Državni arhiv je veoma važna institucija, ona čuva nacionalno blago iz oblasti kulture. Zato je mnogo upitno kad se počnu popovi uvoditi u institucije kulture i obrazovanja, dok su, sa druge strane, zaposleni u tom arhivu ljudi od kredibiliteta i izuzetne profesionalne odgovornosti na koju se društvo može osloniti da se ništa iz arhiva neće otuđiti - poručila je direktorica NVO Centra za građanska prava Svetlana Pajović-Musić.
Ona je, gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E, naglasila da je Centar za građanska prava tražio sastanak sa direktorom Državnog arhiva Danilom Mrvaljevićem sa ciljem da u dobroj namjeri i želji pronađu rješenje koje bi bilo u obostranom interesu.
- U interesu i institucija: da ne uvode popove, kao što se to radilo, &nbsp;kao što želi crkva da utiče na sve segmente našeg društva... I da se umiri javnost i da se sumnje otklone ukoliko bi gospodin Mrvaljević bio voljan da uradi nešto što bi vodilo ka tome. Međutim, s obzirom na naše prijedloge, koji su bili apsolutno zakonski utemeljeni, dobili smo optužbe ,,da ga neće ucjenjivati nevladina organizacija”. To je potpuno pogrešno shvatio, naš pokušaj je da se umiri crnogorska javnost. Pošli smo sa namjerom da je čovjek Cetinjanin, Crnogorac i da će imati sluha za vox populi, međutim, omalovažavao je glas naroda govorivši da je to mali broj ljudi nebitan, da to uopšte nije bitno i da ne vidi ništa sporno u tome da se angažuju popovi crkve Srbije kao volonteri - rekla je ona.
Sporno je, podvlači Pajović-Musić, što je to praksa koja do sada nije postojala.
- Sporono je što volonteri do sada nijesu radili u državnom arhivu, a pogotovo ne iz crkvenih institucija i sporno je to što se uvodi praksa uvođenja popova, danas će biti dva, sjutra će biti pet i uvode se u sistem i niko ne možete da garantuje da ti ljudi pošto polože ispit za arhivare da neće konkurisati na tim mjestima i da se neće zaposliti u državnim institucijama - istakla je Pajović-Musić.
Naglašava da zaposleni u Državnom arhivu uopšte nijesu bili upoznati da bi popovi trebalo da volontiraju, iako je direktor izričito tvrdio suprotno.&nbsp;
- Tako da se ispostavilo da je odluka o tom volonterizmu isključivo njegova. Mi smo pitali da li su arhivu potrebni popovi - nijesu potrebni, to nije bila institucionalna potreba, to je bio njegov lični argument i njegova lična percepcija, njegova lična odluka. Zaposleni nijesu znali i to je bilo njima šokantno, bilo im je šokantno kad su se pojavili da potpišu te ugovore i nijesu bili obaviješteni. On je nama na sastanku izričito insistirao da su zaposleni znali, ali mi znamo da zaposleni nijesu - decidna je Pajović-Musić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVKPipw-bHCo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pajović-Musić: Popovi volonteri u Državnom arhivu nijesu institucionalna potreba, to je lična odluka direktora Mrvaljevića

Grupacija nastala u aktu protivprirodnog bluda staljinizma i velikosrpskog fašizma čiji je viđeni potrčko aktuelni direktor DACG nije slučajno pregla da poklopi bezbjednosni sistem Crne Gore, kazali su dekan na Faluketetu za crnogorski jezik i književnost Aleksandar Radoman, prodekan Adnan Čirgić i profesor Boban Batrićević odgovarajući na prozivke direktora Državnog arhiva Crne Gore Danila Mrvaljevića.
Mrvaljević je na mreži Fejsbuk Radomana, Čirgića i Batrićevića oslovio s “babetine”, te dodao da mu je drago da "idu trojica na njega" jer "pojedinačno nijesu dorasli".&nbsp;
Reagovanje Čirgića, Radomana i Batrićevića prenosimo u cjelosti:&nbsp;
Da nije bilo najnovijeg Fejsbuk izbljuvka direktora Državnoga arhiva Crne Gore, pitanje na osnovu kojih referenci je izabran na tu poziciju i dalje bi bilo misterija. Novo javno uneređivanje direktora DACG razriješilo je tu misteriju. A evo o čemu je riječ. Grupacija nastala u aktu protivprirodnog bluda staljinizma i velikosrpskog fašizma čiji je viđeni potrčko aktuelni direktor DACG nije slučajno pregla da poklopi bezbjednosni sistem Crne Gore.&nbsp;
U toj misiji po svoj prilici im se logičnim učinilo da tom sistemu neizostavno mora pripadati i Državni arhiv. Jer čemu bi ti vražji arhivi inače služili do da čuvaju neke tajne. Što bi bio smisao arhivistike ako ne da čuva i pothranjuje konspirativne spise koji u datom momentu mogu poslužiti da se neko kompromituje i difamira. Od ekipice koju krase sumnjive diplome i odsustvo radnog staža u bilo kom poslu a objedinjava je patološki resentiman i mržnja prema 2006. godini, bilo bi nepravedno očekivati da išta drugo i misle o arhivu.
E tu dolazimo do pitanja referenci našeg direktora. Ako je arhiv mjesto đe se pohranjuju tajne i kuvaju intrige ko bi mogao biti bolji direktor arhiva od lokalne mutikaše. Otud njegov ispljuvak počinje s babetinama, nastavlja glasinama, vrhuni prijetnjama (u maniru B. B. - imamo saznanja, bolje da ih ne obznanimo) i okončava pljuvačinom. Pritom okađen doktrinom poltrona aktuelnog režima o svetoj i moralnoj borbi protiv bivše vlasti. Samo s ljudima koji nikad nijesu bili dio niti jedne vlasti. Ostavljamo stoga direktora i kolektivno i individualno da bazdi u svom budžaku intriga i mržnje okružen ekipom najbizarnijih i najbesprizornijih tipova koje je crnogorska politika ikad viđela saglasni s njim u jednom - u moru ližisana aktuelnog režima zbilja nije ničim zamiritao da ga izdvojimo.
Što se pak tiče onoga da mu je drago što trojica idu na njega, da bude jasno: nijedan od nas ne ide na njega. Nijesmo mi muve pa da idemo na Danila Mrvaljevića.
Javnost ćemo pošteđeti dalje polemike s direktorom DACG jer nam namjera nije ni bila da s njime polemišemo no da ga pozovemo, u vezi sa saopštenjem grupe građana, da se priśeti dužnosti direktora državne ustanove koja mu je povjerena. Budući da je svojom pisanijom potvrdio sve ono što svo Cetinje o njemu misli, nema razloga da se dalje glibamo. Nemamo ingerencija da ga spriječimo u njegovim očitim izdajničkim namjerama.
Adnan Čirgić
Boban Batrićević
Aleksandar Radoman

1084x550

Ko o čemu - kanavaca o moralu

Drago nam je da se potvrdila informacija od strane direktora da u Državni arhiv dolaze volonteri popovi, kazali su iz NVO Centar za građanska prava (CGP).&nbsp;
Prema njihovim riječima, netačno je da nema ugovora sa crkvom Srbije, jer moraju postojati ugovori o volontiranju sa popovima crkve Srbije.
- Pokušaj je relativizovanja ovog čina pominjanje razgovora sa bivšim čelnicima kotorske biskupije povodom ponude pomoći, jer po informacijama iz kotorske biskupije, njima nije potrebna nikakva obuka jer su njihovi arhivi i obuka isključivo vezani za Vatikan - ističu iz CGP.&nbsp;
Saradnja Arhiva sa Kotorskom biskupijom je, dodaju, isključivo u vraćanju dokumenata koje je Arhiv uzeo prije više od 20 godinana revers .
- Upošljeni u Arhivu su profesionalci, s obzirom na njihov kredibilitet gospodin Mrvaljević ih nije ni pitao za mišljenje nego je samo doveo i nametnuo volontere na svoju inicijativu mimo poslovne prakse i procedure - prvi put otkad Arhiv postoji - ppojasnili su iz CGP.
Tako da, zaključuju, nije riječ o kredibilitetu zaposlenih.
- Njima svaka čast, nego o samovolji direktora - zaključili su.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 68.9441%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdirektor-drzavnog-arhiva-nema-ugovora-sa-spc-niti-zaposljavanja-svestenika-rijec-je-o-volontiranju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 76.9308%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcgp-crkva-srbije-preko-direktora-drzavnog-arhiva-iz-redova-demokrata-krece-na-nacionalnu-arhivsku-gradu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-gradana-cetinja-planira-se-da-popovi-spc-i-njihovi-ucenici-pod-izgovorom-volonterskog-rada-dobiju-pristup-najvaznijim-drzavnim-dokumentima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGP: Direktor Državnog arhiva nametnuo volontere popove mimo poslovne prakse - netačno je da nema ugovora s crkvom Srbije

Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević odbacio je navode o navodnom potpisivanju ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom i „zapošljavanju sveštenika“, ističući da je riječ o netačnim i zlonamjernim interpretacijama. On je decidan da ne postoji nikakav ugovor sa SPC, niti se radi o zapošljavanju - ali kaže da je isključivo riječ o neplaćanom volontiranju onih koji već rade sa arhivskom građom u svojim arhivima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-gradana-cetinja-planira-se-da-popovi-spc-i-njihovi-ucenici-pod-izgovorom-volonterskog-rada-dobiju-pristup-najvaznijim-drzavnim-dokumentima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Cilj je da ljudi koji postupaju sa izuzetno vrijednom arhivskom građom steknu stručno iskustvo, polože stručni ispit i rade u skladu sa pravilima struke, kako bi se ta građa sačuvala - naveo je Mrvaljević.
On u objavi na Fejsbuku, između ostalog, napominje da Državni arhiv Crne Gore, u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima, decenijama pruža stručnu pomoć svim registraturama, te da brine o dokumentarnoj i arhivskoj građi i van svojih prostorija.
Mrvaljević je istakao da se u Arhivu Pravoslavne mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) čuva vrijedna crnogorska arhivska građa, te da je Arhiv spreman da pruži stručnu pomoć svim vjerskim zajednicama.
- Na istu temu ranije sam razgovarao i sa bivšim kotorskim biskupom, nudeći pomoć Državnog arhiva i kada je u pitanju Arhiv Biskupije. I tu ostajemo otvoreni za saradnju, isključivo u cilju zaštite i očuvanja arhivske građe - naveo je on.
Direktor Državnog arhiva posebno je demantovao tvrdnje da se arhivska građa daje na nekontrolisano korišćenje ili upravljanje.
- Arhivska građa se nikada i nikome ne daje na upravljanje ili raspolaganje - to je strogo zabranjeno. Istraživači je mogu koristiti isključivo u našim čitaonicama, u skladu sa Zakonom, i dostupna je svima koji podnesu zahtjev, bez obzira na profesiju ili zvanje - naglasio je Mrvaljević.
On je ocijenio da se plasiranjem ovakvih tvrdnji direktno podriva povjerenje u rad zaposlenih u Državnom arhivu, posebno načelnika Centralnog depoa i odsjeka na Cetinju, koji su nadležni za čuvanje, sređivanje i izdavanje arhivske građe na korišćenje.
- Sramno je što se ovakvim neistinama direktno udara na stručne ljude koji savjesno rade svoj posao. Lako je napadati direktora, ali je nedopustivo dovoditi u pitanje profesionalni integritet zaposlenih u Državnom arhivu - poručio je Mrvaljević.
On je zaključio da su optužbe rezultat svjesnog i koordinisanog pokušaja dezinformisanja javnosti, te da Državni arhiv Crne Gore ostaje posvećen zaštiti crnogorske pisane kulturno-istorijske baštine i očuvanju arhivske građe, kako u okviru Arhiva, tako i van njega.

Direktor Državnog arhiva: Nema ugovora sa SPC niti zapošljavanja sveštenika, riječ je o volontiranju

Državni arhiv Crne Gore i Austrijski državni arhiv potpisali su danas Sporazum o saradnji, na svečanosti održanoj u Vladinom domu na Cetinju, organizovanoj uoči obilježavanja Njegoševog dana – crnogorskog praznika kulture. Sporazum su potpisali direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević i generalni direktor Austrijskog državnog arhiva dr Helmut Vonut. Potpisivanjem ovog dokumenta ozvaničena je i primopredaja dragocjene arhivske građe crnogorske provenijencije koja je, nakon više od sto godina, vraćena u Crnu Goru.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251104191116_c21c1ee13fee40c046ca2ea13bcb17475986d597dc85c72311594e5915b928a6.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251104191116_c21c1ee13fee40c046ca2ea13bcb17475986d597dc85c72311594e5915b928a6" data-rendition-name="original" width="1536" height="1152" loading="lazy" alt="Mrvaljević i Vonut"></figure>  - Za ovu svečanost prezentovan je samo mali dio arhivske građe preuzete od Austrijskog državnog arhiva, od ukupno 146 arhivskih kutija, hiljada dokumenata ministarstva vojnog, crnogorske vojske, Crnoogorske narodne skupštine, uprava, sudova i druge građe nastale u periodu 1906 – 1916 godine, ali dijelom i izvan tog okvira – građe koja je po svemu sudeći u toku i nakon Prog sjetskog rata napustila Crnu Goru, a onda, kako se pretpostavlja u toku Drugog svjetskog rata, najvjerovatnije iz Čačka i Beograda nacisti je, zajedno sa srpskom građom odnose u Beč - kazao je Mrvaljević. Generalni direktor Austrijskog državnog arhiva dr Helmut Vonut ubijeđen je da današnji Sporazum doprinosi istraživanju, razumijevanju i predstavljanju istorije Crne Gore, kao dijela evropske kulture sjećanja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251104191116_a52062714da11a6b36a8aa7c5ed8fb9e8aab9bb0a782d15e9e29fc8cbafe29ac.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251104191116_a52062714da11a6b36a8aa7c5ed8fb9e8aab9bb0a782d15e9e29fc8cbafe29ac" data-rendition-name="original" width="1536" height="1152" loading="lazy" alt="Mrvaljević i Vonut"></figure>  - Radujem se što ovaj čin povraćaja nije shvaćen samo kao tehnički i administrativni postupak, već kao simbol novoosnovanog i aktivnog partnersta između naših institucija. Povraćaj ove arhivske građe predstavija transparentnost, međusobno poštovanje i svijest da istorijsko nasljeđe ne stvara granice, već gradi mostove ka povezanijoj Evropi - kazao je Vonut. Ambasador Republike Austrije u Crnoj Gori dr Kristijan Štajner kazao je da su istorijsko kulturne veze ovih dviju država jake i važne, i dodao da je Austrija jedna od zemalja koja je glavni podržavalac napretka i progresa Crne Gore prema EU. Svečanosti je prisustvovala i ministarka kulture i medija Tamara Vujović, koja je istakla da današnji događaj ima simboličku i istorijsku vrijednost. - Neka povratak ove arhivske građe bude simbol ispravnog odnosa prema prošlosti, temelj na kome gradimo budućnost i zalog saradnje na svim poljima stvaralaštva, inovacije i evropske kulturne razmjene - kazala je Vujović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251104191116_3d81d08499c950b72e395c43023334d4205de3128cc520045c03e209951ba5b6.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251104191116_3d81d08499c950b72e395c43023334d4205de3128cc520045c03e209951ba5b6" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Mrvaljević i Vonut"></figure>  Događaj je upotpunjen muzičkim programom u izvođenju profesorica Milice Raičević Ramije, Tijane Ilić i Tanje Bogdanović. Državni arhiv najavio je da će vraćena građa biti obrađena i predstavljena stručnoj i široj javnosti tek od naredne godine. Riječ je o arhivskom materijalu nastalom radom institucija Knjaževine i Kraljevine Crne Gore, prvenstveno Crnogorske narodne skupštine, Ministarstva vojnog, Ministarstva unutrašnjih djela, upravnih i sudskih organa, iz perioda 1906–1916. godine, ali i šire. Građa je, usljed ratnih prilika tokom Prvog svjetskog rata, nakon 1916. godine završila u Beču, gdje se čuvala više od vijeka.

Crnogorska građa nakon vijeka ponovo u domovini

Austrijski nadvojvoda Karl von Habsburg boravio je u Crnoj Gori 4. i 5. oktobra, a tom prilikom posjetio je i Državni arhiv Crne Gore, gdje ga je ugostio direktor te ustanove, Danilo Mrvaljević, a razgovaralo se o istoriji odnosa između Austrije i Crne Gore, kao i o aktuelnim temama i procesu integracija Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji, saopšteno je iz Državnog arhiva.
Mrvaljević je izrazio zahvalnost na posjeti i interesovanju za rad crnogorskog Arhiva, istakavši da posjeta nadvojvode Karla Habsburškog ima poseban značaj.
- U ime Državnog arhiva Crne Gore zahvaljujem se Njegovom carskom i kraljevskom visočanstvu na posjeti i interesovanju za naš rad. Bila mi je čast da upriličim ovaj svečani prijem i nadvojvodu Karla upoznam sa istorijatom Državnog arhiva i najznačajnijim realizovanim projektima, kao i onima koji su u toku, sa posebnim osvrtom na nedavno realizovani prenos arhivske građe crnogorske provenijencije iz Beča na Cetinje, kojim je ona vraćena u Crnu Goru poslije više od vijeka, u izuzetnoj saradnji sa Austrijskim državnim arhivom. Za ovu priliku prikazali smo gostima originale dokumenata koji svjedoče o bogatim odnosima Crne Gore i Austrije, među kojima je bila i čestitka cara Franca Jozefa upućena knjazu Nikoli I povodom proglašenja Kraljevine Crne Gore 1910. godine i njegovog krunisanja za crnogorskog kralja- kazao je Mrvaljević.
Nadvojvoda Karlo Habsburški istakao je važnost očuvanja kulturne baštine, povezivanja i međunarodne saradnje u oblasti kulture, posebno u kontekstu evropskih integracija Crne Gore i čestitao Državnom arhivu Crne Gore na ostvarenim rezultatima na ovom polju. Naglasio j značaj procesa konzervacije i restauracije u očuvanju arhivskog nasljeđa i pozdravio isticanje rada Odjeljenja za tehničku zaštitu arhivske građe DACG u prvi plan kroz prezentaciju rada ovog Odjeljenja, koju je imao priliku da vidi u holu Arhiva.
Pored sjedišta Državnog arhiva Crne Gore na Cetinju, nadvojvoda Karlo Habsburški posjetio je i Istorijski arhiv u Kotoru, gdje je prijem u njegovu čast upriličio načelnik Joško Katelan. U čitaonici Istorijskog arhiva upriličena je prigodna izložba dokumenata iz perioda Austrijske uprave u Boki. Načelnik Katelan je prisutne upoznao sa arhivskom građom koja se čuva u Odsjeku uz kratke crtice iz istorije grada Kotora i Boke, a visokom gostu poklonjene su kopije dokumenata o dvjema posjetama Kotoru, nadvojvode Karla 1842. i Franca Jozefa iz 1875.
Prijemi na Cetinju i u Kotoru organizovani su u saradnji sa Zajednicom Italijana Crne Gore.
U pratnji nadvojvode Karla bili su dr Masimiliano Lakota – predstavnik austrijske kraljevske kuće u Italiji i diplomatski savjetnik nadvojvode Karla, major Fritz Rath – lični vojni ađutant nadvojvode Karla i kapetan Ernst Fojan – generalni ađutant nadvojvode.
Ispred Zajednice Italijana Crne Gore prijemu su prisustvovali Aleksandar Dender - predsjednik, Slađana Vučetić - sekretarka i Danijela Bokan - članica Predsjedništva i predstavnica Zajednice za Cetinje.
Državni arhiv Crne Gore predstavljali su direktor Danilo Mrvaljević i Predrag Adžić, načelnik Odsjeka za naučnu, informativnu i kulturno-prosvjetnu djelatnost.

1250x600

Nadvojvoda Karl von Habsburg posjetio Državni arhiv Crne Gore

Pokrenut je postupak za izgradnju nove zgrade Državnog arhiva Crne Gore na Cetinju u nastavku postojeće, saopštio je u intervjuu za Radio Kotoru direktor ove institucije Danilo Mrvaljević.
Ocjenivši da će to vjerovatno biti naznačajniji projekat posljednjih decenija, izražava nadu da će se već 2026. godine konkretnije ući u taj posao.
- Tenderom i moguće već početkom izgradnje - precizira on.
Upitan kolika je vrijednost ovog projekta, ističe da je na startu bilo puno problema, te je cijela procedura morala započeti od početka.
- Odmaklli smo nekoliko koraka, a sada smo u fazi najvjerovatnije izrade novog idejnog rješenja i nakon toga glavnog projekta, jer stari nije bio u skladu sa postojećim UT i konzervatorskim uslovima, rađen je bukvalno bez njih. Naravno kada znate da se radi o istorijskom jezgu Cetinja, ne samo da morate zadovoljiti sve zakonske norme u tom pravcu, nego se takvi projekti moraju veoma pažljivo raditi. Pristalica sam da i neka malo duže potraje, ali da to bude kako treba i da dobijemo konačno funkcionalnu zgradu koja će istovremeno uljepšati centar Cetinja i uklopiti se u ambijent stare crnogorske prijestonice - podvlači Mrvaljević.
Glavni projekat i prije toga idejno rješenje pokazaće koliki će biti troškovi, a radove će finansirati država.
- Ići ćemo u tom pravcu da tražimo ta sredstva, ali je prvi ili najvažniji korak u ovom trenutku izrada novog idejnog rješenja i glavnog projekta, a tek onda ćemo započeti konkretnije - slijedi tender i izgradnja - kaže on, dodajući da je u planu rekonstrukcija krova centralne zgrade Državnog arhiva Crne Gore (DACG).
Navodi da je u posljednje tri godine na nivou Crne Gore, obnovljeno sedam objekata Državnog arhiva, od kojih neki u potpunosti, a neki u manjoj ili većoj mjeri.
- U tom dijelu sam zadovoljan, jer su bili zaista jako loši uslovi generalno rada i prije svega čuvanja i zaštite arhivske zgrade - naglasio je on.
U Državnom arhivu Crne Gore, na nivou cijele države, čuva se gotovo 11 kilometra arhuvske građe, a najznačajniji dokument je, saopštava Mrvaljević, u Istorijskom arhivu Kotor.
- U pitanju je notarski zapis, odnosno kupoprodajni ugovor s početka 14. vijeka, iz 1309. godine. Naravno, jako puno dokumenata značajnih za državu Crnu Goru, čuva se, kako u Istorijskom arhivu Kotor, drugim arhivima na primorju i naravno u centralnom depou Državnog arhiva na Cetinju, još od vremena senata, vremena knjaževine i kraljevine Crne Gore, svih ministarstva i sudova itd. - zaključio je Mrvaljević.

Mrvaljević: Pokrenut postupak za izgradnju nove zgrade Državnog arhiva

Državni arhiv u kontinuitetu radi na prikupljanju arhivske građe koja se tiče Crne Gore, a nalazi se u drugim arhivima i to je misija koja nikad ne prestaje. To se odnosi na arhivsku građu koja je sticajem istorijskih okolnosti završila van Crne Gore, poput ove koja je bila u Beču, ali i na onu nastalu u drugim državama, odnosno od strane stvaralaca drugih država, a koja se odnosi na Crnu Goru, kazao je kazao je u intervjuu za Portal ETV direktor Državnog arhiva (DACG), Danilo Mrvaljević.
Mrvaljević je istakao značaj prenosa građe u Crnu Goru, kako za istraživače, tako i za cijelu javnost kojoj će sada biti dostupni izvori o jednom važnom istorijskom trenutku za našu državu.
Ovakav poduhvat DACG, posebno u kontekstu današnjih olakih shvatanja i tumačenja istorijskih dešavanja, utoliko više podsjeća na važnost arhiva i konsultovanja arhivske građe, kao primarnih izvora o našoj istoriji, kulturi, politici i društvu.
&nbsp;Zašto je ovaj prenos arhivske građe istorijski događaj za našu nauku i kulturu?
&nbsp;Sama činjenica da smo poslije više od vijeka našu arhivsku građu, dio naše pisane baštine, dio naše istorije, vratili u domovinu, zaista je istorijski događaj i to ne samo za Državni arhiv, već generalno za našu kulturno-istorijsku baštinu i za državu. Radi se o izuzetno značajnoj arhivskoj građi iz vremena Knjaževine i Kraljevine Crne Gore, konkretno dokumentima Crnogorske narodne skupštine, velikim dijelom građi Ministarstva vojnog, zatim Ministarstva unutrašnjih djela, uprava, sudova... Ovom građom upotpunićemo naše fondove i sljedstveno tome biće važan izvor za dalja istraživanja, upotpunjavanje znanja i razumijevanja političkog, administrativnog i društvenog razvoja Crne Gore i uopšte društvenih prilika u jednom od ključnih perioda njene istorije. 
 
Šta Vam je pomoglo u ostvarivanju ovog zaista impozantnog poduhvata?
&nbsp;Možemo kazati da je ovo kruna naših aktivnosti na polju međunarodne saradnje. Mnogo rada i brojne aktivnosti na ovom polju u posljednje tri godine rezultatirale su važnim pozicioniranjem DACG na međunarodnoj sceni, a onda su došli i pozivi i prilike da prisustvujemo značajnim sastancima i konferencijama na najvišem nivou, kakvo je bilo i naše prvo učešće na sastanku Evropskog odbora nacionalnih arhivista(EBNA), početkom aprila ove godine u Varšavi. Upravo tokom našeg boravka u Poljskoj ovim povodom razgovarao sam sa generalnim direktorom Austrijskog državnog arhiva, dr Helmutom Vohnoutom, o našoj arhivskoj građi koja se nalazi u Beču i mogućnostima za njeno vraćanje u Crnu Goru. 
 
Koliko su trajali istraživanje i priprema za primopredaju građe iz Austrijskog državnog arhiva? Kada se ova ideja rodila i koliko vremena je trebalo da se ona realizuje?
Od ranije se znalo da je određena građa iz vremena Knjaževine i Kraljevine Crne Gore završila u Beču i da se najvjerovatnije još tamo nalazi, ali najvećim dijelom nijesmo imali bližih, preciznih informacija koja su to tačno dokumenta i kojih sve stvaralaca. Prilikom ovog susreta sa mojim kolegom iz Austrije, na konferenciji u Varšavi, bio sam jako zainteresovan za ovu temu i vraćanje navedene građe u Crnu Goru, kao dijela naše pisane kulturno-istorijske baštine od neprocjenjive vrijednosti. Dogovorili smo dalje korake i nastavak aktivnosti u ovom pravcu, od dostavljanja bližih informacija o navedenoj građi do sagledavanja pravno-administrativnih preduslova za njeno vraćanje DACG i ostalih preduslova i ubrzo su započete zvanične procedure za primopredaju. Bili smo u stalnoj komunikaciji i zaista sjajnom saradnjom i uz veliko razumijevaje i otvorenost naših austrijskih prijatelja veoma brzo je završen cijeli proces. 
 
 Da li ste imali podršku državnih institucija u realizaciji ovog projekta?
Prenos navedene arhivske građe iz Beča na Cetinje realizovan je u našoj direktnoj saradnji sa Austrijskim državnim arhivom. Naravno, na samom početku procesa informisali smo o ovome Ministarstvo kulture i medija i Ministarstvo vanjskih poslova sa kojima imamo odličnu saradnju. U finalizaciji ovog procesa i naša ambasada u Beču dala je svoj doprinos, a sami transport arhivske građe, kao važan segment ovog procesa, realizovan je u saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore, koji nam je ustupio vozilo i ovom prilikom želim da im, u ime Državnog arhiva, još jednom uputim iskrenu zahvalnost, kao i svima koji su na bilo koji način učestvovali u ovom procesu. A ipak, u prvom redu, Austrijskom državnom arhivu na ovom izuzetnom gestu. 
 
 Koliko je realizacija ovog poduhvata bila složena i šta je iziskivala?
&nbsp;Ovakvi poduhvati zaista su jako složeni i iziskuju mnogo toga do uspješne realizacije, kako u pravno-administrativnom, tako i u organizacionom smislu i zahtijevaju veliku posvećenost i rad na polju međunarodne saradnje, najčešće i vođenje bilateralnih pregovora između država u oblasti kulture i šire. Nekad ovakvi procesi traju godinama, a nekad, zbog određenih pravnih i drugih smetnji i/ili usljed nepovoljnih političkih i drugih okolnosti, uprkos svim naporima i ne dođe do realizacije. Zahvaljujući sjajnim odnosima sa Austrijskim državnim arhivom ovaj projekat realizovan je zaista vrlo efikasno, za svega nekoliko mjeseci. Nakon mog susreta sa generalnim direktorom Austrijskog državnog arhiva, kako sam naveo u odgovoru na vaše drugo pitanje, početkom aprila ove godine, u Varšavi, ubrzo su započete procedure za primopredaju. I kako se radi o našim, crnogorskim dokumentima koji nijesu dio zajedničkog kulturnog nasljeđa sa Austrijom i kako ova građa nikada nije bila predmet arhivskih pregovora, odnosno sporazuma zaključenih između država nasljednica nakon Prvog svjetskog rata, nije bilo pravno-administrativnih smetnji za realizaciju i primopredaja je upriličena 23. juna u Beču.
&nbsp;Ko je još iz Državnog arhiva bio uključen u aktivnosti oko predaje građe?
&nbsp;Kako Državni arhiv nema službu, čak ni službenika u okviru postojećih organizacionih jedinica u čijem opisu posla bi bilo rukovođenje i koordinacija u oblasti međunarodne saradnja, ovaj dio posla u potpunosti vodi moja malenkost. Naravno, za uspješno vođenje međunarodne saradnje neophodan je tim i dobra organizacija na unutrašnjem planu. A kako od mog dolaska u Državni arhiv inače snažno afirmišem timski rad na svim poljima, uvijek su uključene i drage kolege koje, pored svojih redovnih obaveza, povremenim angažovanjem i na poslovima iz oblasti međunarodne saradnje daju dodatni doprinos sveukupnom uspješnom poslovanu DACG. Uskoro će se, novim aktom o sistematizaciji, stvoriti uslovi da i za ovaj, jako važan dio posla, ubuduće dobijemo novi kadar, što će biti još jedan korak u sprovođenju reformi, jačanju organizacije i kadrovskih kapaciteta, kao nastavak realizacije mog programa za mandati period i vizije daljeg razvoja Državnog arhiva. 
 
 Primopredaji arhivske građe u Beču prisustvovali su pomoćnik direktora za Sektor za arhivsku građu od značaja za državu, Dragoslav Bojović i načelnik arhivskog odsjeka za naučnu, informativnu i kulturno-prosvjetnu djelatnost, Predrag Adžić, koji su bili uključeni u cijeli proces.
&nbsp;U saopštenju DACG navodi se da je ovo najveće postignuće Arhiva od njegovog osnivanja- koja su još velika postignuća DACG u prethodnom periodu i da li je bilo sličnih predaja građe?
&nbsp;Kada je u pitanju prikupljanje naše arhivske građe koja se nalazi u drugim arhivima i međunarodna saradnja ovo je zaista najznačajnije postignuće od osnivanja DACG, ali sigurno i jedno od najznačajnijih uopšte. Državni arhiv u kontinuitetu radi na prikupljanju arhivske građe koja se tiče Crne Gore, a nalazi se u drugim arhivima i to je misija koja nikad ne prestaje, kako kada je riječ o našoj arhivskoj građi koja je sticajem istorijskih okolnosti završila van Crne Gore, poput ove koja je bila u Beču, tako i kada je riječ o građi nastaloj u drugim državama, odnosno od strane stvaralaca drugih država, a koja se odnosi na Crnu Goru. 
 
 Možemo da se pohvalimo, da smo i prije dvije godine, vratili našu arhivsku građu iz Poljske u saradnji sa Državnim arhivom ove zemlje, značajno manjeg obima nego ovo sada, ali takođe jako vrijednu i to je bio događaj od izuzetnog značaja za nas. Pretpostavljamo da je ta građa dio upravo ove građe koja je sada vraćena iz Beča, a spletom okolnosti poslije Drugog svjetskog rata završila je u Varšavi. Prije 25 godina, takođe iz Arhiva Poljske, vraćen je još jedan manji dio originala naše arhivske građe koja se tamo nalazila. 
 
 U prethodnom periodu, prije mog dolaska na funkciju direktora, kada je riječ o građi koja se tiče naše zemlje i onoj nastaloj od strane subjekata drugih država kao stvaralaca, a koja se odnosi na Crnu Goru, proteklih decenija Državni arhiv je pribavljao kopije arhivske građe i dijelom materijala u digitalnoj formi iz Arhiva Turske i drugih arhiva i to je, svakako, jako značajno i to treba istaći. Međutim, ako govorimo o originalima dokumenata crnogorske provenijencije, odnosno vraćanju u Crnu Goru naše arhivske građe koja se nalazi u drugim arhivima, ovaj prenos građe iz Beča na Cetinje najveći je takav projekat do sada i po značaju i po obimu vraćenih materijala.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdrzavni-arhiv-crne-gore-vratio-vrijednu-arhivsku-gradu-iz-beca-poslije-vise-od-vijeka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Božena Miljić

Mrvaljević: Građa iz Beča predstavlja važan izvor za razumijevanje političkog, administrativnog i društvenog razvoja Crne Gore u jednom od ključnih perioda naše istorije

Direktor Državnog arhiva Danilo Mrvaljević iz redova cetinjskih Demokrata kazao je da neće prisustvovati, kako je rekao, vještačkoj svečanosti uručivanja Trinaestojuslke nagrade koju organizuje predsjednik Skupštine Andrija Mandić.
Mandić će 8. jula organizovati svečanost povodom Dana državnosti, kada je najavio da će uručiti i najveće državno priznanje ovogodišnjim laureatima, bez obzira što stručna javnost i opozicija upozoravaju da je prekršen Zakon o državnim nagradama i da jedan od nagrađenih - negator crnogorske nacije i pobornik četničkog pokret Bećir Vuković iz više razloga ne zaslužuje da je dobije.
Mrvaljević kaže da je, kao direktor Državnog arhiva, prvi put u skoro četiri godine dobio poziv za prisusutvo svečanosti povodom uručivanja Trinaestojulske nagrade.
- I zaista u tom dijelu zahvaljujem što se neko sjetio da DACG postoji i da je to važna adresa. Znam da smo i dalje jako daleko od nekih evropskih tokova i znanja, razumijevanja što to jedan Državni arhiv znači za državu, ali polako, učimo, uprkos svemu tome: Zahvaljujemo iskreno predsjedniku Skupštine Crne Gore na pozivu za prisustvo dodjeli Trinaestojulske nagrade i ovim putem ga obavještavam da ne želim prisusutvovati vještačkoj svečanosti na kojoj će neko ko ne priznaje crnogorsku naciju kojoj pripadam, ali što je mnogo važnije neko ko ne priznaje crnogorsku naciju kojoj pripada gotovo polovina stanovništva Crne Gore, primiti najviše državno priznanje - poručio je Mrvaljević na Fejsbuku.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdanilo.d.mrvaljevic%2Fposts%2F10235048473345965%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mrvaljević odbio poziv Mandića: Neću doći na vještačku svečanost na kojoj će najviše državno priznanje dobiti negator crnogorske nacije

Manifestacija „Neđelja arhiva”, koju je od 26. do 30. maja organizovao Državni arhiv Crne Gore, uspješno je završena, nakon što je širom zemlje realizovano više od stotinu raznovrsnih događaja. Bogat ovogodišnji program tokom pet dana okupio je veliki broj posjetilaca koji su svojim prisustvom dali snažan doprinos promociji arhivske djelatnosti i očuvanju crnogorskog kulturno-istorijskog nasljeđa, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Manifestacija je, dodaje se, svečano počela posjetom predstavnika Ministarstva kulture i medija i Prijestonice Cetinje, čime je potvrđen značaj događaja i važna institucionalna podrška.&nbsp;
- Jedan od posebno značajnih trenutaka tokom manifestacije bio je i potpisivanje Memoranduma o saradnji između Državnog arhiva Crne Gore i Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore (SUBNORA), koji predstavlja zajedničku posvećenost očuvanju arhivske građe o Narodnooslobodilačkom ratu i antifašističkoj borbi - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Program je obuhvatio bogat sadržaj - od brojnih izložbi, kako uživo tako i online, preko stručnih predavanja i promocija publikacija, do edukativnih aktivnosti za sve uzraste. Među izložbama su se posebno izdvojile: „Učiteljska škola Cetinje 1922–1945" održana u prostorijama Nacionalne biblioteke Crne Gore na Cetinju „Đurđe Crnojević”, „Privreda u Rožajama“ (u organizaciji arhivskog odsjeka Rožaje), postavka „Jevto Miletin Nikolić” u Nikšiću (u organizaciji arhivskog odsjeka Nikšić), kao i retrospektiva izložbi, dokumenata i fotografija Arhivskog odsjeka Ulcinj iz perioda 2011–2024 (u organizaciji arhivskog odsjeka Ulcinj). Dodatno, pored izložbi koje su bile organizovane uživo, organizovane su i dvije internet izložbe: „Sreski Narodni odbor Titograd / Narodni odbor sreza Titograd – Opšta uprava 1945–1959” i „Učiteljsko društvo u Baru 1919–1935”.
Pored toga, kako se navodi, širom gotovo svih crnogorskih opština organizovani su i dani otvorenih vrata, pruživši svim građanima, pa i najmlađima, priliku da zavire u rad arhiva i otkriju bogatstvo dokumenata koje čuvaju.
Značajan doprinos realizaciji programa dali su brojni partneri i institucije iz oblasti kulture, obrazovanja i nauke. Među najistaknutijim događajima bili su promocija Zbornika radova sa Međunarodnog naučno-stručnog skupa „Miloš Milošević i kulturna tradicija Boke“, kao i prestižna međunarodna V konferencija bibliotekara, arhivista i muzealaca – LAM 2025, koja je okupila više od 40 autora iz pet država, u organizaciji Nacionalne biblioteke, Državnog arhiva i Narodnog muzeja Crne Gore. U okviru konferencije, u prostorijama Državnog arhiva Crne Gore održan je panel „Kulturna baština u digitalnom okruženju: između očuvanja, interpretacije i pristupačnosti“, na kojem su regionalni predstavnici razmjenjivali iskustva i primjere dobre prakse u oblasti digitalne transformacije kulturnih institucija.
Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević izrazio je veliko zadovoljstvo rezultatima ovogodišnje manifestacije, ističući njen značaj i uspjeh u povezivanju građana s kulturnim nasljeđem.
- Iza nas je manifestacija koja je potvrdila koliko arhivi mogu biti živa i dinamična mjesta susreta sa istorijom. Izuzetna posjećenost, uključivanje škola, institucija i građana iz svih krajeva Crne Gore pokazalo je da postoji snažna potreba da se čuje glas arhiva – kao čuvara naše prošlosti i temelja našeg identiteta. Zahvalni smo svima koji su doprinijeli tome da ova manifestacija bude istinski praznik znanja, kulture i zajedništva - kazao je Mrvaljević, dodajući da „Neđelja arhiva” još jednom je pokazala da istorija ne ostaje samo usamo prošlosti, već da živi kroz dokumente, priče i ljude koji joj se vraćaju s pažnjom i poštovanjem. Državni arhiv Crne Gore ovom manifestacijom učvrstio je svoju ulogu kao centralna tačka susreta između građana i kulturno-istorijskog pamćenja države.
Vođeni uspjehom ovogodišnje manifestacije, organizatori najavljuju još bogatija buduća izdanja, uz poziv svima da i nadalje budu dio ove dragocjene kulturne inicijative.

Velika posjećenost manifestacije „Neđelja arhiva” širom Crne Gore

Uprava policije Crne Gore, na čelu sa direktorom Lazarom Šćepanovićem, saopštenjem u crnogorskim medijima, dotiče dno i uvodi više nego opasnu praksu - javno i otvoreno institucionalno crtanje mete novinarima koji insistiraju da policija poštuje zakon i međunardne standarde, radi svoj posao i otkriva i procesuira nalogodavce i počinioce zastrašivanja i pritisaka na novinare, bez obzira o kome se radi - poručila je glavna i odgovorna urednica portala Volim Podgoricu Vesna Radojević.
Ona je reagovala na jučerašnje saopštenje Uprave policije u kojem su naveli da su netačni njeni navodi o reakciji policije na slijetanje vojnog helikoptera u njeno dvorište.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.5882%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fup-neistiniti-navodi-o-cutanju-povodom-slijetanja-vojnog-helikoptera-u-gornjim-breznima-preduzeli-smo-sve-mjere-i-radnje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Saopštenje Uprave policije od 23. januara nijednom riječu nije "demanti“, već opasan pokušaj institucionalne diskreditacije mog ljudskog i novinarskog kredibiliteta i normalizacije bezbjednosnog incidenta bez presedana - slijetanja vojnog helikoptera sa civilnim licima u njemu, u privatno dvorište novinarke koja istražuje i javno razotkriva nezakonitosti u projektima vrijednim stotine miliona eura - navela je Radojević.
Podvukla je da je ovakvo ponašanje policije više nego opasno.
- U Crnoj Gori, državi koja već 20 godina nije u stanju, ili ne želi, da otkrije ko je ubio novinara i urednika Dana Duška Jovanovića, i koja odbija da pokrene adekvatnu istragu o aferi "Možura" &nbsp;djelimično povezanoj sa ubistvom španske novinarke Dafne Karuana Galicije, ovakvo ponašanje policije je više nego opasno i ima posebnu težinu. Umjesto da odgovori na pitanja ko su vinovnici bezbjednosnog incidenta i procesuira ih, Uprava policije se bavi odlukom osnovnog tužioca u Nikšiću Radoša Šoškića da u slijetanju vojnog helikoptera u privatno dvorište, bez prethodne najave, odobrenja i bezbjednosne procjene u skladu sa jasnim letačkim pravilima, "nema krivičnog djela" - navela je Radojević.
Uprava policije se, ističe ona, u svom saopštenju niti jednom riječju ne osvrće na formalni i suštinski sadržaj teksta koji navodno demantuje.&nbsp;
- Saopštenje Uprave policije nije samo pokušaj diskreditacije mene, novinara i medija koji uređujem. Saopštenje Uprave policije na čelu sa Lazarom Šćepanovićem je javna poruka nalogodavcima i izvršiocima zastrašivanja da su bezbjedni i da ih štite Uprava policije i njen prvi čovjek. &nbsp;Saopštenje Uprave policije je javni poziv nalogodavcima i počiniocima da mirno nastave sa "upozorenjima" kako bih odustala od svog novinarsko istraživačkog rada - naglasila je ona.
Direktor Uprave policije Crne Gore Lazar Šćepanović koji, kako je kazala, voli da se u javnosti predstavlja kao "vrhunski profesionalac" odlično zna, tvrdi ona, kuda to vodi.
- Ukoliko ne ustuknem i ne podlegnem pritiscima, i stoga još jednom naglašavam da, nakom brojnih urgenicija i zahtjeva da me policija zaštiti, koje je ignorisao, lično snosi odgovornost za moju bezbjednost. Uprava policije Crne Gore u svom saopštenju, koje je odobrio direktor Lazar Šćepanovič, iznosi niz brutalnih laži. Tvrdnja da su "svi navodi neistiniti“ je brutalna laž. Tvrdnja da su me obavještavali o toku istrage je brutalna laž. Tvrdnja da su "preduzeli sve mjere“ je brutalna laž. Uprava policije će na sudu morati da dostavi dokaze sa sve izrečeno, i time se neću ovdje baviti, jer bi zahtijevalo previše prostora - poručila je Radojević.
Jedina istina je, kaže, da Uprava policije za osam mjeseci nije preduzela nijednu mjeru zaštite, nije tražila procjenu ugroženosti, nije ispitala bezbjednosni kontekst i nije odgovorila ni na jedno ključno pitanje.
- Policija i njen direktor se pokušavaju sakriti iza odluke osnovnog tužioca, iako je javnosti poznato - i pravno nesporno - da bezbjednosna zaštita novinara nema nikakve veze sa krivičnom kvalifikacijom događaja. Skandalozno je što crnogorska policija za osam mjeseci nije ni pokušala da utvrdi, odnosno saopšti: ko su civilna lica koja su bila u vojnom helikopteru koji je sletio u dvorište moje porodične kuće, ko je naložio i odobrio let, u čijem interesu i sa kojim ciljem - dodala je Radojević.
Ove činjenice, brojne urgenicije koje je slala, kao i protok vremena, otvaraju, cijeni ona, više nego ozbiljnu sumnju da policiija nije slučajno propustila da uradi ono što je po zakonu i međunarodnim standardima obavezna.
- Već da je njen čelni čovjek, samostalno ili pod pritiskom i sugestijama, donio odluku da ne postupi po zakonu i time opasno ugrozio moju bezbjednost. Uprava policije nije postupila ni po još dvije bezbjednosne prijave koje sam podnijela, a koje ukazuju da incident sa helikopterom nije slučajnost niti izolovan slučaj, već da postoji obrazac i kontinuitet - rekla je Radojević.
Tvrdi da je, za razliku od Uprave policije, uradila svoj posao.
- Istražila, dokumentovala i prikupila sve informacije i dokaze o tome ko je tražio, a ko naložio i odobrio let, ko je bio u helikopteru, ko je tražio prikrivanje dokumentacije i ćutanje, i ko je iz političkog i bezbjednosnog vrha tražio da se po ovom slučaju ne postupa. Kompletna dokumentacija nalazi se na bezbjednom mjestu sa jasnim instrukcijama u slučaju da se meni bilo šta dogodi. Ovo, gospodo iz Uprave policije i gospodine Šćepanoviću, više nije moj lični slučaj. Ovo je test da li u Crnoj Gori institucije štite novinare i javni interes - ili štite moćnike, nalogodavce i strukture koje zloupotrebljavaju položaj u cilju prikrivanja nezakonitih radnji - rekla je Radojević.
Osmomjesečno ćutanje policije je, kaže ona, već bilo opasno.
- Saopštenje koje je Uprava policije plasirala javnosti je - direktno ugrožavanje od strane policije. Kao što sam najavila nedavno, o slučaju, sa relevantnim kontekstom i podacima, sam informisala relevantne međunarodne adrese. Ja sam sada u situaciiji, ne samo da nemam institucionalnu zaštitu svoje države, već da crnogorska policija kriminalcima šalje javnu poruku da sam "slobodna meta" i da policija neće ništa preduzimati protiv onih koji me ugrožavaju - zaključila je Radojević.

Radojević: Šćepanović mi crta metu, umjesto da radi svoj posao i otkrije ko me zastrašuje vojnim helikopterom

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Kolašin uhapsili su G. B. (37) iz Budve zbog sumnje da je u jednoj vikendici omogućio dvojici sugrađanina i državljaninu Republike Srbije uživanje kokaina, saopšteno je iz Uprave policije.
On se tereti da je izvršio krivično djelo omogućavanje uživanja opojnih droga.
- Osumnjičeni G. B. će, uz krivičnu prijavu, biti priveden postupajućem državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu - najavili su iz Uprave policije.
Poručuju da će sprečavanje, otkrivanje i procesuiranje svih oblika zloupotrebe opojnih droga i u narednom periodu biti jedan od prioritetnih aktivnosti službenika Policije.

U Kolašinu uhapšen Budvanin: Osumnjičen da je dvojici sugrađanina i državljaninu Srbije omogućio uživanje kokaina

NATO planira značajno proširenje zaliha oružja i municije duž svog istočnog krila, kao i uspostavljanje nove odbrambene zone zasnovane na robotskoj i automatizovanoj tehnologiji, izjavio je visoki oficir NATO-a.
Mjere su usmjerene na jačanje odvraćanja od Rusije, kazao je brigadni general Tomas Louvin za njemački list "Welt".
U okviru novog višeslojnog koncepta odbrane, NATO će nastojati da uspori ili zaustavi napadača u ranoj fazi korištenjem visokotehnoloških sistema.
Duž granica Alijanse s Rusijom i Bjelorusijom planirano je uspostavljanje zone koja bi se u velikoj mjeri oslanjala na nadzor, kao i na daljinski upravljane ili poluautomatizovane sisteme, koje bi protivnik morao savladati prije daljnjeg napredovanja.
Louvin, zamjenik načelnika štaba za operacije u NATO-voj Kopnenoj komandi u Izmiru, kazao je da će se nadzor duž istočnog krila oslanjati na sisteme koji prikupljaju podatke na kopnu, u vazduhu, svemiru i digitalnom prostoru.
Te informacije bi, kako je naveo, u realnom vremenu bile dostupne državama članicama NATO-a. Mogle bi se koristiti fiksne i mobilne platforme poput radara, akustičnih i optičkih senzora, kao i podaci sa satelita, dronova i izviđačkih aviona.
Neposredno uz granice, NATO planira uspostavljanje onoga što je Louvin nazvao "vrućom zonom", osmišljene da u ranoj fazi zaustavi ili uspori napadače. To područje moglo bi uključivati naoružane dronove, poluautonomna borbena vozila, robotske sisteme i automatizovane kapacitete protivvazdušne odbrane.
Louvin je rekao da će sistemi biti međusobno povezani da bi se brzo suprotstavili protivniku, ograničili njegove mogućnosti i potkopali njegovu borbenu efikasnost i inicijativu.
Ipak, naglasio je da će odluke o upotrebi sile uvijek ostati u ljudskim rukama, u skladu s etičkim standardima.
Dodao je da NATO već unaprijed raspoređuje vojnu opremu, ali da će se sada stvarati znatno veće zalihe u državama na prvoj liniji, uključujući oružje i municiju za automatizovane sisteme i snage Alijanse.
Uprkos sve većoj upotrebi automatizacije, broj vojnika neće biti smanjen, rekao je, ističući da sami bespilotni sistemi ne mogu dugoročno odvratiti ili zaustaviti protivnika, prenosi DPA.

NATO proširuje zalihe oružja na istočnom krilu i raspoređuje robotsku odbranu

Viši sud u Bijelom Polju odbio je žalbu branioca Š. M. iz Plava, koji se tereti za nasilje u porodici ili u prodičnoj zajednici, da mu se ukine pritvor jer je po ocjeni vijeća zahtjev neosnovan.
Pritvor osumnjičenom određen je odlukom sudije za istrage Osnovnog suda u Plavu od 31. decembra prošle godine.
U obrazloženju vijeća Višeg suda navodi da iz dokaza prozilazi osnovana sumnja da je okriviljeni počinio djelo koje mu se stavlja na teret. Iz iskaza njegove supruge &nbsp;jasno prizilazi da joj je pred kćerkom prijetio „držim pušku zbog tebe, da bih te upucao“. Supruga osumnjičenog je te prijetnje shvatila ozbiljno, uplašila se za &nbsp;svoj i život svoje djece jer je znala da Š. M. u kući ima lovačku pušku i municiju.
Osumnjičeni je, kako se navodi u odluci, vrijeđao i pred policijom i prijetio da će je istjerati iz kuće - „ko hoće sa tobom otvorena su mu vrata ove kuće, a ko neće neka ostane ovdje sa mnom“.
-Onda joj je rekao ja ću „M. da te ubijem, da znam da te više nemam“ – piše u obrazloženju odluke kojom je odbijen zahtjev za ukidanje pritvora.
Ona je navela da je njen suprug i ranije bio nasilan prema njoj i da je fizički povređivao ali da ga nije prijavljivala do ovog slučaja.
- Po nalaženju ovog vijeća, određivanje pritvora protiv okrivljenomopravdano je i na zakonu zasnovano jer postoje posebne okolnosti koje ukazuju da bi okrivljeni mogao učiniti krivično djelo kojim prijeti. Naime, činjenice da su odnosi između okrivljenog i oštećene poremećeni duži vremenski period, te da po kazivanju oštećenih iste trpe nasilje godinama unazad, da su prijetnje koje im je uputio kritične prilike, kod istih izazvale osjećaj straha i ugroženosti, to sve po nalaženju vijeća ovog suda čini okolnosti koje opravdaju određivanje pritvora – piše u odluci.

Prijetnje supruzi: „Ja ću da te ubijem, da znam da te više nemam“

Novi pokušaj čišćenja ANB-a od politički nepodobnih

Politika

Mirjana Pajković podnijela ostavku u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava

Hronika

Lazović, Jaredić i Đoković oslobođeni optužbi za zlostavljanje

Društvo

(FOTO) Asanović: Kod Mujovića postoji želja da otvorimo razgovore već sljedeće nedjelje; Spremni smo da učestvujemo u troškovima ako se gradnja kolektora obustavi

Tag: danilo-mrvaljevic