan broj vojnika na Grenland

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta danas je saopštio da je nakon konsultacija sa državama članicama EU, povodom tenzija oko Grenlanda, potvrđeno da je EU „strogo posvećena“ jedinstvu u principima međunarodnog prava teritorijalnog integriteta i nacionalnog suvereniteta, kao i da je EU jedinstvena u podršci i solidarnosti sa Danskom i Grenlandom.
U saopštenju se dodaje da je EU takođe posvećena „priznavanju zajedničkog transatlantskog interesa za mir i bezbjednost na Arktiku, posebno radeći kroz NATO“, ali je Brisel isto tako spreman da se brani „protiv bilo kakvog oblika prisile“.
Takođe, Košta je dodao da je na konsultacijama konstatovana i „spremnost za dalju saradnju sa SAD po svim pitanjima od zajedničkog interesa“, ali i da je „zajednička procjena da bi tarife potkopale transatlantske odnose i da su nespojive sa trgovinskim sporazumom EU i SAD“.

Košta: EU je jedinstvena u podršci Danskoj

Na hiljade demonstranata okupili su se danas širom Danske u znak solidarnosti sa Grenlandom u jeku prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da će anektirati to arktičko ostrvo, tražeći da Sjedinjene Države poštuju pravo Grenlanda na samoopredjeljenje.
Skandirajući "Grenland nije na prodaju" i držeći transparente s porukama poput "Prste dalje od Grenlanda", demonstranti su se okupili na trgu ispred gradske skupštine u Kopenhagenu prije nego što su krenuli prema američkoj ambasadi.
Protesti su se održali i na drugim lokacijama širom Danske, dok će se nešto kasnije građani okupiti i u Nuku, glavnom gradu Grenlanda, prenosi HRT.
Trampove ponovljene izjave o ostrvu izazvale su neviđenu diplomatsku krizu između Sjedinjenih Država i Danske, dvije države koje su osnivači vojnog saveza NATO.
Grenland, teritorija sa 57.000 stanovnika, kojom se vjekovima upravlja iz Kopenhagena, stekla je značajnu autonomiju od 1979. godine, ali Danska kontroliše odbranu i spoljnu politiku i finansira veći dio uprave.
Svih pet političkih stranaka izabranih u grenlandski parlament podržava nezavisnost od Danske, ali se ne slažu oko vremenskog okvira takvog poteza.
Proteklih dana su se izjašnjavali da bi radije ostali dio Danske, nego se pridružili SAD.

Protesti širom Danske u znak solidarnosti sa Grenlandom

Arheolozi su u blizini Kopenhagena, u moreuzu Eresund koji povezuje Baltičko more i Kategat, otkrili ogromnu olupinu srednjovekovnog trgovačkog broda, najveću ikada pronađenu iz tog perioda.
Ostaci broda su "izuzetno očuvani" jer su vjekovima bili prekriveni pijeskom.
Brod, nazvan Svalget 2, dug je 28 metara, širok devet i visok šest metara, a mogao je da prevozi oko 300 tona tereta, piše danas njemački Bild navodeći da je sagrađen oko 1410. godine, ali da razlog njegovog potonuća još nije poznat.
- Ovo je značajno otkriće za pomorsku arheologiju. Brod nam pruža jedinstven uvid u konstrukciju i život posade na najvećim trgovačkim brodovima srednjeg vijeka - izjavio je vođa iskopavanja Oto Uldum.
Analize drveta pokazuju da daske potiču s teritorije današnje Poljske, a konstrukcija iz Holandije.
Olupina je izuzetno očuvana jer je vjekovima bila prekrivena pijeskom na dubini od 13 metara. Sačuvana je cela desna strana broda, od kobilice do palube.
Pronađeni su i ostaci drvenog stražnjeg zamka, zidana kuhinja sa posuđem i ličnim predmetima posade, kao i ostaci ribe i mesa.
Koge, brodovi karakteristični za period srenjeg veka severne Evrope i Baltika, poput Svalget 2 smatrani su superteretnjacima svog vremena jer su mogli da prevoze velike količine robe, a da njima upravljaju malobrojne posade.
Takvi brodovi su transportovali so, drvo, cigle i hranu širom sjeverne Evrope. Šta je brod prevozio još nije poznato, jer je teret nestao tokom vjekova.
Nema dokaza da je brod korišćen u vojne svrhe niti da je učestvovao u sukobima.

Otkrivena olupina najvećeg srednjovjekovnog trgovačkog broda u Danskoj

Očekivalo se najgore: sastanak predstavnika Grenlanda i Danske s američkom administracijom održan je u sjenci prijetnje Sjedinjenih Država nasilnom aneksijom, ali i još svježeg sjećanja na poniženje koje je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doživio prije godinu u Bijeloj kući.
Do toga, međutim, u Vašingtonu nije došlo, piše Dojče vele. Obje strane su se prije svega složile – da se ne slažu. Ipak, odlučeno je i da se formira radna grupa koja bi nastavila razgovore o budućnosti Grenlanda.
Koji su sada mogući scenariji?
<h2>Scenario 1: vojno preuzimanje</h2>
Donald Tramp ovu varijantu stalno pominje. U sposobnost američke vojske da brzo zauzme ostrvo niko ne sumnja. SAD su već sada vojno prisutne na ostrvu, ali s relativno malim brojem vojnika u bazi „Pitufik“ na sjeverozapadnoj obali. Prema navodima danskog ministra spoljnih poslova, tamo je stacionirano oko 200 američkih vojnika.
To vjerovatno ne bi bilo dovoljno za brzu operaciju – eventualni napad morao bi da se izvede snagama koje dolaze spolja. Važnu ulogu bi pritom imala Druga flota američke mornarice, čije je područje djelovanja sjeveroistočni Atlantik. Planovi za takav scenario već se razrađuju u Pentagonu, a odgovarajući nalog Tramp je izdao odmah po završetku akcije hapšenja venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.
Međutim, ako bi SAD napale Grenland, radilo bi se o napadu na jednu članicu NATO, čime bi se aktivirao mehanizam kolektivne odbrane iz ugovora Alijanse. To može, ali i ne mora nužno da podrazumijeva vojnu reakciju drugih država. To bi, takođe, značilo da bi američki admiral morao da vodi operaciju NATO protiv SAD. Naime, SAD su trenutno nadležne za odbranu nordijskih zemalja – Finske, Švedske i Danske. Takav scenario bi, kako naglašava danska premijerka Mete Frederiksen, značio kraj NATO.
Scenario vojne intervencije za Trampa otvara čitav niz političkih pitanja. Da li bi on to odlučio bez obzira na stavove sopstvene Republikanske stranke u kojoj ima mnogo pristalica NATO? Da li bi rizikovao gubitak američkih baza u Evropi? Ili upravo u sukobu oko Grenlanda vidi priliku da razbije NATO? Koliko visoko procjenjuje opasnost od vojnog sukoba sa državama-članicama Alijanse? O tim pitanjima će se, po svemu sudeći, odlučivati prije svega u Bijeloj kući – a ne u zajedničkoj radnoj grupi s Danskom.
<h2>Scenario 2: kupovina ostrva</h2>
Tramp je više puta jasno stavio do znanja da želi Grenland u vlasništvu SAD, a pritom je govorio i o „kupovini“. Vašington je i ranije pokazivao interesovanje za ostrvo. Na primjer, nakon Drugog svjetskog rata, američka vlada ponudila je Danskoj zlato u vrijednosti od 100 miliona dolara. Do kupovine tada nije došlo.
Tramp je tu ideju ponovo pokrenuo već tokom svog prvog mandata, ali ne s današnjom odlučnošću. Nakon pobjede na izborima 2024. godine vratio se ideji o preuzimanju ostrva, uz znatno jači naglasak na vojnu opciju. Prema navodima američkih medija, opciju kupovine potom je konkretizovao državni sekretar Mark Rubio. Prema tim izvještajima, nedavne prijetnje nisu imale za cilj vojnu invaziju, već kupovinu. List Njujork tajms je, pozivajući se na zvaničnike, objavio da je Tramp zatražio ažurirani plan za kupovinu ostrva.
Novinska agencija Rojters nedavno je izvijestila da se razmatraju iznosi između 10.000 i 100.000 dolara po stanovniku, kako bi se oni pridobili za priključenje Sjedinjenim Državama. Kopenhagen i glavni grad Grenlanda, Nuk, te ponude brzo su odbili.
Bivši danski ministar za Grenland Tom Hojem u intervjuu za njemački javni servis NDR je rekao: „Ko misli da se Grenlanđani mogu kupiti, taj ne poznaje grenlandsku dušu“. Veze s Danskom su tokom vjekova bile bliske, često i porodične, što je oblikovalo kulturni identitet ostrva. Novčane ponude ljudi doživljavaju kao uvredu i reaguje s prezirom.
<h2>Scenario 3: referendum o priključenju</h2>
Grenland je samoupravni dio Kraljevine Danske, ali ima pravo da se putem referenduma izjasni za nezavisnost. To bi mogao da bude korak ka dobrovoljnom priključenju SAD. O toj mogućnosti nedavno je spekulisao republikanski senator Džon Kenedi.
Čini se da SAD pokušavaju da zabiju klin između Grenlanda i Danske i da podstaknu antidansko raspoloženje. Krajem avgusta danska televizija DR izvijestila je da vlada u Kopenhagenu procjenjuje da su američki državljani učestvovali u tajnim akcijama političkog miješanja na Grenlandu. Tramp je takođe imenovao specijalnog izaslanika za Grenland, koji je ubrzo potom poručio da SAD žele direktno da razgovaraju sa Grenlanđanima o mogućem priključenju SAD.
Ipak, iako su mnogi Grenlanđani posljednjih godina sve naklonjeniji nezavisnosti od Danske, istraživanja javnog mnjenja su prošlog proljeća pokazala da je oko 85 odsto stanovništva protiv priključenja SAD. Nakon prošlogodišnjih parlamentarnih izbora formirana je široka koalicija, koja se tumači kao jasan znak odbacivanja pripajanja SAD.
Američki zahtjevi su, umjesto toga, Grenland dodatno približili Danskoj. Premijer Grenlanda Jens Frederik Nilsen je poručio: „Ako bismo ovdje i sada morali da biramo, izabrali bismo Dansku, Kraljevinu Dansku, NATO i EU“. Zbog toga referendum ne bi bio najbolja opcija za SAD.
<h2>Scenario 4: vojno jačanje Grenlanda i Arktika</h2>
Sporazum iz 1951. godine omogućava američkim oružanim snagama da koriste Grenland u vojne svrhe, uz obavezu da doprinose njegovoj odbrani. Od tada su SAD izgradile više baza na ostrvu, od kojih je većina u međuvremenu zatvorena. Ipak, sporazum im omogućava da u svakom trenutku ponovo znatno povećaju svoje vojno prisustvo. Trampu, međutim, to očigledno nije dovoljno, jer svoje zahtjeve stalno opravdava prijetnjom koju navodno predstavljaju Kina i Rusija.
Da bi se riješili ti bezbjednosni problemi, više država NATO se posljednjih mjeseci izjasnilo za jače prisustvo Alijanse u regionu. Već ove nedjelje trebalo bi da počne zajednička izviđačka misija više zemalja Alijanse, u kojoj učestvuje i njemački Bundesver. Cilj misije je, kako je saopštilo Ministarstvo odbrane u Berlinu, da se „ispitaju okvirni uslovi za moguće vojne doprinose podršci Danskoj u obezbjeđivanju bezbjednosti regiona“. Za sada se misija smatra prije svega simboličnom – kao ponuda SAD, ali i kao znak solidarnosti unutar NATO.
Danska takođe planira da ojača svoje vojno prisustvo na ostrvu, i to u saradnji s NATO-partnerima. Trenutno je na Grenlandu stacionirana jedinica Arktičke komande danskih oružanih snaga, koja je 2015. brojala oko 60 pripadnika. Pored toga, na sjeveroistoku ostrva nalazi se patrolna stanica Daneborg, gdje je, između ostalog, smještena i izviđačka jedinica sa psećim zapregama.
Generalno,NATO je od početka ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine ponovo otkrio strateški značaj arktičkog regiona i pojačao napore da tome odgovori. Da li je to na kraju pravi cilj SAD – ili im to ipak nije dovoljnoNATO je od početka ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine ponovo otkrio strateški značaj arktičkog regiona i pojačao napore da tome odgovori. Da li je to na kraju pravi cilj SAD – ili im to ipak nije dovoljno? Odgovor, čini se, neće zavisiti samo od vojnih razmatranja.

Četiri scenarija za Grenland

Danska je spremna da učini više, a Sjedinjene Američke Države već imaju širok vojni pristup Grenlandu i mogle bi da zatraže povećanje svog vojnog prisustva i svaki takav zahtjev će biti konstruktivno razmotren, izjavio je danas ministar spoljnih poslova Danske Lars Loke Rasmusen.
Na konferenciji za novinare održanoj u prisustvu ministarke spoljnih poslova Grenlanda Vivian Mocfeld u danskoj ambasadi u Vašingtonu, Rasmusen je rekao da je današnji sastanak sa američkim potpredsjednikom Džej Di Vensom i američkim državnim sekretarom Markom Rubiom uslijedio nakon niza upečatljivih javnih izjava o Grenlandu, prenosi BBC.
Kako je istakao Rasmusen, Grenland je pokriven članom 5 NATO, koji definiše kolektivnu odbranu kada je napadnuta bilo koja članica Alijanse.
On je dodao da je cilj sastanka bio da se pronađe zajednički način za jačanje bezbjednosti u Arktiku.
Rasmusen je opisao razgovor sa američkim visokim zvaničnicima kao „iskren, ali konstruktivan”.
On je naveo da su razgovarali o tome „kako osigurati dugoročnu bezbjednost na Grenlandu”, prenio je Gardijan. Rasmunsen je rekao i da se stavovi „i dalje razlikuju”, da je američki predsjednik Donald Tramp „jasno iznio svoj stav”, a da Danska i Grenland „imaju drugačiji stav”.
Prema njegovim riječima, Danska „i dalje vjeruje da se dugoročna bezbjednost Grenlanda može osigurati unutar trenutnog okvira”.
On je dodao i da Danska i Grenland smatraju „svaku ideju koja ne bi poštovala teritorijalni integritet Danske i pravo na samoopredjeljenje grenlandskog naroda” potpuno neprihvatljivim.&nbsp;
- Stoga i dalje imamo fundamentalno neslaganje, ali se takođe slažemo da se ne slažemo - rekao je Rasmusen, prenosi Tanjug.
On je naveo i da će biti formirana radna grupa na visokom nivou koja će istražiti da li se ta dva stava mogu uskladiti. Danski ministar je rekao da će se ta grupa fokusirati na bezbjednosne probleme SAD u vezi sa Arktikom, uz poštovanje danskih crvenih linija, i da će se prvi put sastati „za nekoliko nedjelja”.

Rasmusen: Danska je spremna da učini više, SAD već ima širok vojni pristup Grenlandu

Mještani Botuna i Zete protestovaće sjutra ispred zgrade Glavnog grada u 11 sati.
Protest se organizuje radi uručenja odluke koju je donijela Skupština opštine Zeta, a koja se odnosi na zabranu gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Zećani su prethodnih dana blokirali kružne tokove na Zabjelu, Donjoj Gorici, prema Nikšiću i Cetinju nezadovoljni zbog gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Oni insistiraju da premijer Milojko Spajić dođe u Botun na razgovore, a u suprotnom najavljuju radikalizaciju protesta i da će paralisati državu.
Botunjani i Zećani su izazvali i velike gužve i u mjestu Bistrice gdje su kombijem presjekli prugu koja povezuje Podgoricu i Bar, a na kratko su blokirali i kružni tok na Zlatici - na ulaz za autoput.
Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zvanično je počela 30. decembra prošle godine uz protivljenje mještana Botuna. Lokaciju obezbjeđuje policija, a ekipa Media Biroa je zabilježila da na gradilištu radove trenutno sprovodi jedan bager.
Na gradilištu su prethodno postavljene kamere, kao i finansijske i gradilišne table. Rok u kojem postrojenje mora biti izgrađeno je 31. maj 2028. godine.

Sjutra protest Zećana ispred zgrade Glavnog grada

Udruženje prevoznika Crne Gore će u periodu od 26. januara od 12 sati do 29. januara do 12 sati, uz mogućnost prekida ili produženja, organizovati prijavljeno mirno javno okupljanje, koje će se, kako pojašnjavaju, realizovati u vidu blokade saobraćaja za teretna motorna vozila na teritoriji Crne Gore. To će biti urađeno na saobraćajnicama koje gravitiraju ka graničnim prelazima na kojima se obavlja prekogranični prevoz robe, saopštili su.
- Mjesta okupljanja biće definisana u blizini navedenih graničnih prelaza, u skladu sa prijavom dostavljenom nadležnim organima. Napominjemo da tokom trajanja okupljanja neće biti nikakvih ograničenja i blokade saobraćaja za putnička vozila, autobuse, kombi vozila, teretna motorna vozila koja prevoze medikamente, živu stoku i opasne materije - kaže se u saopštenju.
Takođe tokom blokade saobraćaja teretnih vozila, biće omogućeno nesmetano odvijanje saobraćaja svim vozilima hitnih službi, dodaje se.
- Tokom protesta, teretna motorna vozila organizatora protesta neće biti zaustavljena i parkirana na kolovoznim i saobraćajnim trakama, već isključivo na pogodnim mjestima i proširenjima sa obje strane kolovoza, kako bi se obezbijedilo nesmetano i bezbjedno odvijanje saobraćaja - navode.
Prijava javnog okupljanja je podnijeta u zakonskom roku Upravi policije, sa kojima su i obavljene konsultacije u skladu sa zakonom, a Udruženje prevoznika Crne Gore će, kako kažu, tokom trajanja protesta nastaviti kontinuiranu saradnju i komunikaciju sa Upravom policije, u cilju sprovođenja svih neophodnih mjera bezbjednosti i očuvanja javnog reda i mira i bezbjednosti drumskog saobraćaja.
- Udruženje prevoznika Crne Gore apeluje na građane za razumijevanje i strpljenje tokom trajanja ovog mirnog javnog okupljanja - navodi se.
Razlog za protest je što su u Udruženju nezadovoljni uslovima poslovanja i nižim povraćajem novca na plaćene akcize za gorivo.
Udruženje je krajem prošle godine organizovalo trosatnu protestnu vožnju podgoričkim ulicama tokom koje je više od 200 vozača kamiona izrazilo nezadovoljstvo položajem. Prethodno su se, krajem oktobra, okupili ispred Ministarstva finansija tražeći sastanke sa predstavnicima institucija.

Udruženje prevoznika: Blokada saobraćaja blizu granica samo za teretna vozila

Is it possible to plan a criminal operation to influence events that already took place three months earlier? Outside of a science-fiction film such as Robert Zemeckis’s Back to the Future, such things seem absolutely impossible in real life.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260121190136_2d4d0b066f5e721f967cb2ef4258c5f5f8709979bcfe8674943705bd7d4fcec4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260121190136_2d4d0b066f5e721f967cb2ef4258c5f5f8709979bcfe8674943705bd7d4fcec4" data-rendition-name="original" width="636" height="385" loading="lazy" alt='SDT KAO REDITELJ ZEMEKIS: Najava za film ,,Povratak u budućnost"'> <figcaption>SDT KAO REDITELJ ZEMEKIS: Najava za film ,,Povratak u budućnost"(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Still, the Special State Prosecutor’s Office of Montenegro appears to have carried out a time travel operation of its own. And that in the Order to Conduct an Investigation into the smuggling of cocaine from Ecuador, signed by a trio of prosecutors: Ivan Medojević, Jovan Vukotić, and Maja Janković. The key objectives of a criminal organization consisting of 24 members are stated with precision.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260121190132_645a96217e401ac8cf21b0294fdfb94e025d1c7cf6d6ac02d83d7523040d3d5e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260121190132_645a96217e401ac8cf21b0294fdfb94e025d1c7cf6d6ac02d83d7523040d3d5e" data-rendition-name="original" width="3000" height="1943" loading="lazy" alt="POTPISNICI NAREDBE ZA SPROVOĐENJE ISTRAGE: Tužilački trojac - Medojević, Vukotić i Janković"> <figcaption>POTPISNICI NAREDBE ZA SPROVOĐENJE ISTRAGE: Tužilački trojac - Medojević, Vukotić i Janković(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  DIFFERENT POLICIES WITH A COMMON GOAL?! “...organized for the purpose of acquiring unlawful profit for themselves and the criminal organization, procuring large quantities of weapons and explosive materials, intimidating other persons, exerting influence over the appointment of individuals close to them to manager positions within the Police Administration of Montenegro to obtain data classified with a level of secrecy and other important information; and to use money obtained through criminal activity to influence, during the parliamentary elections in August 2020 in Montenegro, voters so that they do not exercise their voting right...” This is exactly how it is written in the Order to Conduct an Investigation dated December 5 of last year. It is stated that this is a twenty-four-member criminal group allegedly organized by Ljubo Milović and Mileta Ojdanić. Among the members are, according to the prosecutorial trio, Radoje Zvicer, Milo Božović, Radovan Perović, Vukašin Vojinović, as well as Petar Lazović, businessman Aleksandar Mijajlović, and several other well-known and lesser-known individuals. At first glance, it is strange that the alleged members of the criminal organization are evidently from different political options, such as the already mentioned Budva resident and Democratic Front politician Milo Božović, or the Podgorica businessman Aleksandar Mijajlović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260121190132_1e4cd88a41f91f632592ee204e8ab92d2c3f79ddc049d38795abb5c1dc94ac96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260121190132_1e4cd88a41f91f632592ee204e8ab92d2c3f79ddc049d38795abb5c1dc94ac96" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="GREŠKE U DATUMIMA: Izvod iz Naredbe o sprovođenju istrage"> <figcaption>GREŠKE U DATUMIMA: Izvod iz Naredbe o sprovođenju istrage(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  FLIGHT THROUGH TIME However, an even greater confusion is created by the prosecutorial flight through time, especially when analyzing the now already famous 12 messages that prosecutors have been transferring at will across different investigations, from cigarette smuggling to cocaine smuggling. And which are identical, even including the same typing errors. 30 NOVEMBER 2020 (Ljubo Milović): Wherever ships go from Ecuador, I can send / Currently, we only work in Rotterdam / I worked in Istanbul / I worked in Hamburg / Currently, we only work in Rotterdam... 1 DECEMBER 2021 (Petar Lazović): Is Bulgaria and Greece interesting / Most likely there is something there / can Macedonia too? This is just a fragment of the 12 notorious sentences that the Special State Prosecutorial Office uses whenever a particular prosecutor needs them and for whichever criminal offense they want to charge. And one mistake is immediately noticeable: from the Sky messages presented, it appears that Ljubo Milović waited for Petar Lazović’s response for an entire year - from November 30, 2020, to December 1, 2021?! The prosecutorial trio should have paid attention when they copied the 12 sentences from the indictment for cigarette smuggling from June 2025 - the same mistake was repeated there.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260121190136_5c68c296dfe003c4700f49749c2524ff61aa06cdd05080eee21590b82c56b8f7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260121190136_5c68c296dfe003c4700f49749c2524ff61aa06cdd05080eee21590b82c56b8f7" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="IMA LI ODGOVORA: Specijalno državno tužilaštvo"> <figcaption>IMA LI ODGOVORA: Specijalno državno tužilaštvo(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  MANIPULATIONS However, far more drastic is the manipulation of linking the planning of cocaine smuggling from Ecuador to the alleged illegal influence of the supposed criminal group on the August 2020 elections. Because even if they had successfully smuggled cocaine from Ecuador at the end of December 2020, the criminal organization could not have used the money from drug sales to influence the will of Montenegrin voters in elections that had ended three months earlier - on August 30?! This truly bizarre detail also points to numerous abuses of Sky material that Europol delivered to the Special Police Department and the Special State Prosecutor’s Office. It is possible that in the indictment currently being prepared, this, for the SSPO, truly humiliating mistake, will be corrected. But numerous questions raised by the investigative team of Television E remain unanswered: will the Chief Special Prosecutor Vladimir Novović raise the issue of responsibility; will the Prosecutorial Council begin to do its job; is there any initiative in the Higher Court to reconsider the confirmation of the indictment based on inserted and incorrect Sky messages? How long will the official state silence over unlawful manipulations by state officials continue?

Prosecutorial „Back to the Future“

Australijska policija izjavila je da traga za naoružanim napadačem u bijegu nakon što su tri osobe upucane i ubijene u četvrtak u malom gradiću uz jezero na istoku zemlje.
Policajci su upozorili ljude da ostanu u kućama u ruralnom gradiću Lejk Kargeligo, 450 kilometara zapadno od Sidneja.
Policija Novog Južnog Velsa izjavila je da je pronašla muškarca i ženu mrtve u vozilu nakon što je reagovala na dojave o pucnjavi u gradu kasno poslijepodne.
Ubrzo nakon toga u drugoj pucnjavi ubijena je žena i ranjen muškarac koji je, kako se navodi, u "kritičnom stanju" u bolnici.
- U ovoj fazi, policija je identifikovala počinitelja koji je još uvijek na slobodi - rekao je Endrju Holand, pomoćni povjerenik policije Novog Južnog Velsa.
Holan je dodao: "Trenutno sprovodimo veliku potragu u tom području. Molimo ljude da ostanu u kućama", rekao je Holand novinarima.
Vjeruje se da je napadač pobjegao u vozilu, rekao je Holand, a prenosi "ThePeninsulaQatar".

Tag: danska