U državama Zapadnog Balkana, gdje nasljeđe sukoba i podjela još uvijek duboko utiče na društvo, lekcije iz italijanskog iskustva s institucijom Predsjednika Republike mogu otvoriti put ka većoj političkoj stabilnosti i koheziji.
To je poručeno na promociji knjige "Predsjednici Republike Italije" autora Đanluke Pasarelija, profesora na Univerzitetu La Sapienza u Rimu, koja je održana u svečanoj sali Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore.
Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) i profesor na FPN, doc. dr Zlatko Vujović, kazao je da su rijetke prilike da se u Crnoj Gori objavi strano izdanje, navodeći da će u ime Crnogorskog udruženja za političke nauke učiniti sve da se to promijeni i da više ovakvih knjiga bude prevedeno i objavljeno u Crnoj Gori.
- Profesor Pasareli je veliki poznavalac Balkana, posebno Crne Gore, i veliki prijatelj naše zemlje. Kao rezultat uređivačke aktivnosti profesora Pasarelija, ranije je izašla knjiga „Prezidencijalizacija političkih partija na Zapadnom Balkanu“, koja je obuhvatila širi geografski prostor Balkana, uključujući analize Hrvatske i Slovenije. Odlučili smo da crnogorskoj publici približimo italijanski politički sistem kroz ovu knjigu, fokusirajući se na ulogu predsjednika Italije, koja je značajno drugačija od predsjedničke funkcije u državama bivše Jugoslavije i Albanije - naveo je Vujović.
Pojasnio je da u Crnoj Gori i državama regiona predsjednici često imaju institucionalno slabe pozicije, ali ako su istovremeno predsjednici vladajuće partije, njihova moć postaje izuzetno velika, što često polarizuje društvo.
- S druge strane, u Italiji imamo složeniji sistem, gdje je predsjednik rezultat visokog stepena kompromisa i konsenzusa, što daje stabilnost političkom sistemu - naveo je Vujović.
Prema njegovim riječima, profesor Pasareli je u ovoj knjizi, kroz naučni, ali i pripovjedački stil, uspio da približi političku kulturu Italije široj publici, uključujući stručnjake, ali i one koji žele znati više o političkom sistemu Italije.
- Imamo zadovoljstvo da predstavimo crnogorsko izdanje ove knjige, od koje ćemo jedan broj primjeraka donirati Fakultetu političkih nauka, jer je knjiga izuzetno korisna i za naše studente. Naši profesori, Srđan Darmanović i Ivan Vuković, predaju predmete na kojima se ova knjiga može koristiti kao literatura za seminarske i naučne radove - rekao je Vujović.
Profesor na FPN, prof. dr Srđan Darmanović kazao je da nas Pasarelijeva knjiga vodi kroz istoriju poslijeratne republike, prikazujući likove 12 šefova države koji su imali ogromnu ulogu u oblikovanju moderne Italije.
- Kao što Đanluka ističe u "u zemlji koja je za skoro 80 godina od Drugog svjetskog rata do danas promijenila 69 vlada, krizni menadžment mudrih, staloženih, ali i odlučnih šefova države, bio je nerijetko presudne važnosti - naveo je Darmanović.
On je istakao da, prema političkoj teoriji o kojoj Pasareli piše, šef države predstavlja najvišeg zvaničnika u suverenoj zemlji i simbolizuje jedinstvo i integritet nacije.
- Međutim, on naglašava da u parlamentarnoj republici, kao što je Italija, šef države ima mnogo više ceremonijalnu, simboličnu i ograničenu ulogu, što ga stavlja u izazovnu poziciju pored snažnog premijera. U ovom kontekstu, Đanluka se osvrće na ulogu šefa države kao "stabilizirajuće i neutralne snage," koja treba da stoji iznad svakodnevnih partijskih i političkih borbi, a njegovo djelovanje treba da "održi dostojanstvo funkcije i promoviše nacionalnu koheziju čak i tokom političkih previranja“ - rekao je Darmanović.
Kao čuvari ustava, italijanski predsjednici su, prema Đanlukinom viđenju, intervenisali "kada su smatrali da je demokratski proces ugrožen."
On takođe ističe da su "javnost ih je vidjela kao posljednju instancu kada se pojavljaju sukobi unutar vlade ili parlamenta," čime se osigurava da se ustavni poredak održi čak i u turbulentnim vremenima.
- Đanluka nam šalje "dobro poznatu poruku koja u američkom političkom žargonu glasi: „Personality Matters, Leadership Matters“. Njegova knjiga, kako se čini, ne samo da istražuje ličnosti koje su oblikovale Italiju, već takođe postavlja pitanje: "Da li iz Đanlukine knjige možemo izvući neke lekcije za naš region Zapadnog Balkana?" - naveo je Darmanović.
Profesor na FPN, doc. dr Ivan Vuković, istakao je da za razliku od većine autora koji proces konsolidacije italijanske demokratije u decenijama nakon fašističke diktature i nacističke okupacije analiziraju u odnosu na djelovanje brojnih vlada, fokus profesora Pasarelija je na instituciji predsjednika i onima koji su u Italiji služili u tom kapacitetu, predstavljajući neko manje, neko više uspješno, kao garant nacionalnog jedinstva i poštovanja državnog ustava.
- Na način koji je veoma koristan za studente političkih nauka i sve one koji žele da saznaju nešto više o proceduri izbora predsjednika, koja uzgred u nekoliko tačaka podsjeća na izbor poglavara Rimokatoličke crkve. Njegovim ustavnim nadležnostima, kažem njegovim jer Italija još uvijek čeka na prvu predsjednicu, te njegovoj veoma značajnoj ulozi u političkom sistemu Italije, autor je predstavio jednako uzbudljivu savremenu političku istoriju svoje zemlje - naveo je Vuković.
Prema njegovim riječima, svako od poglavlja posvećenih italijanskim predsjednicima predstavlja poseban prilog priči o duhu vremena koje je oblikovalo Italiju danas.
- Drugim riječima, okvir za njihove političke biografije čine decenije društvenih previranja i dubokih podjela među Italijanima različitih ideoloških svjetonazora, uz nezaobilazne političke spletke i intrige, priče o mafiji, masoneriji i italijanskoj dubokoj državi. Kratka istorija hladnog rata u Evropi i jedno svjedočanstvo o nacionalnom pomirenju predstavljaju vrijednu lekciju onima koji se bave partijskom politikom. I, nadasve, podsjećanje na to koliko su, pogotovo u izazovnim vremenima, značajni primjeri državničkog odnosa predsjednika Republike - rekao je Vuković.
Autor knjige "Predsjednici Republike Italije" i profesor na Univerzitetu La Sapienza u Rimu Đanluka Pasareli uporedio je izbor predsjednika Republike Italije sa izborom pape, ističući da iako nisu direktni izbori, postoji određena sličnost u njihovoj tajnosti i ozbiljnosti.
On se osvrnuo na uticaj ličnosti i kredibiliteta predsjednika, navodeći bivšeg predsjednika Karla Azelja Čampija kao primjera vođe koji je mogao ostvariti značajan uticaj bez potrebe za vojnim resursima.
Pasareli je naglasio da je predsjednička funkcija u Italiji više simbolična i ceremonijalna, ali i da može igrati ključnu ulogu u posredovanju između vlade i naroda.
- Predsjednik treba da bude lik koji donosi stabilnost u sistemu često pogođenim promjenama vlasti. Italijani imaju posebno povjerenje prema predsjedniku, uprkos opštem nepovjerenju prema političarima. Predsjednik Republike se smatra "ocem nacije" koji može umiriti i voditi narod kroz političke turbulencije - pojasnio je Pasareli.
Ukazao je kako se predsjednik bira indirektno, kroz kombinaciju članova dva doma parlamenta i regionalnih delegata, što omogućava postizanje šireg konsenzusa.
- Ovaj sistem pomaže u odabiru umjerenijih kandidata i smanjuje mogućnost polarizacije u društvu - dodao je Pasareli.
Izrazio je nadu da bi se u Crnoj Gori mogla otvoriti diskusija o indirektnom izboru predsjednika kao mogućem načinu smanjenja podjela unutar društva.
Ambasadorka Italije u Crnoj Gori, Andreina Marsela, istakla je da se promocija ove knjige dešava tokom proslave Dana italijanskog jezika, izrazivši posebnu zahvalnost profesoru Pasareliju, koji je sa velikim entuzijazmom prihvatio njihov poziv da dođe i promoviše knjigu napisanu na italijanskom, a prevedenu na crnogorski jezik.
 - Ovom promocijom slavimo italijanski jezik i izvan naših nacionalnih granica, dok ujedno dokazujemo čvrstu saradnju između Italije i Crne Gore, kako na polju lingvistike, tako i na političkom planu, što se reflektuje kroz ovu knjigu - istakla je Marsela.
Prodekanka za međunarodnu saradnju na Fakultetu političkih nauka doc. dr Ena Grbović izrazila je zadovoljstvo što se promocija knjiga održava upravo na tom fakultetu, navodeći da je knjiga vrijedan vodič za razumijevanje modernih političkih sistema, demokratskih procesa i liderstva.
- Italija, u tom smislu, predstavlja reprezentativan primjer. Istorijske i kulturne veze između Italije i Crne Gore su duge i bogate. Dovoljno je podsjetiti na krunu crnogorsko-italijanskih veza, na koju smo svi ponosni – kraljicu Jelenu Petrović-Njegoš, odnosno Jelenu Savojsku. Danas, kao dvije suverene zemlje na Jadranu, naši odnosi su čvrsti i utemeljeni na međusobnom poštovanju, kao i na zajedničkim vrijednostima evropskih integracija. U tom smislu, Crna Gora i Italija su danas euroatlantske saveznice, a Italija pruža snažnu podršku Crnoj Gori na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji - istakla je Grbović.
Ukazala je da saradnja s italijanskim univerzitetima i istraživačkim centrima svake godine dobija na značaju, stvarajući nove generacije visokoškolaca koji grade mostove između dvije države.
- Broj studenata našeg fakulteta koji posjećuju Italiju u okviru programa studentske razmjene raste iz godine u godinu, na obostrano zadovoljstvo naših obrazovnih sistema - navela je Grbović.
Izdavači knjige „Predsjednici Republike Italije“ za Crnu Goru su Crnogorsko udruženje za političke nauke (MoPSA) i Centar za monitoring iz istraživanje (CeMI).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Italijansko iskustvo s institucijom Predsjednika Republike put ka političkoj stabilnosti i koheziji na Zapadnom Balkanu

De fakto podjela Gaze između područja pod kontrolom Izraela i dijela kojim upravlja Hamas postaje sve vjerovatnija, reklo je više izvora, dok napori da se unaprijedi plan američkog predsjednika Donalda Trampa za okončanje rata, osim primirja, stagniraju.
Šestoro evropskih zvaničnika sa direktnim uvidom u napore da se sprovede naredna faza plana reklo je Reutersu da je on praktično u zastoju i da sada izgleda da će se obnova ograničiti na dio pod izraelskom kontrolom.
To bi, upozoravaju, moglo dovesti do godina razdvajanja.
Prema prvoj fazi plana, koja je stupila na snagu 10. oktobra, izraelska vojska sada kontroliše 53% teritorije na Mediteranu, uključujući veći dio obradive zemlje, kao i Rafu na jugu, djelove grada Gaze i drugih urbanih oblasti.
Gotovo svih dva miliona stanovnika Gaze nagurano je u kampove sa šatorima i u ruševine razorenih gradova u ostatku enklave, koju kontroliše Hamas.
Reutersovi snimci dronom napravljeni u novembru pokazuju katastrofalna razaranja na sjeveroistoku grada Gaze nakon završnog izraelskog napada prije primirja, poslije mjeseci bombardovanja. To područje je sada podijeljeno između izraelske i Hamasove kontrole.
Sljedeća faza plana predviđa da se Izrael dodatno povuče sa takozvane žute linije dogovorene u okviru Trampovog plana, uz uspostavljanje prelazne uprave za Gazu, raspoređivanje multinacionalnih bezbjednosnih snaga koje bi preuzele odgovornost od izraelske vojske, razoružanje Hamasa i početak obnove.
Ali plan ne predviđa rokove niti mehanizme za sprovođenje. U međuvremenu, Hamas odbija da se razoruža, Izrael odbacuje bilo kakvo učešće Palestinske uprave koju podržava Zapad, a neizvjesnost traje kada je riječ o multinacionalnim snagama.
„Još razrađujemo ideje“, rekao je jordanski ministar spoljnih poslova Ajman Safadi na bezbjednosnoj konferenciji u Manami ovog mjeseca. „Svi želimo da se ovaj konflikt završi, svi želimo isti cilj. Pitanje je: kako da to ostvarimo?“
Bez snažnog pritiska Sjedinjenih Država da se probije zastoj, izgleda da će žuta linija postati de facto granica koja na neodređeno vrijeme dijeli Gazu, navelo je 18 izvora, među kojima šestoro evropskih zvaničnika i bivši američki zvaničnik upoznat sa pregovorima.
Sjedinjene Države su pripremile nacrt rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, kojom bi multinacionalne snage i prelazno tijelo dobili dvogodišnji mandat. Ali desetoro diplomata reklo je da vlade i dalje oklijevaju da pošalju trupe.
Evropske i arapske zemlje posebno bi malo vjerovatno mogle učestvovati ako bi njihove obaveze prevazilazile mirotvorne misije i podrazumijevale direktan sukob sa Hamasom ili drugim palestinskim grupama, rekli su.
Američki potpredsjednik Džej-Di Vens i Trampov uticajni zet Džared Kušner rekli su prošlog mjeseca da bi sredstva za obnovu mogla brzo početi da se preusmjeravaju u područje pod kontrolom Izraela čak i bez prelaska na narednu fazu plana, sa idejom stvaranja model zona u kojima bi neki stanovnici Gaze mogli da žive.
Takvi američki prijedlozi ukazuju da fragmentisana realnost na terenu prijeti da se „zaključa u nešto mnogo dugoročnije“, rekao je Majkl Vahid Hana, direktor programa za SAD u Međunarodnoj kriznoj grupi.
Portparol Stejt departmenta rekao je da je postignut „ogroman napredak“ u unapređenju Trampovog plana, ali da predstoji još posla — ne odgovarajući na pitanje da li će se obnova ograničiti na dio pod izraelskom kontrolom.
Izraelski premijer Benjamin Netanijahu je rekao da Izrael nema namjeru da ponovo okupira ili upravlja Gazom, iako su krajnje desni ministri u njegovom kabinetu pozivali na obnovu naselja demontiranih 2005. godine.
I vojska se odupire takvim zahtjevima za trajnim zauzimanjem teritorije ili direktnim nadzorom nad civilima u Gazi. Netanjahu je umjesto toga obećao da će održavati bezbjednosnu zonu unutar Gaze, duž granice, kako bi se spriječilo ponavljanje Hamasovog napada iz oktobra 2023. godine koji je prouzrokovao rat.

Rizik od podjele Gaze sve veći dok Trampov plan stagnira

Časopis za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine Crne Gore „Komun@“ raspisao je Konkurs za dodjelu Godišnje nagrade i plaketa za doprinos očuvanju identiteta i afirmaciji kulturno-istorijske baštine Crne Gore.
Kako je saopšteno iz Programskog odbora časopisa, nagrada „Komun@“ dodjeljuje se instituciji ili pojedincu koji su u prethodnom periodu dali značajan doprinos očuvanju i promociji crnogorskog kulturnog identiteta, tradicije i baštine.
Predlagači mogu biti nacionalne i opštinske institucije kulture, akademsko-naučne ustanove, nevladine organizacije iz oblasti kulture, kao i grupe građana ili pojedinci.
Prijedlog za nagradu treba da sadrži:
- osnovne podatke i biografiju institucije ili pojedinca,
- opis djelatnosti relevantne za oblast nagrade,
- obrazloženje prijedloga kojim se ističe konkretan doprinos očuvanju i afirmaciji kulturno-istorijske baštine Crne Gore.
O pristiglim prijedlozima odlučivaće stručni žiri u sastavu:
- prof. dr Vladimir Vojinović – predsjednik,
- doc. dr Adnan Pekić – član,
- Nevenka Jovović – član.
Rezultati konkursa, sa obrazloženjem odluke, biće objavljeni na Facebook stranici časopisa Komun@ (facebook.com/casopis.komuna) i u medijima.
Zainteresovani kandidati mogu dostaviti konkursne prijedloge i potrebnu dokumentaciju u elektronskoj formi na adresu:
casopis.komun@gmail.com, uz naznaku: „Konkurs za nagradu Komun@“,najkasnije do 23. novembra 2025. godine.

Časopis „Komun@“ raspisao konkurs za Godišnju nagradu za doprinos očuvanju kulturno-istorijske baštine Crne Gore

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirane su 22 saobraćajne nezgode, a poginula je jedna osoba.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da su teže povrijedjene dvije, a lakše osam osoba.
Navodi se da Podgorici evidentirano devet saobraćajnih nezgoda, a u Baru i Nikšiću po četiri.
Dvije nezgode evidentirane su u Kotoru, a po jedna u Danilovgradu, Cetinju i Budvi.
Izdato je 316 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 40 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela četiri para registarskih tablica.

Za 24 sata 22 saobraćajne nezgode, poginula jedna osoba

Dejvid Salaj osvojio je u ponedjeljak ovogodišnju Bukerovu nagradu za roman "Flesh" (Meso), postavši prvi mađarsko-britanski autor koji je osvojio jednu od najvećih književnih nagrada na engleskom govornom području.
Napisana u lakoj prozi – koju karakteriše kratkoća i nedostatak nepotrebnih detalja – knjiga prati &nbsp;čovjeka uhvaćenog u nizu događaja koji su decenijama izvan njegove kontrole.
Prikazuje njegov uspon od života u stambenom naselju u Mađarskoj do vila londonskih superbogataša.
- Meditacija o klasi, moći, intimi, migraciji i muževnosti, 'Meso' je uvjerljiv portret jednog čovjeka i formativnih iskustava koja mogu odjekivati kroz cio život - rekli su organizatori dodjele nagrada u Londonu u izjavi.
Za Bukerovu nagradu mogu konkurisati sve knjige koje su napisane na engleskom jeziku, a objavljene su u Ujedinjenom Kraljevstvu ili u Republici Irskoj. Osim nagrade od 50.000 funti (57.000 eura) za pobjednika, kao i nagrade od 2.500 funti za svakog od autora preostalih djela koja su se našla u užem izboru, pisci takođe dobijaju na popularnosti i imaju koristi od povećane prodaje knjiga.
Dejvid Salaj je 51-godišnji pisac rođen u Montrealu. Njegova je majka Kanađanka, a otac Mađar. Dio djetinjstva proveo je u glavnom libanskom gradu Bejrutu, prije nego što se s porodicom preselio u London. Nakon što je diplomirao na Oksfordu, preselio se u Brisel, a potom i u Pečuj.
"Iako mi je otac Mađar, nikad se nisam osjećao kao kod kuće u Mađarskoj. Pretpostavljam da sam tamo uvijek pomalo stranac, a živjeći toliko godina daleko od Ujedinjenog Kraljevstva i Londona, imao sam sličan osjećaj i prema Londonu. Stvarno sam želio da napišem knjigu koja se proteže između Mađarske i Londona i uključuje lik koji se nije osjećao kao kod kuće ni na jednom mjestu“, izjavio je Salaj za BBC radio.
"Meso" je šesti Salajev roman, ali ne i prvi koji je nominovan za Bukerovu nagradu. Već je bio u užem izboru 2016. sa romanom "All That Man Is" (Sve što čovjek jeste), koji je preveden i na srpski, a donosi devet priča o devetorici muškaraca u različitim životnim fazama.
- Nikada nismo pročitali ništa slično. To je, u mnogo čemu, mračna knjiga, ali ju je radost čitati. Mislim da nisam pročitao roman koji tako dobro koristi bijeli prostor na stranici. Kao da autor... poziva čitaoca da ispuni prostor, da posmatra – gotovo da stvara – lik s njim - rekao je predsjednik ovogodišnjeg žirija Rodi Dojl o nagrađenom romanu u zvaničnom saopštenju organizatora.

Dobitnik Bukerove nagrade mađarsko-britanski pisac Dejvid Salaj

Vučinić: Najviša državna adresa 2005. zabranila uklanjanje objekta sa Rumije

Krajem prošle nedjelje učinjena mi je neočekivana čast - da moj komentar bude šerovan na profilu, vjerovali ili ne, Borisa Bogdanovića. I sve to uz prigodnu opasku koja je potpuno potvrdila sve navode iz komentara koje Bogdanović veoma dobro razumije, ali se namjerno pravi glup.&nbsp;
Ili sam možda precijenio njegove kapacitete? Ako je u pitanju prvi slučaj – da se samo pravi glup - onda se može shvatiti zašto se u njegovom komentaru na moj komentar pominju: DPS, Aco Mijajlović, laži, uvrede, sluganstvo, sramota... Upravo ove riječi definišu skučeni prostor njegovog djelovanja: trauma sopstvenog iskustva potčinjavanja Novoj srpskoj demokratiji reflektuje se učitavanjem DPS-a kao sjenke nad mojim komentarom, a opsjednutost Acom Mijajlovićem je očito refleksija Bogdanovićevog, ali i svih Demokrata glavnog šefa - glavom i ideološkom bradom samog Andrije Mandića.&nbsp;
Dočim, ako je B.B. zaista, hm, ograničenih intelektualnih kapaciteta, pa nije shvatio poentu, ponoviću potpuno pojednostavljene glavne teze iz komentara kojeg megatrendovac Bogdanović netačno zove prilog.&nbsp;
Neće da mnogo boli, samo da prođemo kroz osnovna, jednostavna pitanja. Pa neka razmišlja, ako mu basta.&nbsp;
Prvo – Berane. Je li tačno da je cijelih osam dana je bilo potrebno policiji da identifikuje i uhapsi osobu koja je brutalno napala srpsku državljanku u Beranama, a koju su svi znali u gradu? Naravno - to je saopštila sama žrtva novinarima, i kazala je da je nakon prijave dva puta vidjela nasilnika, jednom u gradu a drugi put na vratima svoje kuće. I oba puta prijavila policiji koja ga je navodno tražila i navodno nije mogla da ga nađe. A suštinski i stvarno: policija je reagovala tek kad se u slučaj uključila Sigurna ženska kuća. Nije li ovo sramota?&nbsp;
Drugo - Zabjelo. Jesu li prvo bili uhapšeni pogrešni ljudi? Kako je to profesionalna policija sprovela sve profesionalne, potrebne mjere i radnje i podnijela krivičnu prijavu za pokušaj ubistva? Na osnovu čega – samo na osnovu izjave Jaćimovića, sina policajca, kako reče Lazar Šćepanović? I sve to bez gledanja snimka, samo na ,,časnu riječ“?!
I ovo je velika sramota ekipe iz vrha Demokrata, koje kontrolišu kompletan bezbjednosni sektor.&nbsp;
Treće – Trnovo. Dakle, ko stvarno stoji iza zasada marihuane, koliko ljudi je uhapšeno, zna li se struktura i članstvo OKG? Nije tu kraj pitanjima, ima još. Recimo: ko je to htio da na crnogorske ulice donese milionski vrijednu drogu i truje našu djecu, zna li Boris Bogdanović, zna li to Danilo Šaranović? Ne, Boris Bogdanović, baš kao i čelnici MUP-a i Uprave policije ne znaju odgovor ni na jedno od ovih pitanja...&nbsp;
Sramota, opet.&nbsp;
A još nije kraj nabrajanju neznavenosti vrha bezbjednosnog sektora koje kontrolišu Demokrate. Idemo dalje...
Četvrto – Đurđevi stupovi. Je li sam pop Trpčevski objavio video snimke na kojima psuje i vrijeđa policiju u Beranama? Kakva je bila reakcije policije; u koju se to mišju rupu sakrio tog dana direktor policije Lazar Šćepanović, pa nije zaštitio integritet svojih ljudi, službe na čijem je čelu, države koju navodno brani? A bio je dužan da to uradi.&nbsp;
Gdje je bio ministar Šaranović, đe se skrio koordinator svih službi bezbjednosti, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić? Dok časne policajce psuje sveštenik-spodoba koja je domaćine, Berance, ljude u čiju je kuću došla, svojevremeno izvrijeđala ispred Manastira Đurđevi stupovi tek što se obrela u Beranama na službovanju.&nbsp;
Nereagovanje policije je državna sramota.
Peto – Budva. Što bi sa gromoglasnim objavama o navodnom spriječenom velikom naručenom ubistvu u Budvi? Može li demantovati Bogdanović da navodni počinioci nijesu kažnjeni - samo prekršajno?! Nema ni glasa od poslanika koji voli da govori u parlamentu, ali samo kad nema ikoga da mu odgovori. Ali je priča o Budvi i velikom policijskom uspjehu (ispostaviće se: lažnom) trebalo na sva zvona objaviti kao dokaz da bezbjednosni sektor nešto ozbiljno radi. .
Šesto – Cetinje. Što znamo o kretanju ubice prvog januara, njegovim telefonskim razgovorima, prije i poslije krvavog pira; što policija zna, što javnost zna – dokle je došla istraga? Je li iko vještačio &nbsp;telefon ubice Aca Martinovića; je li išta sumnjivo pronađeno, da li je bilo intenzivne komunikacije sa jednom osobom koja službuje na Cetinju i kod koje je redaovno išao Martinović? &nbsp;
Ne, nije kraj iako bi B.B. poželio da jeste.&nbsp;
Sedmo – Bijelo Polje. ,,Slučaj Alija Balijagić“. I opet pitanja: kako je to Balijagić, deset godina mlađi 2015. godine, uhapšen za manje od deset dana, a prošle godine je poslije dvostrukog ubistva više od dvadeset dana bježao i bez problema prešao državnu granicu, iako je bilo logično pretpostaviti da će spas potražiti u Srbiji, kao i više puta do tada.
Što je sa odgovornošću za još jednu sramotu službi koje kontrolišu Demokrate? Što je sa odgovornošću za uništeni dron kojis e sudario sa helikopterom, sjeća li se iko i te sramote; ono kad je Šaranović došao da napravi selfi, pa je njegov helikopter oduvao vojni dron...&nbsp;
Zaboravili su, izgleda.
Osmo, deveto, deseto... Stotine pitanja i – ništa. Jesu li smijenili Gorana Jokića? I zašto nijesu? Zašto je godinama kabinet direktora policije u VD stanju? Je li to odlika stabilne države? Koliko je policajaca pripravnika primljeno od onih 800 najnovije najavljanih nedavno?
Znaju li funkcioneri Demokrata, i Boris Bogdanović, da ne postoje dva policajca u zemlji koji imaju istu službenu obuću (izuzmemo li posebne i specijalne jedinice) i to zato jer je – kupuju sami? Zna li Boris Bogdanović da saobraćajni policajac, koji je na ulici svaki dan – bilo da je vrelo ljeto, bilo da sipi jesenja kiša ili pada snijeg – jedva sastavlja kraj sa krajem sa platom, u prosjeku, od svega 719 eura?&nbsp;
Samo jedno poređenje: za filmove o imaginarnim dostignućima Šaranovića i ekipe nedavno je &nbsp;utrošeno 38.000 eura državnih para.
Lako li je tako trošiti kad Demokrate ne žele da znaju - koliko vozila posjeduje saobraćajna policija u Kolašinu, koliko policajaca nedostaje u Bijelom Polju, na kakvim stolicama sjede granični policajci u kabinama na pojedinim graničnim prelazima u Nikšiću?
A šta je sa vetingom? Nešto zabagovalo, čujem? Šta bi sa „društveno političkom bombom“ ministra Šaranovića – ćorak, kako reče onomad glavni tužilac Marković?
Ovo je samo dio pitanja koje bi u elementarno demokratskoj državi građani morali da dobiju odgovore. I za čije izbjegavanje bi trebalo neko da snosi posljedice. U ,,oslobođenoj“ Crnoj Gori, onoj čiju stvarnost kreiraju Demokrate i njihov ideolog Boris Bogdanović &nbsp;- da se javno ogradim: koji nije ženjen i nije iz Farmaka - umjesto odgovora možete dobiti, kao što sam i rekao u komentaru koji je dotični okačio na svoj profil, samo - ćutanje ili laž.
&nbsp;
&nbsp;

Što nije jasno Borisu Bogdanoviću?

Predlažemo da Skupština donese odluku o upućivanju dva pripadnika Vojske Crne Gore u sastav NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu. Pridruživanjem NATO aktivnosti Crna Gora će potvrditi status kredibilne i pouzdane članice Sjevernoatlantske alijanse i poslati poruku zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike Evropske unije - poručio je ministar odbrane Dragan Krapović.
On je, na sjednici Skupštine na kojoj su poslanici raspravljali o prijedlogu ove odluke, objasnio da će ova misija brojati oko 700 članova i biće stacionirana u Njemačkoj u Visbadenu.
Poslanici će se izjasniti naknadno.
<h2>Tok sjednice</h2>
Krapović je podsjetio da je Savjet za odbranu i bezbjednost 7. februara utvrdio odluku o upućivanju dva pripadnika/ca Vojske Crne Gore u NATO aktivnost pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu, uz mogućnost rotacije.
Poslanik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković rekao je da je konačno ova odluka došla na dnevni red, ističući da je prošlo devet mjeseci od donošenja prijedloga 7. februara do stizanja na dnevni red Skupštine. Dodaje da je u Arhivi Skupštini dokument zaveden tri mjeseca kasnije, odnosno u julu, te da nikome nije palo na pamet da ovu odluku predloži plenumu na usvajanje do kraja jula.
- To baca malo drugačije svjetlo na našu priču o iskrenoj posvećenosti ovom plemenitom cilju - ocijenio je Vuković te upitao ministra odbrane zbog čega se čekalo toliko drugo, odnosno da li je problem bio u Skupštini ili neke druge vrste - naveo je Vuković.
Dodaje da ne prođe dan da iz Ukrajine ne stignu slike uništene infrastrukture, bolnica, stradaju civili u sumanutom ratu koji vodi ruski vojni vrh.&nbsp;
- Drago mi je što se Crna Gora svrstala na pravu stranu istorije i što će ovo danas biti skroman, ali vrijedan doprinos - istakao je Vuković.
Krapović je govoreći o dinamici naveo da je ovaj dokument stigao iz Predsjedništva, jer predsjednik države predsjedava Savjetom za odbranu i bezbjednost.
- Mi smo sve ovo vrijeme bili spremni da ovu odluku obrazložemo kad god vi u Skupštini bili spremni - istakao je Krapović.
Istakao je i da je Savjet za odbranu i bezbjednost utvrdio pravila angažovanja i nacionalna ograničenja pripadnika Vojske Crne Gore za vrijeme učešća u sastavu NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu, odnosno da oni mogu djelovati u misiji samo na teritoriji Njemačke.
Dodaje da ukoliko bi došlo do promjene odluke, odnosno da se eventualno razmatra da vojnici idu na teritoriju Ukrajine, ona bi ponovo morala proći parlament, te podsjetio da je ranije kazao da to ne bi podržao.
Poslanik Vladislav Bojović kazao je da se Demokratska narodna partija protivi ovoj odluci, posebno kad se usložnjavaju geopolitički odnosi.
- Ovo pojačava argumentacija "nije naš rat". Ovo se protivi slobodarskoj istoriji Crne Gore i dodatno usložnjava naše odnose sa Ruskom Federacijom. Pametnije bi bilo da se držimo po strani kad su bilo čiji sukobi u pitanju, posebno kad mnogo važnije članice EU i NATO nisu poslale pripadnike u ovu misiju - naveo je Bojović.
Poslanik Nikola Zirojević (Socijaldemokrate) smatra da će ova odluka biti usvojena, te ocijenio da je veoma važno da se pokaže podrška Crne Gore Ukrajini.
- Kad govorimo o ugledu Vojske Crne Gore dotakao bih se čistki u vojnoj policiji. Pet pripadnika je uklonjeno sa radnog mjesta, a dvojica su pripadnici manjinskog naroda - rekao je Zirojević i pitao ministra zbog čega je nakon njihovog uklanjanja primljena osoba koja je napustila Vojsku Crne Gore.
Ocijenio je da se ne radi o tome da je "prebukirana" vojna policija, već smatra da se radi o političkom progonu.
- Svih pet pripadnika su bili članovi obezbjeđenja nekih ranijih ministara i načelnika Generalštaba - naveo je, pored ostalog, Zirojević.
Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković potvrdio je da je dobio dopis od pet vojnih policajaca, te rekao da je dokument uputio Ministarstvu odbrane na izjašnjenje, te da smatra da je prvo ovo skupštinsko tijelo trebalo da obradi ovu temu.
Krapović je potvrdio da je Laković kao predsjednik Odbora iskazao interesovanje, te dodao da su utvrđene određene potrebe službe da se vrši preraspodjela kadrova unutar VCG.
- U toku svake godine se definišu potrebe službe za više stotina pripadnika VCG. Isključivo se vodim principima posebno političke nepristrasnosti, o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti neću ni da pričam i mislim da je to jasno svakom građaninu. Da li je to bio slučaj u nekim prethodnim godinama, nije kolega Zirojeviću. Upravo su se u prethodnim godinama, kad niste našli za shodno da postavite ovakvo pitanje sprovodili progoni na vjerskoj i nacionalnoj osnovi, biralo se po sistemu koga teren prepoznaje, vodile su se evidencije o političkom izboru - naveo je Krapović.
Ukoliko Odbor bude smatrao da treba da se otvori ova tema, spreman je danas da to saslušanje obave.
Krapović je potom pokazao navodnu prepisku iz vajber grupe "27. maj", navodeći da je to bio datum lokalnih izbora, kazavši da u ovoj prepisci "jedna direktorica Direktorata, gospođa Alma Ljuljanaj Jovićević, isljeđuje načelnike direktorata ko je izašao na izbore, ko je završio, kad je završio".
- Potpisali ste svakog oficira i podoficira i natjerali ih da glasaju za Demokratsku partija socijalista, a mene pitate za političke čiste - dodao je Krapović.&nbsp;
Zirojević je podsjetio da je poslanik u parlamentu od dana kad je on izabran za ministra, te da mu nije ni pripadalo to da pita.
- Pitanje je kako ste došli do te prepiske, je li bolje da vam damo odmah telefone da čitate, vjerujemo da vam je to jako zanimljivo. Interesantno je da se nama bezbjednosi sektor sveo na čitače poruka, pa tako inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja dijele fotografije, a ovdje vidimo poruke. Javnost neka sudi, mislim da je jasno o čemu se radi - ocijenio je Zirojević.
Govoreći o potrebama službe da se obavi preraspodjela pita zbog čega se čekalo.
- Koje su to potrebe službe da se iz ionako male vojne policije maknu ljudi. Govorite o progonu prije 2020. Evo čovjek pored vas - da nije bio progonjen ili je obavljao odgovorne funkcije u Vojsci Crne Gore. Što se tiče profesionalnih kompetencija, čovjek je bio na vrlo visokim pozicijama. Novi načelnik Generalštaba (Miodrag Vuksanović) je najbolji primjer da to nije tako - rekao je Zirojević.
Krapović je odgovorio da su analizirane određene komunikacije s punim pravom.
- Danas se priča o mojoj političkoj pristrasnosti, a vidite što se radilo decenijama unazad. Radićemo svoj posao, ići će reorganizacija, modernizacija i podizanje kapaciteta, kao i proces pročišćenja sistema, vetinga, utvrđivanje integriteta sistema jer će nam u suprotnom džabe biti modernizacija i sve drugo što novcem možemo kupit - poručio je Krapović i dodao da će to biti sistem za primjer - sposobniji, nepristrasniji i čistiji.
Zirojević je pitao ministra, s obzirom na to da je problematizovano njegovo iskustvo, kakvo je njegovo.
- Nema potrebe da brinite o mom iskustvu i znanju i informisanosti jer još progonite kako biste pronašli odakle curi. Problem je što ćete u budućem periodu biti predmet jednog ozbiljnog nadzora i što će vam biti mnogo teže da radite ovo što radite. Kao što postoji veting u Upravi policije i Vojsci Crne Gore, tako će i građani i građanke Crne Gore sprovesti veting 2027, za koji se plašim da za vas neće biti nimalo prijatan - rekao je Zirojević.&nbsp;
Duško Stijepović (Demokratska Crna Gora) kazao je da će oni podržati da se do dva crnogorska vojnika upute u zapadnoveropsku državu, radi pružanja pomoći u Ukrajini.
Poslanik Amer Smailović (Bošnjačka stranka) rekao je da je NATO članstvo jedno od najznačanijih vanjsko-političkih uspjeha Crne Gore, ako ne i najvažnije.
Kazao je i da će Bošnjačka stranka podržati ovu odluku.
- Ova odluka je važna zbog pomoći jednoj državi koja se bori za svoj suverenitet i koja se bori protiv agresije, važno je zbog solidarnosti i globalnog mira - ocijenio je Smailović.
Poslanik Andrija Nikolić (DPS) rekao je da je to što je prošlo devet mjeseci od donošenja odluka na Savjetu za bezbjednost i odbranu do Skupštine pravi prikaz podrške vladajuće većine Ukrajini.
- Posebno me fascinira katarza koju su doživjeli brojni predstavnici vladajuće većine, od anti-NATO partija do NATO partija. Ali kad je u pitanju vlast sve se može, pa i da se glumi, da vjerujete u nešto u šta ne vjerujete. Razumijem to, ali sam siguran i da građani to dobro razumiju - naveo je Nikolić.
Kazao je Krapoviću da je dugo bio na istim talasnim dužinama sa ministarkom vanjskih poslova Rusije Marijom Zaharovom.
- Pozicija Rusije i Srbije je značajno ojačala u odnosu na 2016. godinu, prevashodno ulaskom Demokratskog fronta u vlast, ali tu ne izuzimam ni vaš politički subjekt. Ne ogleda se uticaj proruskih i prosrpskih snaga kroz najviše pozicije koje obnašaju, već i u sposobnosti da u potpunosti asimiluje slične političke subjekte sa kojima su u vlasti - rekao je Nikolić.
Smatra da su izbori 2016. strateški bili najznačajniji i da nije bilo bivše vlasti Krapović ne bi mogao da sjedi s ministrima iz NATO članica na sastancima i sa njima ravnopravno razgovara.
- Mislim da je dobro što dolaze pozitivne ocjene o NATO-u od vas, nebitno jesu li iskrene ili ne, ali nije dobro da na ove odluke čekamo devet mjeseci - ocijenio je Nikolić.
Krapović je ponovio da ne može ulaziti u dinamiku rada Skupštine, ali da ako se kroz tu dinamiku cijeni posvećenost ističe da niz zemalja nije donijelo ovu odluku.
- Kad se radi o istim talasnim dužinama mene i Marije Zaharove i Rusije, činjenice govore da politički sporazum sa partijom predsjednika Rusije Vladimira Putina jedino u Crnoj Gori ima DPS. Prva je Moskva podržala nezavisnost Crne Gore, uslijedile su ogromne investicije, ta infrastruktura mogućeg uticaja je dan danas na mjestu zaslugom vaše partije i gospodina (Mila) Đukanovića - kazao je Krapović.
Pitao je je li on bio na čelu Vlade kad je Sergej Šogu došao u Podgoricu u posjeti Kombinatu aluminijuma i javno pitao gdje je njihovih 300 miliona dolara.
- Činjenice vas demantuje. Ja sam imao svoje nedoumice vezane za NATO članstvo. Geopolitičke okolnosti 2014. i 2024. su nebo i zemlja - naveo je Krapović i ocijenio da se sve vraća DPS-u kao bumerang jer činjenice govore da DPS ima najtjesnije kontakte sa Ruskom Federacijom.
Nikolić je odgovorio da je vraćanje na te teme očigledan izraz političke nemoći.
- Ako vi pokušavate da okarakterišite DPS kao ruskog igrača, a ona predvodila učlanjenje u NATO.. Ako nekog u to možete da ubijedite to je divno - naveo je Nikolić.
Dodaje da je Oleg Deripaska bio broj jedan proizvođač aluminijuma u vrijeme preuzimanja KAP-a.
Krapović je rekao da im je bezbjednost građana na prvom mjestu i Vlada neće dozvolite uticajima o kojima je govorio Krapović da budu efektuirani.
- Crna Gora će 2028. postati članica EU i to će biti kruna rada ove Vlade - zaključio je ministar odbrane.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxDkZzbi8YRQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Odlukom je predviđeno da će Ministarstvo odbrane odrediti pripadnike Vojske Crne Gore koji će ići, te utvrditi trajanje rotacije - smjene, izvršiti pripremu, obuku i opremanje, pratiti i koordinisati angažovanje u sastavu NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu.
J. B.&nbsp;

Nikolić ministru odbrane: Dugo ste bili na istim talasnim dužinama sa Zaharovom; Krapović: Činjenice govore da DPS ima najtjesnije kontakte sa Ruskom Federacijom

Iznošenje završnih riječi navodnom vođi kavačkog kriminalnog klana Radoju Zviceru, kao i članovima te kriminalne grupe Slobodanu Kašćelanu, Igoru Božoviću, Milanu Vujotiću i Draganu Kneževiću, zbog krivičnog djela šverca kokaina, odgođeno je za sjutra.
Nakon što je tužilaštvo dostavilo originalne spise koje je zahtijevala sutkinja podgoričkog Višeg suda Sonja Keković na prethodnom ročištu, advokati odbrane imali su primjedbe na dostavljenu dokumentaciju, posebno u dijelu koji se odnosi na prevod određenih dokumenata.
- U dostavljenim aktima nalaze se dva dokumenta koja su identična po sadržini, a nose različite brojeve. Iako se radi o istim stvarima, prevod je različit. Tu mislim upravo na ovaj boldovani dio i mislim da to nije urađeno slučajno - rekao je advokat odbrane Marko Radović.
Advokati su potom zahtijevali da im se dostavi originalni Sky materijal koji egzistira u ovom postupku, ali je sutkinja Keković njihov zahtjev odbila.
Nakon što je tužilac Specijalnog državnog tužilaštva Zoran Vučinić napravio bitnu izmjenu u završnim riječima, u vidu promjene opisa krivičnih djela kao što su „prenos“ (droge) i „držanje“ (droge), advokati su zahtijevali dodatno vrijeme da se upoznaju sa cijelim slučajem, jer se, prema njihovom stavu, radi o novoj optužnici.
- Koliko smo mogli da ispratimo, riječ je o novoj optužnici nakon ovih izmjena. Treba nam dodatno vremena. Ovakvo postupanje tužioca je vrlo indikativno i, koliko je meni kao advokatu poznato, ovo je prvi put u istoriji ovog suda da tužilac, nakon preotvaranja dokaznog postupka i izvođenja istih dokaza, odustaje od završnih riječi u kojima je u cjelosti ostao pri prvobitnom optužnom aktu. Iako znam da sud nema mogućnost da zabrani tužiocu da mijenja optužni akt, čudno je da je sam tužilac, nakon preotvaranja glavnog pretresa, prihvatio da dio onoga što je mijenjao nakon završnih riječi nije tačan - &nbsp;rekao je advokat Radović.
Optuženi Slobodan Kašćelan na današnjem ročištu, u slobodnom izlaganju, istakao je da ono što čita tužilac nije tačno i da on to nije uradio.
- Ovaj čovjek (tužilac) mi ne da da spavam, hoće kroz rešetke da me vuče, ne mogu spavati od njega. Sudija, recite ovom čovjeku da me pusti na mir - &nbsp;rekao je sudu, između ostalog, optuženi Kašćelan.
Podsjećamo, Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv navodnih pripadnika kavačkog klana, koje Specijalno državno tužilaštvo tereti da su učestvovali u švercu 743 kilograma kokaina, otkrivenog i zaplijenjenog u avgustu 2020. godine u holandskoj luci Roterdam.
Za isto krivično djelo ranije su optuženi Radoje Zvicer, Slobodan Kašćelan, Milan Vujotić i Dragan Knežević.
- Specijalno državno tužilaštvo podiglo je u decembru 2023. godine optužnicu protiv R. Z., D. K., M. V. i S. K. za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, koja je, nakon što ju je sud potvrdio, stupila na pravnu snagu - saopšteno je ranije iz tužilaštva.

Tag: danluka-pasareli

Italijansko iskustvo s institucijom Predsjednika Republike put ka političkoj stabilnosti i koheziji na Zapadnom Balkanu

Rizik od podjele Gaze sve veći dok Trampov plan stagnira

Časopis „Komun@“ raspisao konkurs za Godišnju nagradu za doprinos očuvanju kulturno-istorijske baštine Crne Gore

Za 24 sata 22 saobraćajne nezgode, poginula jedna osoba

Dobitnik Bukerove nagrade mađarsko-britanski pisac Dejvid Salaj

PRATITE TVe UŽIVO