U Osnovnom sudu u Beranama danas će biti nastavljeno suđenje Danku Femiću iz Podgorice optuženom da je 8. avgusta u Gornjem Zaostru počinio krivično djelo prinuda, odnosno fotoreporterima Vijesti i Pobjede Borisu Pejoviću i Stevu Vasiljeviću oteo fotoaparate. Pred sudom će, na prijedlog odbraane, danas svjedočiti Dragoslav Labović, Dragoljub Šćekić, Radovan Obradović, Milić Ralević i Vojislav Rmuš koji su svjedoci događaja u Gornjem Zaostru. - Oni mogu da saopšte bitna saznanja u pogledu navoda iz optužnog akta - rekao je Femićev branilac na prethodnom ročištu. Kako je Portalu ETV sinoć kazao Vasiljević, neki od svjedoka koji će danas biti saslušani okrivljeni su pred Sudom za prekršaje u Beranama zbog učešća u incidentu u Gornjem Zaostru. Iako je događaj u Gornjem Zaostru jedan od najbrutalnijih napada na novinare ikada zabilježen u Crnoj Gori i to naočigled dvojice službenika policije koji nijesu reagovali tužilaštvo do danas nije identifikovalo napadače i pokrenulo postupak?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119071140_316a1b85e60bdec2450ff58e9d0b98200a325ed0e6fbfd11e942654c7c95e9a6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119071140_316a1b85e60bdec2450ff58e9d0b98200a325ed0e6fbfd11e942654c7c95e9a6" data-rendition-name="original" width="892" height="527" loading="lazy" alt="Stevo Vasiljević"> <figcaption>NAPADAČI NIJESU UHAPŠENI: Stevo Vasiljević</figcaption> </figure>  Novinar Vijesti Balša Rudović i fotoreporter Pejović ispričali su nakon događaja da ih je „bijesna masa pijanih ljudi“ sat i po psihički maltretirala i prijetila im smrću, da je Vasiljevića tuklo više desetina osoba, a da su svještenici sve posmatrali, ne reagujući na njihov poziv da im pomognu. Novinari su u Gornjem Zaostru izvještavali sa skupa mještana i Crkve Srbije organizovanog povodom otkrivanja spomenika zločincu, četničkom vođi Pavlu Đurišiću. Samo nekoliko sati kasnije, međutim, mještani su uklonili statuu Đurišića sa postamenta i prebacili je u obližnju crkvu, kako bi spriječili državne organe da je preuzmu.&nbsp; Napad na dvije novinarske ekipe koje su bile u Gornjem Zaostru uslijedio je kada je počelo uklanjanje statue. Mještanima i svještenstvu Crkve Srbije nije bilo po volji da se taj događaj fotografiše, pa su odlučili da se obračunaju sa reporterima.&nbsp; - Mi smo, kako oni kažu, snimili nešto što nije smjelo da se snimi. Iz tih ljudi je progovorio alkohol, potpomognut njihovim svjetonazorima, neko je od njih zapalio masu, oni su se zatrčali put nas i to je bukvalno bilo ono što se na engleskom kaže „lynch mob“ (rulja koja linčuje). Da je ispred te mase došlo ijedno svešteno lice, nitša od ovoga ne bi bilo – kazao je tada Vasiljević, prenijele su Vijesti. Njega je rulja maltretirala skoro sat. Jedan od napadača mu je prijetio nožem, jedan mu je lomio opremu, udarali su ga... Iz te rulje izvukao ga je jedan prisebni mještanin. Zašto tužilaštvo i policija do danas nijesu identifikovali i procesuirali napadače na Vasiljevića nije poznato. Ono što javnost zna jeste da istražitelji očekuju da Vasiljević i njegove kolege identifikuju napadače?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119071140_fd0eb9b241dcfbab59c5234f0a9dbc89296920cff4a16188c95aef00363ea4b4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119071140_fd0eb9b241dcfbab59c5234f0a9dbc89296920cff4a16188c95aef00363ea4b4" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Somenik Pavlu Đurišiću uklonjen i sakriven"> <figcaption>Somenik Pavlu Đurišiću uklonjen i sakriven(Photo: Pobjeda/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Interesantno je da je Vasiljeviću, 13. oktobra, uoči početka suđenja advokat iz Berana kojeg je angažovao otkazao zastupanje, uz obrazloženje da je pod pritiscima lokalne zajednice. - On mi je rekao da odustaje od zastupanja zbog pritisaka koje trpi od zajednice, porodice, sugrađana... i da je bukvalno jutros kada je došao u sud i vidio ljude koji su ispred jednostavno odlučio da me ne zastupa više – kazao je Vasiljević tada Anteni M. Femić je na tom ročištu priznao da je uzeo fotoaparate, uz obrazloženje da je to uradio zato što je svještenik naložio da nema fotografisanja. Kazao je i kako nije znao da se radi o novinarima?! On je u pritvoru bio od 11. avgusta do 15. oktobra kada je pušten na slobodu, uz uslov da se ne smije približiti „na manje od 100 metara“ Pejoviću i Vasiljeviću.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Danku Femiću se sudi zbog otimanja opreme, od batinaša ni traga

U Osnovnom sudu u Beranama danas je nastavljeno suđenje Danku Femiću, optuženom da je 8. avgusta u Donjem Zaostru izvršio krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti i Pobjede, Borisa Pejovića i Steva Vasiljevića.
Na današnjem ročištu Femićev branilac predložio je da se u postupku sasluša još petoro svjedoka koji su prisustvovali događaju – Dragoslav Labović, Dragoljub Šćekić, Radovan Obradović, Milić Ralević i Vojislav Rmuš.
- Oni mogu da saopšte bitna saznanja u pogledu navoda iz optužnog akta - rekao je Femićev branilac.
Sud je prihvatio taj prijedlog, a pa će oni biti saslušani na narednom ročištu, zakazanom za 19. novembar.
Takođe, u Beranama će 27. oktobra, pred sudom za prekršaje, početi prekršajni postupak protiv pet osoba zbog sumnje da su učestvovali u &nbsp;incidentu u Donjem Zaostru.
Do napada na fotoreportere je došlo u avgustu, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u selu Gornje Zaostro blizu Berana.
Po dolasku novinarskih ekipa, više osoba trkom se uputilo prema njima, počelo agresivno da im prijeti, unoseći im se u lice, otimajući foto-aparate i opremu.

Portal ETV

Nastavak suđenja Femiću 19. novembra, biće saslušano pet svjedoka

Fotoaparat koji je reporteru „Pobjede“ Stevu Vasiljeviću oduzet u napadu razularene mase tokom postavljanja spomenika četničkom komandatu Pavlu Đurišiću od 13. avgusta uopšte nije vještačen.
On je to saopštio gostujući <a href="https://www.youtube.com/watch?v=KvEGjHg3Rbo&amp;t=375s">u emisiji „Na kraju dana“</a> na Televiziji E prije dva dana.
- Vještačenje niko nije pominjao tu noć. Policija nije uzela otiske, niti je Tužilaštvo tražilo vještačenje moje opreme. Tri dana poslije 13. avgusta, a nakon što sam pitao nadležne oće li vještačiti aparat, su poslali nalog za vještačenje. Danas je 16. oktobar, a taj aparat i dalje stoji u Forenzičkom centru. Tek jutros su pitali da li i dalje mislim da on treba da se vještači. Ja sam im rekao: „gospodo, poslije dva mjeseca nema potrebe da ga vještačite. Poslije dva mjeseca na njemu nećete pronaći ništa“ - precizirao je Vasiljević.
Na opremi, decidan je fotoreporter, mogu da postoje samo dva regularna otiska.
- Jedan moj, a drugi moje pametne polovine - ako sam ga ostavio neđe po stolu, a ona ga prebacila na drugo mjesto. Ničiji drugo otisci ne mogu da budu na mojoj opremi - jer je niko drugi ne uzima u ruke - naveo je Vasiljević.
On je stava da policija i tužilaštvo, zbog toga što nijesu ispoštovali procedure o praćenju i nadziranju skupova visokog rizika, nemaju na osnovu čega da pronađu napadače.
- Ne možete reagovati ako nijeste tamo. Na mjestu gdje je bio napad nije bilo policajaca. Uniformisanih definitivno - ali ni ova dva koja su bila u civilu. U čitav skup, o kojem se danima ranije pisalo i koji je po svim bezbjednosnim postulatima skup visokog rizika, policija nije imala uvid - ukazao je Vasiljević.
<h2>KLJUČNO - A ZANEMARENO</h2>
Ključna stvar, kako je naglasio, je pitanje ko je organizator ovog skupa - a naše institucije se time ne bave.
- Valjda bi tužilaštvo prvo trebalo da utvrdi ko je organizator. Mene prvo interesuje onaj koji je svojim nečinjenjem omogućio da se napad desi - poručio je Vasiljević cijeneći da bi prije napadača odgovornost trebalo da snosi upravo organizator skupa.
Nadležni se za identifikaciju napadača, kako je rekao, oslanjaju na to da će ih fotoreporteri identifikovati.
- Oni pokušavaju da nađu ljude koji su nas napali tako što ću ja da ih identifikujem. A kako ja da identifikujem nekoga ko me udarao sa leđa? U situaciji kada 20 ljudi juriša na vas, posljednja stvar je da ih gledate u lica. Pokušao sam da se zaštitim i posmatram ono odakle mi prijeti opasnost - a ne da pamtim lica ljudi. Čitavo prijepodne sam bio u komunikaciji sa istim tim ljudima, od kojih nas je jedan dio njih popodne napao. Kako mogu da razlučim da li se nečijeg lica sjećam od prijepodne ili popodne? - jasan je Vasiljević.
Sve što se desilo, prema njegovom mišljenju, omogućio je predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac pošto je sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve dogovorio da se spomenik privremeno postavi u Gornjem Zaostru.
- Mi konstantno pričamo o „podizanju spomenika“. Taj spomenik nije podignut nego privremeno postavljen. To ne odgovara istini jer je bio privremeno iznesen i to uz dozvolu legitimnih predstavnika države Crne Gore. Đole Lutovac je sa sveštenim licima, predstavnicima SPC promijenio odluku koja je došla sa vrha države i dozvolio da taj spomenik privremeno postavi - naveo je Vasiljević.
<h2>&nbsp;„OPERATIVNA OBRADA“ OPREME</h2>
Vasiljević je, tokom gostovanja na TV E, saopštio da se Tužilaštvo ne bave ni činjenicom da je njegov aparat „operativno obrađen“ – odnosno da je ostao netaknut iako su kartice i baterija izvađeni.
- Gospodin Femić je meni opremu vratio - aparat je bio netaknut: samo izvađene kartice i baterije. Po njegovim riječima i svjedočenju - to je uradio jer je samouk. Moj kolega Boris Pejović ne bi umio da izvadi bateriju - pa na osnovu koje obuke, iskustva i ekspertize je Femić to znao? Da je aparat bio razvaljen - razumio bih - ali ovo je operativno obrađena oprema. Zašto je vađena baterija? Moju opremu, a i Borisovu je neko na licu mjesta operativno obradio. To zasigurno nije bio neki pristalica četničkog pokreta iz sela Gornje Zaostro u Beranama. To je vrlo interesantan detalj. Tužilaštvo se ni time ne bavi - ukazao je Vasiljević.
<h2>DRŽAVA DA JEDNOM STANE ISPRED - A NE IZA REPORTERA</h2>
Nakon svega toga što se dogodilo niko iz vrha države Crne Gore, bez obzira na političku pripadnost, nije se, kaže Vasiljević, izuzev onih protokolarnih reakcija – tkz. „templejt osuda“, udostojio da ih pozove da porazgovaraju i zainteresovao da „iz prve ruke“ čuje što se desilo, i jesu li negdje pogriješili kao izvršna vlast.&nbsp;
- Ništa apsolutno. A sa druge strane vidimo da se u drugim slučajevima nasilja, odnosno prijetnji novinarima, ne može živjet. Nije nama potrebno da neko non-stop stoji iza nas i govori da je iza nas. Dajte, jedan put: stanite ispred nas. Nemojte da budete iza nas. Stanite jednom, kao država i izvršna vlast, ispred nas i omogućite da radimo ono što nam Ustav garantuje - poručio je Vasiljević.
<h2>PRESUDA DA BUDE PRIORITETNA</h2>
Osvrnuvši se na to što je pritvor ukinut Podgoričaninu Danku Femiću, koji se sumnjiči da je njemu i kolegi iz „Vijesti“ Borisu Pejoviću oteo opremu, Vasiljević je poručio da nikome, što god da je učinio, pritvor ne bi trebalo da se pretvori u kaznu.&nbsp;
- A imalo je naznake da će to sa gospodinom Femićem da se desi. On je priznao to za što ga terete, mi smo svjedočili... Zašto je onda potrebno dva ili tri mejseca da se toliko čist slučaj rasteže i da sve vrijeme oni nekoga drže u pritvoru? Zašto to ne može da se riješi onako kaošto je bilo i obavezujuće uputstvo vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića - odnosno da slučajevi napada na novinare moraju prioritetno da se rješavaju? Prvo ročište po toj optužnici je bilo poslije dva mjeseca. Zašto je bilo potrebno čekati dva mjeseca za nešto što je on priznao i što smo mi svjedočili? To mi nije jasno - istakao je Vasiljević.
Nakon toga, kako je rekao, glavni pretres nije završen nego je produžen do 24.&nbsp;
- Pa će to opet da se produži, a za sve to vrijeme neko treba da sjedi u pritvoru? Mislim da je gospodin Femić kriv i da nema razloga da se pritvor rastreže - nego da presuda mora da se donese prioritetno po tom uputstvu - jer nema potrebe ni za kakvim dokazivanjima i rastezanjima – jasan je Vasiljević.
Na konstataciju novinara da je Femić na suđenju rekao da je fotoaparat oduzeo jer mu je to naložio sveštenik i pitanje ko i kako ima pravo da zabrani obavljanje novinarskog posla na javnoj površini, Vasiljević je rekao da ne zna na kojeg sveštenika je Femić mislio jer se o tome nije precizno izjasnio.
- Ne iznenađuje me što je postupio po tom nekom, da kažem, mekom uputstvu. Mi nijesmo bili tamo kad je taj sveštenik to rekao. Mi smo došli u momentu kad smo procijenili da će da počne uklanjanje spomenika - kad nas je jedan od sveštenika koji je očigledno, na osnovu nekakvog položaja, imao neko učešće u organizaciji, sproveo i rekao da se parkiramo uzbrdo. Tek kasnije, kad je prošla frka, saznajem da je neko svešteno lice reklo da niko ne slika i ne snima uklanjanje spomenika - naveo je Vasiljević dodajući da niko, osim policije, ne može da novinarima uskrati rad i kretanje na teritoriji države.
Njihove fotografije o dešavanjima u Gornjem Zaostru, kako je rekao, pokazuju pravu istinu.
- Da je spomenik privremeno postavljen uz saglasnost države – rekao je fotoreporter.
<h2>NEMA VREMENA ZA STRAH</h2>
Naša profesija je, kako je rekao, specifična.
- Nama se ovakve stvari, možda ne u ovom obimu i sa ovolikom dozom agresije, dešavaju svakodnevno. Mi smo neprestano, zbog posla koji radimo, izloženi nekakvoj vrsti agresije i nepoštovanja od svakoga ko se nalazi u situaciji koja nije povoljna - ispred sudova, na mitinzima.. No, ne plašimo se mi za život jer nemamo kad o tome da razmišljamo. Mi razmišljamo kako da pacifikujemo situaciju i kako da se izvučemo. Za to smo obučavani i o tome znamo mnogo i u tom momentu nemamo vremena za strah. Jedino imamo vremena da se izvučemo - pa ćemo poslije da razmišljamo što se desilo - naveo je Vasiljević.
On je procjenu bezbjednosti tražio 20. avgusta, sedmicu nakon napada.&nbsp;
- Zbog pitanja da li, kad idući put neko napravi skup iz tog ideološkog miljea, smijem da pođem na taj skup i mogu li da izvještavam nesmetano ili da očekujem da će neko sa leđa da mi otvori glavu i da se izgubi u masu - naglasio je Vasiljević.
<h2>DRASTIČAN PORAST NAPADA</h2>
On je stava da je sloboda medija u Crnoj Gori trenutno na jako jako niskom nivou.
- To će pokazati i izvještaji. Broj napada na novinare je drastično porastao - konstatovao je Vasiljević.
Mediji su, poručuje on, slobodni onoliko koliko i radnici - a plaši se, kako je rekao, da je to jako malo.
- I da smo, prije svega, egzistencijalno ugroženi - ne u smislu da nemamo od čega da živimo - ali da svaka prodavačica telefona u „Delti“ prima veću platu od nas. A gdje nemate egzistencijalnu sigurnost - ne možete da pričate o slobodi - decidan je Vasiljević.&nbsp;
Cijeni i da je, ono što je naša primarna djelatnost - proizvodnja informativnog sadržaja, svedeno na apsolutni minimum.
- Jer su tu funkciju počele da preuzimaju razne PR službe i agencije, a mi to gutamo i ćutimo. Dok se ponašamo tako - slobode medija u Crnoj Gori neće biti. Ovo što razne državne ili paradržavne organizacije rade, taj pritisak koji od njih trpimo je ništa u odnosu na pritisak unutar našeg esnafa. Ništa od onoga u Beranama se ne bi desilo da nas je bilo 15, ali nas nije bilo - jer se plašimo. Ljudi neće da se izlažu riziku - rekao je fotoreporter.

Anja Ivanović

Vasiljević: Aparat koji mi je oduzet nije vještačen, nadležni ne mogu pronaći napadače jer nijesu ispoštovali procedure za nadziranje skupova visokog rizika

Optuženom Danku Femiću iz Podgorice, koji se sumnjiči da je fotoreporterima &nbsp;„Pobjede“ Stevu Vasiljeviću i „Vijesti“ Borisu Pejoviću oteo opremu i natjerao ih da izbrišu fotografije tokom događaja u beransklom selu Gornje Zaostro kada je otkriven, pa potom sklonjen u crkvu spomenik četničkom zlikovcu Pavlu Đurišiću, vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Beranama ukinulo je juče pritvor, saopštila je Anteni M portparolka tog suda Ana Radunović. Femiću je prethodno rješenjem sudije za istragu Osnovnog suda u Beranama 11 avgusta određen pritvor koji je produžen rješenjem vijeća suda 27. septembra, zbog osnovane sumnje da je izvršio dva krivična djela prinuda Krivičnog zakonika Crne Gore. Kako je Anteni M saopšteno iz Osnovnog suda u Beranama „prema okrivljenom Femić Danku izrečene su mjere nadzora – zabrana pristupa ili sastajanja sa oštećenim Pejović Borisom i Vasiljević Stevom na razdaljini koja ne može biti manja od 100 metara, koje mjere mogu trajati dok za to bude postojala potreba, a najduže do pravosnažnosti presude, s tim što će se o potrebi daljeg trajanja izrečenih mjera nadzora odlučivati po isteku svaka dva mjeseca, pod prijetnjom da se protiv okrivljenog može odrediti pritvor ako prekrši izrečene mjere“. - Shodno čl.168. i čl.169. Zakonika o krivičnom postupku, organ koji izvršava predmetne mjere nadzora je policija – OB Podgorica, a sud može, u svako doba, naložiti provjeru mjera nadzora i zatražiti izvještaj od policije koja je dužna da izvještaj bez odlaganja dostavi sudu – saopštila je Radunović Femić je na glavnom pretresu održanom u ponedjeljak priznao da je uzeo fotoaparate i kazao da je tako reagovao zato što je „prisutni sveštenik naložio da nema fotografisanja“, te da navodno nije znao da se radi o novinarima. Državna tužiteljka ODT-a u Beranama Amra Sujković usprotivila se prijedlogu branioca za ukidanje pritvora Femiću zbog toga što su oštećeni istakli da i dalje osjećaju ugroženost i strah za svoj život, a da je pritvor određen upravo iz tog razloga.&nbsp; Sudija je donio rješenje da se spisi predmeta dostave vanraspravnom vijeću suda radi donošenja odluke o daljem trajanju pritvora protiv optuženog Femića i zakazao novo ročište za 24. oktobar. Fotoreporteri su, kako nam je u ponedjeljak ispričao Vasiljević, u Berane na glavni pretres stigli pod pratnjom dva policijska inspoektora, a zgradu suda je obezbjeđivala i interventna jedinica policije, dok mu je advokat iz Berana kojeg je angažovao da ga zastupa u postupku u oči početka suđenja otkazao zastupanje zbog, kako je naveo, pritisaka kojima je bio izložen u lokalnoj zajednici.&nbsp; Ukidanjem pritvora Femiću pohvalio se sinoć na društvenim mrežama predsjednik Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković. - Naš brat Danko Femić izašao na slobodu. Dobra ti sreća, Srbine - napisao je Dajković uz fotografiju. Dajković je tokom spornoih dešavanja blokirao svojim automobilom put ka Gornjem Zaostru, u pokušaju da onemogući policiji da interveniše i ukloni spomenik četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251015071044_d2079f970aea59b9b191dcb4f77f06a0bed7d6e2dbc0e918f8002bf09ee44f0d.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251015071044_d2079f970aea59b9b191dcb4f77f06a0bed7d6e2dbc0e918f8002bf09ee44f0d" data-rendition-name="original" width="680" height="727" loading="lazy" alt="Dajković objava "> </figure>

Femiću ukinut pritvor, izrečena mu zabrana prilaska Vasiljeviću i Pejoviću

Ni više od dva mjeseca nakon torture fotoreportera Pobjede i Vijesti, Steva Vasiljevića i Borisa Pejovića, u beranskom selu Gornje Zaostro, tokom podizanja spomenika zlikovcu Pavlu Đurišiću nije pokrenut nijedan postupak zbog napada na novinare, uprkos obavezujućem uputstvu Vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića za postupanje u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima, iz aprila prošle godine.
Danas je pred Osnovnim sudom u Beranama održan glavni pretres u krivičnom postupku protiv Danka Femića koji je optužen za krivično djelo prinuda protiv fotoreprtera jer im je tokom dešavanja u Gornjem Zaostru oteo opremu.
Fotoreporter Pobjede Stevo Vasiljević za Antenu M ukazuje da je takvo ponašanje državnih organa problematično i nije u skladu sa proklamovanim politikama o zaštiti novinara.
- Ovaj postupak nije za napad, nego je postupak za prinudu. Još uvijek nema nikoga. Možda ima neko osumnjičen, ali nema pokrenut nijedan postupak za napad na nas. Ako se ovako nastavi, ako se ovako bude to sve odigravalo, opet će neki drugi kolega biti napadnut, a ni ovo nismo još započeli da rješavamo. To apsolutno nije u skladu ni sa onim uputstvom da bi ovakvi postupci trebalo da imaju prioritet, a &nbsp;na kraju krajeva nije u skladu ni sa onim protokolom koji je prije neki dan popisan o zaštiti novinara – kazao je Vasiljević.
On nam je ispričao i da mu je advokat iz Berana danas uoči početka glavnog pretresa otkazao zastupanje zbog pritiska lokalne zajednice.
- Jutros kad sam došao u sud, advokat kojeg sam angažovao jednostavno se nije pojavio. Ja sam ga pozvao, kazao da počinje suđenje i pitao o čemu se radi... On mi je rekao da odustaje od zastupanja zbog pritisaka koje trpi od zajednice, porodice, sugrađana... i da je bukvalno jutros kada je došao u sud i vidio ljude koji su ispred jednostavno odlučio da me ne zastupa više – kazao je Vasiljević Anteni M.
Da situacija, u bezbjednosnom smislu, nije šala svjedoči i činjenica da su Vasiljević i Pejović danas u Berane na glavni pretres stigli pod policijskom pratnjom.
- Nakon svega što se desilo gore, ja se ne osjećam više bezbjedno i tražio sam od suda - da bih prisustovao glavnom pretresu – obezbjeđenje policije, na što je sud pozitivno odgovorio. Dva inspektora su nas čekala na izlazu iz tunela, iz pravca Kolašina, i pratila nas do zgrade suda u Beranama gdje je bila kompletna interventna jedinica policije koja je obezbjeđivala zgradu i nas – ispričao nam je Vasiljević.
On je naveo da su bili bukvalno tretirani kao štićene ličnosti.
- Kasnije sam saznao, a djelićem oka i vidio, da je bilo okupljenih ljudi. E, sad, jesu li se okupili zbog nas, ili nečega drugoga... ali kasnije, iz razgovora sa inspektorima koji su nas pratili, zaključio sam da ih je bilo i zbog suđenja Femiću – kazao je Vasiljević.
Femić je danas u sudnici priznao da je uzeo fotoaparate i kazao da je tako reagovao zato što je „prisutni sveštenik naložio da nema fotografisanja“, te da navodno nije znao da se radi o novinarima.
Državna tužiteljka ODT-a u Beranama Amra Sujković usprotivila se prijedlogu branioca za ukidanje pritvora Femiću zbog toga što su oštećeni istakli da osjećaju ugroženost i strah za svoj život, a da je pritvor određen upravo iz tog razloga.&nbsp;
Sudija je donio rješenje da se spisi predmeta dostave vanraspravnom vijeću suda radi donošenja odluke o daljem trajanju pritvora protiv optuženog Femića i zakazao novo ročište za 24. oktobar.&nbsp;

Obavezujuće uputstvo VDT Markovića o postupanju u slučaju nasilja nad novinarima mrtvo slovo na papiru

Danku Femiću iz Podgorice, koji se sumnjiči da je natjerao fotoreportere „Pobjede“ Steva Vasiljevića i „Vijesti“ Borisa Pejovića da izbrišu fotografije kada je u Gornjem Zaostru kod Berana uklanjan spomenik četničkom ratnom zločincu Pavlu Đurišiću - pritvor je 20. avgusta produžen do dalje odluke suda.
Ta odluka je, kako je Portalu ETV saopštila portparolka Osnovnog suda u Beranama Ana Radunović, donijeta rješenjem Višeg suda u Bijelom Polju nakon što je beransko Osnovno državno tužilaštvo 15. avgusta podnijelo optužni prijedlog.
- Pritvor je produžen do dalje odluke suda zbog dva krivična djela prinuda &nbsp;po pritvorskom osnovu - opasnost od ponavljanja krivičnog djela ili činjenja krivičnog djela kojim se prijeti - dodala je Radunović.
Ona nam je saopštila i da je u toku žalbeni postupak pošto je na ovo rješenje žalbu izjavio Femićev advokat.
Femiću se, inače, pored dva krivična djela prinuda na teret stavlja i da je ugrozio sigurnost Borisu Pejoviću kojem je tog dana navodno više puta prijetio riječima da će ga „naći i ubiti ako bilo koja fotografije bude objavljena u Vijestima ili bilo gdje drugo“.
Pritvor mu je i 11. avgusta određen jer je ranije osuđivan, i bojazni da bi, ukoliko bi se našao na slobodi, mogao bi načiniti krivično djelo kojim prijeti.&nbsp;
- S obzirom da su krivična djela učinjena na naročito drzak i bezobziran način, na javnom mjestu i u prisustvu više lica, kao i na opasnost od ometanja postupka uticanjem na za sada nepoznate saučesnike, čiji identitet i uloga u dosadašnjem toku postupka još nisu utvrđeni, a po navodima Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama u toku je analiza foto i video snimaka događaja od strane Uprave policije koji rade na utvrđivanju identiteta, odosno identifikaciji svih lica koja su učestvovala u predmetnom događaju - navodi se u prvom obrazloženju za određivanje pritvora.
Podsjećamo, tokom napada razularene mase 8. avgusta Vasiljeviću je u Gornjem Zaostru uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme.&nbsp;
Napad se dogodio oko 14:20 sati, u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
Novinarske ekipe su tada napadnute, a zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar Balša Rudović, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Ovaj skup su „obezbjeđivala“ svega dva policajca u civilu, a cijeli incident se dogodio pred njihovim očima.

Danku Femiću 20. avgusta pritvor produžen zbog bojazni da bi ponovo mogao da nasrne na Vasiljevića i Pejovića ili prijetnje sprovede u djelo

Danku Femiću iz Podgorice, određen je pritvor od 30 dana zbog sumnje da je počinio dva krivična djela prinuda - jer je natjerao fotoreportere Pobjede i Vijesti, Steva Vasiljevića i Borisa Pejovića da izbrišu fotografije kada je uklanjan spomenik četničkom ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, u Gornjem Zaostru, u Beranama - 8. avgusta.
Femić se tereti i da je ugrozio sigurnost Borisu Pejoviću.
Pritvor je Femiću, kako se navodi u obrazloženju portparolke Suda, Ane Radunović, &nbsp;određen jer je on ranije osuđivan, i ukoliko bi se našao na slobodi mogao bi načiniti krivično djelo koji prijeti.&nbsp;
- S &nbsp;obzirom &nbsp;da su krivična djela učinjena na naročito drzak i bezobziran način, na javnom mjestu i u prisustvu više lica, kao i na opasnost od ometanja postupka uticanjem na za sada nepoznate saučesnike, čiji identitet i uloga u dosadašnjem toku postupka još nisu utvrđeni, a po navodima Osnovnog &nbsp;državnog tužilaštva u Beranama u toku je analiza foto i video snimaka događaja od strane Uprave policije koji rade na utvrđivanju identiteta, odosno identifikaciji svih lica koja su učestvovala u &nbsp;predmetnom događaju - navodi se u obrazloženja.&nbsp;
Protiv ovog rješenja, kako se dodaje, osumnjičeni i njegovi branioci mogu izjaviti žalbu vanraspravnom vijeću Osnovnog suda u Beranama u roku od 24 časa od časa uručenja rješenja. &nbsp;
- Javnost će biti blagovremeno obavještavana o daljem toku postupka i preduzetim radnjama - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Femiću pritvor do 30 dana zbog napada na Vasiljevića i Pejovića

Danku Femiću određeno je zadržavanje do 72 sata, nakon što je juče uhapšen zbog napada na fotoreportere "Vijesti" i "Pobjede" u Gornjem Zaostru kraj Berana, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama.&nbsp; Vlado Stijović, koji je takođe juče uhapšen, je pušten na slobodu, nezvanično saznaju "Vijesti". - D.F. određeno je zadržavanje zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo prinuda iz čl. 165 st. 3 u vezi st. 1 Krivičnog zakonika Crne Gore i krivično djelo ugrožavanje sigurnosti iz čl. 168 st. 4 u vezi st. 1 Krtivičnog zakonika Crne Gore - navodi se u saopštenju..&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250809070852_dde9df342586736012ab7ad42a5cc370f6bab0799985dea179f44e3e04e1d477.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250809070852_dde9df342586736012ab7ad42a5cc370f6bab0799985dea179f44e3e04e1d477" data-rendition-name="original" width="1022" height="637" loading="lazy" alt="Vlado Stijović "> <figcaption>Vlado Stijović</figcaption> </figure>  Beranska policija juče je pored Femića i Stijovića privela još četiri osobe zbog sumnje da su u Gornjem Zaostru maltretirali fotoreportere "Vijesti" i "Pobjede" Borisa Pejovića i Steva Vasiljevića.

Femiću zadržavanje do 72 sata, Stijović pušten na slobodu

Uprava policije saopštila je da je, u nastavku hitnih i prioritetnih aktivnosti, identifikovano i lišeno slobode još jedno lice zbog današnjeg napada na novinare i fotoreportere dnevnih listova Pobjeda i Vijesti, koji se dogodio tokom okupljanja u Gornjem Zaostru, kod Berana. Policija je privela ukupno šest osoba. Pet njih je privedeno zbog sumnje da su fizički nasrnuli na medijske ekipe, dok je dvoje uhapšeno po nalogu tužioca zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti. – Danko Femić (rođen u Bijelom Polju, nastanjen u Podgorici) uhapšen je po nalogu tužioca iz Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti – naveli su iz Uprave policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250809070852_b1f42e0f390929a8fde90449e54496ea6b35f835c4f587a531353e06ebb630f2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250809070852_b1f42e0f390929a8fde90449e54496ea6b35f835c4f587a531353e06ebb630f2" data-rendition-name="original" width="1434" height="791" loading="lazy" alt="Danko Femić"> <figcaption> Danko Femić</figcaption> </figure>  U nastavku akcije uhapšen je i Vlado Stijović iz Bara, zbog sumnje da je izvršio isto krivično djelo. Kod njega su, kako navodi policija, prilikom pregleda pronađene dvije memorijske kartice sa fotoaparata napadnutog fotoreportera Pobjede.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250809070852_dde9df342586736012ab7ad42a5cc370f6bab0799985dea179f44e3e04e1d477.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250809070852_dde9df342586736012ab7ad42a5cc370f6bab0799985dea179f44e3e04e1d477" data-rendition-name="original" width="1022" height="637" loading="lazy" alt="Vlado Stijović "> <figcaption>Vlado Stijović</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250809070856_d26d3a36cbd398173f88f353e5a81d6e77aa050dd26cd1e1628b98265075c313.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250809070856_d26d3a36cbd398173f88f353e5a81d6e77aa050dd26cd1e1628b98265075c313" data-rendition-name="original" width="721" height="831" loading="lazy" alt="Vlado Stijović"> <figcaption>Vlado Stijović</figcaption> </figure>  Iz Uprave su poručili da se intenzivno radi na identifikaciji svih lica koja su učestvovala u napadu, kao i na dokumentovanju svih okolnosti koje su dovele do ometanja novinara u obavljanju profesionalnih zadataka. – Uprava policije najoštrije osuđuje napad na predstavnike medija – zaključuje se u saopštenju.

Još jedno hapšenje zbog napada na novinare u Gornjem Zaostru – pronađene i memorijske kartice fotoreportera

Novo istraživanje međunarodnog portala Camping.info, koje je analiziralo cijene više od 23.000 kampova širom Evrope, pokazuje da je Crna Gora i ove godine među najpovoljnijim kamping destinacijama u regionu, saopštili su iz Kamping asocijacije Crne Gore (KACG).
Prosječno noćenje za dvije osobe sa parcelom, vozilom, strujom i taksama iznosi 15,58 eura. Iz KACG ističu da to našu zemlju svrstava u grupu pristupačnijih evropskih destinacija.
- Potražnja za kampovanjem u Evropi nastavlja da raste, posebno na Jadranu, pa ovakvi podaci dodatno dobijaju na značaju jer jasno pozicioniraju Crnu Goru na regionalnom tržištu. U poređenju sa zemljama sa izuzetno razvijenom kamping infrastrukturom, poput Hrvatske i Slovenije, Crna Gora ostaje znatno povoljnija. Hrvatska je među najskupljim destinacijama u Evropi, dok i Slovenija bilježi visoke prosječne cijene - navodi se u saopštenju.
Prema iskustvima crnogorskih kampova i povratnim informacijama gostiju tokom ljeta upravo je razlika u cijeni jedan od glavnih razloga zbog kojih se sve veći broj putnika koji kampuju odlučuje da posjeti Crnu Goru, a posebno oni koji putuju cijelom jadranskom rutom, smatraju iz KACG.
- S druge strane, iako su Albanija i Sjeverna Makedonija cjenovno niže, njihov ograničen broj kampova i neujednačen nivo infrastrukture doprinose tome da Crna Gora za mnoge predstavlja privlačniju, sigurniju i kvalitetniju opciju. Gosti cijene bolji odnos cijene i kvaliteta, stabilniju ponudu i veću dostupnost kamping kapaciteta. Zanimljivo je da su, prema objavljenim podacima, i Bosna i Hercegovina i Srbija – uprkos manje razvijenom tržištu – skuplje od Crne Gore, što dodatno potvrđuje konkurentnu poziciju naše zemlje - pojašnjavaju iz KACG.
Naglašavaju da kamperi nijesu gosti koji troše samo na noćenje. Naprotiv, u prosjeku izdvajaju značajan dio budžeta na lokalne proizvode, restorane, izlete, aktivnosti u prirodi i obilazak više destinacija tokom boravka. Zbog toga razvoj kamping ponude ima snažan ekonomski efekat na lokalne zajednice i doprinosi produženju sezone van najprometnijih mjeseci, tvrde iz KACG.
Prema njihovom mišljenju, analize poput ove pokazuju koliko je važno da Crna Gora nastavi da jača vidljivost na evropskom kamping tržištu.
Naša zemlja će i ove godine biti predstavljena na CMT sajmu u Štutgartu, najvećem evropskom događaju posvećenom kampingu, karavaningu i putovanjima.
- Na takvim specijalizovanim sajmovima, gdje dominiraju posjetioci iz Njemačke, Austrije, Švajcarske i Holandije, posebno dolazi do izražaja kombinacija pristupačne cijene i prirodnih prednosti koje Crna Gora nudi. U trenutku kada kamping turizam bilježi stalni rast u Evropi, Crna Gora ima realnu šansu da dodatno učvrsti svoju poziciju zahvaljujući pristupačnim cijenama, jedinstvenim prirodnim ambijentima i sve modernijoj ponudi kampova - uvjereni su u Kamping asocijaciji Crne Gore.

Crna Gora među najkonkurentnijim kamping destinacijama regiona, glavni razlog cijene

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp rekao je da su se lideri Tajlanda i Kambodže saglasili da okončaju granična neprijateljstva i vrate na prekid vatre kojem je on posredovao ranije ove godine.
Tramp je na mreži Trut soušal /Truth Social/ napisao da je jutros telefonski razgovarao sa premijerom Tajlanda Anutinom Čarnvirakulom i premijerom Kambodže Hunom Manetom, u vezi sa ponovnim rasplamsavanjem njihovog dugotrajnog rata. &nbsp;
- Saglasili su se da prestanu sa svakom pucnjavom, sa dejstvom već od večeras, i da se vrate originalnom mirovnom sporazumu. Obje zemlje su spremne za mir i nastavak trgovine sa SAD - rekao je Tramp, prenosi agencija Rojters.
Premijeri Kambodže i Tajlanda potpisali su mirovni sporazum 26. novembra uz prisustvo Trampa na samitu Saveza država jugoistočne Azije u Kuala Lumpuru.&nbsp;
Nakon nešto više od mjesec, 7. decembra, vojni sukobi su nastavljeni na tajlandsko-kambodžanskoj granici.
Granični spor datira još od demarkacija iz kolonijalnog doba. U središtu sukoba je stogodišnji hram, UNESCO-ov lokalitet svjetske baštine od 2008. godine, posvećen hinduističkom bogu Šivi.

Tramp: Tajland i Kambodža pristali na prekid vatre

Evropska unija (EU) je u petak postigla dogovor da trajno zamrzne sredstva ruske Centralne banke koja se nalaze u Evropi, čime je otklonjena velika prepreka za korišćenje tog novca u svrhu pomoći Ukrajini.
EU želi da Ukrajina ostane u borbi, jer smatra da ruska invazija predstavlja prijetnju sopstvenoj bezbjednosti, prenosi Rojters.
Kako bi finansirala podršku, države članice namjeravaju da iskoriste dio ruskih suverenih sredstava koja su blokirana nakon invazije 2022. godine.
Prvi veliki korak, o kojem su se vlade EU dogovorile u petak, jeste da se imobilizuju ruska suverena sredstva u vrijednosti od 210 milijardi eura koliko god bude potrebno, umjesto da se svakih šest mjeseci glasa o produženju zamrzavanja.
Time se uklanja rizik da bi Mađarska i Slovačka, koje imaju bolje odnose sa Moskvom od većine drugih članica EU, mogle da odbiju produženje zamrzavanja, što bi primoralo Uniju da vrati novac Rusiji.
<h2>Planirani kredit za Ukrajinu</h2>
Trajno zamrzavanje sredstava trebalo bi da pomogne u uvjeravanju Belgije da podrži plan EU da se zamrznuti ruski novac iskoristi za kredit Ukrajini do 165 milijardi eura, kako bi se pokrili vojni i civilni budžetski troškovi u 2026. i 2027. godini.
Kredit bi Ukrajina vraćala tek kada Rusija isplati ratnu odštetu Kijevu, što ovaj aranžman praktično čini grantom unaprijed obezbijeđenim budućim ruskim reparacijama.
Lideri EU – Evropsko vijeće – sastaju se 18. decembra kako bi finalizovali detalje kredita i riješili preostala pitanja, uključujući garancije svih vlada članica za Belgiju, kako ona ne bi ostala sama da snosi troškove u slučaju eventualno uspješne ruske tužbe.
Njemačka ne vidi alternativu ovom kreditu i spremna je da obezbijedi garancije u vrijednosti od 50 milijardi eura, navode evropski diplomatski izvori.
Danska ministarka finansija Stefani Loze, čija zemlja trenutno predsjedava EU, kazala je novinarima da „neka zabrinutost“ još postoji, ali da se „nada da će biti moguće pripremiti put ka odluci na Evropskom savjetu naredne nedjelje“.
Evropski komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis rekao je da se priprema set čvrstih garancija za Belgiju.
U međuvremenu, Rusija pokreće tužbe.
<h2>Ruske tužbe</h2>
Mađarski premijer Viktor Orban rekao je na Fejsbuku da vjeruje kako će potez EU da trajno zamrzne ruska sredstva putem kvalifikovane većine (podrška 15 od 27 država članica koje predstavljaju 65 odsto stanovništva EU) nanijeti nepopravljivu štetu Uniji.
- Mađarska će učiniti sve što može da vrati zakonito stanje stvari - poručio je Orban.
Ruska Centralna banka saopštila je da su planovi EU nezakoniti i da zadržava pravo da koristi sve raspoložive mehanizme kako bi zaštitila svoje interese.
Takođe je navela da tuži briselskog centralnog depozitara hartija od vrijednosti Juroklir (Euroclear) – koji drži 185 milijardi eura od ukupno zamrznutih sredstava u Evropi – pred moskovskim sudom zbog, kako navodi, štetnih postupaka koji utiču na njenu sposobnost raspolaganja sredstvima i hartijama od vrijednosti.
Juroklir je predmet ruskih tužbi pred moskovskim sudovima još od 2022. godine, kada je EU zamrzla ruska sredstva.

EU postigla dogovor da trajno zamrzne ruska sredstva

Ministar poljoprivrede Vladimir Joković, nakon što je Francuska blokirala zatvaranje dva poglavlja iz njegovog resora, kazao je za Portal ETV da je zatečen i da ne zna zbog čega je to učinjeno.
Poručuje da je Crna Gora ispunila sve uslove, a u prilog tome, kako kaže, govori i činjenica da je EK dala zeleno svjetlo, kao i preostalih 26 država članica EU.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fponedjeljak-krajnji-rok-za-promjenu-odluke-francuska-drzi-kljuceve-blokade-dva-crnogorska-poglavlja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Odluka Francuske da ne da zeleno svjetlo za zatvaranje Poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo) stigla je kao hladan tuš nakon ranijih najava da će Crna Gora zatvoriti svih pet poglavlja.
- Francuska nije dozvolila zatvaranje poglavlja. Ne znamo zbog čega. Svih 26 zemalja članica EU dalo je pozitivno mišljenje, jedino je Francuska imala rezerve. Mi smo završili sve što je od nas traženo. Vidjećemo šta će biti. Ne postoje razlozi, što se nas tiče, da se blokira zatvaranje poglavlja - kazao je on.
Dodao je i da Francuska treba da objasni zašto je blokirala zatvaranje poglavlja.
Ako Francuska ne promijeni odluku u nedjelju ili ponedjeljak, Crna Gora će na Međuvladinoj konferenciji u utorak zatvoriti samo tri od pet predviđenih poglavlja.
Kako je Portal ETV objavio saznanja iz diplomatskih krugova, u nedjelju i ponedjeljak će biti održane sjednice Komiteta stalnih predstavnika država članica EU (COREPER).

Joković zatečen blokadom Francuske: Crna Gora ispunila sve, ne postoji nijedan razlog za stopiranje poglavlja

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Tag: danko-femic